{"id":10091,"date":"2016-10-27T15:49:03","date_gmt":"2016-10-27T13:49:03","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=10091"},"modified":"2018-07-08T23:14:57","modified_gmt":"2018-07-08T21:14:57","slug":"6-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/6-studija\/","title":{"rendered":"6. STUDIJA"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/b><\/strong><\/p>\n

BABILON PRED VELIKIM SUDOM.<\/b><\/strong><\/h1>\n

NJENA ZBUNJENOST – CRKVENA<\/b><\/strong><\/h1>\n

Prava Crkva, Poznata Gospodinu, nema Udjela u Sudovima Babilona – Vjersko Stanje Kr\u0161\u0107anstva Ne Predstavlja Nikakvu Nadu Za Razliku od Politi\u010dke Situacije – Velika Zbunjenost – Odgovornost Vo\u0111enja Obrane Svaljuje se na Sve\u0107enstvo – Duh Velike Reformacije Mrtav – Sve\u0107enici i Narod u istoj Situaciji – Preferirane Otpu\u017ebe – Obrana – Predlo\u017eena Konfederacija – Tra\u017eeni Kraj – Sredstva Usvojena – Sveop\u0107i Duh Kompromisa – Sud Ide Protiv Vjerskih Institucija Kr\u0161\u0107anstva<\/p>\n

\u201cI re\u010de mu on: Iz tvojih te usta sudim, zli slugo.\u201d (Luka 19:22)<\/b><\/strong><\/em><\/p>\n

Dok ovdje razmatramo sada\u0161nje su\u0111enje velike nominalne Kr\u0161\u0107anske crkve, nemojmo zaboraviti da postoji tako\u0111er prava Crkva Kristova, izabrana, dragocjena; posve\u0107ena Bogu i njegovoj istini usred iskvarenog i izopa\u010denog nara\u0161taja. Oni svijetu nisu poznati kao kompaktno tijelo; nego su kao pojedinci poznati Gospodinu koji ne sudi samo po vi\u0111enju o\u010dima i \u010duvenju u\u0161ima, nego koji razabire i sudi misli i namjere srca. I, koliko god bili na\u0161iroko raspr\u0161eni, bilo da stoje sami kao \u201cp\u0161enica,\u201d usred \u201ckukolja,\u201d ili u grupi s drugima, Bo\u017eje su o\u010di stalno na njima. Oni \u0107e, prebivaju\u0107i u skrovitom zaklonu Svevi\u0161njega (posve\u0107eni, u potpunosti odvojeni Bogu) prebivati pod sjenom Svemogu\u0107ega, dok veliki vjerski sistemi koji u nevjernosti nose njegovo ime do\u017eivljavaju sudove od Gospodina. (Ps. 91:1,14-16) Oni nemaju udjela u su\u0111enju velikom Babilonu, nego su prethodno bili prosvjetljeni i pozvani iz nje. (Otkr. 18:4) Ta je klasa opisana i blagoslovljeno utje\u0161ena u Psalmima 91 i 46. Usred samo uglavnom formalnog i la\u017enog ispovijedanja pobo\u017enosti, Gospodinovo budno oko razabire prave, i on ih vodi na zelene pa\u0161njake i pored tihih voda, i \u010dini da im se srca raduju u njegovoj istini i u njegovoj ljubavi. \u201cPoznaje Gospodin one koji su njegovi\u201d (2. Tim. 2:19); oni sa\u010dinjavaju pravu Crkvu po njegovoj procjeni, Sion kojeg je Bog izabrao (Ps. 132:13-16), i o kojemu je napisano, \u201cSion je \u010duo i obradovao se; i k\u0107eri Judine se obradova\u0161e zbog sudova tvojih GOSPODINE.\u201d (Ps. 97:8) Gospodin \u0107e ih sigurno voditi kao \u0161to pastir vodi svoje ovce. Me\u0111utim dok imamo na umu da postoji takva klasa – prava Crkva, \u010diji je svaki \u010dlan poznat i drag Gospodinu, bilo da je poznat ili nepoznat nama, njih ovdje moramo ignorirati u razmatranju onih koji tvrde, i koje svijet prepoznaje kao, crkvu, i na \u0161to su proroci ukazali pod mnogim zna\u010dajnim imenima koja ozna\u010davaju veliku nominalnu crkvu koja je izgubila naklonost, i zapa\u017eaju\u0107i Bo\u017eji sud na njoj u ovo vrijeme \u017eetve Evan\u0111eoskog doba.<\/p>\n

Ako su civilne vlasti Kr\u0161\u0107anstva u nedoumici, i posvuda je o\u010dita tjeskoba naroda, vjerska situacija zasigurno ne predstavlja mogu\u0107i kontrast mira i sigurnosti; jer suvremeno je sve\u0107enstvo, poput nacija, ulovljenu u mre\u017eu svog vlastitog tkanja. Ako \u0107e nacije, budu\u0107i su posijale u vjetar sjeme nepravednosti, \u017eeti obilnu \u017eetvu u vihoru nevolje, velika nominalna crkva, crkveno Kr\u0161\u0107anstvo, koje je imalo udjela u sijanju, tako\u0111er imati udjela i u \u017eetvi. Velika nominalna crkva je desetlje\u0107ima nau\u010davala kao nauke ljudske propise; i u velikoj mjeri zanemaruju\u0107i Rije\u010d Bo\u017eju kao jedino pravilo vjere i pobo\u017enog \u017eivljenja, ona je odva\u017eno objavila mnoge proturje\u010dne i za Boga obe\u0161\u010da\u0161\u0107uju\u0107e doktrine, i bila je nevjerna prema mjeri zadr\u017eane istine. Ona nije uspjela razviti i o\u010ditovati duh Kristov, ve\u0107 je nesmetano upila duh svijeta. To je spustilo zasune ov\u010dinjaka i pozvalo unutra jarce, i \u010dak je ohrabrilo vukove da u\u0111u i da izvr\u0161e svoje zlo djelo. Bilo im je drago dopustiti da \u0111avo posije kukolj me\u0111u p\u0161enicu, i sada se raduju u plodu njegovog sijanja – u cvatu\u0107im poljima kukolja. Od relativno nekolicine glava \u201cp\u0161enice\u201d koja je jo\u0161 uvijek ostala tamo malo je cijenjenja, i ne postoji gotovo nikakav napor kako bi se sprije\u010dilo da budu ugu\u0161eni od \u201ckukolja.\u201d \u201cP\u0161enica\u201d je izgubila svoju vrijednost u trgovinama Kr\u0161\u0107anstva, i ponizno, vjerno dijete Bo\u017eje nalazi sebe, kao i svog Gospodina, prezrenim i odba\u010denim od ljudi, ranjenim u domu svojih navodnih prijatelja. Izvanjski oblici pobo\u017enosti su zauzeli mjesto njene snage, i upadljivi rituali u velikoj su mjeri nadomjestili obo\u017eavanje iz srca.<\/p>\n

Davno prije proturje\u010dna u\u010denja podijelila su nominalnu crkvu u brojne suprotstavljene sekte, od kojih svaka tvrdi da je jedina prava crkva koju su zasadili Gospodin i apostoli, i oni su zajedno uspjeli dati svijetu takvu iskrivljenu sliku o karakteru i planu na\u0161eg Nebeskog Oca, da se mnogi inteligentni ljudi ovdra\u0107aju s ga\u0111enjem, i preziru njihovog Stvoritelja, i \u010dak poku\u0161avaju nevjerovati u njegovo postojanje.<\/p>\n

Rimska Crkva, sa pretpostavljenom nepogre\u0161ivo\u0161\u0107u, tvrdi da je bo\u017eanska namjera vje\u010dno mu\u010diti u vatri i sumporu sve \u201cheretike\u201d koji odbace njena u\u010denja. A za druge ona daje ograni\u010deno mu\u010denje nazvano \u010cistili\u0161te, iz kojega se mo\u017ee osigurati oslobo\u0111enje sa pokorom, postovima, molitvama, svetim svije\u0107ama, kadom i dobro pla\u0107enim misnim \u201c\u017ertvama.\u201d Ona tako ostavlja po strani u\u010dinkovitost pomiruju\u0107e Kristove \u017ertve, i stavlja vje\u010dnu subinu \u010dovjeka u ruke sve\u0107enika spletkara, koji stoga tvrde da imaju mo\u0107 otvoriti nebo ili ga zatvoriti komu im se svidi. Ona zamjenjuje obli\u010dja pobo\u017enosti za njenu vitalnu snagu, i podi\u017ee likove i slike za klanjanje njenih poklonika, umjesto da u srcu uzvise nevidljivog Boga i njegovog dragog Sina, na\u0161eg Gospodina i Spasitelja. Ona uzvisuje od \u010dovjeka zare\u0111enu sve\u0107eni\u010dku klasu da vlada u crkvi, u suprotnosti u\u010denju na\u0161eg Gospodina, \u201cVi pak ne dajte se zvati `Rabbi`, jer jedan je u\u010ditelj va\u0161, a svi ste vi bra\u0107a.\u00a0Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac va\u0161 – onaj na nebesima.\u201d (Mat. 23:8,9) U stvari, Papinstvo predstavlja najpotpuniju krivotvorinu pravog Kr\u0161\u0107anstva, i odva\u017eno tvrdi da je jedina prava crkva.*<\/p>\n

\u201cReformacijski\u201d pokret odbacio je neka od la\u017enih u\u010denja Papinstva i izveo je mnoge iz tog nepravednog sistema. Reformatori su skrenuli pa\u017enju na Rije\u010d Bo\u017eju i potvrdili pravo privatne prosudbe u njenom prou\u010davanju, i tako\u0111er nu\u017eno priznali pravo svakog djeteta Bo\u017ejeg da propovijeda istinu bez ovla\u0161tenja papi i biskupa, koji su la\u017eno tvrdili da imaju naslje\u0111e u ovla\u0161tenju od prvobitnih dvanaest apostola. Ali uskoro je to dobro djelo protesta protiv nepravedne, antikr\u0161\u0107anske, krivotvorene Rimske crkve bilo nadvladano duhom svijeta; i uskoro su protestanti, kako su ih nazivali, formirali nove organizacije, koje su, zajedno sa istinama koje su prona\u0161li, nastavili prenositi mnoge od starih zabluda i dodali i neke nove; no ipak svaka je nastavila dr\u017eati malo istine. Rezultat je bila mje\u0161avina proturje\u010dnih vjerskih u\u010denja, u sukobu sa razumom, sa Rije\u010dju Bo\u017ejom i jedna s drugima.<\/p>\n

___________________________________________________________________________________________________<\/p>\n

*Svezak Dva, Poglavlje 9 i Svezak Tri, Poglavlje 3<\/p>\n

I kako je istra\u017eiva\u010dka snaga Reformacijskog razdoblja uskoro izumrla, oni su ubrzo postali fosilizirani, i takvima su ostali do dana\u0161njeg dana.<\/p>\n

Vrijeme i talenti su rado bili dani za izgradnju i produ\u017eivanje tih sistema doktrinarne zablude u onome \u0161to im je bilo zadovoljstvo nazvati \u201cSistematskom Teologijom.\u201d Njihovi su u\u010deni ljudi napisali ogromne sveske za druge ljude da ih prou\u010davaju umjesto Rije\u010di Bo\u017eje; u tu su svrhu bili uspostavljeni teolo\u0161ki seminari i velikodu\u0161no podareni; i iz njih su, mladi ljudi, pou\u010deni njihovim zabludama, izi\u0161li da pou\u010davaju i utvr\u0111uju ljude u njima. I narod, pou\u010den da po\u0161tuje te ljude kao Bo\u017eje imenovane sluge, nasljednike apostola, prihvatili su njihov izri\u010daj bez istra\u017eivanja Svetog Pisma kao \u0161to su u\u010dinili plemeniti Berejci u Pavlovim danima (Djela 17:11), kako bi vidjeli jesu li stvari kojima su bili pou\u010deni stvarno bile takve.<\/p>\n

Me\u0111utim sada je do\u0161la \u017eetva svega \u0161to su posijali, dan obra\u010duna je stigao, i velika je zbunjenost i za\u010du\u0111enost cijele nominalne crkve svake denominacije, a posebno sve\u0107enstva, na koje je prene\u0161ena odgovornost da vode obranu u ovaj dan su\u0111enja u prisutnosti mnogih tu\u017eitelja i svjedoka, i, ako je mogu\u0107e, osmi\u0161ljavanja nekog rije\u0161enja da spase od potpunog uni\u0161tenja ono \u0161to oni smatraju pravom crkvom. Ipak u njihovoj sada\u0161njoj zbunjenosti, i u \u017eelji svih sekti iz razloga opreznosti da se dru\u017ee jedni s drugima, oni su svaki gotovo prestali smatrati njihovu pojedina\u010dnu sektu kao jedinu pravu crkvu, i sada govore jedni o drugima kao o razli\u010ditim \u201cograncima\u201d jedne crkve, bez obzira na njihova proturje\u010dna u\u010denja, koja iz nu\u017enosti ne mogu sva biti istinita.<\/p>\n

U ovom je kriti\u010dnom \u010dasu, ajme! \u017ealosna \u010dinjenica da je zdravi duh \u201cVelike Reformacije\u201d mrtav. Protestantizam vi\u0161e nije protest protiv duha antikrista, niti protiv svijeta, tijela ili \u0111avla. Oni nastoje sakriti od suda javnosti svoja vjerska u\u010denja, koja su u ratu sa Rije\u010dju Bo\u017ejom, sa razumom, i jedna s drugim, i nedosljedna sama u sebi. Njihova ogromna teolo\u0161ka djela su samo gorivo za vatru ovog dana su\u0111enja Kr\u0161\u0107anstvu. Njihova glavna teolo\u0161ka sjemeni\u0161ta su rasadnici nevjere, \u0161ire\u0107i zarazu posvuda. Njihovi veliki ljudi – njihovi Biskupi, Doktori Bo\u017eanstva, Teolo\u0161ki Profesori, i njihovo najistaknutije i utjecajno sve\u0107enstvo u velikim gradovima – postaju vo\u0111e koje vode u maskiranu nevjeru. Oni tra\u017ee kako da potkopaju i uni\u0161te autoritet i nadahnu\u0107e Svetog Pisma, da nadomjeste tamo otkriveni plan spasenja sa ljudskom teorijom evolucije. Oni te\u017ee za boljom povezano\u0161\u0107u sa Rimskom Crkvom, i opona\u0161aju je, dodvoravaju joj se za njenu naklonost, hvale njene metode, skrivaju njene zlo\u010dine, i \u010dine\u0107i to postaju saveznik s njom u duhu. Oni su tako\u0111er u bliskoj i u sve ve\u0107oj uskla\u0111enosti s duhom svijeta u svemu, opona\u0161aju\u0107i ispraznu pompu i slavu svijeta a za \u0161to tvrde da su se toga odrekli. Zapazite ekstravagantan prikaz u crkvenoj arhitekturi, dekoracijama i namje\u0161taju, te\u0161koj zadu\u017eenosti koja je time nastala, i stalnom prosja\u010denju i spletkama za novac koji je tako bio iziskivan. Zna\u010dajno odstupanje po tom pitanju bilo je uvo\u0111enje u Lindell Avenue Methodist Church of St. Louis, Mo., umjetni\u010dkog djela koje predstavlja \u00a0“The Nativity,” od R. Bringhursta. To je bilo isklesano na plitkom reljefu iznad oltara, velikih orgulja i potkrovlja zbora. Prikaz se prote\u017ee u luk od \u0161irine 14 m i visine 15 m, i svaki lik u njoj je u svojoj prirodnoj veli\u010dini. Na najvi\u0161oj to\u010dki luka je figura Djevice, stoje\u0107i uspravno sa malim Isusom u svom naru\u010dju. Lete\u0107i van iz te dvije figure bili su prikazani serafi sa trubama, objavljuju\u0107i ustoli\u010denje. S obje strane luka su prikazane vojske an\u0111ela koji vr\u0161e obo\u017eavanje ra\u0161irenih krila. Na svakom temelju je figura an\u0111ela, onaj na lijevoj strani dr\u017ee\u0107i svitak u vijencu od cvije\u0107a sa natpisom: \u201cMir na Zemlji,\u201d i sli\u010dna figura na desno nose\u0107i zaklju\u010dne rije\u010di poznate objave: \u201cDobra volja Ljudima.\u201d Dodatna u\u010dinkovitost je bila dana \u010dinjenicom da je plitki reljef bio postavljen ra\u0161irenim pod kutom od 45 stupnjeva nagnut prema skup\u0161tini, tako dovode\u0107i ka odva\u017enom reljefu visoki rad studija i produblju\u0107i sjene srazmjerno.<\/p>\n

Kakva potvrda, ne samo pokazanog duha ekstravagantnosti, nego tako\u0111er i obo\u017eavanja likova Rimske crkve! Zapazite, tako\u0111er, pripreme u povezanosti sa samim crkvama naime biljarske sobe; i neki su sve\u0107enici \u010dak oti\u0161li toliko daleko da preporu\u010duju uvo\u0111enje laganog vina; i privatne teatralnosti i igre su slobodno dopu\u0161tene na nekim mjestima.<\/p>\n

U\u00a0mnogo toga mase \u010dlanova crkve su postali spremno oru\u0111e sve\u0107enstva; a sve\u0107enstvo je pak slobodno udovoljavalo okusima i sklonostima svjetovnih i ujecajnih \u010dlanova. Ljudi su predali svoje pravo i du\u017enost osobne prosudbe, i prestali su ispitivati Sveto Pismo da si doka\u017eu \u0161to je istina, i da razmi\u0161ljaju o Bo\u017ejem zakonu da razaberu \u0161to je pravednost. Oni su ravnodu\u0161ni, svjetovni, ljubitelji u\u017eitka vi\u0161e nego ljubitelji Boga: oni su oslijepljeni od boga ovog svijeta i spremni su biti vo\u0111eni u bilo koje programe koji slu\u017ee sada\u0161njim svjetovnim \u017eeljama i ambicijama; i sve\u0107enstvo poti\u010de taj duh i udovoljava mu za svoju vlastitu privremenu korist. Odu li sve te religiozne organizacije dolje, uredi i pla\u0107e, ugled i priznanja samouzvi\u0161enog sve\u0107enstva moraju tako\u0111er i\u0107i dolje s njima. Oni su prema tome jednako tjeskobno zabrinuti da produ\u017ee institucije nonimalnog Kr\u0161\u0107anstva kao \u0161to su bili Pismoznanci i Farizeji i Doktori zakona da produ\u017ee Judaizam; i iz istih razloga. (Ivan 11:47,48,53; Djela 4:15-18) I zbog njihovih predrasuda i svjetovnih ambicija Kr\u0161\u0107ani su jednako slijepi na svjetlo nove epohe koja sada svi\u010de kao \u0161to su bili \u017didovi u danima Gospodinovog prvog dolaska na svjetlo Evan\u0111eoske epohe koja je tada svanjivala.<\/p>\n

Optu\u017ebe Izne\u0161ene Protiv Crkvenih Vlasti<\/b><\/strong><\/p>\n

Optu\u017ebe izne\u0161ene protiv nominalne Kr\u0161\u0107anske crkve osje\u0107aji su svijeta koji se budi i Kr\u0161\u0107ana koji se bude, i usred Babilona i van njegovih teritorijalnih granica. Iznenada, posebno unutar posljednjih pet godina, tzv. Kr\u0161\u0107anska crkva postala je uvelike istaknuta za kriticizam, i pogleda koji pomno ispituje od cijelog svijeta koji se okrenuo prema njoj. Taj kriticizam je toliko dominantan da nema \u0161anse da ga nitko ne \u010duje; u samom je zraku; \u010duje ga se u privatnim razgovorima, na ulicama, \u017eeljeznicama, u radionicama i trgovinama; pluta kroz dnevnu \u0161tampu i \u017eiva je tema u vode\u0107im \u010dasopisima, svjetovnim i vjerskim. Svi vo\u0111e u crkvi prepoznali su to kao stvar koja ne sluti na dobro njenim institucijama; i osje\u0107a se potreba za suo\u010davanjem s tim bez odlaganja i mudro (prema njihovim idejama), \u017eele li sa\u010duvati njihove institucije od opasnosti koja im prijeti.<\/p>\n

Nominalna Kr\u0161\u0107anska crkva je optu\u017eena za (1) nedosljednost. Ozna\u010dena je \u0161iroka razlika, \u010dak od svijeta, izme\u0111u onoga za \u0161to ona tvrdi da je njen standard doktrine, Biblije, i njenih proturje\u010dnih, i u mnogo slu\u010dajeva apsurdnih, vjerskih u\u010denja. Bogohulno u\u010denje o vje\u010dnom mu\u010denju je prezirno odbijeno, i vi\u0161e se s njime ne slu\u017ei za tjeranje ljudi u crkvu kroz strah; i prije nekog vremena Prezbiterijanske i druge Kalvinisti\u010dke sekte su bile u vrlo olujnom kriticizmu njihovih tradicionalnih uvjerenja, i stra\u0161no su potre\u0161ene. Svi su upoznati sa dugim raspravama o toj temi i sa o\u010dajnim poku\u0161ajima obrane od strane sve\u0107enstva. Da je zadatak obrane vrlo mrzak, i onaj kojeg bi rado izbjegli, veoma je o\u010dito; ali oni ga ne mogu izbje\u0107i, i moraju voditi obranu najbolje \u0161to znaju. Vel. T. DeWitt Talmage izrazio je popularan osje\u0107aj me\u0111u njima kad je rekao:<\/p>\n

\u201cHtio bih da ova nesretna polemika o ispovijedanju vjere nije bila nametnuta crkvi; ali sada, budu\u0107i da je, Ja ka\u017eem, Ukinimo ju, i imajmo novi kredo.\u201d<\/p>\n

Jednom drugom prilikom isti je gospodin rekao:<\/p>\n

\u201cIzjavljujem, jednom za svagda, da je sva ova polemika u cijelom Kr\u0161\u0107anstvu \u0111avolska i sotonska. To je veoma \u0111avolski poku\u0161aj da se podijeli crkvu; i ako ga se ne zaustavi ishodovat \u0107e za Bibliju nepo\u0161tivanje jednako onome za almanah iz 1828 koje ka\u017ee kakvo je vrijeme bilo \u0161est mjeseci prije i u kojoj je \u010detvrtini mjeseca najbolje saditi repu.<\/p>\n

\u201cKako \u0107emo se postaviti s obzirom na te kontroverze? Ostanimo van njih. Dok su ti vjerski nemiri u inozemstvu, ostani kod ku\u0107e i bavi se poslom. Pa, kako ti o\u010dekuje\u0161 da \u0107e \u010dovjek jedino 1,5 m do 1,8 m pre\u0107i preko oceana dubokog tisu\u0107e metara?…Mladi\u0107i koji sada ulaze u slu\u017ebu bili su gurnuti u najgu\u0161\u0107u maglu koja je ikada opsjela obalu. Pitanja koja sada doktori poku\u0161avaju rije\u0161iti ne\u0107e biti rije\u0161ena sve do dana nakon sudnjeg dana.\u201d<\/p>\n

To je zaista istina; dan nakon ovog sudnjeg dana vidjet \u0107e sve ta zbunjuju\u0107a pitanja rije\u0161ena, a istinu i pravednost uspostavljene na zemlji.<\/p>\n

Neugodnost zadatka obrane i strah od ishoda bili su tako\u0111er sna\u017eno izra\u017eeni u rezoluciji okupljenog Prezbiterijanskog sve\u0107enstva u \u010cikagu, nedugo nakon \u0161to je do\u0161ao poziv za sud. Rezolucija glasi kako slijedi:<\/p>\n

\u201cOdlu\u010dili smo, da gledamo s tugom kontroverze koje sada odvla\u010de pa\u017enju na\u0161oj ljubljenoj crkvi kao \u0161tetne za njen ugled, njen utjecaj i njenu korisnost, a \u0161to je puno, nastavi li se to slijediti, sa katastrofom, ne samo djelu na\u0161e vlastite crkve, nego na\u0161em zajedni\u010dkom Kr\u0161\u0107anstvu. Mi prema tome gorljivo savjetujemo na\u0161u bra\u0107u da s jedne strane izbjegavaju primjenjivaje novih ispita fundamentalista, o\u0161tru upotrebu vlasti i represije na iskreno i predano tra\u017eenje istine; i s druge strane mi \u017eurno savjetujemo na\u0161u bra\u0107u protiv ponavljanja po crkvi nepotvr\u0111enih teorija, pitanja koja izazivaju dvojbene rasprave, i posebno gdje imaju, ili bi pod bilo kojim okolnostima mogli imati, sklonost da poremete vjeru neupu\u0107enih u Sveto Pismo. Radi na\u0161e crkve i svih njenih dragocjenih interesa i aktivnosti mi gorljivo tra\u017eimo primirje i prestanak crkvenog spora.\u201d<\/p>\n

The Presbyterian Banner tako\u0111er je objavio sljede\u0107e tu\u017eno ukazivanje na njega, koje sadr\u017ei neka izvanredna priznanja o nezdravom duhovnom stanju Prezbiterijanske crkve. Ono glasi:<\/p>\n

\u201cPoreme\u0107aj ili uzbuna u bolnici ili skloni\u0161tu mo\u017ee se pokazati kobnim za neke od njihovih uku\u0107ana. Stariji gospodin u dobronamjernoj instituciji zabavljao se neko vrijeme mla\u0107enjem po bubnju prije izlaska sunca. Vlasti su na kraju zahtijevale da taj \u201cljupki brat\u201d makne svoj instrument na pristojnu udaljenost. To ilustrira za\u0161to gorljivi pastori postaju ozbiljni kada se poreme\u0107aj javlja u crkvi. Crkva je poput bolnice gdje su sakupljene od grijeha bolesne osobe koje su, u duhovnom smislu, grozni\u010dave, gubave, paraliti\u010dke, ranjene i polumrtve. Uznemirenja, poput sada\u0161njeg okrutnog odvla\u010denja pa\u017enje koje potje\u010de od nekih Teolo\u0161kih Sjemeni\u0161ta, mogu uni\u0161titi neke du\u0161e koje sada prolaze kroz krizu. Da li bi Prof. Briggs molimo mogao hoditi tiho i ukloniti svoj bubanj?\u201d<\/p>\n

Nominalna crkva je optu\u017eena (2) za izraziti nedostatak tog pijeteta i pobo\u017enosti koje ona ispovijeda, premda je priznata \u010dinjenica da se mo\u017ee na\u0107i tu i tamo nekoliko nekoliko zaista pobo\u017enih me\u0111u prikrivenima. Privid i licemjerstvo su doista primjetljivi, i bogatstvo i oholost \u010dine vrlo o\u010ditim da siroma\u0161ni nisu dobrodo\u0161li u zemaljske hramove podignute u ime Krista. Mase ljudi su to uvtrdili, i tra\u017ee u svojim Biblijama da utvrde da li je bio takav duh velikog Utemeljitelja crkve; i oni su tako nau\u010dili da je jedan od dokaza koje je on dao o svom Mesijanstvu bilo da se \u201cevan\u0111elje propovijedalo siroma\u0161nima;\u201d da je on rekao svojim sljedbenicima, \u201csiromahe \u0107e te uvijek imati uza se\u201d; i da oni ne trebaju pokazivati nikakve pristranosti prema \u010dovjeku sa zlatnim prstenom ili lijepe odje\u0107e, itd. Oni su tako\u0111er prona\u0161li i zlatno pravilo, i primjenili ga na pona\u0161anje crkve, kao grupe i pojedina\u010dno. Oni tako, u svjetlu Biblije, brzo dolaze do zaklju\u010dka da je crkva otpala od milosti. I zaklju\u010dak je toliko o\u010dit, da se njezini branitelji nalaze pokriveni sa zbunjeno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Nominalna crkva je optu\u017eena (3) za neuspjeh da ostvari ono za \u0161to je tvrdila da je njen zadatak; naime, obratiti svijet na Kr\u0161\u0107anstvo. Kako je svijet otkrio da je do\u0161lo vrijeme kada je djelo crkve trebalo pokazati neke znakove dovr\u0161etka \u010dini se neobja\u0161njivim; ali ipak, ba\u0161 kao \u0161to su na kraju \u017didovskog doba svi ljudi bili u i\u0161\u010dekivanju da \u0107e se desiti nekakva velika promjena (Luka 3:15), tako su i sada, na kraju Evan\u0111eoskog doba, svi ljudi u sli\u010dnom i\u0161\u010dekivanju. Oni shva\u0107aju da smo mi u prijelaznom razdoblju, i horoskop 20 st. je pun u\u017easa i slutnji velikih revolucionarnih promjena. Hon. Henry Grady, je sna\u017eno izrazio sada\u0161nji nemir u rje\u010ditom obra\u0107anju pred University Societies, Charlottesville, Va. Njegove su rije\u010di bile: \u201cMi stojimo u svanu\u0107u…Nepomi\u010dne zvijezde blijede na nebu i mi tapkamo u nesigurnom svjetlu. \u010cudni su oblici do\u0161li sa no\u0107u. Uspostavljeni putevi su izgubljeni, nove staze zbunjuju\u0107e, i rastezaju\u0107a polja prote\u017eu se izvan vidokruga. Nemir svanu\u0107a poti\u010de nas tamo i amo; ali Sumnja se ko\u010doperi usred zbrke, i \u010dak na utabanim stazama nestabilna mno\u0161tva su zaustavljena i iz sjena \u010duvari pla\u010du, \u201cTko dolazi?\u201d u tami jutra ogromne su snage na djelu. Ni\u0161ta nije postojano ili odobreno. \u010cuda sada\u0161njosti proturje\u010de jednostavnim istinama pro\u0161losti. Crkva je opkoljena izvana i izdana iznutra. Iza dvorova tinjaju pobunjeni\u010dke baklje i nadvijaju se vje\u0161ala anarhista. Vladavina je sva\u0111a partizana i plijen lovaca na polo\u017eaj. Trgovina je nemirna u stisku monopola, i promet robom je okovan sa ograni\u010denjem. Gradovi su nate\u010deni, a polja oduzeta. Sjaj struji niz dvorac, i bijeda \u010du\u010di u ku\u0107i. Univerzalno se bratstvo rastapa, i ljudi se nagomilavaju u razrede. \u0160i\u0161tanje Nihilista ometa prikrivanje, i urlik svjetine \u017eubori uzdu\u017e povi\u0161ene ceste.\u201d<\/p>\n

Crkvi je nemogu\u0107e zanijekati da je do\u0161ao kraj doba, dan obra\u010duna; jer bilo da ona razabire vrijeme u svjetlu proro\u010danstva ili ne, prisiljena je priznati \u010dinjenice suda, i taj \u0107e slu\u010daj biti shva\u0107en prije kraja ovog razdoblja \u017eetve.<\/p>\n

Crkvene Vlasti Zauzimaju Polo\u017eaj i Neizravno Podnose Ra\u010dun<\/b><\/strong><\/p>\n

Crkva zna da su o\u010di cijelog svijeta uprte u nju; da je nekako bilo otkriveno da dok je ona tvrdila da je njen zadatak bio da obrati svijet, da je do\u0161lo vrijeme kada bi, ako je to bio njen zadatak, to djelo trebalo biti gotovo, ako ne u cijelosti, ostvareno, i da se ona razlikuje malo od svijeta, izuzev po svojim trvdnjama. Pretpostavimo li da je to bio njen sada\u0161nji zadatak, ona je izgubila iz vida stvarnu svrhu ovog Evan\u0111eoskog doba; naime, da \u201cpropovijeda ovo evan\u0111elje kraljevstva po svemu svijetu za svjedo\u010danstvo svim narodima,\u201d i da pomogne u pozivanju i pripremanju \u201cmalog stada\u201d da sa\u010dinjavaju (s Gospodinom) to Milenijsko Kraljevstvo koje \u0107e tada blagosloviti sve narode na zemlji. (Mat. 24:14; Djela 15:14-17) Ona je suo\u010dena sa \u010dinjenicom da je ona i nakon osamnaest stolje\u0107a dalje od rezultata koje bi njene tvrdnje zahtijevale nego \u0161to je bila na kraju prvog stolje\u0107a. Stoga su isprike, izgovori, otkrivanje i ponovno pregledavanje ra\u010duna, ponovno uspostavljanje \u010dinjenica, i ektravagantno proricanje velikih postignu\u0107a u veoma bliskoj budu\u0107nosti, sada su pravilo dana, kako, prisiljena duhom upita i unakrsnog ispitivanja tih vremena, ona nastoji govoriti u samoobranu pred njenim brojnim optu\u017eiteljima.<\/p>\n

Da se suo\u010di sa optu\u017ebom o nedosljednosti u\u010denja sa njenim priznatim standardom, Biblijom, mi ju vidimo u velikoj nedoumici; jer ona ne mo\u017ee zanijekati sukob njenih vjerskih u\u010denja. Stoga, pribjeglo se razli\u010ditim metodama, koje misaoni ljudi nisu spori ozna\u010diti kao dokaze njene velike zbunjenosti. Postoji mnogo tjeskobne zabrinutosti od strane svake denominacije da se dr\u017ei starih kreda jer su ona u\u017eeta s kojima su oni bili vezani zajedno u razli\u010dite organizacije; i uni\u0161titi ih iznenada rastopilo bi te organizacije; ipak sve\u0107enstvo je posebno tiho da ka\u017ee \u0161to je mogu\u0107e manje o njima, jer oni ih se u srcu srame pod pretra\u017euju\u0107im svjetlom ovog dana suda.<\/p>\n

Neki ih se toliko srame da, zaboravljaju\u0107i njihovu svjetovnu mudrost, oni favoriziraju njihovo potpuno odbacivanje. Drugi su vi\u0161e konzervativniji, i smatraju mudrijim pustiti ih da odu postupno, i na njihovo mjesto, po stupnjevima, umetnuti nove nauke, izmjeniti, preina\u010diti itd. Svatko je upoznat sa dugim raspravama o reviziji kreda kod Prezbiterijanaca. Otud isto tako i poku\u0161aji samozvanih vi\u0161ih kriti\u010dara da potkopaju autoritet i nadahnu\u0107e Svetog Pisma, i da sugeri\u0161u nadahnu\u0107e dvadesetog stolje\u0107a, i teoriju evolucije koja je u potpunosti razorna za bo\u017eanski plan spasenja od Adamskog pada kojeg Biblija potvr\u0111uje, ali kojeg oni pori\u010du. Zatim tu je druga i ve\u0107a klasa sve\u0107enstva koja daje prednost eklekti\u010dnoj, ili kompromisnoj, teologiji, koja iz potrebe mora biti vrlo kratka i veoma liberalna, budu\u0107i je njen cilj bio odre\u0107i se svih prigovora od svih religionista, Kr\u0161\u0107anskih i poganskih, i, ako je mogu\u0107e, \u201cdovesti ih sve u jedan tabor,\u201d kako je to netko bio izrazio. Postoji veliko hvalisanje od strane ve\u0107e klase, o velikim stvarima koje imaju biti ostvarene kroz instumente koji su odnedavno pokrenuti, kojima je sredi\u0161nja ideja Kr\u0161\u0107anska unija ili suradnja; i kada je to osigurano – mi smo uvjereni da \u0107e to uskoro biti – tada \u0107e obra\u0107enje svijeta na Kr\u0161\u0107anstvo, pretpostavljeno je, brzo uslijediti.<\/p>\n

Sa optu\u017ebom o nedostatku pobo\u017enosti i pobo\u017enog \u017eivljenja se tako\u0111er suo\u010davaju sa hvalisanjem – hvalisanjem o \u201cmnogim \u010dudesnim djelima,\u201d a \u0161to nas \u010desto podsje\u0107a na rije\u010di prijekora na\u0161eg Gospodina zabilje\u017eene u Mateju 7:22,23. Ali ta hvalisanja veoma malo koriste Babilonu, zato \u0161to je nedostatak duha Bo\u017ejeg zakona ljubavi ajme, previ\u0161e bolno o\u010dit da bi ga se sakrilo. Obrana, u cjelini, samo \u010dini jo\u0161 vi\u0161e o\u010ditim \u017ealosno stanje pale crkve. Ako bi taj veliki crkveni sistem bio stvarno prava Crkva Bo\u017eja, kako bi bio o\u010dit neuspjeh bo\u017eanskog plana da uzme izme\u0111u nacija narod za svoje ime!<\/p>\n

Me\u0111utim dok su ti razli\u010diti izgovori, isprike, obe\u0107anja i hvalisanja dati od strane crkve, njeni vo\u0111e vrlo jasno vide da oni ne\u0107e jo\u0161 dugo slu\u017eiti da ju sa\u010duvaju u njenom sada\u0161njem podjeljenom, rastrojenom i zbunjenom stanju. Oni shva\u0107aju da \u0107e raspad i svrgnu\u0107e zasigurno uslijediti uskoro osim ako neki sna\u017eni napor ne ujedini njene sekte i tako joj daju ne samo bolji polo\u017eaj pred svijetom, nego tako\u0111er i pove\u0107aju snagu da nametne svoj autoritet. Mi stoga slu\u0161amo kako se puno govori o Kr\u0161\u0107anskoj Uniji; i svaki korak u prvacu njenog ostvarenja objavljen je kao dokaz rasta u duhu ljubavi i Kr\u0161\u0107anskom zajedni\u0161tvu. Me\u0111utim, pokret, nije bio za\u010det zbog sve ve\u0107e ljubavi i Kr\u0161\u0107anskog zajedni\u0161tva, ve\u0107 zbog straha. Vidjelo se da se brzo pribli\u017eava prore\u010dena oluja srd\u017ebe i gnjeva, i razli\u010dite sekte ozibljno sumnjaju u svoju sposobnost da stoje same u \u0161oku oluje.<\/p>\n

Zbog toga sve sekte daju prednost uniji; ali kako ju ostvariti s obzirom na njihova protuslovna vjerska u\u010denja, zbunjuju\u0107i je problem. Predlo\u017eene su razli\u010dite metode. Jedna je nastojati najprije ujediniti one sekte koje su dosta sli\u010dne u u\u010denju, kao, na primjer, razli\u010dite grane iste obitelji – Prezbiterijance, Baptiste, Metodiste, Katolike, itd. – kao priprema za predlo\u017eenu ve\u0107u uniju. Druga je razvijati u ljudima \u017eelju za unijom, i stav ignoriranja doktrine, i pro\u0161iriti velikodu\u0161no zajedni\u0161tvo na sve moralno naklonjene ljude i tra\u017eiti njihovu suradnju u onome \u0161to oni zovu Kr\u0161\u0107ansko djelo. Ovaj osje\u0107aj nalazi svoje najgorljivije podupiratelje me\u0111u onima mlade i srednje dobi.<\/p>\n

Zanemarivanje posljednjih godina mnogih spornih u\u010denja iz pro\u0161losti doprinijelo je razvoju klase mladih ljudi u crkvi koji u velikoj mjeri predstavljaju osje\u0107aj \u201cunije\u201d svijeta Kr\u0161\u0107anstva. Neupu\u0107eni u sekta\u0161ke bitke iz pro\u0161losti, oni su neoptere\u0107eni sa zbunjenosti koja prevladava me\u0111u njihovih starijima \u0161to se ti\u010de predodre\u0111enja, izbora, besplatne milosti, itd. Ali oni jo\u0161 uvijek imaju u\u010denja iz djetinjstva (izvorno iz Rima i mra\u010dnih vijekova), pokvareno u\u010denje o vje\u010dnom mu\u010denju svih koji ne slu\u0161aju i ne prihva\u0107aju evan\u0111elje u sada\u0161njem dobu; i teoriju da je zadatak evan\u0111elja obratiti svijet u sada\u0161njem dobu, i tako ih spasiti od tog mu\u010denja. Oni su povezani pod razli\u010ditim imenima – Udru\u017eenja Mladih Kr\u0161\u0107anskih Mu\u0161karaca i \u017dena, Kr\u0161anska Dru\u0161tva koja Nastoje, Epworth Lige, Kraljeve K\u0107eri i Vojska Spasa. Mnogi od njih zaista imaju \u201crevnost za Boga, ali ne prema spoznaji.\u201d<\/p>\n

I doista u skladu sa njihovim pogre\u0161nim, nebiblijskim gledi\u0161tima, oni planiraju da se \u201cdru\u0161tveno uzdizanje svijeta,\u201d dogodi odjednom. Pohvalno je da njihovi napori nisu za zlo, nego za dobro. Njihova je velika pogre\u0161ka u te\u017enji za njihovim vlastitim planovima, koji koliko god da su dobronamjerni i mudri u ljudskim o\u010dima, moraju nu\u017eno biti li\u0161eni bo\u017eanske mudrosti i bo\u017eanskog plana, koji \u0107e jedini biti okrunjen sa uspjehom. Svi su ostali osu\u0111eni na propast. Moglo bi biti uvelike na blagoslov iskrenih me\u0111u njima kad bi mogli shvatiti bo\u017eanski plan; naime, izbor (\u201codabir\u201d) posve\u0107enog \u201cmalog stada\u201d sada, i naskoro uzdizanja svijeta po tom malom stadu kad bude bilo kompletno i visoko uzvi\u0161eno i vladalo s Kristom kao njegovi sunasljednici Milenijskog Kraljevstva. Kad bi to mogli shvatiti, to bi ili bi trebalo imati posve\u0107uju\u0107i u\u010dinak na sve iskrene me\u0111u njima – premda bi to naravno bila jedna mala manjina; jer ve\u0107ina koji se pridru\u017euju takvim dru\u0161tvima o\u010dito to \u010dine iz razli\u010ditih razloga osim potpunog posve\u0107enja i odanosti Bogu i njegovoj slu\u017ebi – \u201csve do smrti.\u201d<\/p>\n

Ti K\u0161\u0107anski omladinci, nepou\u010deni poukama o povijesti crkve, i u nezanju o doktrinama, lako padaju na ideju o \u201cUniji.\u201d Oni odlu\u010duju, \u201cKrivnja pro\u0161losti bile su doktrine koje su uzrokovale podjele! Imajmo zato sada uniju i ignorirajmo doktrine!\u201d Oni propu\u0161taju cijeniti \u010dinjenicu da su u pro\u0161losti svi Kr\u0161\u0107ani isto tako te\u017eili za unijom, kao i ljudi danas, ali oni su \u017eeljeli uniju na temelju istine, ili ni\u0161ta od unije. Njihovo pravilo vladanja bilo je, \u201cUsrdno se borite za vjeru koja je jedanput zauvijek predana svetima\u201d; \u201cI nemajte imati zajedni\u0161tvo s besplodnim djelima tame, nego ih radije korite.\u201d (Juda 3; Efe\u017e. 5:11) Mnogi danas ne uspijevaju razumjeti da su izvjesna u\u010denja sveva\u017ena za pravu uniju me\u0111u pravim Kr\u0161\u0107anima – unija koja je ugodna Bogu – da je propust pro\u0161losti bio taj da su Kr\u0161\u0107ani bili uvelike pod predrasudama u korist njihovih vlastitih ljudskih kreda da bi ih ukorili i ispravili kao i sva u\u010denja Rije\u010dju Bo\u017ejom.<\/p>\n

Stoga je unija ili konfederacija koja je predlo\u017eena i za kojom se te\u017ei, budu\u0107i ignorira Biblijska u\u010denja, nego se \u010dvrsto dr\u017ei ljudskih doktrina \u0161to se ti\u010de vje\u010dnog mu\u010denja, uro\u0111ene besmrtnosti, itd., i kojom dominira samo ljudska prosudba \u0161to se ti\u010de cilja i metoda, je najopasnija stvar koja se mo\u017ee dogoditi. Sigurno je da \u0107e upasti u krajnju zabludu, zato \u0161to odbacuje \u201cKristov nauk\u201d i \u201cmudrost odozgo,\u201d i umjesto toga se oslanja na mudrost svojih vlastitih mudrih ljudi; koja je ludost kad ju se usporedi s bo\u017eanskim savjetom i metodama. \u201cJer \u0107e propasti mudrost njihovih mudraca.\u201d (Iza. 29:14)<\/p>\n

Zatim, postoje, mnoge ideje koje isplivavaju na povr\u0161inu od naprednog sve\u0107enstva(?) i drugih o tome \u0161to bi trebao biti karakter i zadatak crkve u bliskoj budu\u0107nosti, njihova je prosudba bila pribli\u017eiti ju, \u010dak bli\u017ee nego je to sada, idejama svijeta. Njen zadatak je, \u010dini se, privu\u0107i nepreporo\u0111eni svijet u nju i osigurati liberalno financijsko pokroviteljstvo; i da bi se to moglo mora se pru\u017eiti zabavu i u\u017eitak. Kako da pravi Kr\u0161\u0107anin nije bio \u0161okiran sa tendencijama u tom pravcu, i kada ih primje\u0107uje kod ku\u0107e i \u010dita o njima drugdje. Koji bi smo sna\u017eniji dokaz mogli imati o opadanju prave pobo\u017enosti od sljede\u0107eg, iz pera Metodisti\u010dkog sve\u0107enika, i objavljeno u Metodisti\u010dkom \u010dasopisu – The Northwestern Christian Advocate – i nazvano od Urednika kao \u201cprijateljska satira o postoje\u0107im Metodisti\u010dkim uvjetima,\u201d priznaju\u0107i tako te uvjete. Nije bitno jeli se tu mislilo kao slaganje, ili kao satira; \u010dinjenice su \u010dinjenice tko ih god izrekao, premda dvostruko sna\u017ene kada su po prirodi priznanja od zabrinutog sve\u0107enika u njegovom vlastitom crkvenom \u010dasopisu. Mi dajemo \u010dlanak u cjelosti kako slijedi, kurziv je na\u0161:<\/p>\n

\u201cNeka Obilje\u017eja Ameri\u010dkog Metodizma<\/b><\/strong><\/p>\n

\u201cO\u017eivljavanje religije u osamnaestom stolje\u0107u pod vodstvom Wesleyevih i Whitefield \u00a0pro\u010distilo je moralni ton Anglo – Saksonske rase i stavilo u pogon nove snage za uzdizanje neevangeliziranih. Svjetovni povjesni\u010dari, i Engleski i Amer\u010dki, ujedinili su se u pripisivanju zasluge tim izvanrednim ljudima za mnogo toga u ma\u0161ineriji crkve i izjavi doktrine \u0161to ima tendenciju \u0161irenja i zasa\u0111ivanja na\u0161e civilizacije. Doktrina \u201cslobodne volje\u201d koju su oni propovijedali i njihovi nasljednici ima, sa evolucijom suvremenih eksperimenata u svjetovnoj vladavini, bila je jedna od najpopularnijih dogmi s kojima su se bavile misli ljudi. Ta je doktrina bila neobi\u010dno zarazna me\u0111u na\u0161im Ameri\u010dkim prao\u010devima. Zbaciv\u0161i jaram kraljeva, i zgro\u017eeni sa nacionaliziranom sve\u0107enicima ovladanom crkvom, \u0161to bi moglo biti vi\u0161e o\u010daravaju\u0107e i vi\u0161e u skladu sa njihovim politi\u010dkim aspiracijama od doktrine da je svaki \u010dovjek slobodan da napravi ili naru\u0161i svoju vlastitu sudbinu ovdje i poslije?<\/p>\n

\u201cDoktrina o \u201cnovom ro\u0111enju\u201d na kojoj su Metodisti inzistirali, i propovijedanje koje od Whitefielda u Novoj Engleskoj je bilo poput pri\u010danja svje\u017ee i nepoznate pri\u010de, sli\u010dno je tome prouzro\u010dila u\u010dinke na koje su svjetovni i \u010dak nereligiozni gledali s odobravanjem. Jer taj nauk nije samo zahtijevao \u201cpromjenu srca,\u201d nego tako\u0111er i takvu promjenu u svakodnevnom \u017eivotu \u0161to bi u\u010dinilo Metodiste lako druga\u010dijima od \u010dovjeka svijeta po njihovom vladanju. Velika svrha zbog koje je crkva postojala bila je \u201c\u0161iriti Biblijsku svetost po tim zemljama.\u201d To je bila legenda o njenoj zastavi – sa tim ratnim pokli\u010dem ona je pobjedila.<\/p>\n

\u201cDrugi razlog za fenomenalan uspjeh Metodizma u ovoj zemlji mo\u017ee se na\u0107i u \u010dinjenici da su obi\u010dni ljudi bili rado dobrodo\u0161li na njenu jednostavnu, popularnu slu\u017ebu. Samo oni koji nisu bili obu\u010davani u obredima mogu cijeniti tu naizgled bezna\u010dajnu ali zaista vrlo va\u017enu \u010dinjenicu. Znati da mo\u017ee\u0161 u\u0107i u crkvu gdje mo\u017ee\u0161 uzeti udjela u slu\u017ebi bez rizika o pokazivanju tvog neznanja o formi i obredima je vrlo va\u017ena stvar ako ne \u017eeli\u0161 da bude\u0161 upadljiv. Tako je obi\u010dna, nenamje\u0161tena slu\u017eba rane Ameri\u010dke Metodisti\u010dke crkve bila upravo pogodna ljudima koji su u zadnje vrijeme bili napustili sjaj Starih Svjetskih religija. Rukavi od tankog lanenog platna, svete kape, dijademe, krune i odje\u0107a bili su odbojni njihovim grubim i jednostavnim ukusima. Religija koja ih je pou\u010dila da se mogu obratiti Svemogu\u0107emu bez posrednika bilo koje vrste naglasila jer dostojanstvo i veli\u010dinu njihove ljudskosti i bilo je privla\u010dno njihovoj ljubavi prema neovisnosti.<\/p>\n

\u201cZna\u010dajne pobjede ove crkve mogu tako\u0111er biti pripisane djelom \u010dinjenici da ona tada nije bila polo\u017eila Gospodarev bi\u010d od male u\u017eadi. Bilo je u tim ranim danima, s vremena na vrijeme, \u010di\u0161\u0107enja crkve od \u0161arlatana i nedostojnih \u0161to je imalo zdravi u\u010dinak, ne samo na samu crkvu, nego tako\u0111er i na zajednicu koja ih okru\u017euje. Jer nakon oluje koja je \u010desto pratila \u201cizbacivanje\u201d nevjernih, moralna atmosfera cijelog susjedstva bila je pro\u010di\u0161\u0107ena, pa \u010dak i podrugljivac je mogao vidjeti da je \u010dlanstvo u crkvi ne\u0161o zna\u010dilo.<\/p>\n

\u201cFaktor koji je tako\u0111er pomagao u uspjehu o kojemu pi\u0161em bila je \u010dista pokretnost slu\u017ebe koja je tada bila dobivena. Nema sumnje da je bilo heroja i moralnih divova u tim danima. Utjecaj sna\u017enog, hrabrog \u010dovjeka, obuzetog idejom da ovdje nema \u201cgrad koji ostaje,\u201d ne prave\u0107i nikakve pripreme za svoju starost, ne zahtijevaju\u0107i nikakav ugovor da osigura svoju potporu ili pla\u0107u, uskra\u0107uju\u0107i si stvari za kojima ljudi hlepe da ih steknu, i gore\u0107i sa revnosti koja ga je uskoro obuzela, mora da je bio trajan i blagotvoran gdje god ga se osjetilo.<\/p>\n

\u201cNikakva srednja vrijednost u postizanju njenog zapovjedni\u010dkog polo\u017eaja u ovoj zemlji nije bila igrana sa pjevanjem staromodnih Metodista. Ozbiljne, razumne rije\u010di, pune nauka, uglazbljene koje jo\u0161 uvijek \u017eive i vladaju, nije bilo u takvom pjevanju samo muzi\u010dke privla\u010dnosti, nego teolo\u0161ko obu\u010davanje s kojim su ljudi, koliko god da su mogli biti neotesani, bili indoktrinirani kardinalnim na\u010delima crkve. Pjevanje istine u du\u0161u djeteta ili \u010dovjeka stavlja tamo mnogo trajniju mo\u0107 nego se mo\u017ee na\u0107i u bilo kojem Vrti\u0107u ili Quincy metodi nastave. Tako su, bez rasprave, doktrine bile utvr\u0111ene u umovima djece ili obra\u0107enika tako da ih nikakva naknadna kontroverza ne bi mogla potresti. Sada preostaje pokazati da<\/p>\n

\u201cSu ti Elementi Uspjeha Postali Zastarjeli, i Da je Novi Standard Uspjeha bio Postavljen u Metodisti\u010dko Episkopalnoj Crkvi<\/p>\n

\u201cDopustite mi da ne preuzmem ulogu hvalisavca, nego da umjesto toga budem analist otvorenih \u010dinjenica, recitator nedavne povijesti. Kada je u pitanju standard doktrine, nema promjene u poziciji koju crkva dr\u017ei, nego ton i duh kojeg pribavlja u svim njenim poslovima pokazuje odjednom prisutnost suvremenog napretka i inovacija u davanju svjetla. Temperament i izgled te mo\u0107ne crkve se dosad promjenio da svi oni koje zanima vjerska dobrobit Amerike moraju prou\u010davati tu promjenu ne sa obi\u010dnim zanimanjem.<\/p>\n

\u201cDoktrina novog ro\u0111enja – \u201cMorate se ponovno roditi\u201d – ostaje netaknuta, ali suvremeni je napredak pomaknuo crkvu daleko od starodobne strogosti koja je spre\u010davala mnoge dobre ljude da u\u0111u u njeno stado, zato \u0161to nisu mogli prihvatiti to u\u010denje, i zato \u0161to oni nikad nisu imali ono \u0161to se jednom zvalo \u201ceksperimentalna religija.\u201d Sada Univerzaliste i Unitarijance \u010desto nalazimo u punom zajedni\u0161tvu odva\u017eno vr\u0161e\u0107i svoje du\u017enosti.<\/p>\n

\u201cSlu\u017eba sada\u0161njeg vremena, polirana i iskultivirana kao \u0161to je to u vode\u0107im crkvama, je predobro uzgojena da inzistira na \u201csvetosti,\u201d kako su o\u010devi vidjeli tu milost, nego propovijeda tu \u0161iru svetost koja ne misli zlo \u010dak i u \u010dovjeku koji nije u potpunosti posve\u0107en. Razotkriti to u\u010denje kakvo je bilo na starom uskom putu ne bi u\u010dinilo pojedinca sasvim prihvatljivim u Chautauqua krugovima i Epworth ligama sada\u0161njosti.<\/p>\n

\u201cStaromodna, jednostavna slu\u017eba jo\u0161 uvijek postoji me\u0111u ruralnom populacijom, ali u onim kultiviranim krugovima gdje su ispravni ukusi u glazbi i umjetnosti i knji\u017eevnosti ste\u010deni – me\u0111u gradskim crkvama – u mnogim slu\u010dajevima razra\u0111eni i elegantan obred zauzima mjesto dobrovoljnog i plahovitog moljenja i vikanja \u0161to je jednom karakteriziralo oce. Osporavati po\u017eeljnost te promjene zna\u010di do dovoditi u pitanje nadmo\u0107 kulture u ondnosu na prostake i lo\u0161e odgojene.<\/p>\n

\u201cDok je crkva bila u eksprimentalnoj fazi, mo\u017eda je bilo mudro biti jednako tako strog kao \u0161to su njeni vo\u0111e tada bili. Malo se toga tada moglo izgubiti. Ali sada mudri, razboriti i pametni ljudi odbijaju rizikovati dobrobit bogate i utjecajne crkve sa fanati\u010dnom administracijom zakona, takvom koja bi povrijedila bogate i intelektualce. Ako ljudi nisu fleksibilni, evan\u0111elje zasigurno je. Crkva je bila napravljena da spasi ljude, ne da ih izbaci i obeshrabri. Tako su na\u0161e \u0161ire i suvremene ideje izgurale i nadrasle utana\u010deni i egoisti\u010dan pojam da smo mi bolji od drugih ljudi, koji bi trebali biti isklju\u010deni iz na\u0161e zajednice.<\/p>\n

\u201cGozbe ljubavi, sa svojim dogmatskim predrasudama, i klasni sastanci, koji su mnogim udovima bili jednako lo\u0161i kao i ispovijedni, bili su uglavnom napu\u0161teni za \u00a0Epworth Lige i Dru\u0161tva Nastojanja.<\/p>\n

\u201cSada\u0161nja kultivirana slu\u017eba se, vi\u0161e nego ikada u povijesti, sla\u017ee sa Gospodarevim nalogom \u201cbudite mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi.\u201d Tko bi me\u0111u njima imao ludost staromodnih propovijednika da ka\u017ee svom najbogatijem slu\u017ebenom \u010dlanu koji se valja u luksuzu da proda sve za Boga i \u010dovje\u010danstvo i da uzme svoj kri\u017e i slijedi Krista? On bi mogao oti\u0107i \u017ealostan – mislim na sve\u0107enika.<\/p>\n

\u201cDok je evolucija zakon, i napredak parola, brzopletost i radikalizam uvijek treba osuditi, i suvremeni Metodisti\u010dki sve\u0107enik je rijetko kriv za oba. Grubi, o\u0161tri propovjednik koji optu\u017euje Boga ljubavi da je bio bijesan odstupio je ustupio mjesto svom nasljedniku, koji je pa\u017eljiv u stilu, elegantan u dikciji, i \u010dije su misli, emocije i osje\u0107aji poetski i neuvredljivi.<\/p>\n

\u201cRok,\u201d u kojemu sve\u0107enik mo\u017ee ostati u jednoj pastvi pet godina, bit \u0107e napu\u0161ten na idu\u0107oj Generalnoj Konferenciji 1896. Na po\u010detku on mo\u017ee slu\u017eiti jednoj pastvi ali \u0161est mjeseci; vrijeme je poslije bilo pro\u0161ireno na jednu godinu, zatim na dvije godine, a u posljednje vrijeme na pet. Me\u0111utim vladaju\u0107i, kultivizirani krugovi crkve shva\u0107aju da ako se njen dru\u0161tveni uspjeh i i polo\u017eaj usporedi povoljno sa drugim crkvama, njen pastorat mora bit utvr\u0111en tako da bi njeni sna\u017eni propovjednici mogli postati sredi\u0161tima dru\u0161tvenih i knji\u017eenih krugova. Zato moramo imati na umu da je propovjednikov posao sada nije kao \u0161to je \u010desto bio – dr\u017eati produ\u017eene sastanke i biti evan\u0111eliste. Nitko to ne vidi mnogo jasnije od samih propovjednika. Veliki preporoditelji bili su po\u017eeljni propovjednici koje su crkve tra\u017eile, i na godi\u0161njim konferencijama propovjednici su trebali izvjestiti broj obra\u0107enja tijekom godine. Me\u0111utim, sada, manje odu\u0161evljena i ekscentri\u010dna ideja vlada i narodom i sve\u0107enicima podjednako. Ve\u0107e crkve \u017eele one sve\u0107enike koji mogu hraniti ateisti\u010dku prirodu, koji mogu parirati udarcima suvremenog skepticizma i privu\u0107i intelektualce i polirane, dok je na godi\u0161njoj konferenciji nagla\u0161ena stvar u izvje\u0161taju propovijednika njegovo misionarsko sakupljanje priloga. Suvremeni Metodisti\u010dki propovjednik je izvrstan sakuplja\u010d novca, ulaze\u0107i tako u samo srce svog naroda kako ne bi mogao staromodnim ohrabrenjima ili molbama.<\/p>\n

\u201cKako je bila velika pouka koju su tako dobro nau\u010dili ti vo\u0111e Kr\u0161\u0107anske misli; naime, da evan\u0111elje nikada ne bi trebalo povrijediti kulturan i pristojan ukus. Crkvi koja se mo\u017ee tako fleksibilno uskladiti vremenima vrata budu\u0107nosti otvaraju se sa odu\u0161evljenim pozdravom. Koji se prikladniji moto mo\u017ee na\u0107i za nju od one koju su an\u0111eoski glasnici pjevali: Mir na zemlji, dobra volja ljudima. Vel. \u00a0Chas. A. Crane.”<\/p>\n

Slijedi isje\u010dak od M. E. Biskupa R. S. Fostera, iz The Gospel Trumpet. On nosi isto svjedo\u010danstvo, premda druga\u010dijim jezikom; malo previ\u0161e otvoreno za neke, budu\u0107i je biskup bio umirovljen protiv svoje volje i unato\u010d svojim suzama.<\/p>\n

Biskup Foster Rekao je:<\/b><\/strong><\/p>\n

\u201cCrkva Bo\u017eja danas se udvara svijetu. Njeni je \u010dlanovi nastoje spustiti na nivo bezbo\u017enih. Bal, teatar, goli\u0161ava i nepristojna umjetnost, dru\u0161tvene rasko\u0161i, sa svim svojim slobodnim moralom, pravi puteve u tajne odaje crkve; i kao zadovoljenje za svu tu svjetovnost, Kr\u0161\u0107ani prave veoma mnogo ukrasa za Korizmu i Uskrs i Veliki Petak u crkvi. To je stari Sotonin trik. \u017didovska se crkva razbila na toj stijeni; Rimska se crkva razbila na istoj, i Protestantska crkva brzo dosti\u017ee isti udes.<\/p>\n

\u201cNa\u0161e velike opasnosti, kako ih mi vidimo, jesu izjedna\u010davanje sa svijetom, zanemarivanje siroma\u0161nih, zamjena \u010dinjeni\u010dne pobo\u017enosti za formu, napu\u0161tanje stege, pla\u0107eno sve\u0107enstvo, ne\u010disto evan\u0111elje – koje, kad ga se sa\u017eme, jeste moderna crkva. Metodisti bi trebali biti odgovorni za takav ishod i da je trebalo biti znakova toga stotine godina od \u201cjedrenjaka\u201d \u010dini se gotovo \u010dudom povijesti; ali tko tko gleda oko sebe danas ne mo\u017ee ne vidjeti \u010dinjenice?<\/p>\n

\u201cZar se Metodisti, kr\u0161e\u0107i Bo\u017eju Rije\u010d i svoju vlastitu disciplinu, ne obla\u010de jednako ekstravagantno i pomodno kao i bilo koja druga klasa? Zar dame, i \u010desto \u017eene i k\u0107eri sve\u0107enika, ne stavljaju \u201czlato, drago kamenje i ne odjevaju li skupocjene haljine?\u201d Ne bi li se jednostavna odje\u0107a na kojoj je inzistirao John Wesley, Biskup Asbury, i koju su nosile Hester Ann Rogers, Lady Huntington, i drugi jednako druga\u010dije, sada smatrale u Metodisti\u010dkim krugovima kao fanatizam? Mo\u017ee li itko tko ide u Metodisti\u010dku crkvu u bilo kojem od na\u0161ih glavnih gradova razlikovati odje\u0107u pri\u010desnika od one u kazali\u0161tu ili onih koji idu na kuglanje? Nije li svjetovnost vidljiva i u muzici? Bogato odjeveni i ukra\u0161eni zborovi, koji u mnogo slu\u010dajeva ne ispovijedaju religiju i koji su \u010desto podrugljivi skeptici, idu kroz hladnu umjetni\u010dku ili opernu predstavu, koja je utoliko u skladu sa duhovnim obo\u017eavanjem kao \u0161to je opera ili teatar. Pod takvim svjetovnim nastupom duhovnost je zamrznuta do smrti.<\/p>\n

\u201cNekada je svaki Metodist prisustvovao \u201crazredu\u201d i davao svjedo\u010danstvo o eksperimentalnoj religiji. Sada sastanak \u201crazreda\u201d poha\u0111a samo nekolicina, i u mnogim crkvama \u00a0to je napu\u0161teno. Rijetko upravitelji, povjerenici i vo\u0111e crkve poha\u0111aju razred. Nekada se gotovo svaki Metodist molio, svjedo\u010dio ili poticao na molitvenom sastanku. Sada se mo\u017ee \u010duti samo nekolicinu. Nekada se \u010dulo povike i hvale: sada se takva pokazivanja svetog odu\u0161evljenja i radosti smatra kao fanatizam.<\/p>\n

\u201cSvjetovna dru\u017eenja, sajmovi, festivali, koncerti i tome sli\u010dno zauzeli su mjesto vjerskih okupljanja, preporodnih sastanaka, razreda i molitvenih sastanaka ranijih dana.<\/p>\n

\u201cKoliko li je istina da je Metodisti\u010dka stega mrtvo slovo. Njegovi propisi zabranjuju no\u0161enje zlata ili dragog kamenja ili skupocjene odje\u0107e; ipak nitko nikada ne razmi\u0161lja o stezi svojih \u010dlanova zbog kr\u0161enja istih. Oni zabranjuju \u010ditanje takvih knjiga i razgovor o takvim devijacijama kako oni ne slu\u017ee pobo\u017enosti, ipak sama crkva ide na \u0161oue i ludorije i festivale i sajmove, koji uni\u0161tavaju duhovni \u017eivot mladih isto tako kao i starih. Mjera do koje se to sada doga\u0111a je grozna.<\/p>\n

\u201cRani Metodisti\u010dki sve\u0107enici izlazili su \u017ertvovati se i patiti za Krista. Oni nisu te\u017eili za obiljem i udobno\u0161\u0107u, nego za oskudicom i patnjom. Oni nisu u\u017eivali u njihovih velikim pla\u0107ama, finim \u017eupnim ku\u0107ama i pro\u010di\u0161\u0107enim zajednicama, nego u du\u0161ama koje su bile pridobivene za Isusa. O, kako se to promjenilo! Unajmljena slu\u017eba biti \u0107e klonula, pla\u0161ljiva, kotrljaju\u0107a, i slu\u017eba koja \u0161tedi vrijeme, bez vjere, ustrajnosti i svete mo\u0107i. Metodizam se nekada bavio sa velikom centralnom istinom. Sada se propovjedaonice bave uglavnom sa op\u0107enitostima i popularnim predavanjima. Rijetko se mo\u017ee \u010duti slavno u\u010denje o potpunom posve\u0107enju i rijetko se o njoj svjedo\u010di sa propovjedaonica.\u201d<\/p>\n

Dok su posebni napori bili u\u010dinjeni da bi se anga\u017eiralo naklonost i suradnju mladih ljudi iz crkava u interesu vjeske unije, dovode\u0107i ih zajedno dru\u0161tveno i izbjegavanjem vjerske kontroverze i doktrinarnog u\u010denja, bili su u\u010dinjeni mnogo izravniji napori da se odraslo \u010dlanstvo dovede di naklonosti prema uniji. Vo\u0111e u svim denominacijama planiraju i rade na tome; i vrhunac mnogih manjih napora bio je u velikom Parlamentu Religija koji se odr\u017eao u \u010cikagu u ljeto 1893 godine. Cilj Parlamenta bio je veoma jasan u mislima vo\u0111a, i na\u0161ao je vrlo jasan izri\u010daj; ali mase crkvenog \u010dlanstva slijedile su vo\u0111e naizgled bez da su u najmanjoj mjeri uzeli u obzir uklju\u010dena na\u010dela – da je to bio veliki kompromis Kr\u0161\u0107anstva sa svime nekr\u0161\u0107anskim. I da sada postoji predvi\u0111eno pro\u0161irenje pokreta za univezalnu federaciju svih vjerskih tijela, predlo\u017eeno da bude odr\u017eano godine 1913, i s obzirom na \u010dinjenicu da je Kr\u0161\u0107anska Unija bila aktivno promicana po toj liniji kompromisa, neka oni koji \u017eele ostati lojalni Bogu dobro uo\u010de izra\u017eeno na\u010delo tih vjerskih vo\u0111a.<\/p>\n

Vel. J. H. Barrows, D. D., vode\u0107i duh (\u010cika\u0161kog) Svjetskg Parlamenta Religija, dok je sudjelovao u promicanju njegovog pro\u0161irenja, San Francisco journal izvjestio je kako se je on izrazio njegovom predstavniku s obzirom na njegovo posebno djelo dovo\u0111enja vjerskog jedinstva, kako slijedi:<\/p>\n

\u201cUnija religija,\u201d rekao je ukratko, \u201cdo\u0107i \u0107e na jedan od dva na\u010dina. Prvo, one crkve koje su gotovo na zajedni\u010dkom temelju vjere i u\u010denja moraju se ujediniti – na primjer, razli\u010diti ogranci Metodizma i Prezbiterijanizma. Tada kada su sekte me\u0111usobno ujedinjene Protestantizam \u0107e se u cjelini zdru\u017eiti. U tijeku obrazovanja Katolici i Protestanti \u0107e shvatiti da razlike izme\u0111u njih nisu stvarno kardinalne, i na\u010det \u0107e okupljanje. Kada je to ostvareno, unija sa drugim razli\u010ditim religijama[to jest, Islam, Budizam, Brahmanizam, Konfucijanizam, itd. – poganske religije] je samo pitanje vremena.<\/p>\n

\u201cDrugo – Religije i crkve mogu se pridru\u017eiti civilnom jedinstvu na eti\u010dkoj osnovi, kako je predlagao Gosp. Stead[\u017ertva Titanika, Spiritista]. Vjerske organizacije imaju zajedni\u010dke interese i zajedni\u010dke du\u017enosti u zajednicama u kojima djeluju, i mogu\u0107e je da \u0107e se oni udru\u017eiti u federaciju za promicanje i ostvarenje tih ciljeva. Ja, osobno, sam sklon o\u010dekivati da \u0107e unija do\u0107i kroz prvi proces. Kako god da bilo, skupovi religija po\u010dinju dobivati oblik. Vel. Theo. E. Seward izvje\u0161tava o velikom pro\u0161irenom uspjehu njegovog \u201cBratstva Kr\u0161\u0107anskog Jedinstva\u201d u New Yorku, dok je veoma nedavno bilo organizirano u \u010cikagu, pod vodstvom C. C. Bonneya, veliko i sna\u017eno \u201cUdru\u017eenje za Promicanje Vjeskog Jedinstva.\u201d<\/p>\n

Veliki Parlament Religija<\/b><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/b><\/strong>The Chicago Herald, komentiraju\u0107i povoljno o postupcima Parlamenta (kurzivi su na\u0161i), rekao je:<\/p>\n

\u201cNikada nije zbunjenost Babilona imala toliko mnogo religija, toliko mnogo kreda, da su stajali rame uz rame, ruku pod ruku, i gotovo srcem uz srce, kao u tom velikom amfiteatru pro\u0161le no\u0107i. Nikada otkada je zapo\u010dela pisana povijest nije toliko razli\u010dito \u010dovje\u010danstvo bilo toliko vezano sa zlatnim lancem Ljubavi. Narodi zemlje, vjerska u\u010denja tzv. Kr\u0161\u0107anstva, Budisti i Baptisti, Muslimani i Metodisti, Katolici i Konfucijanisti, Brahmanisti i Unitarijanci, \u0160intoisti i Episkopalci, Prezbiterijanci i Panteisti, Monoteisti i Politeisti, predstavljaju\u0107i sve nijanse misli i uvjeta ljudi, napokon su se sastali zajedno u zajedni\u010dkim svezama suosje\u0107anja, humanosti i po\u0161tovanja.\u201d<\/p>\n

Kako je znakovito da je \u010dak i um ovog odu\u0161evljenog odobravatelja velikog Parlamenta bio odne\u0161en natrag ka nezaboravnoj zbrci jezika u Babelu! Nije li mogu\u0107e, da je on instiktivno prepoznao u Parlamentu izvanrednu protusliku?<\/p>\n

Vel. Barrows, gore citiran, govorio je odu\u0161evljeno o prijateljskim odnosima o\u010ditovanima me\u0111u Protestantskim sve\u0107enicima, Katoli\u010dkim sve\u0107enicima, \u017didovskim rabinima i, u biti, vo\u0111ama svih postoje\u0107ih religija, kroz njihovo dopisivanje s obzirom na veliki \u010cika\u0161ki Parlament. On je rekao:<\/p>\n

\u201cStara ideja, da je religija kojoj ja pripadam jedina prava, je zastarjela. Postoji ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti od svih religija, i nijedan \u010dovjek nije dostojan religije koju predstavlja ako nije spreman prihvatiti bilo kojeg \u010dovjeka za ruku kao svog brata. Netko je bio rekao da je sada sazrelo vrijeme da najbolja religija bude isturena naprijed. Vrijeme da se \u010dovjek razme\u0107e sa nadmo\u0107nosti svoje konkretne religije je pro\u0161lost. Ovdje \u0107e se sastati mudar \u010dovjek, izu\u010davatelj i princ Istoka u prijateljskom odnosu sa nadbiskupom, rabinom, misionarom, propovjednikom i sve\u0107enikom. Oni \u0107e zajedno sjesti na kongresu po prvi puta. To \u0107e, nadamo se, pomo\u0107i razbiti barijere kreda.\u201d<\/p>\n

Vel. T. Chalmers, iz crkve U\u010denika, rekao je:<\/p>\n

\u201cOvaj prvi Parlament Religija izgleda da je prete\u010da jo\u0161 ve\u0107eg bratstva – bratstva koje \u0107e kombinirati u jednu svjetsku religiju ono \u0161to je najbolje, ne u jednoj samoj, nego iz svih velikih povjesnih vjera. Mo\u017ee biti da \u0107emo, da pod vodstvom ove ve\u0107e nade, mi trebati preispitati na\u0161u frazeologiju i govoriti vi\u0161e o Religioznom jedinstvu, umjesto Kr\u0161\u0107anskom jedinstvu. Ja se radujem tome da \u0107e svi veliki kultovi biti dovedeni u kontakt jedan s drugim, i da \u0107e Isus zauzeti svoje mjesto u dru\u0161tvu sa Gautamom, Konfucijem i Zoroastrom.\u201d<\/p>\n

The New York Sun, u uvodniku o ovoj temi je rekao:<\/p>\n

\u201cMi ne mo\u017eemo to\u010dno utvrditi \u0161to Parlament predla\u017ee za ostvariti…Me\u0111utim, mogu\u0107e je, da je \u010cika\u0161ki plan podi\u0107i neku vrstu nove i spojene religije, koja \u0107e uklju\u010divati i zadovoljiti svaku razli\u010ditost vjerskog i nereligioznog mi\u0161ljenja. Veliki je posao podi\u0107i novu i eklekti\u010dnu religiju koja zadovoljava sve unaokolo; ali \u010cikago je uvjeren.\u201d<\/p>\n

Bilo bi zaista neobi\u010dno ako bi se duh Krista i duh svijeta iznenada dokazali da su u skladu, da oni koji su ispunjeni sa suprotnim duhovima mogu vidjeti okom u oko. Me\u0111utim to nije slu\u010daj. I dalje je istina da je duh svijeta u neprijateljstvu sa Bogom (Jakov 4:4); da su njegove teorije i filozofije isprazne i bezumne; i da je jedino bo\u017eansko otkrivenje sadr\u017eano u nadahnutom Svetom Pismu apostola i proroka jedina bo\u017eanski nadahnuta istina. Jedan od navedenih ciljeva Parlamenta, prema njegovom predsjedniku, Gosp. Bonneyu, bio je dovesti zajedno svjetske religije na skup \u201cu kojem njihovi zajedni\u010dki ciljevi i zajedni\u010dki temelji jedinstva mogu biti izne\u0161eni, i biti napravljen pregled \u010dudesnog religioznog napretka devetnaestog stolje\u0107a.\u201d<\/p>\n

Pravi i jedini cilj tog pregleda o\u010digledno je bio odgovoriti na ispitiva\u010dki duh tih vremena – ovog \u010dasa suda – u\u010diniti \u0161to je mogu\u0107e bolji prikaz napretka crkve, i nadahnuti nadu da je Crkva, nakon prividnog neuspjeha Kr\u0161\u0107anstva, na rubu mo\u0107ne pobjede; da \u0107e uskoro, vrlo skoro, misija za koju trvdi da ju ima biti ostvarena kroz obra\u0107enje svijeta. Sada zapazite kako ona to predla\u017ee u\u010diniti, i primjetite da to ima biti u\u010dinjeno, ne duhom istine i pravednosti, nego duhom kompromisa, licemjerstva i obmane. Navedeni cilj Parlamenta bio je bratimljenje i vjerska unija; i tjeskobna zabrinutost da to osigura pod bilo kojim uvjetima bila je istaknuto o\u010ditovana. Oni su \u010dak bili spremni, kako je gore navedeno, revidirati svoju frazeologiju kako bi udovoljili poganskim religionistima, i nazvati to vjerskim jedinstvom, odbaciv\u0161i ime K\u0161\u0107anin, i bili su posve zadovoljni spustiti Isusa sa njegovog nadmo\u0107nog polo\u017eaja i da ponizno zauzme mjesto uz poganske mudrace, Gautamu, Konfucija i Zoroastru. Duh sumnje i zbunjenosti, i kompromisa i velikog vjerolomstva, od strane Protestantskih Kr\u0161\u0107ana i duh hvalisavosti i savjeta i autoriteta od strane Rimokatolika i svih drugih religionista, bili su me\u0111u najistaknutijim obilje\u017ejima velikog Parlamenta. Njegov prvi dio bio je otvoren sa molitvom Rimokatolika – Kardinala Gibbona – i njegov zadnji dio sa blagoslovom Rimokatolika – Biskupa Keane. I tijekom posljednjeg dijela \u0160intoisti\u010dki sve\u0107enik iz Japana zazivao je na \u0161aroliki skup blagoslov osam milijuna bo\u017eanstava.<\/p>\n

Vel. Barrows se je tijekom protekle dvije godine dopisivao sa predstavnicima pogana iz drugih zemalja, \u0161alju\u0107i Makedonski poziv \u0161irom svijeta svim poganskim sve\u0107enicima i apostolima, da \u201cDo\u0111u i pomognu nam!\u201d Da \u00a0poziv tako treba izi\u0107i reprezentativno iz Prezbiterijanske crkve, koja \u00a0ve\u0107 tijekom proteklih nekoliko godina prolazi kroz proces vatrenog suda, bila je tako\u0111er \u010dinjenica znakovita po zbunjenosti i nemiru koji prevladavaju u toj denominaciji, i u cijelom tzv. Kr\u0161\u0107anstvu. I cijelo je tzv. Kr\u0161\u0107anstvo bilo spremno za veliki skup.<\/p>\n

Sedamnaest dana predstavnici Kr\u0161\u0107ana svih denominacija, sjedili su zajedno u vije\u0107u sa predstavnicima razli\u010ditih poganskih religija, na koje se je opetovano ukazivalo na pohvalan na\u010din od strane Kr\u0161\u0107anskih govornika kao na \u201cmudrace s Istoka\u201d- posu\u0111uju\u0107i taj izraz iz Svetog Pisma, gdje je bio primjenjen na veoma druga\u010diju klasu – na nekoliko pobo\u017enih koji su vjerovali u Izraelovog Boga i u Izraelske proroke koji su prorekli dolazak Jehovinog Pomazanika, i koji su pa\u017eljivo bdjeli i \u010dekali na njegov dolazak, i koji nisu obra\u0107ali pa\u017enju na zavodni\u010dke duhove svjetovne mudrosti koja nije poznavala Boga. Takvima uistinu mudrima, poniznima takoreku\u0107, Bog je otkrio svoju blagoslovljenu poruku mira i nade.<\/p>\n

Tema koja je bila najavljena za posljednji dan Parlamenta bila je \u201cVjerska Unija Cijele Ljudske Obitelji\u201d; kada se bude razmatralo \u201cElemente savr\u0161ene religije koji su priznati i izne\u0161eni u razli\u010ditim vjerama,\u201d s ciljem utvr\u0111ivanja \u201ckarakteristika kona\u010dne religije\u201d i \u201csredi\u0161ta dolaze\u0107eg vjerskog jedinstva \u010dovje\u010danstva.\u201d<\/p>\n

Da li je mogu\u0107e da tako, sa svojim vlastitim priznanjem, Kr\u0161\u0107anski (?) sve\u0107enici nisu u stanju, u ovaj posljednji dan, utvrditi \u0161to bi trebalo biti sredi\u0161te vjerskog jedinstva, ili karakteristike savr\u0161ene religije? Jesu li oni uistinu toliko zabrinuti za \u201csvjetsku religiju\u201d da su spremni \u017ertvovati bilo koje ili sva na\u010dela pravog Kr\u0161\u0107anstva, i \u010dak i ime \u201cKr\u0161\u0107anin,\u201d ako je to potrebno, da bi to postigli? Svejedno, oni to priznaju. \u201cIz tvojih te usta sudim, zli slugo,\u201d re\u010de Gospodin. Prethodni dani konferencije su bili posve\u0107eni predstavljanju razli\u010ditih religija od strane njihovih pojedina\u010dnih predstavnika.<\/p>\n

Plan je bio odva\u017ean i rizi\u010dan, ali trebao je otvoriti o\u010di svakom pravom djetetu Bo\u017ejem za nekoliko ozbiljnih \u010dinjenica koje su bile vrlo o\u010dite; naime (1) da je nominalna Kr\u0161\u0107anska crkva dosegla svoju zadnju krajnost nade u svoju sposobnost da stoji, pod ispitiva\u010dkim sudovima ovog dana kada \u201cGOSPODIN ima parnicu sa svojim narodom,\u201d nominalnim duhovnim Izraelom (Mih. 6:1,2); (2) da umjesto da se pokaju za svoja nazadovanja i nedostatak vjere i revnosti i pobo\u017enosti, i tako tra\u017ee\u0107i povratak bo\u017eanske naklonosti, oni nastoje, sa izvjesnom vrstom unije i suradnje, pru\u017eiti podr\u0161ku jedni drugima, i pozivaju u pomo\u0107 poganski svijet da im pomogne da izdr\u017ee sudove Gospodinove kroz razotkrivanje zabluda njihovih ljudskih vjerskih u\u010denja i njihovog krivog prikazivanja njegovog dostojnog karaktera; (3) da su spremni kompromitirati Krista i njegovo evan\u0111elje, za zadobivanje prijateljstva svijeta i njegovih prihoda mo\u0107i i utjecaja; (4) da je njihova sljepo\u0107a takva da nisu u stanju razabrati istinu od zablude, ili duh istine od duha svijeta; i (5) da su oni ve\u0107 izgubili iz vida Kristove nauke.<\/p>\n

Nema sumnje da \u0107e privremena pomo\u0107 do\u0107i iz izvora iz kojih je toliko zdu\u0161no tra\u017eena; ali to \u0107e biti samo pripremni korak koji \u0107e uklju\u010divati cijeli svijet u predstoje\u0107u propast Babilona, prouzro\u010duju\u0107i da kraljevi i trgovci i zanatlije cijele zemlje tuguju i pla\u010du za tim velikim gradom. (Otkr. 18:9,11, 17-19)<\/p>\n

S obzirom na rad velikog Parlamenta na\u0161a je pa\u017enja sna\u017eno skrenuta na nekoliko izvanrednih obilje\u017eja: (1) Dvojbeni i kompromitraju\u0107i duh i stav nominalnog Kr\u0161\u0107anstva, uz iznimke Rimokatoli\u010dkih i Grkokatoli\u010dkih Crkava. (2) Samouvjereni i uporan stav Katolicizma i od svih drugih religija. (3) Na jasne razlike, koje su zapazili poganski mudraci, izme\u0111u Kr\u0161\u0107anstva nau\u010davanog u Bibliji, i onog kojeg su nau\u010davali Kr\u0161\u0107anski misionari razli\u010ditih sekti tzv. Kr\u0161\u0107anstva, koji su, zajedno s Biblijom, nosili njihova nerazumna i proturje\u010dna vjerska u\u010denja u strane zemlje. (4) Na pogansku procjenu misionarskog napora, i njihove budu\u0107e izglede u njihovim zemljama. (5) Na utjecaj Biblije na mnoge u stranim zemljama, bez obzira na njena pogre\u0161na tuma\u010denja od onih koji su je \u0161irili u inozemstvu. (6) Na sada\u0161nji utjecaj i vjerovatne rezultate velikog Parlamenta. (7) Na njegov op\u0107eniti aspekt kako ga se vidi sa proro\u010danskog stanovi\u0161ta.<\/p>\n

Kompromitiranje Istine<\/b><\/strong><\/p>\n

Kr\u0161\u0107ani – Protestantski Kr\u0161\u0107ani su sazvali zajedno veliki religiozni Parlament; bio je odr\u017ean u zemlji koja se naziva Protestantsko Kr\u0161\u0107anskom; i bio je pod vodstvom i usmjeravanjem Protestantskih Kr\u0161\u0107ana, tako da se Protestanste mo\u017ee smatrati kao odgovorne za sve njegove postupke. Prema tome, mo\u017ee se primjetiti da je sada\u0161nji duh Protestantizma duh kompromisa i nevjere. Taj je Parlament bio spreman kompromitirati Krista i njegovo evan\u0111elje za prijateljstvo antikrista i neznabo\u0161tva. On je odao \u010dast oboma otvaraju\u0107i i zatvaraju\u0107i njegova vje\u0107anja sa predstavnicima papinstva. I va\u017eno je spomenuti da, dok su vjere razli\u010ditih poganskih nacija bile rje\u010dito izne\u0161ene od njihovih predstavnika, da nije bilo sistematskog predstavljanja Kr\u0161\u0107anstva ni u jednom od njegovih faza, iako su Kr\u0161\u0107ani govorili o razli\u010ditim temama. Kako se neobi\u010dnim \u010dini da je takva prilika za propovijedati evan\u0111elje Kristovo predstavnicima, inteligentnih i utjecajnih pogana mogla biti previ\u0111ena i zanemarena od takvog skupa! Jesu li se navodni predstavnici Kristovog evan\u0111elja posramili Kristovog evan\u0111elja? (Rim. 1:16) U predavanjima koja su imali Rimokatolici kao daleko najve\u0107e pokazivanje, bilo je predstavljeno ne manje od \u0161esnaest puta na sastancima Parlamenta.<\/p>\n

I ne samo to, nego bilo je tamo i onih, koji tobo\u017ee ispovijedaju Kr\u0161\u0107anstvo, koji su se gorljivo zaposlili u ru\u0161enje njegovih temeljnih u\u010denja – koji su govorili predstavnicima pogana o svojim sumnjama u pogledu nepogre\u0161ivosti Kr\u0161\u0107anskog Svetog Pisma; da se Biblijske izvje\u0161taje treba primiti sa velikim stupnjem dopu\u0161tenja za pogre\u0161ivost; i da njihova u\u010denja moraju biti dopunjena sa ljudskim razumom i filozofijom, i da ih se prihvati jedino do one mjere u kojoj su u skladu s ovima. Bilo je tamo onih, izjavljuju\u0107i da su Fundamentalni Kr\u0161\u0107ani, koji su odbacili u\u010denje o otkupnini, koje je jedini temelj prave Kr\u0161\u0107anske vjere, drugi, negiraju\u0107i pad \u010dovjeka, objavili su suprotnu teoriju evolucije – da \u010dovjek nikada nije bio stvoren savr\u0161enim, i da shodno tome njemu ne treba otkupitelj; da je od svog stvaranja na nekom vrlo niskom stupnju, daleko od \u201cslike Bo\u017eje,\u201d on bio postupno uzlazio, i da je jo\u0161 uvijek u procesu evolucije \u010diji je zakon opstanak najja\u010dih. I to, sasvim suprotno od Biblijskog u\u010denja o otkupnini i obnovi, bilo je najpopularnije gledi\u0161te.<\/p>\n

Mi ispod dajemo nekoliko kratkih izvadaka koji ukazuju na kompromitiraju\u0107i duh Protestanstkog Kr\u0161\u0107anstva, i u njegovom stavu prema velikom antikristovom sistemu, Rimskoj Crkvi, i tako\u0111er prema ne – Kr\u0161\u0107anskim vjerama.<\/p>\n

Poslu\u0161ajte Dr. Chas. A. Briggsa, Profesora na Prezbiterijanskom Teolo\u0161kom Seminaru, kako deklamira protiv Svetog Pisma. Gospodin je bio predstavljen od Predsjednika, Dr. Barrowsa, kao onaj \u201c\u010dije u\u010denje, hrabrost i vjernost njegovim uvjerenjima mu daje uzvi\u0161eno mjesto u sveop\u0107oj crkvi,\u201d i bio je primljen sa glasnim aplauzom. On je rekao:<\/p>\n

\u201cSve \u0161to mo\u017eemo tvrditi u vezi Biblije je nadahnu\u0107e i to\u010dnost za ono \u0161to sugerira vjerske pouke koje treba prenijeti. Bog je istinit, on ne mo\u017ee lagati; on ne mo\u017ee dovesti u zabludu ili prevariti svoja stvorenja. Ali kada bezgrani\u010dni Bog govori ograni\u010denom \u010dovjeku, mora li on govoriti rije\u010dima koje nisu pogre\u0161ka? [Kako apsurdno pitanje! Ako Bog ne govori istinu, tada on naravno nije istinit.] To se ne odnosi samo na Bo\u017eje govorenje, nego i na \u010dovjekovo slu\u0161anje, i tako\u0111er na sredstva komunikacije izme\u0111u \u010dovjeka i Boga. Neophodno je pokazati sposobnost \u010dovjeka da primi rije\u010d, prije nego mo\u017eemo biti sigurni da ju je on prenio ispravno. [To bi \u201cu\u010deni i po\u0161tovani\u201d (?) profesor teologije trebao imati na umu da je Bog u stanju izabrati ispravne instrumente za preno\u0161enje svoje istine, isto tako kao i izraziti ih njima; i da on to \u010dini o\u010devidno je svakom iskrenom istra\u017eiva\u010du njegove Rije\u010di. Takav argument da potpkopa vjerodostojnost Svetog Pisma je samo izlika, i bila je to uvreda inteligentnoj i prosvjetljenoj publici.] Nadahnu\u0107e Svetog Pisma ne nosi sa sobom nepogre\u0161ivost u svakom detalju.\u201d<\/p>\n

Poslu\u0161ajte Vel. Theodorea Mungera, iz New Havena, kako svgava Krista i uzdi\u017ee jadno palo \u010dovje\u010danstvo na njegovo mjesto. On je rekao:<\/p>\n

\u201cKrist je vi\u0161e nego samo jedan Judejac ubijen na Kalvariji. Krist je \u010dovje\u010danstvo koje se razvija pod mo\u0107i i milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom, i bilo koja knjiga koja je taknuta sa nadahnu\u0107em te \u010dinjenice[ne da je Isus bio pomazani Sin Bo\u017eji, nego da evoluiralo \u010dovje\u010danstvo kao cjelina sa\u010dinjava Krista, Pomazanika] pripada Kr\u0161\u0107anskoj literaturi.\u201d<\/p>\n

On je uzeo kao primjer Dantea, Shakespearea, Goethea, Shelleya, Matthew Arnolda, Emersona i druge, i zatim je dodao: \u201cLiteratura uz nekoliko iznimaka – sva nadahnuta literatura – stoji ravno za \u010dovje\u010danstvo i inzistira na eti\u010dkim temeljima i za eti\u010dke ciljeve, i to je u biti Kr\u0161\u0107anstvo…Teologija koja inzisitra na transcedentnom Bogu, koji sjedi iznad svijeta i vrti nit njegovih zbivanja, ne zapovijeda pristanak onih \u010diji se umovi izra\u017eavaju u literaturi; pjesnik, genije, mislilac \u0161irih i univerzalnih pogleda prolazi; oni stoje previ\u0161e blizu Boga da budu zavedeni sa takvim prevo\u0111enjem njegove istine.\u201d<\/p>\n

Vel. Dr. Rexford iz Bostona, (Univerzalist) rekao je:<\/p>\n

\u201cJa bih da mi svi priznamo da je iskreno obo\u017eavanje, bilo gdje i svugdje u svijetu, pravo obo\u017eavanje…Nepisano ali istaknuto kredo ovog \u010dasa ja pretpostavljam da ima biti, ako neki obo\u017eavatelj kle\u010di pred bilo \u010dime \u0161to On najbolje poznaje, i hodi istinito prema \u010distom svjetlu koje sjaji prema njemu, ima pristup najuzvi\u0161enijim blagoslovima neba.\u201d<\/p>\n

On je zasigurno pogodio glavnu temu sada\u0161njeg dominantnog vjerskog osje\u0107aja; akli dali se Apostol Pavao tako obra\u0107a obo\u017eavateljima \u201cnepoznatog Boga\u201d na Marsovom bre\u017euljku? Ili da li Ilija tako brani sve\u0107enike Baala? Pavao objavljuje da je jedini pristup Bogu kroz vjeru u Kristovu \u017ertvu za na\u0161e grijehe; i Petar ka\u017ee, \u201cjer nema pod nebom drugoga imena danog ljudima po kojemu se moramo spasiti.\u201d (Djela 4:12; 17:23-31; 1. Kralj. 18:21,22)<\/p>\n

Poslu\u0161ajte Vel. Lymana Abbota, Urednika Outlooka, i biv\u0161eg Pastora Plymouth Church, Brooklyn, N. Y., kako tvrdi za svu crkvu to bo\u017eansko nadahnu\u0107e, kroz koje su nam, Krist i dvanaest apostola, dali Novi Zavjet, da \u010dovjek Bo\u017eji bude temeljito opremljen. (2. Tim. 3:17) On je rekao:<\/p>\n

\u201cMi ne mislimo da je Bog govorio samo u Palestini, i nekolicini u toj maloj provinciji. Mi ne mislimo da je on bio vokal u Kr\u0161\u0107anstvu i nijem svugdje drugdje. Ne! Mi vjerujemo da je on Bog koji govori u svim vremenima i svim dobima.\u201d Ali kako on govori prorocima Baala? On se nije otkrio izuzev svom izabranom narodu – prirodnom Izraelu u \u017didovskom dobu, i duhovnom Izraelu u Evan\u0111eoskom dobu. \u201cSamo sam vas poznavao od svih rodova zemaljskih.\u201d (Amos 3:2; 1.Kor. 2:6-10)<\/p>\n

Pismo od Lady Somerset (Engleska), koje je kao pozdravni uvod \u010ditao Predsjednik Barrows, dalo je sljede\u0107e ustupke Rimskoj Crkvi:<\/p>\n

\u201cJa sam u suglasju sa svakim naporom s kojim ljudi mogu biti izazvani da razmi\u0161ljaju zajedno na crtama njihovog slaganja, umjesto njhovog antagonizma…Jedini na\u010din da se ujedinimo je da se nikada ne spominju stvari u kojima smo neopozivo suprotstavljeni. Mo\u017eda je glavna od tih stvari povijesni episkopat, ali \u010dinjenica da on vjeruje u to dok ja ne, ne bi sprije\u010dila tog velikog i dobrog crkvenog velikodostojnika, Nadbiskupa Irske, od toga da mi da srda\u010dnu pomo\u0107, ne kao Protestantskoj \u017eeni, nego kao uzdr\u017eljivom radniku. Isto je bilo istina u Engleskoj za tog \u017ealjenog vo\u0111u, Kardinala Manninga, i istina je danas za Gosp. Nugenta, iz Liverpoola, sve\u0107enika naroda, univerzalno cijenjenog i voljenog. Koncenzus mi\u0161ljenja o prakti\u010dnom nacrtu zlatnog pravila, progla\u0161enog negativno od Konfucija i pozitivno od Krista, sve \u0107e nas dovesti u isti tabor.\u201d<\/p>\n

U\u010denje o zamjenskom pomirenju bilo je rijetko spominjano, i od mnogih je bilo ostavljeno po strani kao relikvija pro\u0161losti koja nije dostojna prosvjetljenog devetnaestog stolje\u0107a. Samo se je nekoliko glasova podiglo u njenu obranu, i oni nisu bili samo mala manjina u Parlamentu, nego su njihova gledi\u0161ta bila o\u010dito odbijena. Vel. Joseph Cook bio je jedan od te male manjine, i njegova su zapa\u017eanja kasnije bila isktritizirana i o\u0161tro osu\u0111ena sa \u010cika\u0161ke propovjedaonice. U svom obra\u0107anju Gosp. Cook rekao je da je Kr\u0161\u0107anska religija bila jedina prava religija, i njeno prihva\u0107anje na\u010din osiguravanja sre\u0107e nakon smrti. Ukazuju\u0107i na primjer u\u010dinkovitosti pomirenja da o\u010disti \u010dak i najprljavije grijehe, a to je bio primjer iz \u0160ekspirovih likova, on je rekao: \u201cOvdje je Lady Macbeth. \u0160to religija mo\u017ee oprati sa crvene desne ruke Lady Macbeth? To je pitanje koje postavljam \u010detirima kontinentima i morskim otocima. Ako ne mo\u017eete odgovoriti na to onda niste do\u0161li sa ozbiljnom namjerom na Parlament religija. Okre\u0107em se Islamu. Mo\u017eete li vi oprati njenu crvenu desnu ruku? Okre\u0107em se Konfucijanizmu i Budizmu. Mo\u017eete li vi oprati njenu crvenu desnu ruku?<\/p>\n

Odgovaraju\u0107i na to nakon Parlamenta Vel. Jenkin Lloyd Jones, Pastor All Soul’s church, Chicago, i jedan koji se je odu\u0161evljeno zanimao za Parlament, rekao je:<\/p>\n

\u201cDa bi smo mogli otkriti nemoralnost zamjenskog pomirenja – tog programa \u201cgledaj na Isusa i bit \u0107e\u0161 spa\u0161en\u201d s kojim je veliki Bostonski govornik u\u010dinio to da je ulio strah na lica predstavnika drugih vjera i oblika mi\u0161ljenja na Parlamentu – prou\u010davajmo malo pa\u017eljivije karakter djela, temperament \u017eene kojoj je on obe\u0107ao takav brzi imunitet ako ona samo bude \u201cpogledala na kri\u017e.\u201d Taj prvak fundamentalista ogor\u010deno je bacio u lica predstavnika svih religija svijeta tvrdnju da je \u201cnemogu\u0107e po samoj prirodi stvari da pojedinac u\u0111e u kraljevstvo nebesko izuzev ako ne bude ponovno ro\u0111en\u201d kroz Kristovo pomirenje, tu nadnaravnu zamjenu koja pere njenu crvenu ruku i \u010dini od ubojice sveca. Sve \u0161to imam za re\u0107i takvom Kr\u0161\u0107anstvu je ovo: Ja sam sretan \u0161to ne vjerujem u njega; i pozivam sve koji ljube moral, sve prijatelje pravde, sve koji vjeruju u beskona\u010dnog Boga \u010dija je volja ispravnost, \u010dija providnost \u010dini pravednost, da to poreknu. Takav \u201cplan spasenja\u201d nije samo nerazuman nego je i nemoralan. To je demoraliziraju\u0107e, to je obmana i zamka u ovom svijetu, me\u0111utim mo\u017eda u sljede\u0107em…Ja se okre\u0107em od Kalvarije ako me moja vizija tamo ostavlja dovoljno sebi\u010dnog da tra\u017eim spasenje koje ostavlja Princa Sidarthu izvan neba u koje su Lady Macbeth i druge crvenoruke du\u0161e vje\u010dno uklju\u010deni.\u201d<\/p>\n

Nakon toga je bila odr\u017eana \u201corijentalna govorni\u010dka platforma\u201d u istoj crkvi, gdje je isti vele\u010dasni (?) \u010ditao izabrane izreke od Zoroastre, Mojsija, Bude, Sokrata i Krista, nastoje\u0107i pokazati univerzalnost religije, nakon \u010dega je uslijedilo obra\u0107anje Armenskog Katolika. Nakon tog obra\u0107anja, reporter je izvjestio za javnu \u0161tampu:<\/p>\n

\u201cGosp. Jones je rekao da se je usudio pitati Biskupa Keanea, sa Katoli\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta u Washingtonu, bi li on poha\u0111ao taj sastanak i stajao na takvoj radikalnoj platformi. Biskup je bio odgovorio sa osmjehom da on to bi u Dubuqueu ili bi on bi u isku\u0161enju da do\u0111e. \u201cJa sam ga zatim upitao,\u201d rekao je Gosp. Jones, \u201cimali on \u0161to za predlo\u017eiti.\u201d Biskup je odgovorio, \u201cNe smije\u0161 se previ\u0161e \u017euriti. Ne\u0107e potrajati dugo prije nego \u0107u ja to biti u stanju u\u010diniti.\u201d*<\/p>\n

\u201cRimokatoli\u010dka Crkva, \u201c nastavio je Gosp. Jones, \u201cpod vodstvom takvih ljudi poput Kardinala Gibbona, Nadbiskupa Irske i Biskupa Spaldinga, sla\u017eu se, i ti ljudi prisiljavaju sporije da rade. Ljudi nam ka\u017eu da smo dali Parlament religija Katolicima u jednu ruku i Poganima u drugu. Mi bi voljeli \u010duti na\u0161e poganske prijatelje sada. Ta rije\u010d poganin sada nema isto zna\u010denje kao \u0161to je imala, i ja zahvaljujem Bogu za to.\u201d<\/p>\n

Prof. Henry Drummond bio je na programu Parlamenta za obra\u0107anje na temu Kr\u0161\u0107anstvo i Evolucija, ali kako on nije uspio sti\u0107i, Dr. Bristol je pro\u010ditao njegovu poruku. U njoj je on rekao da bi bolje razumijevanje postanka i prirode grijeha moglo barem izmjeniti neke od poku\u0161aja da ga se rije\u0161imo – ukazuju\u0107i pogrdno na u\u010denje o pomirenju, koje bi njegovo u\u010denje o Evoluciji u\u010dinio ni\u0161tavnim.<\/p>\n

________________________________________________________________________________________________<\/p>\n

*Me\u0111utim, Rim je u me\u0111uvremenu zaklju\u010dio da on nije bio zaslu\u017ean za \u010cika\u0161ki Parlament, niti da su mu njegovi pristalice omiljeni, i objavio je da papisti u budu\u0107nosti ne\u0107e imati ni\u0161ta sa takvim promiskuitetnim parlamentom. I razli\u010dita zapa\u017eanja papinskog neodobravanja ne nedostaju i protiv onih Rimskih prelata kojio su imali tako istaknutu ulogu u \u010cika\u0161kom Parlamentu. Protestanti mogu imati svu slavu!<\/p>\n

Nekoliko Branitelja Vjere<\/b><\/strong><\/p>\n

Usred takvog kompromitiraju\u0107eg duha, toliko odva\u017enog i otvorenog, bilo je zaista osvje\u017eavaju\u0107e na\u0107i vrlo malo predstavnika Protestantskog Kr\u0161\u0107anstva koji su imali moralne hrabrosti, unato\u010d tolikog mnogog protivljenja, i latentnog i izra\u017eenog, da obrane vjeru jednom datu svecima; premda \u010dak i oni pokazuju znakove zbunjenosti, zato \u0161to ne shva\u0107aju bo\u017eanski plan vjekova i va\u017ean odnos temeljnih u\u010denja Kr\u0161\u0107anstva sa \u010dudesnim sistemom bo\u017eanske istine.<\/p>\n

Prof. W. C. Wilkinson, sa \u010cika\u0161kog Sveu\u010dili\u0161ta, govorio je o \u201cStav Kr\u0161\u0107anstva Prema Drugim Religijama.\u201d On je usmjerio svoje slu\u0161atelje na Sveto Pismo Starog i Novog Zavjeta kako bi izlo\u017eio Kr\u0161\u0107anstvo, na neprijateljski stav Kr\u0161\u0107anstva prema drugim religijama, koji iz nu\u017enosti treba biti la\u017ean da bi bio istinit, i na isklju\u010divu tvrdnju na\u0161eg Gospodina na mo\u0107 da spasi, kao \u0161to je o\u010ditovano u takvim izrazima kao \u0161to su:<\/p>\n

\u201cNitko ne dolazi k Ocu[ to jest, nitko ne mo\u017ee biti spa\u0161en], osim po meni.\u201d<\/p>\n

\u201cJa sam kruh \u017eivota.\u201d<\/p>\n

\u201cAko je tko \u017eedan, neka do\u0111e k meni i pije.\u201d<\/p>\n

\u201cJa sam svjetlo svijeta.\u201d<\/p>\n

\u201cJa sam vrata ovcama.\u201d<\/p>\n

\u201cSvi koji su do\u0161li prije mene lopovi su i razbojnici.\u201d<\/p>\n

\u201cJa sam vrata; tko god pro\u0111e kroza me bit \u0107e spa\u0161en.\u201d<\/p>\n

\u201cTakvi su, \u201crekao je, \u201c samo neki primjeri izri\u010daja sa Isusovih vlastitih usana isklju\u010dive tvrdnje da je on jedini Spasitelj \u010dovjeka.\u201d<\/p>\n

\u201cNa to bi se moglo odgovoriti, \u201cAli Isus je tako\u0111er rekao, \u201cA kada budemo bio podignut, privu\u0107i \u0107u sve ljude k sebi\u201d; i mi stoga imamo jamstvo u vjerovanju, za mnoge du\u0161e uklju\u010dene u strane religije, da su, privu\u010deni svjesno ili nesvjesno Isusu, spa\u0161eni, bez obzira na nesre\u0107u njihovog vjerskog oku\u017eenja. \u201cS tim se naravno, ja sla\u017eem, i zahvalan sam da su to kako se \u010dini u\u010denja Kr\u0161\u0107anstva.[Ali ta nada proistje\u010de iz velikodu\u0161nog srca umjesto iz spoznaje bo\u017eanskog plana spasenja. Prof. W ne shva\u0107a da privla\u010denje svijeta Kristu pripada Milenijskom Dobu, da je sada u tijeku jedino privla\u010denje Crkve, i da \u0107e spoznaja o Gospodinu, privla\u010dna sila sada, biti sila tada; \u201cJer zemlja \u0107e biti ispunjena poznavanjem slave GOSPODINOVE kao \u0161to vode prekrivaju more.\u201d Hab. 2:14] Ja jednostavno pitam kako bi to bilo jasno u mojoj glavi da mi sada ne raspravljamo uop\u0107e o pro\u0161irenju koje proizlazi iz isklju\u010dive Isusove mo\u0107i da spasi, nego striktno ovo pitanje: Da li Kr\u0161\u0107anstvo priznaje bilo koji udio spasila\u010dke u\u010dinkovitosti kao uro\u0111en u ne – Kr\u0161\u0107anskim religijama? Drugim rije\u010dima, da li je igdje u Svetom Pismu pokazano da Isus ispoljava svoju spasonosnu mo\u0107, u nekom stupnju, ve\u0107em ili manjem, kroz religije koje nisu njegove? Ako bi postojala bilo kakva naznaka, bilo kakva sjena naznake, u Bibliji, Starom Zavjetu ili Novom, gledaju\u0107i u pravcu potvrdnog odgovora na to pitanje, Ja priznajem Ja ju nikad nisam na\u0161ao. Na\u0161ao sam naznake daleko od sjenovitih, i u obilju, ba\u0161 naprotiv.<\/p>\n

\u201cOsje\u0107am potrebu moliti vas da primjetite da ono \u0161to Ja ka\u017eem u ovim novinama se ne treba pogre\u0161no shvatiti kao poduzimanje u korist Kr\u0161\u0107anstva u odstupanju od bilo \u010dega od zasluge pojedina\u010dnih ljudi me\u0111u nacijama, koji su uzdignuti na velike eti\u010dke visine bez pomo\u0107i od povijesnog Kr\u0161\u0107anstva bilo u njegovom Starozavjetnom ili njegovom Novozavjetnom obliku. Ali moj zadatak ovdje nije govoriti niti o osobama, bilo masama ili iznimkama. Ja vas vodim da uzmete u obzir jedino stav preuzet od Kr\u0161\u0107anstva prema ne – Kr\u0161\u0107anskim religijama.<\/p>\n

\u201cIdemo dalje od vaganja neposrednih Isusovih iskaza kako bi uzeli u obzir one na koje je, kao svoje predstavnike, Isus, prema Novom Zavjetu, prenio pravo da govore sa autoritetom jednakim njegovom. Govore\u0107i op\u0107enito o sljedbenicima Poganskih religija on koristi ovaj jezik: \u201cTvrde\u0107i da su mudri, poludje\u0161e, i zamjeni\u0161e slavu neraspadljivoga Boga obli\u010djem, slikom raspadljiva \u010dovjeka, i ptica, i \u010detverono\u017eaca, i gmizavaca.\u201d<\/p>\n

\u201c\u010covjek, ptica, zvijer, gmizavac – ove \u010detiri specifikacije na njihovoj ljestvici spu\u0161tanja \u010dini se da ukazuju na \u010detiri razli\u010dita oblika Poganske religije s kojima je Kr\u0161\u0107anstvo, drevno ili suvremeno, do\u0161lo u povjesni kontakt. Posljedi\u010dne kazne koje su pohodile od uvrije\u0111enog ljubomornog Boga Hebreja i od Kr\u0161\u0107ana, za takvo izopa\u010denje instikntnog uro\u0111enog \u0161tovanja, takvog skvrnjavljenja ideje, jednom \u010diste u ljudskim srcima, neraspadljivog Boga, su opisane od Pavla rije\u010dima \u010dija sarkasti\u010dna, o\u010dita, o\u0161tra, brendiraju\u0107a mo\u0107 ih je u\u010dinila slavnima i poznatima: \u201cZato ih je Bog preko pohota njihovih srdaca predao ne\u010disto\u0107i da me\u0111usobno obe\u0161\u010da\u0161\u0107uju svoja tijela: one koji su Bo\u017eju istinu promjenili u la\u017e te \u010dastili i \u0161tovali stvorenje umjesto Stvoritelja koji je blagoslovljen u vjekove.\u201d<\/p>\n

\u201cJa ostavljam citat nedovr\u0161enim. Preostali dio odlomka silazi u detalje o dobro poznatoj krivnji, i dobro poznatoj da s njom bude optu\u017een drevni poganski svijet. Nema ni naznake o izuzetcima ovdje u korist to\u010daka nedovoljno dobrih, ili barem ne tako lo\u0161ih, u osu\u0111enim religijama; nije predlo\u017eena nikakva kvalifikacija, niti ubla\u017eavanje presude. Posvuda te\u0161ko ustrijeljeno, izravna osuda. Nije podne\u0161ena nikakva ideja o tome da je u nekim slu\u010dajevima mo\u017eda bilo pravog i prihvatljivog obo\u017eavanja skrivenog, prikrivenog i nesvjesnog, pod la\u017enim oblicima. Nije niti ba\u010den pogled na to su neki idolopoklonici napravili razliku, mo\u017eda samo nekolicina uvi\u0111avnih me\u0111u njima, koji su razabrali razliku izme\u0111u slu\u017eenog idola i jednog neraspadljivog ljubomornog Boga a \u0161to je mi\u0161ljeno od takvih iznimnih idolopoklonika da je samo bilo simbolizirano u idolu kojeg su oni navodno obo\u017eavali. Niti rezerve u korist izvjesnih iniciranih, prosvjetljenih du\u0161a koje tra\u017ee i nalaze \u010di\u0161\u0107u religiju u \u201cezoteri\u010dnim\u201d tajnama koje su bile isklju\u010dene iz profanog vulgarnog. Kr\u0161\u0107anstvo ne ostavlja rupu za bijeg za osu\u0111ene i nepodesne anti – Kr\u0161\u0107anske religije s kojima dolazi u kontakt. Ono umjesto toga pokazuje nerazli\u010ditu osudu[strogu kritiku] koja poskakuje poput ra\u0161ljaste munje od slave njegove mo\u0107i na one nepopravljivo krive za grijeh na koji je ukazano, grijeh obo\u017eavanja posve\u0107enog bogovima a ne Bogu.<\/p>\n

\u201cNe postoji ugodnog ubla\u017eavanja nigdje uvedenog na na\u010din jamstva, ili \u010dak mogu\u0107e nade , da \u0107e dobro\u0107udni Bog milostivo primiti u svoje uho ura\u010dunavanja fornalno data drugome doslovce, iako pomje\u0161ano, namjenjeno kao sebi. Ta ideja, bila prava ili ne, nije Biblijska. Ona je zaista, anti – biblijska, prema tome anti – Kr\u0161\u0107anska. Kr\u0161\u0107anstvo ne zaslu\u017euje pohvalu od bilo koje takve dare\u017eljivosti. \u0160to se ti\u010de jedinstvenih, isklju\u010divih, neizrecivih Bo\u017ejih prednosti, Kr\u0161\u0107anstvo je, neka se to iskreno prizna, uska, stroga, ozbiljna, ljubomorna religija. Sokratu je na samrti, mo\u017eda moglo biti opro\u0161teno njegova ponuda pijetla da bude prine\u0161en na \u017ertvu Aesculapiusu; ali Kr\u0161\u0107anstvo, Kr\u0161\u0107anstvo Biblije, ne daje nam ni sjenu razloga za pretpostavljanje da je Bog takav idolopokloni\u010dki \u010din sa svoje strane pretvorio u obo\u017eavanje koje mu je prihvatljivo.<\/p>\n

\u201cPetar je rekao, \u201cUistinu shva\u0107am da Bog nije pristran, nego u svakome narodu prihva\u0107a onoga tko ga se boji i \u010dini ono \u0161to je pravedno.\u201d<\/p>\n

\u201cNajprije se bojati Boga, a zatim isto tako \u010diniti ono \u0161to je pravedno, to su karakterne crte koje karakteriziraju uvijek i svugdje \u010dovjeka koji je prihvatljiv Bogu. Ali o\u010dito bojati se Boga nije, u ideji Kr\u0161\u0107anstva, obo\u017eavati drugoga osim njega. U onoj mjeri u kojoj \u010dovjek pobjegne od etni\u010dke religije koja je dominantna u skladu s tim, i raste – ne posredstvom nje, nego unato\u010d njoj – u transcedentni element pravog bo\u017eanskog obo\u017eavanja, da \u0107e on biti prihvatljiv Bogu.<\/p>\n

\u201cPrema tome, o bilo kojoj etni\u010dkoj religiji, mo\u017ee biti re\u010deno da je prava religija, samo ne savr\u0161ena? Kr\u0161\u0107anstvo ka\u017ee, Ne. Kr\u0161\u0107anstvo govori rije\u010di neodre\u0111ene, neograni\u010dene nade \u0161to se ti\u010de onih, neki od tih, koji nikada nisu \u010duli za Krista. Naravno, Kr\u0161\u0107ani \u0107e dr\u017eati i cijeniti te rije\u010di u skladu s njihovom neprocjenjivom vrijednosti. Ali nemojmo pogre\u0161no shvatiti da je njihova namjera imati bilo kakvu vezu sa pogre\u0161nim religijama \u010dovje\u010danstva. Biblija te religije nigdje ne predstavlja kao pateti\u010dne i djelomi\u010dno uspje\u0161ne u tapkanju za Bogom. One su sve i jedna predstavljene kako tapkaju prema dolje, ne prema gore. Prema Kr\u0161\u0107anstvu one ometaju, one ne poma\u017eu. Njihovi ih se prista\u0161e dr\u017ee kao \u0161to se slijepac koji se utapa dr\u017ei za korijenje i stijene koje imaju tendenciju zadr\u017eati ih na dnu rijeke. Istina koja je u krivoj religiji mo\u017ee pomo\u0107i, ali to \u0107e biti istina, ne kriva religija.<\/p>\n

\u201cPrema Kr\u0161\u0107anstvu kriva religija iskazuje svu svoju snagu da ugu\u0161i i da ubije istinu \u00a0koja je u njoj. Od tuda je predstavljena povijesna degeneracija u prvom poglavlju Rimljanima koja poga\u0111a krive religije op\u0107enito. Ako bi one imala posezanja prema gore one bi rasle sve bolje i bolje. Ako, kako Pavao u\u010di, one u stvari rastu sve gore i gore, onda mora biti da su njena posezanja prema dolje.<\/p>\n

\u201cPrema tome, stav Kr\u0161\u0107anstva prema drugim religijama izuzev sebe je stav univerzalnog, apsolutnog, vje\u010dnog, neumirljivog neprijateljstva, dok je prema svim ljudima posvuda, pristalicama krivih religija \u0161to je svakako o\u010dekivano, njen stav stav milosti, milosr\u0111a, mira za bilo koga [tko \u0107e ga primiti]. Koliko \u0107e ih se na\u0107i[da \u0107e ga primiti], problem je kojeg Kr\u0161\u0107anstvo ostavlja nerije\u0161enim.\u201d<\/p>\n

Vel. James Devine, iz New York Citya, tako\u0111er je govorio o poruci Kr\u0161\u0107anstva drugim religijama, jasno predstavljaju\u0107i u\u010denje o otkupljenju kroz dragocjenu krv Kristovu. On je rekao:<\/p>\n

\u201cMi smo sada dovedeni k jednoj drugoj temeljnoj istini u Kr\u0161\u0107anskom u\u010denju – tajanstvenoj doktrini pomirenja. Grijeh je \u010dinjenica koja je neupitna. On je univerzalno prepoznat i priznat. On je sam svoj dokaz. \u010cak \u0161tovi\u0161e, on je barijera izme\u0111u \u010dovjeka i njegovog Boga. Bo\u017eanska svetost i grijeh, sa svojom odvratno\u0161\u0107u, svojom pobunom, svojom u\u0161asnom degradacijo, ne mogu se sjediniti u bilo koji sistem moralne vladavine. Bog ne mo\u017ee tolerirati grijeh ili otezati s njim ili napraviti mjesta za njega u svojoj prisutnosti. On se ne mo\u017ee dogovarati s njim; on ga mora kazniti. On se ne mo\u017ee baviti s njim, on mu mora suditi u sudnici. On ga ne mo\u017ee previdjeti; on ga mora pobjediti. On mu ne mo\u017ee dati moralni status; on ga mora pohoditi sa osudom koju zaslu\u017euje.<\/p>\n

\u201cPomirenje je Bo\u017eja \u010dudesna metoda opravdanja, jednom zauvijek, pred svemirom, svog vje\u010dnog stava prema grijehu, sa samo – poduzimanjem, u duhu \u017ertve, njegove kazne. On to \u010dini u osobi Isusa Krista. \u010cinjenice o Kristovom ro\u0111enju, \u017eivotu, smrti i uskrsnu\u0107u zauzimaju svoje mjesto u podru\u010dju istinite povijesti, i moralna vrijednost i pomirbena djelotvornost njegove savr\u0161ene poslu\u0161nosti i \u017ertvene smrti postaje tajanstvenim elementom neograni\u010dene vrijednosti u procesu pode\u0161avanja odnosa gre\u0161nika prema njegovom Bogu.<\/p>\n

\u201cKrist je prepoznat od Boga kao zamjena. Zasluga njegove poslu\u0161nosti i uzvi\u0161enog dostojanstva njegove \u017ertve su oboje dostupni vjeri. Gre\u0161nik, ponizan, skru\u0161en, i svjestan svoje nedostojnosti, prihva\u0107a Krista kao svog otkupitelja, svog posrednika, svog spasitelja, i jednostavno vjeruje u povjerenje u njegova jamstva i obe\u0107anja, temeljena kao \u0161to jesu na njegovoj intervenciji pomirenja, i prima od Boga, kao dar suverene ljubavi, sve Koristi Kristovog posredni\u010dkog djela. To je Bo\u017eji na\u010din postizanja cilja pomilovanja i pomirenja. To je njegov na\u010din da ostane pravedan a ipak ostvari opravdanje gre\u0161nika. Mi ovdje opet imamo tajnu mudrosti u njenom najveli\u010danstvenijom primjeru.<\/p>\n

\u201cTo je srce evan\u0111elja. Ono kuca sa tajnovitom ljubavi; ono pulsira sa neizrecivim mukama bo\u017eanskog lije\u010denja; ono nosi va\u017enu povezanost sa cijelim programom vladavine; ono je u njenim skrivenim aktivnostima preko nadzora ljudskog razuma; ali ono \u0161alje \u017eivotodajnu krv koja kola kroz povijest i daje Kr\u0161\u0107anstvu svoju izvrsnu vitalnost i svoju neumiru\u0107u jakost. Zato \u0161to Kr\u0161\u0107anstvo otklanja grijeh iz problema njegovo je rije\u0161enje potpuno i kona\u010dno.<\/p>\n

\u201cKr\u0161\u0107anstvo mora govoriti u ime Boga. Ono njemu duguje svoje postojanje, i ono \u0161to ga otkriva je duboka tajna njegovog dostojanstva i mo\u0107i. Bilo bi drskost za njega da govori jednostavno samo na vlastitu odgovornost, ili \u010dak u ime razuma. Ono nema za predlo\u017eiti nikakvu filozofiju evolucije. Ono ima za prenijeti poruku od Boga. Ono samo nije filozofija; ono je religija. Ono nije zemaljskog porijekla; njega je Bog na\u010dinio. Ono ne potje\u010de od \u010dovjeka, nego od Boga, i sna\u017eno je \u017eivo s njegovom mo\u0107i, budno s njegovom ljubavi, dobro\u0107udno s njegovom dobrotom, blistavo s njegovim svjetlom, zadu\u017eeno s njegovom istinom, poslano s njegovom porukom, nadahnuto s njegovom snagom, trudno s njegovom mudro\u0161\u0107u, instikt sa darom duhovnog lije\u010denja i mo\u0107no sa najvi\u0161im autoritetom.<\/p>\n

\u201cOno ima zadatak me\u0111u ljudima, kad god ili gdje god ih na\u0111e, koji je jednako uzvi\u0161en kao i stvorenje, jednako \u010dudesan kao i duhovno postojanje i jednako pun duhovnog zna\u010denja kao i vje\u010dnost. Ono nalazi svoj fokus, i isto tako svoje sjajno sredi\u0161te, u osobnosti njegovog velikog otkrivatelja i u\u010ditelja, prema kojem su, prije njegovog dolaska, pokazivali svi prsti svjetla, i od kojega, od njegovog utjelovljenja, sva svjetlina dana svijetli.<\/p>\n

\u201cNjegov duh je pun jednostavne iskrenosti, uzvi\u0161enog dostojanstva i dra\u017eesne nesebi\u010dnosti. Ono ima za cilj udjeliti blagoslov a ne izazivati uspore\u0111ivanje. Ono nije toliko zabrinuto da opravda sebe koliko da da svoje koristi. Ono nije toliko zabrinuto da si osigura vrhovnu \u010dast koliko da osvoji put do srca. Ono ne tra\u017ei da izaziva, da omalova\u017eava ili ponizi svog suparnika, nego umjesto toga da pokori s ljubavlju, privu\u010de svojom vlastitom izvrsno\u0161\u0107u i nadomjesti vlastitom neusporedivom superiorno\u0161\u0107u. Ono je samo po sebi nesposobno za duh rivalstva, zbog svog vlastitog neospornog prava da vlada. Ono nema nikakve koristi od ismijavanja, ono mo\u017ee dijeliti s prezirom, ono ne nosi oru\u017eje nasilja, nije mu dato da argumentira, ono je nesposobno za trikove ili prijevaru, i to odbacuje licemjerje. Ono se stalno oslanja na svoju vlastitu instiktivnu zaslugu, i temelji sve svoje tvrdnje na svom pravu da bude saslu\u0161ano i po\u0161tovano.<\/p>\n

\u201cNjegov \u010dudesan dokaz je izuzetak a ne pravilo. Bio je to znak da pomogne slaboj vjeri. Bio je to ustupak napravljen u duhu snishodljivosti. \u010cuda sugeriraju milosr\u0111e sasvim jednako kao \u0161to i objavljuju veli\u010danstvo, Kada uzmemo u obzir neograni\u010dene izvore bo\u017eanske mo\u0107i, i lako\u0107u s kojom su znakovi i \u010duda bili umno\u017eeni u zbunjuju\u0107oj raznolikosti i impresivnosti, mi smo svjesni krutog \u010duvanja mo\u0107i i razli\u010ditog odbacivanja spektakularnog. Misterij Kr\u0161\u0107anske povijesti je umjeren na\u010din na koji je Kr\u0161\u0107anstvo koristilo svoje resurse. To je porez na vjeru, koji je \u010desto bolno \u017eestok, zapaziti o\u010diti nedostatak snage i udarac i neotpornu snagu u naizgled sporom napretku na\u0161e svete religije. [To nu\u017eno mora biti tako onima koji jo\u0161 nisu do\u0161li do razumijevanja bo\u017eanskog plana vjekova.]<\/p>\n

\u201cNema sumnje da Bog ima svoje razloge, ali u me\u0111uvremenu mi ne mo\u017eemo a da ne prepoznamo u Kr\u0161\u0107anstvu duh tajanstvene uzdr\u017eljivosti, prekrasnog strpljenja, prigu\u0161enog prizvuka, svrhovite suzdr\u017eanosti. Ono ne \u201cvi\u010de, niti podi\u017ee svoj glas,da bi ga se \u010dulo na ulicama.\u201d Stolje\u0107a su do\u0161la i pro\u0161la i Kr\u0161\u0107anstvo doti\u010de samo dijelove zemlje, ali gdje god dotakne preobrazi. \u010cini se da prezire materijalne dodatke, i ra\u010duna samo one pobjede dostojnima koje su dobivene kroz duhovni kontakt sa individualnom du\u0161om. Njegov odnos sa drugim religijama bio je karakteriziran po jedinstvenoj suzdr\u017eanosti, i njegov je napredak bio obilje\u017een sa nerazmetljivim dostojanstvom koje je u skladu sa veli\u010danstvenim stavom Boga, njegovog autora.<\/p>\n

\u201cMi smo stoga u pravu, kada govorimo o duhu ove poruke kao potpunom slobodnom od svakida\u0161njeg osje\u0107aja suparni\u0161tva, u cijelosti iznad uporabe spektakularnih ili prividno lijepih metoda, beskrajno uklonjene samo puke naprave ili dramati\u010dni u\u010dinci, u potpunosti slobodan od ispraznog govora ili licemjerstva, sa nikakvom zabrinuto\u0161\u0107u za savezom sa svjetovnom mo\u0107i ili dru\u0161tvenim sjajem, brinu\u0107i se vi\u0161e za mjesto utjecaja u poniznom srcu nego za stolicom mo\u0107i kraljevskog prijestolja, u potpunosti usredoto\u010denog na tvrdnje odanosti ljubavi du\u0161e i osiguravanja moralne preobrazbe karaktera, da bi njegov vlastiti duh i na\u010dela mogli zavladati duhovnim \u017eivotom.<\/p>\n

\u201cOno govori, stoga, drugim religijama sa bezuvjetnom iskreno\u0161\u0107u i jednostavno\u0161\u0107u, temeljeno na svojoj vlastitoj neospornoj tvrdnji na audijenciju. Ono priznaje nedvojbenu iskrenost osobnog uvjerenja i sna\u017enu gorljivost moralne borbe u slu\u010daju mnogih ozbiljnih du\u0161a koje, poput drevnih Atenjana, \u201c\u0161tuju ono \u0161to ne poznaju\u201d; ono upozorava, i uvjerava, i zapovijeda, jer je to njegovo pravo; ono govori kao Pavao u prisutnosti kulturnog poganstva na Marsovom Bre\u017euljku, o tom odre\u0111enom danu u kojemu \u0107e se suditi svijetu; ono odjekuje i ponovno odjekuje svoj nepromjenjiv i i nepopustljiv poziv na pokajanje; ono zahtijeva prihva\u0107anje njegovih moralnih normi; ono strogo tra\u017ei podlo\u017enost, lojalnost, pobo\u017enost i poniznost.<\/p>\n

\u201cSve ovo ono \u010dini sa vrhunskim i nepokolebljivim zvukom tihog inzistiranja. Ono \u010desto pritiskuje svoju trvdnju sa argumentom, molbom i nje\u017enom hitnosti; ipak u svemu tome i kroz sve to trebalo bi se prepoznati jasan, rezonantan, dominiraju\u0107i ton beskompromisnog inzistiranja, otkrivaju\u0107i tu vrhovnu osobnu volju od koje je nastalo Kr\u0161\u0107anstvo, i u \u010dije ime ono uvijek govori. Ono prenosi svoju poruku sa zrakom neuznenirenog pouzdanja i tihog ovladavanja. Ne postoji tjeskobna zabrinutost oko prvenstva, niti pretjerane brige za izvanjskim, niti mogu\u0107nosti da bude pod pokroviteljstvom, niti nedostojanstvenog duha natjecanja. Umjesto toga, ono govori, sa svije\u0161\u0107u te jednostavne, prirodne, neusporedive, neizmjerne nadmo\u0107i koja brzo razoru\u017eava suparni\u0161tvo, i na kraju izaziva divljenje i poti\u010de na podlo\u017enost srca oslobo\u0111enog od zlobe i lukavstva.\u201d<\/p>\n

Me\u0111u tim plemenitim izjavama obrane istine bila je tako\u0111er ona od Njema\u010dkog Grofa Bernstorffa. On je rekao:<\/p>\n

\u201cJa mislim da nitko ovdje ne misli olako o svojoj religiji[premda je on nau\u010dio suprotno prije nego je parlament zavr\u0161io. To je bilo re\u010deno na njegovom po\u010detku.] Ja za sebe izjavljujem da sam ovdje kao individualni evan\u0111eoski Kr\u0161\u0107anin, i da ja nikada ne bi zakora\u010dio na ovaj Parlament ako bih mislio bilo \u0161to poput pristanka da su sve religije jednake, i da je jedino potrebno biti iskren i ispravan. Ja ne mogu pristati na ni\u0161ta takvoga. Ja vjerujem da je jedino Biblija istina, i da je Protestantsko Kr\u0161\u0107anstvo jedina prava religija. Ne \u017eelim kompromis nikakve vrste.<\/p>\n

\u201cMi ne mo\u017eemo pore\u0107i da smo mi koji smo se sastali na ovom Parlamentu razdvojeni sa velikim i va\u017enim na\u010delima. Mi priznajemo da se te razlike ne mogu premostiti; ali mi se sastajemo vjeruju\u0107i da svatko ima pravo na svoju vjeru. Vi pozivate svakoga da do\u0111e ovdje kao iskreni branitelj svoje vlastite vjere. Ja, sa moje strane, stojim pred vama sa istom \u017eeljom koja je poticala Pavla kad je on stajao pred predstavnicima Rimskog Suda i Agripom, \u017didovskim kraljem. Dao Bog da svi koji me danas slu\u0161aju budu gotovo, ili sve zajedno, ovakav kao \u0161to sam ja. Ja nemogu re\u0107i \u201cizuzev ovih okova.\u201d Ja sam zahvalan Bogu da sam slobodan; izuzev svih ovih gre\u0161aka i nedostataka koji su u meni i koji me spre\u010davaju da prihvatim moj kredo onako kako bih to \u017eelio u\u010diniti.<\/p>\n

\u201cAli za\u0161to smo se sastali ovdje, ako ne mo\u017eemo pokazati toleranciju? Pa, rije\u010d tolerancija je kori\u0161tena na razli\u010dite na\u010dine. Ako su rije\u010di Kralja Frederika iz Prusije – \u201cU mojoj zemlji svatko mo\u017ee i\u0107i u nebo na svoj vlastiti na\u010din – kori\u0161tene kao dr\u017eavni\u010dka maksima, mi ih ne mo\u017eemo visoko vrednovati. Koliko bi se krvoproli\u0107a, koliko okrutnosti po\u0161tedjelo u svijetu kada bi to bilo usvojeno. Ali ako je to izraz vjerske ravnodu\u0161nosti koja je bila dominantna tijekom pro\u0161log stolje\u0107a i na dvoru monarha koji je bio prijatelj Voltairea, onda je mi ne mo\u017eemo prihvatiti.<\/p>\n

\u201cSv. Pavao u svojoj poslanici Gala\u0107anima, odbacuje svako drugo u\u010denje, \u010dak i ako bi ga nau\u010davao an\u0111eo s neba. Mi Kr\u0161\u0107ani smo sluge na\u0161eg Gospodara, \u017eivog Spasitelja. Mi nemamo pracvo kompromitirati istinu koju nam je on povjerio; ili da mislimo olako o njoj, ili da uskratimo poruku koju nam je on dao za \u010dovje\u010danstvo. Ali mi smo se sastali, \u017eele\u0107i dobiti drugoga za na\u0161e u\u010denje. Ne\u0107e li to onda biti Parlament rata umjesto mira? Ne\u0107e li nas to jo\u0161 vi\u0161e udaljiti jedne od drugih, umjesto pribli\u017eiti? Ja mislim da ne, ako se budemo \u010dvrsto dr\u017eali istine da se na\u0161e velike i va\u017ene istine mogu braniti i promovirati duhovnim sredstvima. Po\u0161tena borba sa duhovnim oru\u017ejem ne treba udaljiti sukobljene strane; ba\u0161 naprotiv, to ih \u010desto pribli\u017eava.<\/p>\n

\u201cJa smatram da \u0107e ova konferencija u\u010diniti dovoljno da ure\u017ee svoje sje\u0107anje zauvijek na stranicama povijesti ako ovo veliko na\u010delo[vjerska sloboda] nai\u0111e na op\u0107e prihva\u0107anje. Jedno svjetlo svi\u010de u svakom svjetlu, i devetnaesto nam je stolje\u0107e donijelo mnogo napretka u tom pogledu; ipak mi riskiramo da u\u0111emo u dvadeseto stolje\u0107e prije nego je veliko na\u010delo vjerske slobode nai\u0161lo na op\u0107e prihva\u0107anje.\u201d<\/p>\n

U izrazitoj suprotnosti sa op\u0107im duhom Parlamenta je tako\u0111er bilo predavanje Gosp. Granta, iz Kanade. On je rekao:<\/p>\n

\u201c\u010cini mi se da bi smo trebali zapo\u010deti ovaj Parlament Religija, ne sa svjesnosti da mi \u010dinimo veliku stvar, nego sa poniznim i skromnim priznanjem grijeha i neuspjeha. Za\u0161to stanovnici svijeta nisu pali pred istinom? Pogre\u0161ka je na\u0161a. Apostol Pavao, gledaju\u0107i unatrag na stolje\u0107a \u010dudesne od Boga vo\u0111ene povijesti, vidio je kao klju\u010d svih njenih maksima ovo: da je Jehova pru\u017eao svoje ruke cijeli dan neposlu\u0161nom i buntovnom narodu; iako je uvijek bio ostatak pravednih. Izrael kao nacija nije razumio Jehovu, i prema tome nisu uspjeli razumjeti svoju vlastitu nevjerovatnu misiju. \u201cDa je Sv. Pavao danas ovdje ne bi li on izrekao isto \u017ealosno priznanje s obzirom na devetnaest stolje\u0107a Kr\u0161\u0107anstva? Ne bi li on rekao da smo mi bili ponosni na na\u0161e Kr\u0161\u0107anstvo, umjesto da smo dopustili da na\u0161e Kr\u0161\u0107anstvo nas ponizi i razapne nas; da smo se hvalili s Kr\u0161\u0107anstvom kao sa ne\u010dim \u0161to je na\u0161e, umjesto da smo mu dopustili da ono posjeduje nas; da smo ga mi rastavili od moralnog i duhovnog poretka svijeta, umjesto da smo gledali da je ono to koje prodire, tuma\u010di, dovr\u0161ava i potvr\u0111uje taj poredak; i da smo mi tako sakrili njegove slave i prikrili njegovu mo\u0107. Cijeli dan na\u0161 Spasitelj govori, \u201cSav dan pru\u017eao sam ruke svoje narodu nepokornu i buntovnu.\u201d Me\u0111utim jedini neophodni uvjet uspjeha je da mi priznamo uzrok na\u0161eg neuspjeha, da ga mi priznamo, sa poniznim, skromnim, skru\u0161enim i poslu\u0161nim srcima, i da sa neutoljivom Zapadnja\u010dkom hrabrosti i vjerom krenemo naprijed i \u010dinimo druga\u010dije.\u201d<\/p>\n

Bi li ti osje\u0107aji mogli na\u0107i odjek u velikom Parlamentu! – ali nisu. S druge strane, bio je obilje\u017een sa velikih pohvalama kao \u201c\u010dudesan vjerski napredak devetnaestog stolje\u0107a\u201d; i prvi utisak Grofa Bernstorff’a, da je to zna\u010dilo odva\u017ean kompromis Kr\u0161\u0107anskih na\u010dela i doktrine, bio je ispravan, kao \u0161to je naknadna sjednica Parlamenta pokazala.<\/p>\n

Suprotstavljeni Stavovi Katolicizma, Poganstva i Protestantskog Kr\u0161\u0107anstva<\/b><\/strong><\/p>\n

Samouvjeren i uporan stav Katolicizma i razli\u010ditih poganskih religija bio je u o\u0161troj suprotnosti sa skepticizmom Protestanstskog Kr\u0161\u0107anstva. Nije bila izgovorena niti jedna re\u010denica protiv autoriteta njihovih svetih knjiga; oni su hvalili i preporu\u010divali njihove religije, dok su slu\u0161ali sa iznena\u0111enjem skepti\u010dna i nevjerni\u010dka predavanja Protestantskih Kr\u0161\u0107ana protiv Kr\u0161\u0107anske religije i protiv Biblije, za koju su \u010dak i pogani pokazali ve\u0107e po\u0161tovanje. Kao dokaz iznena\u0111enja kod stranaca kad su saznali za to stanje stvari me\u0111u Kr\u0161\u0107anima, mi citiramo sljede\u0107e iz objavljenog obra\u0107anja jednog od delegata iz Japana na velikom sastanku koji se odr\u017eao u Yokohami kao izraz dobro\u0161lice njegovom povratku i \u0161to su \u010duli njegov izvje\u0161taj. Govornik je rekao:<\/p>\n

\u201cKada smo primili pozivnicu da prisustvujemo Parlamentu Religija, na\u0161a Budisti\u010dka Organizacija nije nas poslala kao predstavnike tijela. Velika je ve\u0107ina vjerovala da je ti bio mudar potez od strane Kr\u0161\u0107ana da nas dobiju tamo i da nas zatim ismiju ili nas poku\u0161aju obratiti. Mi smo u skladu s time oti\u0161li kao pojedinci. Ali o\u010dekivalo nas je predivno iznena\u0111enje. Sve na\u0161e ideje bile su pogre\u0161ne. Parlament je bio sazvan zato \u0161to su Zapadne nacije shvatile slabost i ludost Kr\u0161\u0107anstva, i oni su zaista \u017eeljeli \u010duti o na\u0161oj religiji, i nau\u010diti koja je religija najbolja. Ne postoji bolje mjesto u svijetu za promoviranje u\u010denja Budizma od Amerike. Kr\u0161\u0107anstvo je samo ukras Ameri\u010dkog dru\u0161tva. Samo je nekolicina duboko uvjerena u njega. Velika ve\u0107ina Kr\u0161\u0107ana pije i \u010dini razli\u010dite grozne grijehe, i \u017eive vrlo razuzdanim \u017eivotom, iako je to vrlo zajedni\u010dko vjerovanje i slu\u017ei kao dru\u0161tveni ukras. Njegov nedostatak snage dokazuje njegovu slabost. Sastanci su pokazali veliku nadmo\u0107 Budizma nad Kr\u0161\u0107anstvom, i sama \u010dinjenica sazivanja sastanaka pokazala je da su Amerikanci i drugi Zapadni narod izgubili svoju vjeru u Kr\u0161\u0107anstvo i da su bili spremni prihvatiti u\u010denja na\u0161e nadmo\u0107nije religije.\u201d<\/p>\n

Nikakvo \u010dudo da je Japanski Kr\u0161\u0107anin rekao, a kraju svog obra\u0107anja, \u201cKako Ameri\u010dki Kr\u0161\u0107ani mogu napraviti tako veliku pogre\u0161ku da odr\u017ee takav sastanak i naude Kr\u0161\u0107anstvu kao \u0161to \u0107e ovi sastanci napraviti u Japanu?\u201d<\/p>\n

Oni koji su upoznati sa povije\u0161\u0107u znaju ne\u0161to o karakteru te velike antikr\u0161\u0107anske sile, Crkve Rima, s kojojm Protestanti toliko gorljivo \u017eele pripadnost; i oni koji dr\u017ee otvorene o\u010di na njena sada\u0161nja djelovanja znaju da su njeno srce i karakter i dalje nepromjenjeni. Oni koji su op\u0107e obavje\u0161teni znaju dobro da su Grko Katolici podr\u017eavali i odobravali, ako doista nisu bili i pokreta\u010di, Rusko progonstvo \u017didova , \u201cStundista\u201d i svih drugih Kr\u0161\u0107ana, koji su se probudili od sljepo\u0107e i praznovjerja Gr\u010dke Crkve, i koji tra\u017ee i nalaze Boga i istinu kroz prou\u010davanje njegove Rije\u010di. Progon potaknut od Grko Katoli\u010dkih sve\u0107enika i procesuiran od policije najokrutnije je i gnusne prirode. Ali, ipak, usrdno se tra\u017eilo savez i suradnju sa oba ova sistema, Rimo i Grko Katoli\u010dkim Crkvama, kao tako\u0111er i sa svim oblicima poganskog praznovjerja i neznanja.<\/p>\n

Grozna Tama Poganizma s kojima Kr\u0161\u0107ani \u017dele i Tra\u017ee Savez<\/b><\/strong><\/p>\n

O groznoj tami poganizma s kojim Kr\u0161\u0107ani tra\u017ee suradnju i suosje\u0107anje, mi mo\u017eemo dobiti neku ideju iz sljede\u0107e autoklave Dr. Pentekosta protiv kriti\u010dnog tona kojeg su neki od stranaca preuzeli prema Kr\u0161\u0107anstvu i Kr\u0161\u0107anskim misijama. On je rekao:<\/p>\n

\u201cSmatram da je \u0161teta da bi bilo \u0161to te\u017eilo k tome da degenerira rasprave ovog Parlamenta u seriju diskriminacija i optu\u017eivanja; ipak, mi Kr\u0161\u0107ani smo strpljivo sjedili i slu\u0161ali serije kritika na rezultate Kr\u0161\u0107anstva od izvjesnih predstavnika Isto\u010dnih religija. Na primjer, predgra\u0111e \u010cikaga i New Yorka, bezimene zlo\u0107e opipljive \u010dak i oku stranaca koji su na\u0161i gosti; razuzdanost, pijanstvo, tu\u010dnjave, ubojstva, i zlo\u010dini kriminalnih klasa bili su zabilje\u017eeni protiv nas. Nedostatci Kongresa i vladavine i Engleske i Amerike bili optu\u017eba Kr\u0161\u0107anima. Trgovina opijumom, promet ruma, kr\u0161enje ugovora, nehumani i barbarski zakoni protiv Kineza, itd., su svi bili tere\u0107eni na Kr\u0161\u0107ansku crkvu. [Ali ako Kr\u0161\u0107ani tvrde da su to Kr\u0161\u0107anske nacije, mogu li tada razumno kriviti ove poganske predstavnike za to \u0161to razmi\u0161ljaju i u skladu s time ih sude?]<\/p>\n

\u201c\u010cini se gotovo suvi\u0161nim re\u0107i da sve te stvari, nemoral, opijanje, kriminal, nebratsko postupanje, i sebi\u010dna pohlepa za tim razli\u010ditim destruktivnim prometima koji su bili prova\u0111ani iz na\u0161ih zemalja u Orijent le\u017ee izvan okrilja Kr\u0161\u0107anstva. [Ne, ne ako su to Kr\u0161\u0107anske nacije. Tvrde\u0107i to, crkvu se tereti za grijehe nacija, i to je opravdano.] Kristova Crkva no\u0107 i dan radi na tome da ispravi i ukine taj kriminal. Kr\u0161\u0107anska Crkva jednoglasno osu\u0111uje promet opijuma, promet likera, Kineske postupke ugnjevatanja, i sve oblike poroka i pohlepe za koje na\u0161i prijatelji sa Istoka prigovaraju.<\/p>\n

\u201cMi smo spremni biti kritizirani; ali kada se sjetim \u010dinjenice da su te kritike dijelom od gospode koja predstavlja sistem religije \u010diji su hramovi, odr\u017eavani od visokih kasti Brahmanskog sve\u0107enstva, ovla\u0161teni i odre\u0111eni samostani sistema nemorala i razvrata paralela \u010demu nije poznata u Zapadnom svijetu, Ja osje\u0107am da ti\u0161ina daje suglasnost. Mogu vas odvesti u u deset tisu\u0107a hramova, manje ili vi\u0161e – vi\u0161e radije nego manje – u svakom dijelu Indije, za koje su vezani od dvije do \u010detiri stotine sve\u0107enica, \u010diji \u017eivoti nisu oni koji bi trebali biti.<\/p>\n

\u201cJa sam to vidio svojim vlastitim o\u010dima, i nitko u Indiji to ne opovrgava. Ako pri\u010date s Brahmanima o tome, oni \u0107e re\u0107i da je to dio njihovog sistema za obi\u010dne ljude. Imajte na umu da je taj sistem ovla\u0161tena institucija Hinduisti\u010dke religije. Dovoljno je samo pogledati na gnusne rezbarije po hramovima, i Hinduisti\u010dke i Budisti\u010dke, odvratnih simbola drevnih Fali\u010dkih sistema, koji su me\u0111u najpopularnijim predmetima \u0161tovanja i Indiji, pa da se bude impresioniran sa iskvareno\u0161\u0107u religija. Imajte na umu, to ne samo da je tolerirano, nego je to ustanovljeno, usmjeravano i vo\u0111eno od sve\u0107enika religije. Jedino su besramne slike i i portreti drevnih Pompeja jednaki po opscenosti stvarima koje se otvoreno vidi u i oko ulaza u Indijske hramove. \u201c\u010cini se malo te\u0161kim da bi smo trebali podnositi kritiku od tih predstavnika Hinduizma s obzirom na bezbo\u017eni\u0161tvo Zapadnih zemalja, dok oni \u017eive u takvim ogromnim staklenim ku\u0107ama kao \u0161to su te, koje su podigle, \u0161titile i branile vo\u0111e njihove vlastite religije.<\/p>\n

\u201c\u010culi smo puno toga o \u201cBo\u017ejem o\u010dinstvu i ljudskom bratstvu,\u201d kao jednu od bitnih doktrina Isto\u010dnih religija. I da stvar bude gora, Ja nikada nisam bio u stanju prona\u0107i – i izazvao sam cijelu Indiju – i jedan jedini tekst u bilo kojoj od Hinduisti\u010dke literature koji opravdava ili \u010dak sugerira doktrinu o \u201cBo\u017ejem o\u010dinstvu i ljudskom bratstvu.\u201d To je \u010disti plagijat od Kr\u0161\u0107anstva. Mi se radujemo da su ga oni usvojili i ugradili. Kako mo\u017eemo pretpostaviti da nam Brahman, koji gleda na sve ni\u017ee kaste ljudi, i posebno na siroma\u0161ne parije, s duhom ga\u0111enja, i smatraju\u0107i ih kao razli\u010dite redove bi\u0107a, koji proizlaze od majmuna i vragova, govori o Bo\u017ejem o\u010dinstvu i ljudskom bratstvu? Ako Brahmnan vjeruje u ljudsko bratstvo, za\u0161to on ne odbije dru\u0161tvene pogodnosti i op\u0107enite gostoljubivosti ljudi drugih kasta, isto tako kao i svoje Zapadne bra\u0107e, koje on tako lijepo grli u snishodljivim mi\u0161icama svoje novoprona\u0111ene doktrine o Bo\u017ejem o\u010dinstvu i ljudskom bratstvu?<\/p>\n

\u201cAko postoji bilo kakvo bratstvo \u010dovjeka u Indiji najneoprezniji promatra\u010d ne treba oklijevati re\u0107i da ne postoji sestrinstvo prepoznato od njih. Neka bezimeni u\u017easi kojima su podlo\u017eene Hindusiti\u010dke \u017eene u Indiji odgovore na tu izjavu.<\/p>\n

\u201cSve dok Engleska vlada ne spusti sna\u017enu ruku na drevnu Hinduisti\u010dku vjersku instituciju Suttee, stotine Hindu udovica svake \u0107e godine rado oti\u0107i na pogrebnu loma\u010du svojih mrtvih mu\u017eeva, grle\u0107i tako plamen koji pale njihova mrtva tijela umjesto da se izbave u bezimene u\u017ease \u017eivu\u0107eg pakla Hindu udovi\u0161tva. Neka nam na\u0161i Hindu prijatelji ka\u017eu \u0161to je njihova religija u\u010dinila za Hindu udovicu, i posebno za djete udovicu, s njegovom glavom o\u0161i\u0161anom kao u kriminalca, sa nje skinut sav nakit, obu\u010dena u dronjke, svedena na polo\u017eaj ropstva goreg nego mo\u017eemo zamisliti, napravljena op\u0107im robom i smetlarom obitelji, a nerijetko stavljena na jo\u0161 gore i bezimene namjene. Na to stanje i uvjete je svedena siroma\u0161na udovica pod sankcijom Hinduizma. Prije samo dvije godine Britanska je vlada donijela nove i stro\u017ee zakone \u201cpodizanja starosti pristanka\u201d na dvanaest godina, u kojoj je dobi bilo zakonito za Hindusa da ulazi u bra\u010dni odnos sa svojim djetetom \u017eenom. Kr\u0161\u0107anske bolnice, pune zlostavljanih mladih djevojaka koje jedva da su izi\u0161le iz svog djetinjstva, postale je toliko ne\u010duvena \u010dinjenica da je vlada morala intervenirati i zaustaviti te zlo\u010dine, koji su bili po\u010dinjeni u ime religije. U Indiji je bilo toliko veliko uzbu\u0111enje oko toga da se je strahovalo da bi vjerska revolucija mogla gotovo odmah dovesti do nove pobune.<\/p>\n

\u201cMi smo bili kritizirani od na\u0161ih Orijentalnih prijatelja da sudimo sa neznanjem i predrasudom, zato \u0161to je u nedavnom izazovu u ranom dijelu ovog Parlamenta samo pet osoba bilo u stanju re\u0107i da u \u010ditali Bibliju Bude; pa je stoga uzeto zdravo za gotovo da je na\u0161 sud bio u neznanju i nepravedan. Isti je izazov mogao biti napravljen u Burmi ili Ceylonu, i izvan sve\u0107enstva po\u0161teno je re\u0107i da ih ne bi moglo toliko mnogo u stanju re\u0107i da su \u010ditali svoja vlastita Sveta Pisma. Bade Hindusa su predmeti \u0161tovanja. Nitko osim Brahmana nemo\u017ee nau\u010davati, a jo\u0161 mnanje \u010ditati im. Prije nego su Kr\u0161\u0107anski misionari oti\u0161li u Indiju, Sanskrt je bio gotovo mrtav jezik. Ako bi Indijski Sveti Spisi barem bili prevedeni na narodni jezik ili dati Zapadnim nacijama, to bi bilo zato \u0161to su ih Kr\u0161\u0107anski misionari i Zapadni izu\u010davatelji ponovno otkrili, iskopali ih, preveli ih i iznijeli ih na svjetlo dana. Koli\u010dina Spisa na Sanskrtu poznatih obi\u010dnom Indijcu koji si je osigurao Zapadno obrazovanje su samo oni dijelovi koji su bili prevedeni na Engleski ili na narodni jezik od Evropskih ili Zapadnih izu\u010davatelja. Obi\u010dan narod, devedeset i deveta stotinka od svih, poznaje samo tradiciju. Usporedimo tu mrtvu eksluzivnost od strane tih Indijskih religija sa \u010dinjenicom da su Kr\u0161\u0107ani preveli svoju Bibliju na vi\u0161e od tri stotine jezika i dijalekata, i poslali ih za \u0161irenje na stotine milijuna me\u0111u sve nacije i jezike i narode na zemlji. Mi se udvaramo svjetlu, ali izgleda da Biblija Istoka voli tamu umjesto svjetla, zato \u0161to oni ne\u0107e podnositi svjetlo sveop\u0107eg objavljivanja.<\/p>\n

\u201cNovi i bolji Hinduizam dana\u0161njice razvoj je pod utjecajem Kr\u0161\u0107anskog okru\u017eenja, ali jo\u0161 uvijek nije dostigao tu eti\u010dku normu koja mu daje pravo da \u010dita Kr\u0161\u0107anskoj Crkvi lekciju o moralu. Sve dok Indija ne pro\u010disti svoje hramove od goreg sme\u0107a od Augijevog, i njezine se sveznalice i sve\u0107enici ne odreknu i ne otka\u017eu groznih postupaka i djela u\u010dinjenih u ime religije, neka bude skromna u objavljivanju morala drugim nacijama i narodima.\u201d<\/p>\n

Poganski Reformatori Imaju Osje\u0107aj Prema Bogu<\/b><\/strong><\/p>\n

Dok je Kr\u0161\u0107anstvo reprezentativno stajalo pred predstavljenim poganskim svijetom, hvali\u0161u\u0107i se za svoj religiozni napredak, a ne znaju\u0107i da je bilo \u201cbijedno, i jadno, i siroma\u0161no, i slijepo i golo\u201d (Otkr. 3:17), kontrast o\u010ditog osje\u0107aja prema Bogu od strane nekih u poganskim zemljama bio je vrlo jasan; i odu\u0161evljenje s kojim su razumjeli i neizravno kritizirali nedosljednost Kr\u0161\u0107ana zaslu\u017euje posebnu pa\u017enju.<\/p>\n

U dva sposobna govora od predstavnika Hinduizma, mi smo postavili pred nas zna\u010dajan pokret u Indiji koji nam daje neku ideju o tami poganskih zemalja, i tako\u0111er o utjecaju na\u0161e Biblije, koji su misionari odnijeli tamo. Biblija je vr\u0161ila djelo koje su proturje\u010dna vjerska u\u010denja koja su ju pratila, i tvrdila da ju tuma\u010de, ometala, ali ne i uni\u0161tila. Iz Japana smo \u010duli tako\u0111er o sli\u010dnim uvjetima. U nastavku \u0107emo dodati ulomke iz tri govora koja su izvanredna po svojoj o\u010ditoj iskrenosti, misli i jasnom izri\u010daju, i pokazuju\u0107i vrlo ozbiljan stav poganskih reformatora koji imaju osje\u0107aj prema Bogu, ako ga slu\u010dajno na\u0111u.<\/p>\n

Glas Iz Nove Indije<\/b><\/strong><\/p>\n

Gosp. Mozoomdar obratio se skupu kako slijedi:<\/p>\n

\u201cGOSP. PREDSJEDNI\u010cE, PREDSTAVNICI NACIJA I RELIGIJA:<\/p>\n

Brahmo – Somaj iz Indije, kojeg imam \u010dast predstavljati, je novo dru\u0161tvo; na\u0161a je religija nova religija, ali ona potje\u010de iz daleke, daleke antike, iz samih korijena na\u0161eg nacionalnog \u017eivota, od prije mnogo tisu\u0107a godina.<\/p>\n

\u201cPrije \u0161ezdeset i tri godine cijela je Indija bila puna sna\u017ene vike. Velika neskladna buka heterogenog politeizma razdro je ti\u0161inu neba. Vapaj udovica; ne, daleko jadniji, krik onih bijednih \u017eena koje su imale biti spaljene na pogrebnim loma\u010dama njihovih mrtvih mu\u017eeva, oskvrnuo je svetost Bo\u017eje zemlje. Mi imamo Budisti\u010dku bo\u017eicu zemlje, majku naroda, sa deset ruku, koja dr\u017ei u svakoj ruci oru\u017eje za obranu njene djece. Mi imamo bijelu bo\u017eicu u\u010denja, koja svira na svojoj Veni, guda\u010dkom muzi\u010dkom instrumentu, po strunama mudrosti. Bo\u017eica dobre sre\u0107e, dr\u017ee\u0107i u svojim rukama, ne rog, nego ko\u0161aru s obiljem, blagoslova za narode Indije, bila je tamo; i bog sa glavom slona; i bog koji ja\u0161e na paunu, i trideset i tri mlijuna bogova i bo\u017eica pored toga. Ja imam svoju teoriju o mitologiji Hinduizma, ali nije sada vrijeme za to.<\/p>\n

\u201cUsred galame i sraza tog politeizma i dru\u0161tvenog zla, usred sve tame vremena, tamo je ustao \u010dovjek, Brahman, \u010disto odgojen i \u010disto ro\u0111en, \u010dije je ime bilo Raja Ram Dohan Roy. Prije nego je postao \u010dovjekom on je napisao knjigu dokazuju\u0107i la\u017ei sveg politeizma i istinu o postojanju \u017eivog Boga. To je navuklo progonstvo na njega. Godine 1830 taj je \u010dovjek utemeljio dru\u0161tvo poznato kao Brahmo – Somaj – dru\u0161tvo obo\u017eavatelja jednog \u017eivog Boga.<\/p>\n

\u201cBrahmo – Somaj je utemeljio ovaj monoteizam na inspiraciji starih Hindu Spisa, Veda i Upani\u0161ada.<\/p>\n

\u201cSa vremenom, kako je pokret rastao, \u010dlanovi su po\u010deli sumnjati jesu li Hinduski Sveti Spisi bili stvarno nepogre\u0161ivi. U njihovim du\u0161ama oni su mislili da su \u010duli glas koji je tu i tamo, isprva u slabim naglascima, proturje\u010dio Vedama i Upani\u0161adama. \u0160to \u0107e biti na\u0161a teolo\u0161ka na\u010dela? Na kojim \u0107e na\u010delima stajati na\u0161a religija? Mali naglasci na kojima je pitanje isprva bilo postavljeno postali su sve glasnijima, i sve su vi\u0161e odjekivali u rastu\u0107em vjerskom dru\u0161tvu, sve dok to nije postalo najprakti\u010dnijim za sve probleme – na kojoj \u0107e knjizi po\u010divati sva prava religija?<\/p>\n

\u201cUkratko oni su utvrdili da je bilo nemogu\u0107e da bi Hinduska Sveta Pisma bila jedini izvje\u0161taj prave religije. Oni su utvrdili da premda je bilo ne\u0161to istina u Hinduskim Svetim Pismima, onih ih nisu mogli priznati kao jedini nepogre\u0161ivi standard duhovne realnosti. Stoga dvadeset i jednu godinu nakon utemeljenja Brahmo – Somaja odustalo se od u\u010denja o nepogre\u0161ivosti Hinduskih Svetih Spisa.<\/p>\n

\u201cOnda je do\u0161lo daljnje pitanje. Nema li i drugih spisa tako\u0111er? Nisam li vam rekao neki dan, da na carskom prijestolju Indije sada sjedi Kr\u0161\u0107anstvo sa Evan\u0111eljem Mira u jednoj ruci i \u017eezlom civilizacije u drugoj? Biblija je prodrla u Indiju. Biblija je knjiga koju \u010dovje\u010danstvo ne bi trebalo ignorirati. Prepoznav\u0161i stoga, s jedne strane, veliko nadahnu\u0107e Hindu Zapisa, mi ne mo\u017eemo a da s druge strane ne priznamo nadahnu\u0107e i autoritet Biblije. I 1861 mi smo izdali knjigu u kojoj su bili dati izvadci iz sveg Svetog Pisma kao knjiga koju se trebalo \u010ditati u toku na\u0161h pobo\u017enosti. Nije to bio neki Kr\u0161\u0107anski misionar koji je privukao na\u0161u pa\u017enju Bibliji; nisu to bili niti Muslimanski sve\u0107enici koji su nam pokazali izvrsne ulomke iz Kurana; niti nam je Zoroastrizam propovijedao veli\u010dinu svojeg Zend-Aveste; nego je bio u na\u0161im srcima Bog beskona\u010dne realnosti, izvor nadahnu\u0107a svih knjiga, Biblije, Kurana, Zend- Aveste, koji je privukao na\u0161u pa\u017enju izvrsnostima koja su otkrivena u zapisu svetih iskustava posvugdje. Njegovim vodstvom i njegovim svjetlom mi smo prepoznali te \u010dinjenice, i na stijeni vje\u010dne stvarnosti bio je polo\u017een na\u0161 teolo\u0161ki temelj.<\/p>\n

\u201cJe li teologija bez morala? Je li nadahnu\u0107e te knjige ili autoritet tog proroka bez osobne svetosti – \u010disto\u0107e tog Boga – napravila hram? Ubrzo nakon \u0161to smo ustanovili na\u0161u teologiju, \u010dinjenica nas je zapljusnula u lice da mi nismo bili dobri ljudi, \u010distih misli, sveti ljudi, te da su postojala bezbrojna zla oko nas, u na\u0161im domovima, u na\u0161im nacionalnim obi\u010dajima, u organiziaciji na\u0161eg dru\u0161tva. Brahmo-Somaj se je prema tome okrenulo ka reformaciji dru\u0161tva. Godine 1851 je bio proslavljen prvi mje\u0161oviti brak. Mje\u0161oviti brak u Indiji zna\u010di brak osoba koje pripadaju razli\u010ditim kastama. Kasta je vrsta Kineskog zida koji okru\u017euje svako ku\u0107anstvo i svaku malu zajednicu, i izvan kojih granica nijedan smio mu\u0161karac ili \u017eea nisu smjeli zalutati. U Brahmo – Somaju mi pitamo, \u201cHo\u0107e li ovaj Kineski zid sramotiti slobodu Bo\u017eje djece zauvijek?\u201d Ne! Sru\u0161ite ga; dolje s njim.<\/p>\n

\u201cKao sljede\u0107e, moj po\u010dasni vo\u0111a i prijatelj, Keshub Chunder Sen, je tako uredio stvar da se omogu\u0107e brakovi izme\u0111u razli\u010ditih kasta. Brahmani su bili uvrije\u0111eni. Mudrija\u0161i su odmahnuli svojim glavama; \u010dak su i vo\u0111e Brahmo – Somaja slegnuli ramenima i stavili ruke u d\u017eepove. \u201cOvi mladi ugarci, \u201c rekli su oni, \u201czapalit \u0107e cijelo dru\u0161tvo.\u201d Ali mje\u0161oviti brak se nastao, i tako\u0111er je sklopljen brak udovice.<\/p>\n

\u201cDa li znate \u0161to su udovice Indije? Dogodi se da mala djevoj\u010dica od deset ili dvanaest godina izgubi njenog mu\u017ea prije nego ga ona dobro upozna, i u toj mladoj dobi do njene smrti ona \u0107e prolaziti kroz pokore i strogosti i nevolje i usamljenosti i sramotu koju bi vas bilo strah \u010duti. Ja ne priznajem niti razumijem vladanje \u017eene koja se udaje prvi puta i zatim drugi puta i onda tre\u0107i puta i \u010detvrti put – koja se udaje onoliko puta koliko ima godi\u0161njih doba u godini. Ja ne razumijem vladanje takvih mu\u0161karaca i \u017eena. Ali ja mislim da kada malo dijete od jedanaest godina izgubi ono \u0161to ljudi nazivaju njenog mu\u017ea, kada ju stave u nesre\u0107u do\u017eivotnog udovi\u0161tva i nanesu joj nevolje koje bi osramotile kriminalca, dio je nehumanosti koju nikada nije previ\u0161e uskoro odstraniti. Od tud, mje\u0161oviti brakovi i brakovi udovica. Na\u0161e se ruke tako bile polo\u017eene na problem dru\u0161tvenog i doma\u0107eg pobolj\u0161anja , i rezultat toga je bio taj da se vrlo skoro desio raskid u Brahmo – Somaju. Mi mladi ljudi morali smo oti\u0107i – mi, sa svom na\u0161om dru\u0161tvenom reformom – i pomaknuti se za sebe najbolje \u0161to smo mogli. Kada su te dru\u0161tvene reforme bile djelomi\u010dno zavr\u0161ene, do\u0161lo je drugo pitanje.<\/p>\n

\u201cMi smo o\u017eenili udovicu; mi smo sprije\u010dili spaljivanje udovica; no \u0161to re\u0107i o na\u0161oj osobnoj \u010disto\u0107i, ponovnom o\u017eivljenju na\u0161ih vlastitih du\u0161a? \u0160to o na\u0161em prihva\u0107anju pred stra\u0161nim sudi\u0161tem Boga beskona\u010dne pravde? Dru\u0161tvena reforma i rad na javnom dobru je po sebi jedino zakonito kada se razvije u sveobuhvatno na\u010delo osobne \u010disto\u0107e i svetosti du\u0161e.<\/p>\n

\u201cMoji prijatelji, ja sam \u010desto zapla\u0161en, priznajem, kada razmi\u0161ljam o stanju Evropskog i Ameri\u010dkog dru\u0161tva, gdje su va\u0161e aktivnosti toliko raznolike, va\u0161 je rad toliko opse\u017ean da ste vi utopljeni u njemu, i vi imate malo vremena da razmatrate velika pitanja obnove, osobnog posve\u0107ivanja, su\u0111enja i suda i prihva\u0107anja pred Bogom. To je pitanje svih pitanja.<\/p>\n

\u201cNakon kraja djela na\u0161e dru\u0161tvene reforme, mi smo prema tome bili vo\u0111eni do velike teme, Kako \u0107e ova neobnovljena priroda biti ponovno obnovljena; ovaj one\u010di\u0161\u0107eni hram, koje \u0107e ga vode oprati u novo i \u010disto stanje? Svi ovi motivi i \u017eelje i zli impulsi, \u017eivotinjske inspiracije, \u0161to \u0107e stati na kraj svima njima, i u\u010diniti od \u010dovjeka ono \u0161to on je on bio, neuprljano dijete Bo\u017eje, kao \u0161to je bio Krist, kao \u0161to su bili svi obnovljeni ljudi? Teolo\u0161ko na\u010delo najprije, moralno na\u010delo kao sljede\u0107e; i na tre\u0107em mjestu duhovne Brahmo – Somaj pobo\u017enosti, pokajanje, molitva, hvala, vjera; bacaju\u0107i se u potpunosti i apsolutno na duh Bo\u017eji i na njegovu spasavaju\u0107u ljubav.<\/p>\n

[Ovaj poganski filozof shva\u0107a samo djelomi\u010dno \u0161to je grijeh, kao \u0161to je nazna\u010deno sa njegovim izrazom, \u201cneokaljano dijete Bo\u017eje…kao \u0161to su bili svi obnovljeni ljudi.\u201d On ne shva\u0107a da su \u010dak najbolji od pale ljudske rase daleko od toga da su stvarno besprijekorni, neokaljani, savr\u0161eni; od tud da oni svi trebaju zaslugu Kristove savr\u0161enosti i \u017ertvu za grijeh da ih opravda. On govori o molitvama, vjeri, itd., i o Bo\u017ejem milosr\u0111u, ali on jo\u0161 uvijek nije nau\u010dio da je pravda temelj koji je osnova za sve Bo\u017eje postupanje; i da jedino kroz zaslugu Kristove \u017ertve Bog mo\u017ee biti pravedan, i u isto vrijeme opravdavati gre\u0161nike koji vjeruju u Krista i tako biti pokriveni sa njegovim velikim pomirenjem za grijeh, koje je napravljeno prije vi\u0161e od devetnaest stolje\u0107a – jednom zauvijek – o \u010demu \u0107e se svjedo\u010diti svima u svoje vrijeme.]<\/p>\n

\u201cMoralne te\u017enje ne zna\u010de svetost; \u017eelja da se bude dobar, ne zna\u010di biti dobar. Junac koji prenosi na svojim le\u0111ima englesku centu \u0161e\u0107era ne\u0107e okusiti zrno slada zbog svog nepodno\u0161ljivog tereta. I sve na\u0161e te\u017enje, i sve na\u0161e dobre \u017eelje, i svi na\u0161i dobri snovi i dobre propovijedi, bilo da ih slu\u0161amo ili govorimo – idemo spavati preko njih ili ih slu\u0161amo pa\u017eljivo – ti nikada ne\u0107e u\u010diniti \u017eivot savr\u0161enim. Jedino pobo\u017enost, molitva, izravna percepcija Bo\u017ejeg duha, zajedni\u0161tvo s njim, apsolutno samoponi\u017eenje pred njegovim veli\u010danstvom, pobo\u017eni \u017ear, pobo\u017eno uzbu\u0111enje, duhovna apsorpcija, \u017eivog i pokretnog Boga – to je tajna osobne svetosti. I prema tome u tre\u0107oj fazi na\u0161e karijere, duhovno uzbu\u0111enje, duge pobo\u017enosti, sna\u017ena gorljivost, kontemplacija, beskrajno samoponi\u017eenje, ne samo pred Bogom nego i pred \u010dovjekom, postalo je pravilom na\u0161ih \u017eivota. Bog je nevidljiv; nikome ne\u0107e na\u0161koditi ili ga u\u010diniti da izgleda manje po\u0161tovanim ako ka\u017ee Bogu: \u201cJa sam gre\u0161nik; oprosti mi.\u201d Me\u0111utim priznati to pred ljudima, poniziti se pred tvojom bra\u0107om i sestrama, uzeti pra\u0161inu s nogu svetih ljudi, osje\u0107ati da si jadan, bijedan objekt u Bo\u017ejoj svetoj skup\u0161tini – to zahtijeva malo samoponi\u017eenja, malo vi\u0161e moralne hrabrosti.<\/p>\n

\u201cPosljednje na\u010delo koje moram uzeti je progresivnost Brahmo – Somaja.<\/p>\n

\u201cKr\u0161\u0107anstvo objavljuje slavu Bo\u017eju; Hinduizam govori o njegovoj beskona\u010dnoj i vje\u010dnoj vrsno\u0107i; Islam, sa ma\u010dem i vatrom, dokazuje svemo\u0107 njegove volje; Budizam ka\u017ee kako je on miroljubiv i radostan. On je Bog svih religija, svih denominacija, svih zemalja, svih svetih spisa, i na\u0161 napredak le\u017ei u uskla\u0111ivanju svih tih razli\u010ditih sistema, tih razli\u010ditih proro\u010danstava i razvijanju u jedan veliki sistem. Stoga je novi sistem religije u Brahmo – Somaju nazvan Nova Epoha. Kr\u0161\u0107anin govori u terminima divljenja Kr\u0161\u0107anstvu; tako i Hebrej o Judaizmu; tako i Musliman o Kuranu; tako i Zoroastrian o Zend – Avesti. Kr\u0161\u0107anin se divi svojim na\u010delima duhovne kulture; Hindus \u010dini isto; Musliman \u010dini isto.<\/p>\n

“Ali Brahmo – Somaj prihva\u0107a i uskla\u0111uje sve te propise, sisteme, na\u010dela, u\u010denja i kazne i pravi od njih jedan sistem, i to je njegova religija. \u010citavo jedno desetlje\u0107e, moj prijatelj, Keshub Chunder Sen, ja i drugi apostoli Brahmo – Somaja putovali smo iz sela u selo, iz provincije u provinciju, od kontinenta do kontienta, objavljuju\u0107i tu novu epohu i sklad svih religioznih proro\u010danstava i sistema na slavu jedino pravog, \u017eivog Boga. Me\u0111utim mi smo pokorena rasa; mi smo neobrazovani; mi nemamo izvore novaca da dobijemo ljude da slu\u0161aju na\u0161u poruku. U punini vremena vi ste sazvali ovaj augustovski Parlament religija, i poruku koju mi ne mo\u017eemo \u0161iriti vi ste uzeli u svoje ruke da ju \u0161irite.<\/p>\n

\u201cJa nisam do\u0161ao na sjednice ovog Parlamenta samo kao student, niti kao onaj koji opravdava svoj sistem. Ja sam do\u0161ao kao u\u010denik, kao sljedbenik, kao brat. Neka va\u0161i napori budu blagoslovljeni sa napretkom, i ne\u0107e samo va\u0161e Kr\u0161\u0107anstvo i va\u0161a Amerika biti uzvi\u0161eni, nego \u0107e se Brahmo – Somaj osje\u0107ati najuzvi\u0161enije: i ovaj siromah koji je do\u0161ao iz tako velike udaljenosti da \u017eudi za va\u0161im suosje\u0107anjem i va\u0161om dobrotom osje\u0107at \u0107e se bogato nagra\u0111enim.<\/p>\n

\u201cNeka \u0161irenje Nove Epohe ostane s vama i napravi vas bra\u0107om i sestrama. Predstavnici svih religija, neka se sve va\u0161e religije stope u O\u010dinstvo Bo\u017eje i bratstvo ljudi, da se Kristovo proro\u010danstvo mo\u017ee ispuniti, nada svijeta se ispuniti, i da \u010dovje\u010danstvo mo\u017ee postati jednim kraljevstvom s Bogom, na\u0161im Ocem.\u201d<\/p>\n

Ovdje imamo jasnu izjavu cilja i nada ovih gostuju\u0107ih filozofa; i tko \u0107e re\u0107i da oni nisu uspjeli iskoristiti njihove prilike? Ako smo \u010duli mnogo toga pred Parlamentom o Bo\u017ejem o\u010dinstvu i o bratstvu neobnovljenih ljudi – bez prepoznate potrebe za Spasiteljem, Otkupiteljem, da napravi pomirenje za bezakonje i da otvori \u201cnovi i \u017eivi put [povratka u Bo\u017eju obitelj] kroz zavjesu, to jest, svoje tijelo,\u201d mi smo \u010duli mnogo vi\u0161e o istome od tada. Ako smo \u010duli pred Parlamentom o otkupljenju dru\u0161tva kroz moralne reforme, \u0161to je u suprotnosti otkupljenju kroz dragocjenu krv, mi smo \u010duli jo\u0161 vi\u0161e o njegovoj religiji bez Krista od tada. To je zavr\u0161na faza otpadanja ovih posljednjih dana Evan\u0111eoskog doba. To \u0107e se nastaviti i pove\u0107avat \u0107e se: Sveto Pismo objavljuje da \u0107e \u201ctisu\u0107u njih pasti kraj tebe\u201d; i Apostol Pavao poti\u010de, \u201cStoga navucite na sebe svju bojnu opremu Bo\u017eju da se mo\u017eete oduprijeti u zli dan\u201d; i Ivan u Otkrivenju znakovito pita, \u201cTko \u0107e opstati?\u201d Cijeli tenor Svetog Pisma ukazuje da je Bo\u017eja volja da veliki ispit sada treba do\u0107i na sve koji se zovu Kristovim imenom, i da \u0107e velika masa \u201ckukolju\u201d sli\u010dnih tobo\u017enjih kr\u0161\u0107ana prestati ispovijedati vjeru u otkupnu \u017ertvu koja je prine\u0161ena jednom zauvijek po na\u0161em Gospodinu Isusu; zato \u0161to oni nikada nisu primili tu istinu s ljubavlju prema njoj. (2. Sol. 2:10-12)<\/p>\n

Glas iz Japana<\/b><\/strong><\/p>\n

Kada je Kinza Ringe M. Harai, u\u010deni Japanski Budista, \u010ditao svoje novine s temom \u201cStvarna Pozicija Japana prema Kr\u0161\u0107anstvu,\u201d obrve nekih od Kr\u0161\u0107anskih misionara na podiju stisnule su se i odmahnuli su svojim glavama u neodobravanju. Me\u0111utim Budista je usmjerio svoje \u017eare\u0107e prijekore na la\u017ene Kr\u0161\u0107ane koji su u\u010dinili toliko mnogo da ometaju rad \u0161irenja evan\u0111elja u Japanu. Novine nastavljaju:<\/p>\n

\u201cPostoji veoma malo zemalja u svijetu koje su toliko pogre\u0161no shva\u0107ene kao Japan. Me\u0111u bezbrojnim nepravednim osudama, vjerska misao mojih sunarodnjaka je posebno krivo prikazana, i cijela je nacija osu\u0111ena kao poganska. Bili oni pogani, ili ne\u0161to drugo, \u010dinjenica je da je od po\u010detka na\u0161e povijesti Japan bio primio sva u\u010denja sa otvorenim umom; i da su upute koje su do\u0161le izvana pomije\u0161ale sa domoroda\u010dkom religijom u potpuni sklad, kao \u0161to se vidi po mnogim hramovima izgra\u0111enima u ime istine sa pomje\u0161anim nazivom Budizma i \u0160intoizma; kao \u0161to se vidi po srodnosti me\u0111u u\u010diteljima Konfucijanizma i Taoizma, ili drugih izama, i Budisti\u010dkih i \u0160into sve\u0107enika; kao \u0161to se vidi po pojedina\u010dnim Japancima, koji iskazuju po\u0161tovanje prema svim gore spomenutim u\u010denjima; kao \u0161to se vidi po naro\u010ditoj gradnji Japanskih ku\u0107a, koje uglavnom imaju dvije sobe, jednu za minijaturni Budisti\u010dki hram i drugu za malo \u0160into sveti\u0161te, u kojima obitelj prou\u010dava pojedina\u010dne zapise dvaju religija. U stvarnosti Spojena religija je Japanski specijalitet, i Ja ne\u0107u oklijevati nazvati ti Japanizam.<\/p>\n

\u201cAli vi \u0107ete prosvjedovati i re\u0107i: \u201cZa\u0161to, onda, Kr\u0161\u0107anstvo nije tako toplo prihva\u0107eno od va\u0161e nacije kao druge religije? To je stvar koju Ja posebno \u017eelim staviti pred vas. Postoje dva razloga za\u0161to Kr\u0161\u0107anstvo nije tako srda\u010dno primljeno. Ta velika religija bila je veoma ra\u0161irena u na\u0161oj zemlji, ali 1637 Kr\u0161\u0107anski misionari, u kombinaciji sa obra\u0107enicima, prouzro\u010dili su tragi\u010dnu i krvavu pobunu protiv zemlje, i razumjelo se da ti misionari namjeravali pokoriti Japan njihovoj majci zemlji. To je \u0161okiralo Japan, i uzelo je vladi Sho – Guna godinu dana da potisne taj u\u017easan i ometaju\u0107i mete\u017e. Onima koji nas optu\u017euju da je na\u0161a majka zemlja zabranila Kr\u0161\u0107anstvo, ne sada, nego u pro\u0161lom vijeku, Ja \u0107u odgovoriti da to nije bilo iz vjerske ili rasne antipatije, nego da sprije\u010di jo\u0161 jedan takav ustanak; i kako bi za\u0161titili na\u0161u neovisnost mi smo bili obavezni zabraniti \u0161irenje evan\u0111elja.<\/p>\n

\u201cDa na\u0161a povijest nije imala takav izvje\u0161taj o stranom razaranju pod krinkom religije, i da na\u0161 narod nije imao naslje\u0111eni u\u017eas i predrasudu protiv imena Kr\u0161\u0107anstva, mo\u017eda bi ga cijela nacija bila \u017eeljno zagrlila. Ali taj je incident pro\u0161ao, i mi ga mo\u017eemo zaboraviti. Ipak nije u potpunosti nerazumno da u\u017easna sumnja, ili vi mo\u017eete re\u0107i sujevjerje, da je Kr\u0161\u0107anstvo instrument plja\u010dke, bude bila otklonjivo ili neminovno izazvana u orijentalnom umu, kada je priznata \u010dinjenica da neke od mo\u0107nih nacija Kr\u0161\u0107anstva postupno zadiru na Orijent, i kada je sljede\u0107a okolnost svakodnevo utisnuta u na\u0161 um, o\u017eivljavaju\u0107i \u017eivo sje\u0107anje pro\u0161log povijesnog doga\u0111aja. Okolnost o kojoj \u0107u govoriti je na\u0161e sada\u0161nje iskustvo, na koje posebno \u017eelim skrenuti pa\u017enju ovog Parlamenta, i ne samo ovog Parlamenta, nego tako\u0111er cijelog svijeta Kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

\u201cOd 1853, kada je Komodor Perry do\u0161ao u Japan kao izaslanik Predsjednika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, na\u0161a je zemlja postala bolje poznatom od svih zapadnih nacija, nove su like bile na\u0161iroko otvorene i zabrana evan\u0111elja bila je ukinuta, kao \u0161to je bilo prije Kr\u0161\u0107anske pobune. Na konferenciji u Yedou, sada Tokiju, 1858, bio je propisan ugovor izme\u0111u Amerike i Japana i tako\u0111er sa Evropskim silama. To je bilo vrijeme kada je na\u0161a zemlja jo\u0161 uvijek bila pod feudalnom vladavinom; i zbog toga \u0161to smo bili na osami nekih dva stolje\u0107a od Kr\u0161\u0107anske pobune 1637, diplomacija je bila novo iskustvo za feudalne slu\u017ebenike, koji su stavili svoje potpuno pouzdanje na zapadne nacije, i bez ikakve promjene, prihvatili su svaki \u010dlanak ugovora predstavljenog od stranih vlada. Prema tom ugovoru mi smo u vrlo nepovoljnoj situaciji; i me\u0111u drugima postoje dva istaknuta \u010dlanka, koja nas li\u0161avaju na\u0161ih prava i prednosti. Jedan je eksteritorijalnost zapadnih nacija u Japanu, po kojemu svi slu\u010dajevi s obzirom na pravo, bilo nekretnine ili osobe, koji nastanu izme\u0111u podanika zapadnih nacija u na\u0161oj zemlji isto tako kao i izme\u0111u njih i Japanaca je podlo\u017eno nadle\u017enosti zapadnih nacija. Drugi je \u0161to se ti\u010de tarife, koja je, s izuzetkom 5 po centu vrijednosti, mi nemamo nikakvo pravo uvesti gdje bi to bilo ispravno za u\u010diniti.<\/p>\n

\u201cTako\u0111er je predvi\u0111eno da bilo koja od ugovornih strana ovog ugovora, daju\u0107i drugoj obavijest godinu dana unaprijed, mo\u017ee zahtijevati reviziju istog na dan 1 srpnja, 1872 ili nakon. Stoga je na\u0161a vlada 1871 zahtijevala reviziju, i od tada ju mi stalno zahtijevamo ali strane su vlade jednostavno ignorirale na\u0161e zahtijeve, daju\u0107i mnoge izgovore. Jedan dio ugovora izme\u0111u Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Japana \u0161to se ti\u010de tarife bio je poni\u0161ten, na \u010demu mi zahvaljujemo sa iskrenom zahvalno\u0161\u0107u ljubaznom Ameri\u010dkom narodu; ali \u017eao mi je za re\u0107i da, kako nijedna Evropska sila nije slijedila na na\u010din Amerike u tom pogledu, na\u0161a tarifa ostaje u istom stanju u kojem je bila prije.<\/p>\n

\u201cMi nemamo sudsku vlast nad strancima u Japanu, i kao prirodna posljedica mi primamo ozljede, pravne i moralne, izvje\u0161taji o \u010demu se vide konstantno u na\u0161im doma\u0107im novinama. Kako ljudi sa zapada \u017eive daleko od nas oni ne poznaju to\u010dno okolnosti. Vjerovatno oni sada i onda \u010duju izvje\u0161taje misionara i njihovih prijatelja u Japanu. Ne pori\u010dem da su njihovi izbvje\u0161taji istiniti; ali ako bilo koja osoba \u017eeli dobiti bilo koju nepogre\u0161ivu informaciju s obzirom na svog prijatelja ona treba \u010duti mi\u0161ljenja o njemu s raznih strana. Ako pa\u017eljivo ispitate sa va\u0161im nepristranim umovima koje \u0161tete mi primamo, bit \u0107ete zapanjeni. Me\u0111u mnogim vrstama zala postoje neka koja su bila u potpunosti nepoznata prije i u potpuno nova za nas \u201cpogane,\u201d od kojih se nitko ne bi odva\u017eio govoriti o njima \u010dak niti u privatnom razgovoru.<\/p>\n

\u201cJedan od izgovora stranih nacija je da na\u0161a zemlja jo\u0161 nije civilizirana. Da li je na\u010delo civiliziranog zakona da prava i dobiti tzv. Neciviliziranih ili slabih trebaju biti \u017ertvovana? Kako ja to razumijem, duh i potreba zakona je da za\u0161titi prava i dobrobiti slabih protiv nasrtaja sna\u017enijeg; ali ja nikada nisam nau\u010dio u svojim plitkim prou\u010davanjima zakona da bi slabi trebao biti \u017ertovan za ja\u010deg. Druga vrsta isprike dolazi iz religioznog izvora, i tvrdi se da su Japanci idolopoklonici i pogani. Jesu li na\u0161i ljudi idolopoklonici ili ne vi \u0107ete znati odmah ako istra\u017eite na\u0161e religiozne poglede bez predrasuda iz autenti\u010dnih Japanskih izvora.<\/p>\n

\u201cAli priznaju\u0107i, zbog argumenta, da smo mi idolopoklonici i pogani, da li je Kr\u0161\u0107anski moral gaziti po pravima i prednostima nekr\u0161\u0107anske nacije, boje\u0107i svu njihovu prirodnu sre\u0107u sa mra\u010dnom mrljom nepravde? Ja \u010ditam u Bibliji, \u201cPljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi\u201d; ali ja nemogu otkriti niti jedan odlomak koji ka\u017ee, \u201cTko god tra\u017ei pravdu od tebe udari ga po desnom obrazu, i kada se on okrene udari ga i po drugom.\u201d I ja, opet \u010ditam u Bibliji, \u201cA onome tko bi se htio s tobom parni\u010diti i oduzeti ti ko\u0161ulju, prepusti i svoj ogrta\u010d;\u201d ali ja ne mogu prona\u0107i tamo niti jedan odlomak koji ka\u017ee, \u201cAko \u0107e\u0161 se parni\u010diti sa bilo kime, i oduzeti mu ko\u0161ulju, neka ti da i ogrta\u010d.\u201d<\/p>\n

\u201cVi \u0161aljete va\u0161e misonare u Japan, i oni nas savjetuju da budemo moralni i da vjerujemo u Kr\u0161\u0107anstvo. Mi \u017eelimo biti moralni, mi znamo da je Kr\u0161\u0107anstvo dobro i mi smo veoma zahvalni za tu dobrotu. No, u isto vrijeme na\u0161 je narod umjesto toga zbunjen i veoma mnogo sumnji\u010dav oko tog savjeta kada razmi\u0161ljamo o ugovoru koji je bio odre\u0111en u vrijeme feudalizma, kada smo mi jo\u0161 bili u na\u0161oj mladosti, a za kojeg su priljepljene mo\u0107ne nacije Kr\u0161\u0107anstva; kada ustanovimo da \u00a0svake godine dobar broj zapadnih brodova bude anga\u017eiran u morskom ribarstvu prokrijum\u010darenom u na\u0161a mora; kada su pravni slu\u010dajevi od strane vanjskih autoriteta u Japanu uvijek odlu\u010deni nepovoljno za nas; kada prije nekoliko godina Japancima nije bilo dopu\u0161teno da u\u0111u na Sveu\u010dili\u0161te na Pacifi\u010dkoj obali Amerike zato \u0161to su bili druga\u010dije rase; kada je prije nekoliko mjeseci \u0161kolski odbor San Franciska donio odredbu da nijednom Japancu ne bi trebalo dopustiti da u\u0111e u javne \u0161kole tamo; kada su pro\u0161le godine Japanci bili istjerani u velikom omjeru sa jednog od podru\u010dja u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama; kada su na\u0161i ljudi u San Francisku bili prisiljeni od strane jednog sindikata da ne zaposle Japanske asistante ili radnike, nego samo Amerikance; kada postoje neki u istom gradu koji govore na podijima protiv onih od nas koji smo ve\u0107 ovdje; kada postoje mnogi ljudi koji idu u povorkama di\u017eu\u0107i fenjere na kojima je napisano \u201cJap mora oti\u0107i;\u201d kada su Japanci na Havajskim otocima li\u0161eni prava glasa; kada vidimo kako neki ljudi sa zapada u Japanu podi\u017eu pred ulazom u svoje ku\u0107e posebne natpise na kojima je zapisano, \u201cJapancima je ovdje zabranjen pristup,\u201d ba\u0161 poput plo\u010de na kojoj je napisano, \u201cZabranjen pristup psima;\u201d kada smo mi u takvoj situaciji nerazumno je – bez obzira na dobrotu zapadnih nacija, sa jedne to\u010dke gledi\u0161ta, koji \u0161alju misionare k nama – za nas inteligentne \u201cpogane\u201d da nam bude neugodno i da oklijevamo progutati slatku i toplu te\u010dnost s neba Kr\u0161\u0107anstva? Ako je takva Kr\u0161\u0107anska etika, e pa onda, mi smo savr\u0161eno zadovoljni da budemo pogani.<\/p>\n

\u201cAko bi bilo tko tvrdio da postoje mnogi ljudi u Japanu koji govore i pi\u0161u protiv Kr\u0161\u0107anstva, Ja nisam licemjer, Ja \u0107u iskreno navesti da sam Ja bio prvi u mojoj zemlji tko je ikada javno napao Kr\u0161\u0107anstvo – ne, ne pravo Kr\u0161\u0107anstvo, nego la\u017eno Kr\u0161\u0107anstvo, nepravde koje su nam napravljene od naroda tzv. Kr\u0161\u0107anstva. Ako bilo tko ukori Japance zato \u0161to imaju jaka anti – Kr\u0161\u0107anska dru\u0161tva, Ja \u0107u po\u0161teno priznati da sam ja bio prvi u Japanu tko je ikada organizirao dru\u0161tvo protiv Kr\u0161\u0107anstva – ne, ne protiv pravog Kr\u0161\u0107anstva, nego da za\u0161titim sebe od la\u017enog Kr\u0161\u0107anstva, i od nepravde koju mi primamo od naroda tzv. Kr\u0161\u0107anstva. Nemojte misliti da sam zauzeo takav stav zbog toga \u0161to sam Budist, jer to je bio moj stav mnogo godina prije nego sam u\u0161ao u Budisti\u010dki Hram. Ali u isto vrijeme Ja \u0107u ponosno navesti da ako bilo tko raspravlja o srodnosti svih religija pred javno\u0161\u0107u, pod nazivom Sintetske Religije, to sam bio Ja. Ja vam to ka\u017eem zato \u0161to ne \u017eelim da me se shvati kao netrpeljivog Budisti\u010dkog sekta\u0161a.<\/p>\n

\u201cZaista nema sekta\u0161tva u mojoj zemlji. Na\u0161 narod dobro zna \u0161to je apstraktna istina u Kr\u0161\u0107anstvu, i mi, ili u najmanju ruku, Ja, se ne brinemo oko imena ako govorim sa aspekta u\u010denja. Bilo da je Budizam nazvan Kr\u0161\u0107anstvom ili je Kr\u0161\u0107anstvo nazvano Budizmom, bili mi nazvani Konfucijanisti ili \u0160intoisti, mi nismo posebni; ali mi smo posebni \u0161to se ti\u010de istine koja je nau\u010davana i njene dosljedne primjene. Za nas nije pitanje da li nas Krist spa\u0161ava ili nas odvla\u010di u pakao, da li je Gautama Budha bio stvarna osoba ili nikada nije bio takav \u010dovjek, nego je ono \u010demu mi pridajemo najve\u0107u va\u017enost dosljednost u\u010denja i vladanje. Prema tome ako je nedosljednost koju mi promatramo zanijekana, i posebno ako je nepravedan ugovor s kojim smo bili vezani revidiran na nepravi\u010dnoj osnovi, na\u0161 narod nikada ne\u0107e odbaciti svoje predrasude o Kr\u0161\u0107anstvu unato\u010d rije\u010ditom govorniku koji govori njegovu istinu sa propovjedaonice. Mi smo vrlo \u010desto nazivani \u201cbarbarima,\u201d i Ja sam \u010duo i \u010ditao da su Japanci tvrdoglavi i da ne mogu razumijeti istinu Biblije. Ja \u0107u priznati da je to istina u jednom smislu, jer premda se oni dive rije\u010ditosti govornika i \u010dude se njegovoj hrabrosti, premda oni priznaju njegov logi\u010dan argument, ipak oni su tvrdoglavi i ne\u0107e se priklju\u010diti Kr\u0161\u0107anstvu sve dotle dok misle da je zapadni moral propovjedati jedno a raditi drugo…<\/p>\n

\u201cAko bilo koja religija nau\u010dava nepravdu prema \u010dovje\u010danstvu, Ja \u0107u joj se suprotstaviti, kao \u0161to sam se uvijek suprotstavljao, sa mojom krvlju i du\u0161om. Ja \u0107u biti naj\u017ee\u0161\u0107i disident od Kr\u0161\u0107anstva, ili Ja \u0107u biti najtopliji poklonik njegovog evan\u0111elja. Promotorima Parlamenta i damama i gospodi svijeta koji su ovdje sakupljeni, Ja progla\u0161avam da je va\u0161 cilj realizacija Vjerske Unije, ne nominalne, nego prakti\u010dne. Mi, \u010detrdeset milijuna du\u0161a iz Japana, stojimo \u010dvrsto i uporno na temelju me\u0111unarodne pravde, \u010dekaju\u0107i daljnja o\u010ditovanja \u0161to se ti\u010de moralnosti Kr\u0161\u0107anstva.\u201d<\/p>\n

Kakav komentar o uzrocima neuspjeha Kr\u0161\u0107anstva da obrati svijet na istinu i pravednost! I kako to samo zahtijeva poniznost i pokajanje, umjesto hvalisanje!<\/p>\n

Glas mladih sa Orijenta odjeknuo je od Heranta M. Kiretchjiana, iz Konstantinopola kako slijedi:<\/p>\n

\u201cBra\u0107o sa Sun\u010devog izlaska svih zemalja: Ja stojim ovdje da predstavljam mlade sa Orijenta, a posebno od zemlje piramida do ledenih polja Sibira, i op\u0107enito od obala Egejskog mora do Japanskih voda. Me\u0111utim na ovom veli\u010danstvenom podiju Parlamenta Religija, gdje se nalazim sa sinovima Orijenta licem u lice sa Ameri\u010dkom publikom, moja je prva misao da vam ka\u017eem da ste nesvjesno sazvali vije\u0107e va\u0161ih vjerovnika. Mi nismo do\u0161li da ure\u0111ujemo va\u0161e poslove, nego da odvijemo va\u0161a srca. Okrenite s k va\u0161im knjigama, i pogledajte je li na\u0161a tvrdnja pogre\u0161na. Mi smo vam dali znanost, filozofiju, teologiju, muziku i poeziju, i napravili povijest za vas na ogromni tro\u0161ak. I osim toga, iz svjetla koje je zasjalo na na\u0161e zemlje sa neba, izi\u0161li su oni koji \u0107e zauvijek biti va\u0161 oblak svjedoka i va\u0161e nadahnu\u0107e – sveci, apostoli, proroci i mu\u010denici. I sa takvim bogatim kapitalom vi ste si skupili ogromni imetak, tako da va\u0161a imovina skriva od va\u0161ih o\u010diju va\u0161e obveze. Mi ne \u017eelimo dijeliti s vama va\u0161e bogatstvo, ali je u redu da bi smo trebali imati na\u0161u dividendu, i kao \u0161to je to obi\u010dno slu\u010daj, mladi\u0107i su oni koji predstavljaju bonove.<\/p>\n

\u201cVi ne mo\u017eete platiti tu dividendu s novcem. Vi \u017eelite sami za sebe va\u0161e zlato. Va\u0161e je srebro otpalo od milosti. Mi \u017eelimo da nam vi date bogatu dividendu punog suosje\u0107anja va\u0161iju srca. I poput obrtnika koji, sude\u0107i po njihovoj te\u017eini, baca u svoj lijeva\u010dke lon\u010di\u0107e grude razli\u010ditih oblika i boje, i, nakon \u0161to vatra i lu\u017eina obave svoj posao, izlijeva ga i gle, istje\u010de \u010disto zlato, stoga, pozvav\u0161i zajedno djecu ljudsku sa krajeva zemlje, i imaju\u0107i ih ovdje pred sobom u lon\u010di\u0107u iskrenog razmi\u0161ljanja i po\u0161tenog traganja za istinom, vi utvr\u0111ujete, da kada je ovaj Parlament gotov, da iz predrasuda rase i dogme, i iz razli\u010ditih obi\u010daja i obo\u017eavanja, istje\u010de pred va\u0161im o\u010dima ni\u0161ta vi\u0161e nego \u010disto zlato ljudskosti; i vi stoga ne razmi\u0161ljate o nama, kao o strancima u tu\u0111inskim zemljama, nego kao o va\u0161oj bra\u0107i, u Kini, Japanu i Indiji, i va\u0161im sestrama na Gr\u010dkim Otocima i bre\u017euljcima i dolinama Armenije, i vi \u0107ete nam platiti takvu dividendu iz va\u0161iju srca, i primit \u0107ete uostalom takav blagoslov, da \u0107e to biti Beula zemlja proro\u010danstva za budu\u0107a vremena, i poslati odjek te slatke pjesme koja se jednom \u010dula u na\u0161oj zemlji \u201cMir na zemlji i dobra volja me\u0111u ljudima.\u201d<\/p>\n

\u201cBilo je mnogo toga izgovoreno vama ovdje, od ljudi sa mudro\u0161\u0107u i iskustvom vjerskog \u017eivota velikog istoka, da vi ne biste o\u010dekivali od mene da dodam bilo \u0161to na to. Niti ja stojim ovdje s pretpostavkom da vam dam i\u0161ta vi\u0161e informacije o religijama svijeta. Me\u0111utim postoji nova rasa ljudi koja je ustala iz sve velike pro\u0161losti \u010diji \u0107e utjecaj nesumnjivo biti najva\u017eniji \u010dimbenik u radu ljudskog roda u dolaze\u0107em stolje\u0107u. Oni su rezultat sve pro\u0161losti, dolaze\u0107i u kontakt sa novim \u017eivotom sada\u0161njice – mislim na mlade ljude Orijenta; one koji se pripremaju preuzeti u posjed zemlju sa svojom ba\u0107om velikog zapada.<\/p>\n

\u201cJa vam donosim filozofiju sa obala Bospora i religiju iz Konstantinovog grada. Sva moja \u010dvrsta uvjerenja i zaklju\u010dci koji su izrasli unutar mene u pro\u0161lim godinama, pod utjecajem ovog Parlamenta, uzdrmana su do njihovih korijena. Ali ja nalazim danas te korijene jo\u0161 dubljima u mom srcu, i kako grane dose\u017eu jo\u0161 vi\u0161e u nebesa. Ja ne mogu pretpostaviti da vam donosim i\u0161ta novo, ali ako vam svi zaklju\u010dci djeluju logi\u010dnima iz pretpostavki koje ljudska inteligencija mo\u017ee prihvatiti, tada sam uvjeren da \u0107e te nam dati priznanje za po\u0161tenu namjeru i dozvoliti nam pravo kao inteligentnim bi\u0107ima da se dr\u017eimo \u010dvrsto onoga \u0161to smo vam predstavili.<\/p>\n

\u201cKada su mladi ljudi dana\u0161njice bili djeca, oni su \u010duli i vidjeli svaki dan svojih \u017eivota ni\u0161ta doli neprijateljstvo i razdvajanje izme\u0111u ljudi razli\u010ditih religija i nacionalnosti. Ne moram vam prestati govoriti o utjecaju takvog \u017eivota na \u017eivote mladih ljudi, koji su se na\u0161li razdvojenima i u taborima podignutima za bitku protiv njihove bra\u0107e ljudi s kojima su dolazili u kontakt u svakodnevnim \u017eivotnim poslovima. I kako se svjetlo obrazovanja i ideje o slobodi po\u010delo \u0161iriti cijelim Orijentom u zadnjem dijelu ovog stolje\u0107a, taj je jaram postao jo\u0161 bolniji na vratu mladih ljudi Orijenta, i teret prete\u017eak za nositi.<\/p>\n

\u201cMladi ljudi svih nacionalnosti koje sam spomenuo, koji su u posljednjih trideset godina primili njihovo obrazovanje na sveu\u010dili\u0161tima Pariza, Heidelberga, Berlina i drugih Evropskih gradova, isto tako kao i u Imperial Lyceumu u Konstantinopolu, bili su svjesno ili nesvjesno, pasivno ili agresivno, tkali tkaninu njihove religije, tako da je tisu\u0107ama mladih ljudi, za koje je njihov glas objava, to postalo kao blagodat, i upisalo se u njihova srca i umove.<\/p>\n

\u201cOni nalaze njihovu bra\u0107u u velikim brojevima u svim gradovima Orijenta gdje je Evropska civilizacija prona\u0161la prolaz, i nema gotovo nijednog grada koji ne\u0107e osjetiti njihov utjecaj prije kraja stolje\u0107a. Njihova je religija najnovija od svih religija, i ja to ne bi trebao iznositi za ovim podijem da nije \u010dinjenice da je to jedan od najmo\u0107nijih utjecaja na Orijentu i s kojim se mi religiozni mladi ljudi istoka moramo u\u010dinkovito nositi, ako \u017eelimo imati i najmanje utjecaja s ljudima u na\u0161im pojedina\u010dnim zemljama.<\/p>\n

\u201cJer, zapamtite, postoje ljudi inteligencije, ljudi izvrsnih umnih sposobnosti, ljudi koji, sa svim mladim ljudima Orijenta, koji su se dokazali u svim umjetnostima i znanostima, na tr\u017ei\u0161tima civiliziranog svijeta, u vojskama nacija i zdesna kraljeva da su jednaki bilo kojoj rasi ljudi, od izlaska sunca pa do njegovog zalaza. \u0160tovi\u0161e, oni su ljudi, koji su najve\u0107im dijelom, najboljih namjera i najiskrenijih uvjerenja, i, kada \u010dujete njihova mi\u0161ljenja o religiji i razmislite o poziciji koju zauzimaju, vi ne mo\u017eete, ja sam siguran, kao \u010dlanovi Religioznog Parlamenta, osje\u0107ati ni\u0161ta doli najve\u0107u brigu za njih i zemlje u kojima \u017eive.<\/p>\n

\u201cJa predstavljam, osobno, religiozne mlade ljude Orijenta; ali dopustite mi, da po punomo\u0107i, govorim, za mlade ljude najnovije religije, pred vama apostolima svih religija: \u201cVi ste nama do\u0161li u ime religije da nam donesete ono \u0161to mi ve\u0107 imamo. Mi vjerujemo da je \u010dovjek dovoljan sam sebi, ako ga je, kao \u0161to vi ka\u017eete, stvorio savr\u0161eni Bog. Ako ga pustite na miru, on \u0107e biti sve \u0161to treba biti. Obrazujte ga, obu\u010dite ga, nemojte mu vezati ruke i noge, i on \u0107e biti savr\u0161en \u010dovjek, dostojan biti bratom bilo kojem drugom \u010dovjeku. Priroda je dovoljno obdarila \u010dovjeka, i vi bi ste trebali koristiti sve \u0161to vam je dato u va\u0161oj inteligenciji prije nego po\u010dnete dosa\u0111ivati Bogu da vam da vi\u0161e. \u010cak \u0161tovi\u0161e, nitko nije na\u0161ao Boga. Mi imamo svu inspiraciju koju \u017eelimo u dra\u017eesnoj poeziji i o\u010daravaju\u0107oj muzici, i u dru\u0161tvu pro\u010di\u0107enih i kultiviranih mu\u0161karaca i \u017eena. Ako \u0107emo ju slu\u0161ati, mi bi rado da nam Handel govori o Mesiji, i ako nebesa odjeknu, dovoljno je imati Beethovenovo tuma\u010denje.<\/p>\n

\u201cMi nemamo ni\u0161ta protiv vas Kr\u0161\u0107ana, ali kao i kod svih religija, mi moramo re\u0107i da ste vi u\u010dinili najve\u0107u mogu\u0107u \u0161tetu ljudskom rodu podi\u017eu\u0107i ljude protiv ljudi i naciju protiv nacije. I sada, da stvar bude jo\u0161 gora, u ovo vrijeme iznimnog zdravog razuma vi ste do\u0161li da ispunite umove ljudi sa nemogu\u0107im stvarima i opteretili ste njihove mozgove sa beskrajnim diskusijama tisu\u0107a sekti. Za mnoge sam \u010duo prije vas, i znam da \u0107e mnoge slijediti. Mi smatramo da jedino vas od svih ljudi treba izbjegavati, jer va\u0161a filozofija i va\u0161e doktrine razmno\u017eavaju pesimizam nad zemljom.\u201d<\/p>\n

\u201cStoga, sa osje\u0107ajem za religiju i uro\u0111enim po\u0161tovanjem koje svi orijentalci imaju, moram re\u0107i iznenada: \u201cAli, pogledajte sada, mi nismo nevjernici ili ateisti ili skeptici. Mi jednostavno nemamo vremena za takve stvari. Mi smo puni inspiracije za najuzvi\u0161eniji \u017eivot, i \u017eelimo slobodu za sve mlade ljude svijeta. Mi imamo religiju koja ujedinjava ljude iz svih zemalja, i ispunjava zemlju sa rado\u0161\u0107u. Ona opskrbljuje svakog \u010dovjeka s onim \u0161to treba, i prema tome, mi znamo da je to prava religija, posebno zato \u0161to prozvodi mir i najve\u0107i sklad. Stoga mi ne \u017eelimo nijedan od va\u0161ih \u201cizama\u201d niti bilo koji drugi sistem ili doktrinu. Mi nismo materijalisti, socijalisti, racionalisti ili pesimisti, i mi nismo idealisti. Na\u0161a religija je prva koja je bila, i tako\u0111er je najnovija od novih – mi smo gospoda. U ime mira i ljudskosti mo\u017eete li nas pustiti na miru? Ako nas ponovno pozovete u ime religjje, mi \u0107emo imati prethodni anga\u017eman, i ako opet pozovete da propovijedate, mi nismo kod ku\u0107e.\u201d<\/p>\n

\u201cTo je Orijentalni mladi \u010dovjek, poput zelenog lovorovog drveta. I gdje jedan premine, tako da ga vi\u0161e ne na\u0111ete na njegovom mjestu, postoji dvadeset koji \u0107e popuniti prazninu. Vjerujte mi, nisam pretjerao; jer rije\u010d po rije\u010d, i deset puta vi\u0161e od toga, ja sam \u010duo od inteligentnih ljudi vojske i mornarice, ljudi u trgovini i ljudi sa sudi\u0161ta pravde u razgovoru i u dubokoj raspravi, na ulicama Konstantinopola, na brodovima Zlatnog Roga i Bospora, u Rumunjskoj i Bugarskoj, isto tako kao i u Parizu i New Yorku i u Auditoriju u \u010cikagu, od Turaka i Armenaca, od Grka i Hebreja, isto tako kao i od Bugarina i Srbina, i ja vam mogu re\u0107i da je ta najnovija zamjena za religiju, \u010duvaju\u0107i vrata trgovine i literature, znanosti i zakona, kroz Evropu i Orijent, najmo\u0107nija sila u oblikovanju sudbina nacija istoka, i mora se uzeti u obzir za inteligentno u razmi\u0161ljanje o budu\u0107nosti religije, i s tim se mora suo\u010diti sa argumentom koji je jednako sna\u017ean u o\u010dima mladih ljudi Orijenta, kao i onaj kojeg su znanost i literatura stavili u ruke velike vojske nove gospodske klase.<\/p>\n

\u201cPostoji druga klasa mladih ljudi Orijenta, koji se zovu religioznim mladim ljudima, i koji dr\u017ee do drevne vjere njihovih o\u010deva. Dopustite mi da tvrdim za te mlade ljude, tako\u0111er, iskrenost namjere, inteligenciju uma, isto tako kao i \u010dvrsto uvjerenje, Ja vam tako\u0111er dolazim govoriti i za njih, i govore\u0107i za njih ja govorim za sebe. Vi \u0107ete naravno vidjeti da smo bili od najranijih vremena u kontaktu sa Novom Religijom; zovem ju tako iz prakti\u010dnih razloga. Mi moramo biti na fakultetima i sveu\u010dili\u0161tima sa tim istim mladim ljudima. Moramo i\u0107i ruku pod ruku s njima u svu znanost i povijest, literaturu, muziku i poeziju, i mi prirodno dijelimo s njima \u010dvrsto vjerovanje u sve znanstvene zaklju\u010dke i \u010dvrsto se dr\u017eimo svakog na\u010dela ljudske slobode.<\/p>\n

\u201cKao prvo, svi mladi ljudi Orijenta koji imaju najdublja vjerska uvjerenja zauzimaju stav za dostojanstvo \u010dovjeka. Ja \u017ealim \u0161to moram zapo\u010deti ovdje; nego, iz kombiniranih glasova i argumenata filozofija i teologija, tamo dolazi pred nas takav nezaobilazan zaklju\u010dak od nesavr\u0161enog ljudskog roda da mi moramo izi\u0107i prije nego mi mo\u017eemo govoriti o bilo kojoj religiji za sebe i re\u0107i: \u201cMi vjerujemo da smo mi \u010dovjek.\u201d Za nas je to kleveta na \u010dovje\u010danstvo, i javna optu\u017eba Boga koji je stvorio \u010dovjeka, re\u0107i da \u010dovjek nije dostatan sam u sebi, i da on treba religiju da do\u0111e i da ga u\u010dini savr\u0161enim.<\/p>\n

[Zapazite kako tjelesni \u010dovjek optu\u017euje i ispri\u010dava sam sebe u istom dahu. Nesavr\u0161enost se ne mo\u017ee zanemariti; ali tvrdi se da se ima mo\u0107 da se u\u010dini savr\u0161enim, i tako je nu\u017enost za \u201cdragocjenom krvlju\u201d \u201cprinosa za grijeh,\u201d za kojeg se je Bog pobrinuo, ignorirana od pogana kao \u0161to je i sada negirana od svjetovno mudrih u Kr\u0161\u0107anstvu.]<\/p>\n

\u201cKlevetanje je \u010dovje\u010danstva gledati na ovu ili onu obitelj \u010dovjeka i re\u0107i da oni pokazuju ideje dobrote i istine i vi\u0161ih ideala i \u017eivot iznad jednostavnih \u017eivotinjskih \u017eelja, zato \u0161to imaju vjersko u\u010denje od ovog ili onog \u010dovjeka, ili otkrivenje s neba. Mi vjerujemo da ako je \u010dovjek \u010dovjek on to sve ima u sebi, ba\u0161 kao \u0161to ima i sve tjelesne kapacitete. Ho\u0107ete mi re\u0107i da cvjeta\u010da koju sam ja posadio u polju i koja raste u ljepoti i savr\u0161enosti svojih zavoja, i da moj mozak, kojeg je isti Bog stvorio stotine tisu\u0107a puta vi\u0161e delikatnijim i savr\u0161enim, ne mo\u017ee razviti svoje vijuge i raditi posao kojeg mu je Bog namjenio raditi i imati uzvi\u0161ene ideje koje je on naumio da ja imam; da \u0107e se bespomo\u0107ni punoglavac razviti, i postati \u017eaba sa savr\u0161enim, elasti\u010dnim udovima i nadimaju\u0107im grudima, i da \u0107e se \u017eabe dr\u017eati zajedno u zadovoljstvu i kreketati u jedinstvu, i da \u010dovjek treba religiju i pomo\u0107 izvana da se mo\u017ee razviti u savr\u0161enstvo ljudi u tijelu i du\u0161i i priznati bratstvo ljudi i \u017eivjeti na Bo\u017ejoj zemlji u miru? Ja ka\u017eem da je optu\u017eivanje Boga, koji je stvorio \u010dovjeka, \u0161iriti i bilo kakvu takvu doktrinu i pomiriti se s njom.<\/p>\n

\u201cNiti mi prihva\u0107amo neopravdane zaklju\u010dke znanosti. Mi nemamo ni\u0161ta s majmunima. Ako oni \u017eele razgovarati s nama, oni \u0107e morati do\u0107i do nas. Postoji zapadnja\u010dki duh stvaranja pote\u0161ko\u0107a koje mi ne mo\u017eemo razumjeti. Jedno od mojih prvih iskustava u Sjedinjenim Dr\u017eavama bilo je uzimanje udjela na sastanku mladih dama i gospode u Gradu Filadelfiji. Tema ve\u010deri je bila da li \u017eivotinje imaju du\u0161u, i ma\u010dka se pokazala istaknutom. \u010citale su se vrlo ozbiljne i u\u010dene novine. Me\u0111utim zaklju\u010dak je bio da, ne znaju\u0107i \u0161to je ma\u010dka i \u0161to je du\u0161a, oni se nisu mogli slo\u017eiti oko te stvari, ali je to i dalje bila ozbiljna stvar vezana uz religiju. Sada pretpostavite da Armenska djevoj\u010dica pita svoju majku da li ma\u010dke imaju du\u0161u. Ona bi rije\u0161ila pitanje u zagradi i rekla, na primjer: \u201cMoja draga, ti mora\u0161 i\u0107i dolje i vidjeti da li voda kuha (Za\u0161to se zamara\u0161 sa tim? Naravno da ma\u010dke imaju du\u0161u. Ma\u010dke imaju du\u0161u i ljudi imaju du\u0161e.) Sada idi dolje.\u201d I dijete bi oti\u0161lo dolje raduju\u0107i se svojoj ljudskoj prirodi. I ako bi moja Armenska dama jednog dana bila suo\u010dena sa karikom koja nedostaje o \u010demu toliko slu\u0161amo, njena bi stalo\u017eenost i dalje ostala neuznemirenom i ona bi i dalje slavila ljudskost obavje\u0161tavaju\u0107i te da karika koja nedostaje ima du\u0161u karike koja nedostaje i da \u010dovjek ima du\u0161u \u010dovjeka.<\/p>\n

\u201cDo tud smo dogurali s mladim ljudima gospodske klase, ruku pod ruku na zajedni\u010dkom nivou ljudske rase. Me\u0111utim ovdje je ugao gdje se mi razdvajamo, i odlazimo na\u0161iroko druga\u010dijim stazama. Mi vapimo, \u201cPustite nas na miru, i mi \u0107emo se ra\u0161iriti i podignuti do visina na\u0161e sudbine;\u201d i, gle, mi nalazimo nevidljivu mo\u0107 koja nas ne\u0107e ostaviti same. Mi nalazimo da mi mo\u017eemo u\u010diniti gotovo sve po pitanju znanosti i umjetnosti. Ali kada dolazimo do slije\u0111enja na\u0161e ideje o tome \u0161to je uzvi\u0161eno i plemenito, do toga \u0161to je ispravno i nu\u017eno za na\u0161 razvoj, mi smo u nedostatku snage i mo\u0107i da napredujemo prema tome. Ja to stavljam u najjednostavnijem obliku, jer nemogu to ovdje pove\u0107ati. Ali \u010dinjenica je za nas jednako stvarna kao i dostojanstvo \u010dovjeka, da postoji mo\u0107 koja odvla\u010di mu\u0161karce i \u017eene s puta \u010destitosti i \u010dasti, za kojega znaju da bi trebali hoditi njime. Vi ne mo\u017eete re\u0107i da je to uro\u0111eno u \u010dovjeku, jer mi osje\u0107amo da to ne pripada nama. I ako to ne pripada nama, i ako je bila ispravna ideja da \u010dovjek ide dolje u propadanje i o\u010daj, lakomost, i \u017eelju satiranja na\u0161ih bli\u017enjih, rekli bi smo, \u201cPustite ga na miru, i neka radi \u0161to je Bog mislio da bi trebao raditi.\u201d<\/p>\n

\u201cDakle, ukratko, Ja ka\u017eem svakome ovdje tko se priprema zakipjeti svoje u\u010denje, stavite to u njega prije nego do\u0111e do to\u010dke vrenja: \u201cI ja vjerujem u \u0111avla, Bo\u017ejeg glavnog protivnika, koji optu\u017euje Boga \u010dovjeku.\u201d Jedan \u0111avo za cijeli svemir? Mi se ne brinemo za to. Legija demona opsjeda svaku du\u0161u? To nam nije va\u017eno. Mi to znamo, da postoji sila izvan \u010dovjeka koja ga sna\u017eno odvla\u010di u stranu. I nijedna sila na zemlji se ne mo\u017ee tome oduprijeti.<\/p>\n

\u201cI tako ovdje dolazi na\u0161a religija. Ako imate religiju koju \u017eelite donijeti mladim ljudima Orijenta, ona mora do\u0107i sa snagom koja \u0107e uravnote\u017eiti, da, biti protute\u017ea snagi zla u svijetu. Tada \u0107e \u010dovjek biti slobodan da raste i da bude ono \u0161to je Bog namjeravao da bude. Mi \u017eelimo Boga. Mi \u017eelimo Bo\u017eji duh. I religija koja nam dolazi, u bilo kojem imenu ili obliku, mora to donijeti, ili ina\u010de, za nas, to nije religija. I mi vjerujemo u Boga, ne Boga protoplazmi, koji se skriva izme\u0111u molekula materije, nego Boga \u010dija smo mi djeca.<\/p>\n

\u201cStoga mi stavljamo kao tre\u0107i predmet na\u0161e filozofije i protesta Bo\u017eje dostojanstvo. Jeli vite\u0161tvo mrtvo? Da li je svaka ideja o uzvi\u0161enom i plemenitom \u017eivotu, \u010distom po\u0161tenju, odstupila iz srciju ljudi, da mi ne mo\u017eemo o\u010dekivati vite\u0161tvo i knezovstvo u dvorima na\u0161eg Boga? Mi znamo da smo mi njegova djeca, jer mi radimo njegovo djelo i mislimo njegove misli. Ono \u0161to mi \u017eelimo jeste biti poput njega. O, da li je istina da ja mogu prije\u0107i kopno i more i doprijeti do srca moje majke, i osje\u0107ati kako me njene ruke stiskaju, ali da ja, djete Bo\u017eje, stojim bespomo\u0107an u svemiru, protiv sile koju ja ne mogu savladati, da ne mogu podignuti svoje ruke prema njemu, i zavapiti k njemu, da mogu imati njegov duh u mojoj du\u0161i i osje\u0107ati njegove vje\u010dne ruke da me podr\u017eavaju u mojoj slabosti?<\/p>\n

\u201cI zatim dolazi propovjednik iz davnine, i suvremene crkve, i govori nam o jednome koji je pobjedio svijet, i da je on do\u0161ao odozgo. Nama ne treba biti re\u010deno da je on do\u0161ao odozgo, jer nijedan \u010dovjek ro\u0111en od \u017eene ne \u010dini takvu stvar. Ali mi smo uvjereni da posredstvom milosti i puta kojeg nam on pokazuje da hodimo njime, duh Bo\u017eji dolazi u srca ljudi, i da ga ja mogu osje\u0107ati u svom srcu kako se bori zajedno sa mnom protiv grijeha i kako ja\u010da moje srce da se odlu\u010dno dr\u017ei onoga za \u0161to znam da je ispravno s onim bo\u017eanskim u meni.<\/p>\n

\u201cI tako drhtavom rukom ali sa \u010dvrstim uvjerenjem, sa mnogo \u017ealosti zbog ljudskog roda ali radosti vje\u010dne pobjede, ja dolazim sa svima vama do zlatnih vratiju dvadesetog stolje\u0107a, gdje starje\u0161ine dolaze\u0107e zajednice \u010dovje\u010danstva sjede da donose sud o religij koja \u0107e u\u0107i na ta vrata za podru\u0161ku ljudskog srca. Ja stavljam tamo pored drevnog Orijentalnog Konfucijanizma i suvremene Teozofije, drevnog Orijentalnog Budizma i suvremenog Spiritizma, i svake vjere drevnih dana i suvremenog materijalizma, racionalizma i idealizma – tamo ja stavljam Orijentalno Kr\u0161\u0107anstvo s njegovim Kristom, mo\u0107 Bo\u017eju i mudrost Bo\u017eju; i njegov kri\u017e, iz kojega jo\u0161 uvijek zra\u010di ljubav Bo\u017eja,<\/p>\n

\u201cUzdi\u017eu\u0107i se nad ru\u0161evinama vremena.\u201d<\/b><\/strong><\/p>\n

Ovaj govornik, premda nije izabrani predstavnik Armenske Katoli\u010dke Crkve, o\u010dito predstavlja stvari sa stanovi\u0161ta Armenskih Kr\u0161\u0107ana, koje su Turci nedavno progonili na najbarbarskiji na\u010din. On u svom obra\u0107anju iznosi neke izvrsne stvari; ali ne smije se misliti da je on po\u0161teni primjerak mladih Orijenta; on je daleko ispred onih za koje govori. Niti njegovo obra\u0107anje pru\u017ea pravo gledi\u0161te Armenskog Katolicizma, s njihovim molitvama za mrtve; njegovim \u0161tovanjem slika i svetaca i Djevice Marije; njegovog ispovijedanja; i njgovog bogohulnog u\u010denja o Misi; * a \u0161to nas sve podsje\u0107a na izume Antikrista. Oni koji \u017ertvuju \u201cgadost\u201d Mise time pokazuju da imaju malo spoznaje i cijenjenja o pravom kri\u017eu i njegovoj jednoj \u017ertvi, \u201cjednom zauvijek.\u201d \u201cOrijentalno Kr\u0161\u0107anstvo\u201d na kojeg nas ovaj mladi\u0107 upu\u0107uje nije ono koje mi po\u0161tujemo, niti koje bi nam trebalo biti obrazac: mi se vra\u0107amo Kr\u0161\u0107anstvu koje je objavio i prikazao Krist, na\u0161 Gospodin i Otkupitelj, i njegovi apostoli, i kako je izne\u0161eno u Svetom Pismu: niti Orijentalno, niti Zapadno, niti Katoli\u010dko (naime, univerzalno ili op\u0107e), nego snazi Bo\u017ejoj i mudrosti Bo\u017ejoj jedino \u201csvakome tko\u201d VJERUJE za pravednost. (Rim. 1:16)<\/p>\n

Misaoni promatra\u010d ne mo\u017ee \u010ditati plemenita osje\u0107anja nekih od tih koji te\u017ee za Bogom i imaju \u017eelju za pravedno\u0161\u0107u, bez da ne zapazi suprotnost izme\u0111u njihove ozbiljne iskrenosti i njihove plemenite namjere i napora sa uzdignu pred svojim bli\u017enjima najuzvi\u0161enije norme pravednosti koje oni mogu raspoznati, i kompromitiraju\u0107eg stava tolikih mnogih Kr\u0161\u0107ana koji su imali toliko veliku prednost s ro\u0111enjem i okru\u017eenjem sa spoznajom istine, koji su sada orni prodati je za ogromnu \u017ertvu njenih plemenitih na\u010dela, samo da dobiju sada\u0161nju popularnu naklonost. Kome je mnogo bilo dato od njega \u0107e Gospodin vi\u0161e tra\u017eiti, koji ih sada sve va\u017ee na vazi.<\/p>\n

Me\u0111utim dok nekolicina stranih predstavnika zaslu\u017euje na\u0161e divljenje i po\u0161tovanje, velika ve\u0107ina njih radovala se je<\/p>\n

___________________________________________________________________________________________________<\/p>\n

*Tre\u0107i Svezak , Str. 98<\/p>\n

u svojoj prednosti paradiranja i preporu\u010divanja njihovih praznovjerja takvom reprezentativnom skupu civiliziranih i prosvjetljenih nacija. Budizam, \u0160intoizam, Brahmanizam, Konfucijanizam i Islam bili su vi\u0161e puta izna\u0161ani sa velikom odva\u017eno\u0161\u0107u, i Islamski apostol imao je smjelost \u010dak preporu\u010diti poligamiju. To je bilo gotovo previ\u0161e za publiku, ali njihovo pokazivanje neodobravanja bilo je brzo u\u0161utkano od predsjedavaju\u0107eg, Dr. Barrowsa, koji ih je podsjetio na cilj Parlamenta – dati svima fer saslu\u0161anje bez osporavanja. Tako su svi imali izobilno saslu\u0161anje i slobodno su raspravljali o svojim tvrdnjama pred ionako nesre\u0111enim umovima tisu\u0107a tobo\u017enjih Kr\u0161\u0107ana, i kao rezultat oni imaju mnogo razloga za o\u010dekivati obra\u0107enike na njihove religije ovdje u Americi. Iste su prednosti tako\u0111er bile darovane mnogim antikr\u0161\u0107anskim pokretima, kao \u0161to je Kr\u0161\u0107anska Znanost, Teozofija, \u00a0Swedenborgianizam, itd.<\/p>\n

Zavr\u0161na Mi\u0161ljenja Velikog Parlamenta<\/b><\/strong><\/p>\n

Zavr\u0161na mi\u0161ljenja velikog Parlamenta pokazuju koliko je odlu\u010dan taj duh kompromisa od strane Protestanstkog Kr\u0161\u0107anstva. Toliko su o\u010dajne pote\u0161ko\u0107e u koje ih je sud ovog vremena doveo, da \u0107e oni pozdraviti sa velikim odu\u0161evljenjem i najmanji pokazatelj raspolo\u017eenja prema uniji \u010dak i od strane najgorih oblika poganstva. Mi daje sljede\u0107e kratke izvadke:<\/p>\n

Suamie Vive Kananda (sve\u0107enik iz Bombaja, Indija) rekao je:<\/p>\n

\u201cMnogo je toga bilo re\u010deno o zajedni\u010dkom tlu vjerskog jedinstva. Ja ne\u0107u sada nastaviti sa mojom vlastitom teorijom; me\u0111utim ako bilo tko ovdje nada da \u0107e to jedinstvo do\u0107i sa pobjedom jedne od tih religija i uni\u0161tenjem drugih, tome ja ka\u017eem, Brate, tvoja je nada nemogu\u0107a. Da li ja \u017eelim da Kr\u0161\u0107anin postane Hindusom? Bo\u017ee sa\u010duvaj. Da li ja \u017eelim da Hinduista ili Budista postanu Kr\u0161\u0107anima? Bo\u017ee sa\u010duvaj. Kr\u0161\u0107anin ne treba postati Hindus, ili Budista da postane Kr\u0161\u0107aninom. Nau\u010dite se razmi\u0161ljati bez predrasuda…Ako teologija i dogma stoje na va\u0161em putu u potrazi za istinom, stavite ih po strani. Budite gorljivi i radite na svom vlastitom spasenju sa marljivo\u0161\u0107u, i plodovi svetosti bit \u0107e va\u0161i.\u201d<\/p>\n

Vichand Ghandi (Jainist iz Indije) rekao je:<\/p>\n

\u201cAko \u0107ete dopustiti \u201cpoganinu\u201d da iznese svoju poruku mira i ljubavi, ja \u0107u vas samo tra\u017eiti da gledate na raznolike ideje koje su vam predstavljene u slobodnom duhu i ne sa praznovjerjem i zadrtosti…Ja vas molim da ispitate razli\u010dite vjerske sisteme sa svih stanovi\u0161ta.\u201d<\/p>\n

Vel. Shabita, veliki sve\u0107enik \u0160into religije iz Japana rekao je:<\/p>\n

\u201cOno \u0161to ja \u017eelim u\u010diniti je da vam pomognem u izvr\u0161avanju plana o formiranju univerzalnog bratstva pod jednim korijenom istine. Vi znate da je jedinstvo mo\u0107. Ja se sada molim da osam milijuna bo\u017eanstava koji \u0161tite prekrasnu zemlju drve\u0107a tre\u0161nji Japan za\u0161tite vas i va\u0161u vladu zauvijek, i sa time ja se opra\u0161tam s vama.\u201d<\/p>\n

1.Dharmapala, iz \u0160ri Lanke, je rekao:<\/p>\n

\u201cJa, ispred \u010detiri stotine i sedamdeset i pet milijuna mojih suvjernika, sljedbenika bla\u017eenog Gospodina Bude Gautame, pru\u017eam vam srda\u010dne pozdrave…Vi ste nau\u010dili od va\u0161e bra\u0107e iz dalekog Istoka njihovu prezentaciju pojedina\u010dnih vjerskih sistema koje oni slijede;…vi ste slu\u0161ali sa pohvalnom strpljivo\u0161\u0107u u\u010denja svemilosrdnog Bude kroz njegove ponizne sljedbenike,\u201d itd., itd.<\/p>\n

Biskup Keane (Rimo Katolik) rekao je:<\/p>\n

\u201cKada je pozivnica ovog Parlamenta bila poslata staroj Katoli\u010dkoj crkvi, ljudi su rekli, \u201cHo\u0107e li ona do\u0107i?\u201d Stara Katoli\u010dka crkva je rekla, \u201cTko ima toliko pravo do\u0107i na Parlament svih religija svijeta kao stara Katoli\u010dka univerzalna crkva?\u201d…\u010cak i kada bi ona sama stajala na toj platformi, ona \u0107e stajati na njoj. I stara je crkva do\u0161la, i radovala se susretu s njenim bli\u017enjima, njenim suvjernicima, njenim suljubiteljima svake sjene \u010dovje\u010danstva i svake sjene u\u010denja…Ali ne\u0107emo li se moliti da je ovdje mo\u017eda bilo posijano sjeme koje \u0107e izrasti u jedinstvo \u0161iroko i savr\u0161eno. Ako ne bi bilo bolje za nas da budemo jedno a ne podjeljeni, na\u0161 se Gospodin ne bi molio da bi smo mi bili jedno kao \u0161to su on i Otac jedno.[Ali oni se ne mole za takvo jedinstvo kakvo postoji izme\u0111u Oca i Sina: predlo\u017eena unija je znatno druga\u010dija.]\u201d<\/p>\n

Osje\u0107anja koja su tako izra\u017eena na\u0161la su najpotpunije prihva\u0107anje u Parlamentu od Protestantskih predstavnika. Tako je naprimjer, Vel. Dr. Candlin, misionar iz Kine, rekao:<\/p>\n

\u201cKonvcencionalna ideja o religiji koja postoji me\u0111u Kr\u0161\u0107anima \u0161irom svijeta je da je Kr\u0161\u0107anstvo prava, dok su sve druge religije la\u017ene; da je Kr\u0161\u0107anstvo od Boga, dok su sve druge religije od \u0111avla; ili pak, uz malo za\u010dina umjerenosti, da je Kr\u0161\u0107anstvo otkrivenje s neba, dok su sve druge religije ljudski izumi. Vi znate bolje, i sa jasnim svjetlom i sa sna\u017enim uvjerenjem mogu posvjedo\u010diti da mo\u017ee postojati prijateljstvo umjesto antagonizma izme\u0111u religije i religije, da jednako tako kao \u0161to je Bog na\u0161 zajedni\u010dki otac, na\u0161a srca podjednako \u010deznu za njime i na\u0161e du\u0161e u najpobo\u017enijem ozra\u010dju su uhvatile \u0161apat milosti koji je pao s njegovog prijestolja. Stoga ovo je Pedesetnica, i u pozadini je obra\u0107enje svijeta.\u201d<\/p>\n

Je li doista? Koja sli\u010dnost postoji, u ovom nastojanju da se kompromitira istinu i pravednost, za zajedni\u0161tvo sa Antikristom i Idolatrijom, tom vjernom, molitvenom zboru u Jeruzalemu, koji su stpljivo \u010dekali na silu s visine? I kakva je manifestacija bila tamo sli\u010dnog izljevanja Svetog Duha na tu \u0161aroliku grupu? Ako \u0107e nakon ovoga slijediti obra\u0107enje svijeta, mi vas molimo da se raspitate, Na \u0161to \u0107e se svijet obratiti? Takvo obe\u0107anje, \u010dak i sa svim cvjetaju\u0107im trubama, ne zadovoljava istra\u017eni stav ovog \u010dasa suda.<\/p>\n

Vel. Dr. Bristol, iz Metodisti\u010dke crkve, rekao je:<\/p>\n

\u201cBeskrajno dobro i jedino dobro do\u0107i \u0107e iz ovog Parlamenta. Svima koji su do\u0161li izdaleka mi smo duboko i vje\u010dno zadu\u017eeni. Neki od njih predstavljaju civilizaciju koja je bila stara kada je Romul osnivao Rim; \u010dija su filozofija i pjesme bili zreli u mudrosti i bogati u ritmu prije nego je Homer opjevao svoje Ilijade Grcima; i oni su pro\u0161irili na\u0161e ideje o na\u0161oj zajedni\u010dkoj humanosti. Oni su nam donijeli mirisavo cvije\u0107e od isto\u010dnja\u010dkih vjera, bogate dragulje iz starih rudnika velikih filozofija, i mi smo bogatiji ve\u010deras zbog njihovog doprinosa misli, i posebno od na\u0161eg kontakta s njima u duhu[Kakvo priznanje!]<\/p>\n

\u201cNikada nije bilo takvog svjetlog i punog nade dana za na\u0161e zajedni\u010dko ljudstvo na crtama tolerancije i sveop\u0107eg bratstva. I mi \u0107emo utvrditi da kroz rije\u010di koje su nam ti posjetitelji donijeli, i kroz utjecaj kojeg su pokazali, da \u0107e oni biti bogato nagra\u0111eni u svijesti da su doprinijeli mo\u0107nom pokretu koji ima u sebi obe\u0107anje jedne vjere, jednog Gospodina, jednog Oca, jednog bratstva.<\/p>\n

\u201cBlagoslovi na\u0161eg Boga i na\u0161eg Oca nea budu s vama, bra\u0107o sa istoka; blagoslovi na\u0161eg Spasitelja, na\u0161eg starijeg brata, u\u010ditelja bratstva ljudi, neka su s vama i i s va\u0161im narodima zauvijek.\u201d<\/p>\n

Vel. Augusta Chapin je rekao:<\/p>\n

\u201cMi koji smo izrazili dobrodo\u0161licu sada ubrzavamo rastanak s gostima. Mi smo sretni da ste vi do\u0161li, O mudraci sa Istoka. Sa va\u0161im mudrim rije\u010dima, va\u0161om ogromnom tolerancijom i va\u0161im blagim na\u010dinom postupanja mi smo bili sretni sjediti kod na\u0161ih nogu i u\u010diti od vas te stvari. Mi smo radosni da smo vas vidjeli licem u lice, i mi \u0107emo vas od sada ra\u010dunati vi\u0161e nego ikada na\u0161im prijateljima i suradnicima u velikim stvarima religije.<\/p>\n

\u201cI mi smo sretni da se vi sada vra\u0107ate svojim dalekim domovima, da ispri\u010date pri\u010du o svemu \u0161to je bilo re\u010deno i u\u010dinjeno ovdje u ovom velikom Parlamentu, i da \u0107ete vi tako dovesti Orijent u bli\u017ee odnose sa Zapadom, i pojasniti sklad koji postoji me\u0111u svim religijama. Mi smo radosni zbog rije\u010di koje su bile izgovorene od mudrih mu\u0161karaca i \u017eena sa zapada, koji su do\u0161li i dali nam svoja zrnca zlata nakon ispiranja. Ono \u0161to sam rekao na po\u010detku ja \u0107u ponoviti sada pri kraju ovog Parlamenta: Bilo je to najve\u0107e okupljanje u ime religije koje je ikada odr\u017eano na licu zemlje.\u201d Vel. Jenkin Lloyd Jones je rekao:<\/p>\n

\u201cJa vam nudim, gosti na rastanku, bo\u017eji blagoslov koji dolazi iz du\u0161e koja je radosna da prepozna svoju srodnost sa svim zemljama i sa svim religijama; i kada odete, vi odlazite ostavljaju\u0107i iza sebe u na\u0161im srcima ne samo vi\u0161e gostoljubive misli za vjere koje predstavljate, nego tako\u0111er tople i pune ljubavi veze koje vas ve\u017eu u uniju koja \u0107e biti na\u0161a radost i na\u0161 \u017eivot zauvijek.\u201d<\/p>\n

Dr. Barrows (predsjedavaju\u0107i) je rekao:<\/p>\n

\u201cNa\u0161e su nade bile vi\u0161e nego ostvarene. Osje\u0107aj koji je nadahnuo ovaj Parlament odr\u017eao nas je zajedno. Na\u010dela u skladu s kojima se je ovaj povjesni kongres nastavio bila su stavljena na ispit, pa \u010dak i napeta s vremena na vrijeme, ali ona nikada nisu bila neprimjerena. Tolerancija, bratska naklonost, pouzdanje u me\u0111usobnu iskrenost, iskrena i gorljiva potraga za jedinstvom vjere, iskrena namjera svakoga da iznese svoju vlastitu vjeru bez kompromisa i bez neljubazne kritike – ta na\u010dela, zahvaljuju\u0107i va\u0161oj lojalnosti i hrabrosti, nisu bila nedostajala.<\/p>\n

\u201cLjudi Azije i Evrope, mi smo se obradovali va\u0161em dolasku, i postali smo mudrijima. Ja sam sretan da ste u\u017eivali na\u0161u gostoljubivost,\u201d itd.<\/p>\n

Zapa\u017eanja Predsjednika Bonneya bila su vrlo sli\u010dna; i tada je, sa molitvom \u017didovskog rabina i blagoslovom od strane Rimokatoli\u010dkog Biskupa, veliki Parlament do\u0161ao kraju; i pet se tisu\u0107a glasova ujedinilo u ponavljanju an\u0111eoske poruke \u201cMir na Zemlji i dobra volja prema ljudima.\u201d<\/p>\n

Pogled<\/b><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/b><\/strong>Ali ajme, po koju \u017ertvu na\u010dela, istine, i lojalnosti Bogu su gore navedene najave bile date svijetu; i to, isto tako, na samom pragu bo\u017eanski predvi\u0111enog vremena nevolje kakve nije bilo otkako je naroda; nevolje koju svi misaoni ljudi po\u010dinju uvi\u0111ati, i krizu i ishod \u010dega se uvelike boje. I upravo taj strah privla\u010di ovu heterogenu masu zajedno za uzajamnu za\u0161titu i suradnju. To je samo udar ljudske politike koja poku\u0161ava umiriti strahove crkve vi\u010du\u0107i Mir! Mir! kada nema mira. (Jer. 6:14) Ovaj povik mira koji izlazi iz crkve pojedina\u010dno je karakteriziran sa istim suludim zvonjavom neiskrenosti koja je iza\u0161la od nacija pojedina\u010dno na velikoj proslavi u Kielu \u0161to smo zapazili u prethodnom poglavlju. Dok su civilne sile tako proglasile mir sa ogromnom grmljavinom topova, crkvene sile objavljuju ga sa velikim, odva\u017enim, \u00a0hvalisavim kompromisom istine i pravednosti. Dolazi vrijeme kada \u0107e sam Gospodin govoriti mir nacijama (Zah. 9:10); ali to ne\u0107e biti sve dok on ne objavi svoju prisutnost u vihoru revolucije i u oluji nevolje. (Nah. 1:3)<\/p>\n

Gledano sa svog stanovi\u0161ta, Parlament je bio progla\u0161en veli\u010danstvenim uspjehom, i nepromi\u0161ljeni, uvijek za\u010darani sa bukom i blje\u0161tavilom \u0161oua, odgovorili su, Amen! Oni bezumno zami\u0161ljaju da \u0107e cijeli nepreporo\u0111eni svijet biti okupljen u jednu univerzalnu vezu vjerskog jedinstva i bratstva, a ipak \u0107e i dalje misliti i postupati i tapkati u tami neznanja i praznovjerja i hoditi zlim putevima na koje je gore ukazano, ba\u0161 kao \u0161to su uvijek \u010dinili, odbijaju\u0107i \u201csvjetlo spoznaje slave Bo\u017eje na licu Isusa Krista,\u201d koje je jedino pravo svjetlo. (2. Kor. 4:6; Ivan 1:9; 3:19) I Kr\u0161\u0107ani se raduju takvom izgledu, i pozdravljaju takav zami\u0161ljeni doga\u0111aj kao najslavniji doga\u0111aj u povijesti.<\/p>\n

Me\u0111utim dok je op\u0107i dojam stvoren sa velikim Parlamentom bio da je to bio prvi korak, i onaj dugi, prema realizaciji an\u0111eoske poruke kod Kristovog ro\u0111enja, o miru na zemlji i dobroj volji prema ljudima, ispravno gledano bila je to jo\u0161 jedna manifestacija nevjere Kr\u0161\u0107anstva. Zaista, kao \u0161to ka\u017ee prorok, \u201cjer \u0107e propasti mudrost njihovih mudraca, i sakriti se razboritost njihovih umnika.\u201d (Iza. 29:14) I mi ih opet \u010dujemo govoriti, \u201cUdru\u017eite se, narodi, i bit \u0107ete satrti; poslu\u0161ajte, sve vi zemlje daleke: opa\u0161ite[ ve\u017eite] se, i bit \u0107ete satrte; opa\u0161ite[ve\u017eite] se, i bit \u0107ete satrte. Savjetujte se me\u0111usobno, i izjalovit \u0107e vam se; recite rije\u010d[za Jedinstvo], i ne\u0107e opstati.\u201d (Iza. 8:9,10)<\/p>\n

Mi \u0107emo s Psalmistom ponovno predlo\u017eiti pitanje, \u201cZa\u0161to narodi smi\u0161ljaju ispraznosti[Za\u0161to vi\u010du Mir! Mir! Kada nema mira]? Svrstavaju se kraljevi zemaljski[civilni i crkveni], i vije\u0107aju vladari protiv GOSPODINA i protiv njegova pomazanika, rekav\u0161i: Pokidajmo sveze njihove i odbacimo od sebe spone njihove.\u201d<\/p>\n

\u201cSmijat \u0107e se onaj koji na nebu stoluje: Gospodin \u0107e ih podsmjehu izvrgnuti. Tada \u0107e im on progovoriti u svome gnjevu i zbuniti ih u svojoj jarosti.\u201d (Ps. 2:1-5)<\/p>\n

Kada Bo\u017eji izabrani narod – sada duhovni Izrael, poput drevnog Izraela u tijelu – napusti njegovu Rije\u010d i njegovo vodstvo, i tra\u017ei da se udru\u017ei sa nacijama koje ne poznaju Boga, i da stope bo\u017eansku istinu sa svjetskim filozofijama, oni prave takve korake prema opasnosti koju uop\u0107e ne shva\u0107aju; i oni \u0107e u\u010diniti dobro ako zapaze Bo\u017eju odmazdu prema njegovom drevnom narodu, i uzmu to kao upozorenje.<\/p>\n

Nekoliko veoma nepovoljnih rezultata Parlamenta jasno je vidljivo:<\/p>\n

    \n
  • To je uvelo u ionako nesre\u0111ene umove Kr\u0161\u0107ana razli\u010dite poganske filozofije, i to u njihovim najpovoljnijim aspektima. Kasnije smo saznali da se je jedan od delegata Parlamenta iz Indije – Gosp. Virchandi R. Gandhi, iz Bombaja, tajnik Jainisti\u010dkog dru\u0161tva – vratio u Ameriku da propagira svoja gledi\u0161ta, \u010dine\u0107i \u010cikago svojim sredi\u0161tem. Mi citiramo sljede\u0107e objavljeni opis njegovih namjera:<\/li>\n<\/ul>\n

    \u201cGosp. Gandhi nije do\u0161ao praviti prozelite. Pravilo Jainisti\u010dke vjere to zabranjuje; nego on dolazi utemeljiti \u0161kolu Orijentalne filozofije, \u010dija \u0107e sredi\u0161ta biti u \u010cikagu, sa podru\u017enicama u Klivlendu, Wa\u0161ingtonu, New Yorku, Ro\u010desteru i drugim gradovima. On nije do\u0161ao kao misionar da obrati Amerikance na bilo koji oblik Hinduizma. Prema njegovoj vlastitoj ideji, \u201cprava ideja Hinduisti\u010dkog obo\u017eavanja nije propagandizam, nego duh – univerzalni duh ljubavi, i mo\u0107i, i odgovara realizaciji bratstva, ne bratstva samog \u010dovjeka, nego svih \u017eivih stvari, koje je tra\u017eeno po usnama svih nacija, ali koje je po praksi svijeta i dalje ignorirano.\u201d Otprilike, to su zasadi njegovog kreda i platforma na kojoj on stoji, ne mole\u0107i Amerikance da mu se pridru\u017ee, nego spreman imati njihovu suradnju.\u201d<\/p>\n

    Nesumnjivo je dojam koji je ostavljen u mislima mnogih taj da ne postoje religiozne izvjesnosti. Na takav je rezultat \u010dak ukazao i jedan od delegata iz Sirije – Christophore<\/p>\n

    Jibara, koji je rekao:<\/p>\n

    \u201cMoja Bra\u0107o i Sestre u obo\u017eavanju Boga: Sve religije sada na ovom op\u0107em i vjerskom kongresu su paralelne jedna drugoj u o\u010dima cijelog svijeta. Sve i jedna od tih religija ima podr\u017eavatelje koji uvi\u0111aju i daju prednost svojoj religiji ispred drugih, i oni bi mogli donijeti neke argumente ili razloge da uvjere druge u vrijednost i istinu njihovog vlastitog oblika religije. Iz takvih rasprava mo\u017ee do\u0107i promjena; mo\u017eda \u010dak i sumnje o svim religijama; ili pretpostavka da su sve od njih identi\u010dne vjere. I prema tome, vrednovanje svake religije mo\u017ee opasti ili porasti; mo\u017ee biti prouzrokovana sumnja protiv svih nadahnutih knjiga, ili se mo\u017ee desiti op\u0107e zanemarivanje, i da se nitko ne dr\u017ei izvjesne religije, i mnogi mogu u potpunosti zanemariti vjerske du\u017enosti, iz razloga nemira u njihovim srcima i mi\u0161ljenja koje prevladava u jednom obliku religije, ba\u0161 kao \u0161to se doga\u0111a me\u0111u mnogim milijunima u Evropi i Americi. Prema tome, ja mislim da bi se trebalo odabrati odbor iz velikih religija, da istra\u017ei dogme i da napravi potpunu i savr\u0161enu usporedbu , odobravaju\u0107i onu pravu, i objavljuju\u0107i je narodu.\u201d<\/p>\n

      \n
    • Napravio je posebno prijateljstvo izme\u0111u \u201cBabilona velikog, majke bludnicama,\u201d Rimske Crkve, i njenih mnogih k\u0107eri, razli\u010ditih Protestantskih sekti, koje veli\u010daju svoju sramotu, i ponosni su na svoj ozlogla\u0161eni odnos.<\/li>\n<\/ul>\n
        \n
      • Napravljen je dugi korak, kojeg \u0107e drugi slijediti kao \u0161to je ve\u0107 odlu\u010deno, prema pripadnosti, u nekom smislu, svih religija – prema jo\u0161 bli\u017eoj uniji crkve (nominalne) i svijeta. Bilo je javno obznanjeno od strane Predsjednika na posljednjoj sjednici Parlamenta da \u0107e \u201cbiti izdana objava bratstva da se promi\u010de nastavak u svim dijelovima svijeta velikog djela u kojem je kongres 1893 bio anga\u017eiran.\u201d<\/li>\n<\/ul>\n
          \n
        • Prakti\u010dki se reklo poganima da ne postoji prava potreba za Kr\u0161\u0107anskim misijama; da su sami Kr\u0161\u0107ani nesigurni u svoju religiju; da su njihove religije dovoljno dobre, ako ih iskreno slijede; i da Kr\u0161\u0107anstvo, u najmanju ruku, mo\u017ee biti prihva\u0107eno sa velikom mjerom nevjerice. Razlog je \u010du\u0111enja zapaziti kako su poganski predstavnici odmjerili nominalno Kr\u0161\u0107anstvo; kako su jasno napravili razlike izme\u0111u Kr\u0161\u0107anstva \u201ctzv. Kr\u0161\u0107anstva\u201d i Kr\u0161\u0107anstva Biblije; i kako su o\u0161tro \u010desto bili davani njihovi prijekori.<\/li>\n<\/ul>\n
            \n
          • Ometenom je Kr\u0161\u0107anstvu bilo re\u010deno, Mir! Mir! kada nema mira, umjesto da je ogla\u0161ena uzbuna, kao \u0161to ka\u017ee prorok (Joel 2:1): \u201cTrubite trublju na Sionu i dignite uzbunu na mojoj svetoj gori;…jer dolazi dan GOSPODINOV, jer je blizu,\u201d i pozivaju\u0107i sve da se ponize pod mo\u0107nu ruku Bo\u017eju.<\/li>\n<\/ul>\n
              \n
            • Bila je to o\u010dito mjera politike, porijeklo koje je u strahovima vo\u0111a Kr\u0161\u0107anstva, kako razabiru pribli\u017eavanje nevolje ovog dana Gospodinovog; i pokret je imao svoj po\u010detak u rastrojenoj i zbunjenoj<\/li>\n<\/ul>\n

              Prezbiterijanskoj crkvi. Ovaj povik Mir! Mir! usred oluje koja se di\u017ee podsje\u0107a nas na proro\u010danstvo – \u201cJer kad budu govorili: \u201cMir i sigurnost,\u201d do\u0107i \u0107e na njih iznenadna propast.\u201d (1. Sol. 5:3)<\/p>\n

              Neka dijete Bo\u017eje ne bude zavedeno sa Babilonskim la\u017enih predvi\u0111anjima. Samo u Bogu mo\u017eemo prona\u0107i sigurno uto\u010di\u0161te. (Ps. 91) Okupimo se svi jo\u0161 bli\u017ee oko Kristovog kri\u017ea, koji je na\u0161a jedina nada. Neka univerzalno bratstvo krivih religija i otpadni\u010dkog Kr\u0161\u0107anstva doka\u017ee vrijednost tog odnosa; me\u0111utim neka bi smo priznali jedino bratstvo u Kristu – bratstvo svih koji se pouzdaju jedino u Krista za spasenje, kroz vjeru u njegovu dragocjenu krv. Drugi ljudi nisu djeca Bo\u017eja, i ne\u0107e biti sve dok mu ne do\u0111u vjerom u Krista kao njihovog Otkupitelja, njihove zamjene. Oni su \u201cdjeca srd\u017ebe,\u201d kao \u0161to smo i mi bili prije nego smo do\u0161li u Krista (Efe\u017e. 2:3); i neki su \u201cdjeca Zloga,\u201d \u010dija djela rade. Kada je Bog osudio Adama i njegovo potomstvo na smrt, zbog grijeha, on ih vi\u0161e nije posjedovao kao sinove niti se tako ophodio s njima. I jedino kada ljudi do\u0111u u Krista s vjerom u njegovu dragocjenu krv oni su ponovno vra\u0107eni u taj blagoslovljeni odnos sa Bogom. Shodno tome, ako vi\u0161e nismo djeca gnjeva, nego nas Bog posjeduje kao svoje sinove kroz Krista, drugi ljudi, koji nisu tako priznati od Boga, nisu ni na koji na\u010din na\u0161a bra\u0107a. Neka sva djeca svjetla budu budna i budu trezvena (1. Sol. 5:5,6); neka vojnici kri\u017ea budu junaci za istinu, i neka ne primaju nikakvo drugo evan\u0111elje, premda bilo objavljeno od an\u0111ela s neba (Gal. 1:8); i neka ne pregovaraju ni o kakvom savezu sa sa bilo kojom klasom osim posve\u0107enih i vjernih sljedbenika \u201cJanjeta Bo\u017ejeg, koje odnosi grijeh svijeta.\u201d<\/p>\n

              Dok je nominalna crkva tako spremna i \u017eeljna za kompromis i da se ujedini sa svim poganskim religijama svijeta u veliku \u201csvjetsku religiju\u201d koja \u0107e odr\u017eati sve njihove la\u017ene doktrine i zle postupke, poslu\u0161ajmo neka priznanja i izjave \u010dinjenica od drugih koji nisu toliko zaneseni sa idejom o vjerskom jedinstvu, \u010dinjenica koje pokazuju \u017ealosno stanje svijeta, ubita\u010dne rezultate krivih religija, i krajnjeg bezna\u0111a \u0161to se ti\u010de toga da \u0107e svijet ikada biti obra\u0107en posredstvom crkve u njenom sada\u0161njem stanju. Sve dok crkva – ne la\u017ena, nego prava crkva, \u010dija su imena zapisana na nebu, lojalni i vjerni posve\u0107eni za\u010deti i vo\u0111eni duhom Bo\u017ejim – ne bude bila obu\u010dena u silu s visine, sve dok ona ne dostigne njen potpuni razvoj i dok ne bude bila uzvi\u0161ena s Kristom u Milenijskom Kraljevstvu, \u0107e ona biti u stanju ostvariti obra\u0107enje svijeta k Bogu i pravednosti.<\/p>\n

              Iz broja the Missionary Review, od prije nekoliko godina, mi imamo sljede\u0107e priznanje o neuspjehu crkve u djelu obra\u0107enja svijeta:<\/p>\n

              \u201cJedna milijarda du\u0161a, dvije tre\u0107ine ljudske rase – pogani, Muslimani – ve\u0107ina od njih tek treba vidjeti Bibliju ili \u010duti evan\u0111eosku poruku. Toj milijardi, je sada poslano od crkvi Kr\u0161\u0107anstva, manje od 10 000 Protestantskih misionara, uklju\u010deni i mu\u0161karci i \u017eene. Tibet, gotovo sva sredi\u0161nja Azija, Afganistan, Belokistan, gotovo cijela Arabija, veliki dio Sudana, Abisinija i Filipinski otoci su bez misionara. Veliki dijelovi zapadne Kine i Isto\u010dnog i Srednjeg dijela Slobodne Dr\u017eave Kongo, veliki dijelovi Ju\u017ene Amerike i mnogi od morskih otoka su gotovo ili potpuno prazni.\u201d<\/p>\n

              Mali pamflet naslovljen sa, \u201cStolje\u0107e Protestantskih Misija,\u201d od Vel. James Johnston, F.S.S., daje sljede\u0107e brojke, koje, kako je bilo primje\u0107eno su \u201cdovoljno stra\u0161ne da naelektriziraju Kr\u0161\u0107anstvo.\u201d Va\u017enost pamfleta je da je (1) Protestantizam dobio samo 3 000 000 obra\u0107enika od poganstva tijekom zadnjih stotinu godina, dok se je broj pogana pove\u0107ao tijekom tog razdoblja za najmanje 200 000 \u00a0000. (2) Brz napredak poganstva nije blagovremen zbog prirodnog porasta poganske populacije, nego zbog \u010dinjenice da se prista\u0161e Brahme, Bude i Muhameda mogu hvaliti sa mnogobrojnim obra\u0107enicima na njihova vjerovanja za razliku od Protestanstkih Kr\u0161\u0107anskih crkava. Tako za svakog obra\u0107enika na Kr\u0161\u0107anstvo kojeg Hinduizam izgubi, on je dobio tisu\u0107u od aborid\u017einskih plemena Indije koje ono stalno upija. Budizam pravi zna\u010dajan napredak me\u0111u plemenima Sjevernih Kineskih kolonija – \u010dak prate\u0107i Kineske emigrante i sade\u0107i svoje neobi\u010dne hramove na tlu Australije i Amerike. Ali najnevjerovatniiji napredak od svih je postigao Islam. U izvjesnim dijelovima Afrike \u0161iri se s nevjerovatnom brzinom. Tako\u0111er, sa ni\u0161ta manjom brzinom, u Indiji i Arhipelagu. To su \u010dinjenice koje se gospodin osje\u0107a du\u017enim priznati, ali on nastoji u\u0161utkati kriticizam potvr\u0111uju\u0107i da crkva jo\u0161 uvijek mo\u017ee ostvariti obra\u0107enje svijeta. On poku\u0161ava ustanoviti da Protestantske crkve imaju dovoljno resursa, i u novcu i u ljudima, da promjene cijele aspekte zbivanja, i da evangeliziraju svijet; i The Methodist Times, citiran gore, izra\u017eava isto mi\u0161ljenje, hvalisavo dodaju\u0107i:<\/p>\n

              \u201cNitko ne treba biti zapanjen sa zastra\u0161uju\u0107im \u010dinjenicama koje smo sada ukratko naveli…Bog je toliko dobro vodio pravac doga\u0111aja tijekom posljednjih stotinu godina da smo mi dobro opremljeni da pobjedimo cijeli poganski svijet u ime Gospodina. Ono \u0161to smo u\u010dinili dokazuje ono \u0161to smo mogli u\u010diniti da smo se bili opskrbili sa dvije ljudske prijeke potrebe – odva\u017enija politika i obilje novca.\u201d<\/p>\n

              Drugi teoreti\u010dar ka\u017ee: \u201cDa smo imali desetinu prihoda \u010dlanova crkvi to bi nas opskrbilo dovoljno za svo evan\u0111eosko djelo kod ku\u0107e i vani. Ili da smo imali, za djelo vani, desetinu njihovih godi\u0161njih u\u0161te\u0111evina, nakon \u0161to bi bili popla\u0107ani svi ku\u0107ni tro\u0161kovi, mi bi mogli staviti 12 000 misionara na polje odjednom.\u201d Da, novac je jedna stvar koja se smatra potrebnom. Ako bi nominalna crkva samo mogla donvesti do toga da ima dovoljno duha samo-odricanja da si osigura desetinu prihoda \u010dlanova crkve, ili \u010dak desetinu njihovih godi\u0161njih u\u0161teda, bilo bi po njima vi\u0161e nade za spasenje svijeta. Me\u0111utim to je jedno od najbeznadnijih obilje\u017eja varljive nade. Bila bi lak\u0161a stvar obratiti obratiti pogane na oblik Kr\u0161anstva nego pobjediti do te mjere duh svijeta u crkvama.<\/p>\n

              Ali ako bi se gornjih dvanaest tisu\u0107a misionara moglo staviti odjednom u strano polje, bi li oni bili mnogo uspje\u0161niji od njihove bra\u0107e u ovoj favoriziranoj zemlji? Poslu\u0161ajte relevantno priznanje dobro poznatog pokojnog Protestantskog sve\u0107enika, Vel. T. DeWitt Talmagea. On je rekao, kako je izvje\u0161teno u The Christian Standard:<\/p>\n

              \u201cO, mi imamo veli\u010danstvenu crkvenu ma\u0161ineriju u ovoj zemlji; mi imamo \u0161ezdeset tisu\u0107a sve\u0107enika; mi imamo skupocjenu muziku; mi imamo velike nedjeljne \u0161kole; a ipak vam dajem zastra\u0161uju\u0107u statistiku da su u posljednjih dvadeset i pet godina crkve u ovoj zemlji imale u prosjeku manje od dva obra\u0107enja svake godine.<\/p>\n

              \u201cBilo je u prosjeku oko \u010detiri ili pet smrti u crkvama. Koliko \u0107e brzo, tom brzinom, ovaj svijet biti doveden k Bogu? Mi dobijemo dvoje; izgubimo \u010detvero. Vje\u010dni Bo\u017ee! \u0160to \u0107e biti od svega toga? Ka\u017eem vam jasno da dok tu i tamo pukovnija Kr\u0161\u0107anskih vojnika napreduje, crkva ide unatrag u najve\u0107em dijelu toliko do groznog Bull Run poraza.\u201d<\/p>\n

              Prije nekog vremena Canon Taylor iz Engleske crkve raspravljao je o pitanju, Jesu li Kr\u0161\u0107anske Misije Neuspjeh? i list se je \u010ditao pred Kongresom Engleske Crkve. U njemu je on zauzeo poziciju da Islamska religija nije samo jednaka Kr\u0161\u0107anstvu u nekim pogledima, nego da je daleko bolje prilago\u0111ena potrebama i kapacitetima mnogih ljudi u Aziji i Africi; da se sa svojom sada\u0161njom stopom napretka Kr\u0161\u0107anstvo ne mo\u017ee nadati da \u0107e ikada pokoriti poganstvo. Procjenjuju\u0107i suvi\u0161ak ro\u0111enja nad smrtima u Aziji i Africi kao 11 000 000 na godinu, i godi\u0161nji porast Kr\u0161\u0107ana kao 60 000, to bi uzelo misionarskim dru\u0161tvima 183 godine da dostignu jednogodi\u0161nji porast u poganskoj populaciji. On je rekao:<\/p>\n

              \u201cIznuditi od djece iz Nedjeljnih \u0161kola njihove skupljene nov\u010di\u0107e, za navodni cilj obra\u0107anja \u201cjadnih pogana,\u201d i potro\u0161iti gotovo #12 000 godi\u0161nje na neuspje\u0161ne misije u zemljama gdje nema pogana, meni se \u010dini da je gotovo zlo\u010din; zlo\u010din dobivanja novca pod la\u017enim predstavljanjem.\u201d<\/p>\n

              Daju\u0107i svoje mi\u0161ljenje o uzroku misionarskih neuspjeha: da je to Sektarijanizam, zajedno s nedostatkom potpunog posve\u0107enja djelu od strane misionara, koji nastoje \u017eivjeti kao prin\u010devi okru\u017eeni sa vi\u0161e nego Evropskom rasko\u0161i, Gosp. Taylor je ukazao Dr. Leggeu, misionaru od trideset i \u010detiri godine sta\u017ea, govore\u0107i:<\/p>\n

              \u201cOn misli da mi ne\u0107emo uspjeti dobiti obra\u0107enike toliko dugo dok se Kr\u0161\u0107anstvo predstavlja zara\u017eeno sa gorkim unutarnjim neprijateljstvima Kr\u0161\u0107anskih sekti, i povezano u mislima uro\u0111enika sa pijanstvom, rastro\u0161no\u0161\u0107u, i divovskim dru\u0161tvenim zlom uo\u010dljivim me\u0111u Kr\u0161\u0107anskim nacijama. Biskup Steere smatra da su dvije najve\u0107e prepreke upjehu bile sva\u0111e me\u0111u samim misionarima, i suparni\u0161tvo dru\u0161tava.\u201d<\/p>\n

              Me\u0111utim dok bi Canon Taylor i mnogi drugi \u010dija su osje\u0107anja bila izra\u017eena na velikom Parlamentu Religija u\u0161utkali kritike govore\u0107i nam da su poganske religije dovoljno dobre, i bolje prilago\u0111ene potrebama odgovaraju\u0107ih zemalja nego bi to bilo Kr\u0161\u0107anstvo, mi imamo druga\u010diji prijedlog od izvje\u0161taja pokojnog Biskupa Fostera, iz Metodisti\u010dko Episkopalne crkve, koji je, nakon du\u017ee turneje po svijetu prije mnogo godina, dao sljede\u0107u sliku \u017ealosnog stanja svijeta u tami poganstva. On je rekao: \u201cPozovi u pomo\u0107 sve slike siroma\u0161tva i propadanja koje si ikada vidio na usamljenim mjestima krajnje bijede – one \u017ealosne slu\u010dajeve koji bi te lovili sa u\u017easom nakon \u0161to bi oti\u0161ao od njih, ta prebivali\u0161ta turobna od prljav\u0161tine i stravi\u010dne mr\u0161avosti: utisni ih u jednu sliku, neolak\u0161anu ni sa jednom sjenom ubla\u017eene tame ili obojenog svjetla; i dalje ne bi bilo jednako stvarnosti. Mora\u0161 staviti u nju sumoran izgled beznadnog lica; mora\u0161 uzeti iz nje svaku nadu, \u010dak i aspiraciju. Upadljiva zna\u010dajka poganstva je siroma\u0161tvo. Vi nikada niste vidjeli siroma\u0161tvo. To je rije\u010d \u010dije zna\u010denje vi ne znate. Ono \u0161to vi nazivate siroma\u0161tvom je bogatstvo, luksuz. Razmi\u0161ljaj o tome ne kao o ne\u010demu povremenom, ne kao u okolici, ne kao izuzetak na mjestima dublje bijede, nego kao o ne\u010demu univerzalnom, kontinentalnom. Stavi u nju gladnu golotinju, bestijalnost; uzmi iz nje o\u010dekivanje ne\u010deg boljeg od sutra; napuni Afriku s njom, napuni Aziju s njom; napuni viziju s mu\u0161karcima, \u017eenama i djecom u mno\u0161tvu koje je ve\u0107e od dvadeset puta od stanovni\u0161tva svih va\u0161ih velikih gradova, sela i ruralnih podru\u010dja, dvadeset za svakoga u svim va\u0161im dr\u017eavama i teritorijima – slika potom ne uspijeva dosegnuti realnost.<\/p>\n

              \u201cStavi sada u sliku moralno nijansiranje bez Boga, bez nade; razmi\u0161ljaj o tim bijednim milijunima, kako \u017eive poput zvijeri u ovom svijetu i o\u010dekuju ni\u0161ta bolje od svijeta koji \u0107e do\u0107i. Stavi u sliku podsje\u0107anje da su i oni bi\u0107a s istom ljudsko\u0161\u0107u koju mu imamo, i uzmi u obzir da ne postoje srca me\u0111u svim tim milijunima koja nemaju ljudske \u017eudnje, i koja ne bi mogla biti pro\u010di\u0161\u0107ena i oplemenjena; da su te zemlje, pod usudom takve nesre\u0107e, mo\u017eda jednake, i mnoge od njih \u010dak i nadilaze, zemlju u kojoj mi \u017eivimo, da imaju ono \u0161to im mi mo\u017eemo dati. Naslikaj nebo bez zvijezda, objesi svoju sliku s no\u0107i, ogrni planine sa dugim, dalekose\u017enim vidicima mraka, objesi zavjese duboko preko svake obale i pejza\u017ea, potamni svu pro\u0161lost, neka budu\u0107nost bude zamotana u dublju i jo\u0161 dublju no\u0107, ispuni groznu tamu sa gladi, mu\u0161karce sa \u017ealosnim licima i tugom gonjene \u017eene i beznadnom djecom: to je poganski svijet – ljudi koje je drevni prorok vidio u viziji, koji \u201cprebivaju u zemlji i sjeni smrti;\u201d kojima svjetlo jo\u0161 nije do\u0161lo, koji jo\u0161 uvijek prebivaju tamo, kroz dugu, dugu no\u0107, \u010dekaju\u0107i i \u010dekaju\u0107i na jutro.<\/p>\n

              \u201cTisu\u0107e milijuna u zemlji i sjeni smrti; istoj zemlji gdje su njihovi o\u010devi \u017eivjeli prije dvije tisu\u0107e i pet stotina godina, jo\u0161 uvijek \u010dekaju, prolaze\u0107i kroz \u017eivot u siroma\u0161tvu koje je toliko ekstremno da nisu u stanju pobrinuti se za njihove samo \u017eivotinjske potrebe; milijuni od njih uzdr\u017eavaju se sa korijenjem i biljem i neizvjesnom opskrbom koju priroda, neopremljena s razumom, mo\u017ee dostaviti. Oni od njih koji \u017eive pod oblicima vladavine i polu-civilizacije, koja na neki na\u010din, regulira imovinu i provodi industriju, nakon \u0161to su im njihovi tirani pokrali njihovu zaradu, ne mogu u prosjeku nabaviti za sebe i njihovu djecu tri centa na dan, ili njihov ekvivalent – nije dovoljno za uzdr\u017eavanje \u017eivotinje; mno\u0161tva njih nisu ni upola uhranjeni, ni upola obu\u010deni, \u017eive\u0107i u oborima i stajama koje nisu prikladne ni za svinje, bez pripreme nikoje vrste za njihove ljudske potrebe. Prizemljeni tiranijom brutalne sile sve dok svi prepoznatljivi tragovi ljudskosti nisu izbrisani s njih sem uspravnog oblika i neizbrisivih nijemih i slijepih \u010de\u017enji, oni ne znaju za \u010dime – to su pogani, mu\u0161karci i \u017eene, na\u0161a bra\u0107a i sestre.<\/p>\n

              \u201cOkrutne i grozne sjene slike zamrznule bi nas, da nisu bile ba\u010dene u perspektivu, i da nisu sjaj i pozlata ba\u010deni preko nje u ma\u0161ti. Oni su u cijelosti skriveni sa na\u0161eg stajali\u0161ta udobne ravnodu\u0161nosti. Oni su nam predaleko, mi smo se previ\u0161e uzdigli sa na\u0161im u\u017eicima da bi smo ih vidjeli ili \u010dak razmi\u0161ljali o njima. Oni nam se ne pojavljuju u slici; i ako uop\u0107e razmi\u0161ljamo o njima, to je u svjetlu, ne stvarnosti, nego obmanjuju\u0107e fantazije. Mi vidimo velike gradove i veli\u010danstvenost Mikadoesa i Rajahsa, i pompu dvorova, i pohotnu ljepotu krajolika – sve njih preobra\u017eene sa ma\u0161tom i varljivim odrazom kojeg su djela puta ulo\u017eila u njih. Mi smo o\u010darani s vizijom. Ako bi smo gledali dublje u pitanje domova ljudi, i njihovo vjersko stanje, ponovno bi smo bili privu\u010deni velikim hramovima i rasko\u0161nim skicama putnika neke slikovite i pozivaju\u0107e doma\u0107e scene. Mi smo utje\u0161eni. Poganski svjet i nije u tako lo\u0161em stanju, na kraju krajeva, mi ka\u017eemo. Oni imaju svoju religiju; oni imaju svoje u\u017eitke. To je rastere\u0107uju\u0107a misao s kojom mi shva\u0107amo svijet. O, kakve li fatalne zablude! Prava slika le\u017ei u sjeni. O\u010dajni, koji tapkaju, gre\u0161ni milijuni, bez Boga i bez nade, bez krova nad glavom, podivljali, bez prijatelja, ro\u0111eni za naslje\u0111e mra\u010dne no\u0107i, i osu\u0111eni da \u017eive i umru u tami bez zvijezda – to se ne vidi. Oni su tamo, tapkaju\u0107i u tim smrtnim sjenama, ispijeni i gladni i goli i beznadni, gotovo divlje zvijeri; oni nisu u malim brojevima, \u010du\u010de\u0107i u pokrajnim putevima, i skrivaju\u0107i se, kao nesretnici, od svojih bli\u017enjih; nego su oni u milijunima, pune\u0107i sve te otmjeno oslikane krajeve, prave\u0107i gu\u017evu na ulicama i avenijama njihovih veli\u010danstvenih gradova, i u\u017easavaju\u0107i nas, ako bi ih samo mogli vidjeti, zbog njihovog mno\u0161tva. Tamo su njihovi o\u010devi \u017eivjeli i umrli bez nade. Tamo su oni mukom stvorili njihove o\u010dajne \u017eivote. Tamo su ro\u0111ena njihova djeca na isto. Tamo, \u017eive\u0107i ili umiru\u0107i, nijedan \u010dovjek se ne brine za njihove du\u0161e.<\/p>\n

              \u201cTo je nekr\u0161\u0107anski svijet. On ima velike gradove, velike hramove, veli\u010danstvene mauzoleje, nekoliko bogatih tirana koji su se zamotali u zlatnu opremu, ali bljesak njihovih sveti\u0161ta i prijestolja pada na pozadinu mra\u010dne no\u0107i, u kojoj milijuni \u010du\u010de u strahu i gladi i potrebi. Ja sam ih vidio, u njihovim jadnim domovima i \u0111avolskim orgijama, od Bospora do Gangesa, u njihovim hramovima i na njihovim gozbama, kako \u010du\u010de i kle\u010de pred smrknutim idolima i kamenim likovima i majmunolikim bogovima; vide\u0107i ih kako struje kroz ulice i uz uzvi\u0161ene ceste; vidio sam njihova mra\u010dna, beznadna, gladna lica, i nikada se ta slika nije izbrisala iz mojeg sje\u0107anja.<\/p>\n

              \u201cJa mislim da bi smo se trebali slo\u017eiti da nema nade za \u010dovjeka u nekr\u0161\u0107anskom svijetu. Nema nam ni\u0161ta za dati, niti zrake, niti mrvice. On visi kao jednoli\u010dni uteg oko vrata rase, tonu\u0107i sve dublje i dublje u no\u0107, smrti. Sam njegov dah je zarazan. Njegov dodir je smrt. Njegova nas prisutnost u\u017easava kao nekakva divovska sablast iz podru\u010dja no\u0107i, koja str\u0161i i koja lepr\u0161a kroz stolje\u0107a i zamra\u010duje sve vjekove.<\/p>\n

              \u201cJa ne postavljam pitanje oko toga da li ti bezbrojni milijuni mogu biti spa\u0161eni u budu\u0107em svijetu. Ja ne tvrdim da \u0107e dati im evan\u0111elje pobolj\u0161ati njihove izglede ili uop\u0107e pove\u0107ati njihovu \u0161ansu u tom pravcu. Vjerovatno \u0107e mnogi od njih biti spa\u0161eni bez evan\u0111elja isto tako kao i s njim. To pitanje nije dio problema o kojemu ja govorim – pogled na svijet – s kojim ja mislim pogled na vrijeme, ne na vje\u010dnost. Ako bi zastra\u0161uju\u0107a misao mogla odjednom zauzeti moj um da cijeli svijet mora, iz nu\u017enosti, biti zauvijek izgubljen, samo zbog toga \u0161to su pogani, ja im ne bi slao Evan\u0111elje koje otkriva takvog Boga. Takva bi u\u017easna misao sama zatvorila svaku nadu za svijet, i u\u010dinila bi samu vje\u010dnosti tamnicom, bez razlike tko bi mogao biti spa\u0161en. Jer kako bi ijedno racionalno stvorenje moglo u\u017eivati \u010dak i na nebu sa Bogom \u010dija vladavina mo\u017ee dopustiti takvu mrlju srama i sramote, okrutnosti i nepravde? Uvjeriti ljude da postoji Bog na \u010delu svemira, koji, bez njihove krivnje, ili bilo koje \u0161anse za bijegom, \u0107e osuditi mrtve, \u017eive i one milijune koji \u0107e tek \u017eivjeti od poganstva, i u isto vrijeme pretvoriti zemlju u divovski u\u017eas, gdje grozne strahote ne\u0107e dopustiti olak\u0161anje, i ti si u\u010dinio zauvijek nemogu\u0107im da njega mo\u017ee obo\u017eavati itko osim \u0111avola, i to oni zato \u0161to on postaje njihov glavni.\u201d<\/p>\n

              Biskup je tako\u0111er spomenuo \u010dinjenicu da, dok je populacija svijeta procjenjena na 1,450,000,000, gotovo su 1,100,000,000 nekr\u0161\u0107ani; i da su mnogi (da, gotovo svi) od nominalnog Kr\u0161\u0107anstva ili pogani ili antikr\u0161\u0107ani. Zatim s obzirom na neuspjeh crkve da obrati svijet u zadnjih osamnaest stolje\u0107a, i beznadnost zadatka, on je poku\u0161ao ubla\u017eiti odgovornost crkve koju je ona preuzela sugeriraju\u0107i da ti milijuni pogana moraju biti spa\u0161eni bez vjere u Krista. I usput osloba\u0111aju\u0107i Boga od odgovornosti za sada\u0161nju tjeskobu me\u0111u ljudima, on je rekao, \u201cBog \u010dini najbolje \u0161to mo\u017ee sa mo\u0107i koju ima.\u201d<\/p>\n

              The Church Times je prije nekoliko godina objavio \u010dlanak o Maorima, od kojeg su sljede\u0107i izvadci vrlo sugestivni \u0161to se ti\u010de uzroka neuspjeha crkve da prosvjetli svijet u bilo kojem znatnom stupnju. Pismo se je prvobitno bilo pojavilo u jednim novinama u Novom Zelandu, i glasi:<\/p>\n

              \u201cVi ste objavili prije nekoliko dana izvje\u0161taj o tome \u0161to se dogodilo na sastanku o Maorima, sazvanom od Biskupa Kristove crkve. Ja sam bio prisutan na sastanku, i htio bih da ste mi dali priliku odgovoriti na jedno od pitanja koja nam je postavio Biskup, naime: Za\u0161to je vatra Kr\u0161\u0107anske vjere toliko slaba me\u0111u Maorskim narodom u mojoj biskupiji? Ja \u0107u vam re\u0107i \u0161to ja vjerujem da je razlog. Mi Maori smo zbunjeni i smeteni u na\u0161im umovima sa izvanrednim na\u010dinom na koji vi Evropljani tretirate va\u0161u religiju. \u010cini se da nitko me\u0111u vama nije siguran da li ona zna\u010di i\u0161ta ili ni\u0161ta. Kod nadmetanja ranih misionara mi smo zamjenili ono za \u0161to su nam oni rekli da je prava religija za onu na\u0161ih prao\u010deva, koju su oni nazvali la\u017enom. Mi smo prihvatili Knjigu koja sadr\u017ei povijest i propise \u201cPrave Religije\u201d kao da je zaista Rije\u010d Bo\u017eja koja je obvezuju\u0107a za nas, njegova stvorenja. Mi smo prinosili svakodnevno, ujutro i uve\u010der, obo\u017eavanje Stvoritelju u svakoj pagodi i selu kroz cijeli Novi Zeland. Mi smo dr\u017eali sedmi dan svetim, suzdr\u017eavaju\u0107i se od svake vrste posla iz po\u0161tovanja prema bo\u017eanskoj zapovijedi, i iz istog smo razloga ukinuli ropstvo i poligamiju, premda smo \u010dine\u0107i to u potpunosti dezorganizirali na\u0161 dru\u0161tveni sistem i sveli na\u0161e plemstvo na siroma\u0161tvo i nanijeli mnogo boli onima koji su bili prisiljeni razdvojiti neke od najosjetljivijih veza ljudskih odnosa. Ba\u0161 kada smo po\u010deli odgajati na\u0161u djecu da upoznaju i slu\u0161aju Boga koji se je o\u010ditovao kroz Isusa Krista, Evropljani su do\u0161li u velikim brojevima u ovu zemlju. Oni su posjetili na\u0161a sela i pokazali su se vrlo prijateljskima, ali mi smo zapazili da oni ne odaju isto po\u0161tovanje prema Bibliji kao \u0161to mi \u010dinili mi novaci. Rimokatolici su nam rekli da samo oni znaju ispravno tuma\u010denje, i da ako im se ne pridru\u017eimo na\u0161e bi du\u0161e mogle biti izgubljene. Nakon njih su slijedili Baptisti, koji su ismijali na\u0161e predstavljanje na\u0161e djece Kristu u kr\u0161tenju, i rekli nam da ako mi nismo bili uronjeni mi uop\u0107e nismo kr\u0161teni Kr\u0161\u0107ani. Zatim su do\u0161li Prezbiterijanci, koji su rekli da je ured Biskupa bio nebiblijski, i da podla\u017eu\u0107i se tome da budemo potrv\u0111eni od Biskupa Selwyna da smo mi pro\u0161li kroz besmislenu ceremoniju. Na kraju su do\u0161la Plymouth Bra\u0107a, koji su nam rekli da Krist nikada nije bio uspostavio vidljivu crkvu ili slu\u017ebu uop\u0107e, nego da svatko treba biti svoj vlastiti sve\u0107enik i napraviti svoje vlastito vjersko u\u010denje.<\/p>\n

              \u201cOsim zbunjenosti u na\u0161im umovima prouzro\u010dene bezbo\u017enim primjerom ve\u0107ine Evropljana, i suprotno u\u010denju datom od sve\u0107enika religije, mi smo bili smeteni sa pona\u0161anjem vlade, koja, dok izjavljuje da je vezana moralnim kodom koji je sadr\u017ean u Bibliji, ne oklijeva, kada smo mi postali slabi, prekr\u0161iti sve\u010dana obe\u0107anja koja su nam bila data kada smo bili brojniji i ja\u010di od Evropljana. Veliko je bilo na\u0161e iznena\u0111enje kada je Parlament, sastavljen ne od neu\u010denih, ljudi neplemenita roda, nego od Evropske gospode, i tobo\u017enjih Kr\u0161\u0107ana, izbacio Biblije iz \u0161kola, i, dok usmjeravaju\u0107i u\u010ditelje da marljivo pou\u010davaju djecu Novog Zelanda svim vrstama spoznaje, su im rekli da ih nikako ne pou\u010davaju o Kr\u0161\u0107anskoj religiji, bilo \u0161to o Bogu i njegovim zakonima. Moj me poganski u\u010ditelj pou\u010davao da se bojim Nevidljivih Sila i da ih po\u0161tujem, i moji su me roditelji pou\u010davali da uskla\u0111ujem svaki postupak mog \u017eivota u poslu\u0161nosti Atuasu, koji \u0107e me kazniti ako ga uvrijedim. Ali moja djeca nisu sada pou\u010davana u \u0161kolama ove Kr\u0161\u0107anske zemlje da po\u0161tuju ijedno bi\u0107e iznad policajca, ili da se boje bilo kojeg sudca njihovih postupaka iznad Vladinog Predstavnika.<\/p>\n

              \u201cMislim, da kada nam je Biskup Kristove crkve postavio drugi dan pitanje na koje sam ve\u0107 ukazao, da smo ga mogli s pravom pitati da nam najprije ka\u017ee za\u0161to vatra vjere gori toliko slabo me\u0111u njegovim narodom. Mi smo mogli citirati prikladne rije\u010di iz te Knjige koju Engleski narod \u017eeli svatko za sebe za svoje pravilo \u017eivota, i po\u0161tuju kao Rije\u010d \u017divog Boga: Lije\u010dni\u010de, izlije\u010di sam sebe.\u201d<\/p>\n

              \u201cMo\u017eeli se neuke Maore kriviti za mlakost u slu\u017ei Bo\u017ejoj, \u010dije \u00a0postojanje kako su im rekli njegovi postavljeni sve\u0107enici nijedan \u010dovjek u Kr\u0161\u0107anstvu ne mo\u017ee potvrditi? Ja ponekada mislim, gospodine, da bi moja djeca imala bolju \u0161ansu razviti se u \u010dasne mu\u0161karce i \u017eene, i da bi imala bolji izgled sre\u0107e kada do\u0111e vrijeme za njih da u\u0111u u nevidljivi svijet i sretnu njihovog Tvorca, da, sam poput prvog Maorskog kralja (Potatua), Ja odbio napraviti otvoreno ispovijedanje va\u0161e religije, sve dok kao \u0161to je on rekao: \u201cShvatite najprije me\u0111u soboom \u0161to je zapravo religija.\u201d Bolje je, ja mislim, stvarno vjerovanje u nevidljivi duhovni svijet koje je podr\u017eavalo moje pretke nego ono od ljudi na\u010dinjeno koje su Evropljani tra\u017eili da ga mi zamjenimo za njega.<\/p>\n

              Va\u0161, itd.<\/p>\n

              “TANGATA MAORI.”<\/p>\n

              Sljede\u0107i izvadak iz \u010dlanka North American Reviewa od Wong Chin Fooa, obrazovanog Kineza, koji je diplomirao na jednom od na\u0161ih fakulteta u Novoj Engleskoj, daje sli\u010dne sugestivne razloge za preferiranje religije njegovih o\u010deva u odnosu na Kr\u0161\u0107anstvo. Wong Chin Foo je rekao:<\/p>\n

              \u201cRo\u0111en i odgajan kao poganin, Ja sam u\u010dio i prakticirao njegov moralni i religiozni kod; i postupaju\u0107i po tome ja sam bio koristan i sebi i mnogima drugima. Moja je savjest bila \u010dista, i moje nade u budu\u0107i \u017eivot nisu bile zasjenjene sa zbunjuju\u0107om sumnjom. Ali, kada sam imao sedamnaest, bio sam premje\u0161ten usred va\u0161e upadljive Kr\u0161\u0107anske civilizacije, i u tom upe\u010datljivom razdoblju \u017eivota Kr\u0107anstvo mi se predstavilo isprva pod svojim najprimamljivijim aspektima; ljubazni Kr\u0161\u0107anski prijatelji postali su posebno zabrinuti za moju materijalnu i religioznu dobrobit, a ja sam bio samo previ\u0161e voljan znati istinu. Zatim sam bio ubje\u0111en da posvetim svoj \u017eivot stvari Kr\u0161\u0107anskih misija. Ali prije ulaska u tu uzvi\u0161enu misiju, morao sam nau\u010diti Kr\u0161\u0107ansku doktrinu koju \u0107u pou\u010davati, i ovdje na pragu ja sam bio smeten mno\u0161tvom Kr\u0161\u0107anskih sekti, od kojih svaka tvrdi da ima monopol na jedinim i uskim putem u nebo.<\/p>\n

              \u201cPogledao sam u Prezbiterijanizam samo da bih se povukao zgra\u017eaju\u0107i se od vjerovanja u nemilosrdnog Boga koji je davno prije predodredio ve\u0107inu bespomo\u0107ne ljudske rase na vje\u010dni pakao. Propovijedati takvo u\u010denje inteligentnom poganskom svijetu ne samo da bi podiglo u njhovim umovima sumnje u moj zdravi um, ako ne vjeruju da la\u017eem. Zatim sam uronio u Baptisti\u010dka u\u010denja, ali na\u0161ao sam toliko mnogo sekti u njima razli\u010ditih \u201c\u0161koljaka,\u201d koje ratuju oko osnovanosti pokretanja hladne vode te za metodu i na\u010din kori\u0161tenje iste, da sam postao zgro\u017een sa takvom trivijalno\u0161\u0107u; i pitanje o Gospodinovoj Ve\u010deri ili ne samo me je impresioniralo da su neki bili vrlo \u0161krti i isklju\u010divi sa njihovim komadi\u0107em kruha i vina, a drugi malo manje. Metodizam me je udario poput groma – i – munjevita religija – samo puno pri\u010de i buke.<\/p>\n

              Mo\u017ee\u0161 ga udariti, ili \u0107e on udariti tebe, poput gr\u010da – i tako si \u201cdo\u017eivio\u201d religiju. Kongregacionalisti su me odvratili sa njihovom uko\u010deno\u0161\u0107u i samosvjesnom istinskom pobo\u017eno\u0161\u0107u, i njihovom \u017eeljom za jedino visokozvu\u010dnim udru\u017eenjima. Unitarizam \u010dini se sumnja u sve, pa \u010dak i u sebe. Brojne druge Protestantske sekte temeljene jedino na nekom novitetu ili eskcentri\u010dnosti – poput Kvekerizma – na\u0161ao sam da nisu dostojne ozbilnjog prou\u010davanja od strane jednog ne – Kr\u0161\u0107anina. Ali u jednoj se stvari ova masa Protestantskih razdora srda\u010dno sla\u017eu, a to je da su ujedinjeni u mr\u017enji Katolicizma, starijeg oblika Kr\u0161\u0107anstva. I Katolicizam je uzvratio sa interesom na to neprijateljstvo. Ono je nadmeno objavilo da je ono samo jedina prava crkva, izvan koje nema spasenja – za Protestante posebno; da je njegov glavni prelat bio osobni Bo\u017eji predstavnik na zemlji; i da je on bio nepogre\u0161iv. Tu je bilo vjersko jedinstvo, mo\u0107 i autoritet sa osvetom. Ali, u refrenu, moji su me bri\u017eni Protestantski prijatelji zamolili da se ne doti\u010dem Katolicizma, objavljuju\u0107i da je bio gori od poganizma – sa \u010dim se sla\u017eem; ali ista crta argumentacije me je tako\u0111er uvjerila da je Protestantizam stajao u istoj kategoriji. U stvari, \u0161to sam vi\u0161e prou\u010davao Kr\u0161\u0107anstvo u njegovim razli\u010ditim fazama, i slu\u0161ao kritiziranja jedne sekte o drugima, vi\u0161e mi se \u010dinilo da je to \u201cmjed \u0161to zve\u010di i cimbal \u0161to je\u010di.\u201d<\/p>\n

              \u201cZovite nas poganima ako ho\u0107ete, Kinezi su vam ipak nadre\u0111eniji u dru\u0161tvenom upravljanju i dru\u0161tvenom ure\u0111enju. Me\u0111u \u010detiri stotine milijuna Kineza ima manje ubojstava i razbojstava u godini dana nego u Dr\u017eavi New York. Istina je, Kina podr\u017eava luksuznog monarha \u010diji se svaki hir mora zadovoljiti; ipak, ujedno, njegov je narod najlak\u0161e oporezovan u svijetu, imaju\u0107i gotovo ni\u0161ta za platiti osim zaoranog tla, ri\u017ee i soli; i ipak ona nema niti jedan jedini dolar nacionalnog duga…<\/p>\n

              \u201cKr\u0161\u0107ani se stalno uznemiruju oko religije; oni grade velike crkve i izgovaraju duge molitve, no ipak postoji vi\u0161e zlo\u0107e u susjedstvu jednog crkvenog podru\u010dja od tisu\u0107u ljudi u New Yorku, nego me\u0111u jednim milijunom pogana, koji nemaju ni crkve ni propovijedi. Kr\u0161\u0107ani govore dugo i glasno o tome kako biti dobar i postupati dare\u017eljivo. Sve je u dobro\u010dinstvu a ne u bratstvu – \u201cTamo je psu kora i budi zahvalan!\u201d I da li je prema tome ikakvo \u010dudo da postoji vi\u0161e slomova srca i samoubojstava u jednoj dr\u017eavi New York nego u godini dana nego u cijeloj Kini?<\/p>\n

              \u201cRazlika izmme\u0111u poganina i Kr\u0161\u0107anina je da poganin \u010dini dobro zbog \u010dinjenja dobra. S Kr\u0161\u0107aninom je slu\u010daj, ono malo dobra \u0161to \u010dini on \u010dini za neposrednu \u010dast i za budu\u0107u pla\u0107u; on posu\u0111uje Gospodinu i \u017eeli slo\u017eenu kamatu. U stvari, Kr\u0161\u0107anin je dostojan nasljednik svojih vjerskih predaka. Pogani \u010dine mnogo a ka\u017eu malo o njemu, Kr\u0161\u0107anin \u010dini malo dobra, ali kada \u010dini on ga \u017eeli u novinama i na svom nadgrobnom spomeniku. Ljubi ljude zbog dobra koje oni \u010dine tebi prakti\u010dna je Kr\u0161\u0107anska ideja, ne zbog dobra koje bi ti trebao \u010diniti njima kao stvar ljudske du\u017enosti. Stoga Kr\u0161\u0107ani vole pogane; da, poganske posjede; i u omjeru s njima Kr\u0161\u0107anska ljubav raste u ja\u010dini. Kada su Englezi \u017eeljeli Kinesko zlato i trgovinu, oni su rekli da su \u017eeljeli \u201cotvoriti Kinu za njihove misionare.\u201d I opijum je bio glavni, u stvari jedini, misionar kojeg su o\u010dekivali kad su bili prisiljeni otvoriti luke. I to neslavno uvo\u0111enje Kr\u0161\u0107anstva me\u0111u Kineze u\u010dinilo je mnogo \u0161tete, dru\u0161tvene, i moralne, u Kini, nego sve humanitarne agencije Kr\u0161\u0107anstva mogu izlje\u010diti u dvije stotine godina. I na vas, Kr\u0161\u0107ane, i na va\u0161u pohlepu za zlatom, mi svaljujemo krivnju rezultiraju\u0107eg zlo\u010dina; desetaka milijuna po\u0161tenih, korisnih mu\u0161karaca i \u017eena poslanih time u preranu smrt nakon kratkog, jadnog \u017eivota, pored fizi\u010dke i moralne klonulosti koja se podrazumjeva \u010dak i kada nema preranog ubijanja! I ovo veliko nacionalno prokletstvo bilo je stavljeno na nas s vrhom Kr\u0161\u0107anske bajunete. I vi se onda \u010dudite za\u0161to smo mi pogani? Jedina pozitivna stvar zbog koje su Kr\u0161\u0107ani ostavili dojam na poganstvo je da bi oni \u017ertvovali religiju, \u010dast, na\u010delo, kao \u0161to to i rade i \u017eivot – za zlato. I oni licemjerno ka\u017eu jadnim poganima: \u201cVi morate spasiti va\u0161e du\u0161e vjeruju\u0107i kao \u0161to i mi \u010dinimo!…\u201d<\/p>\n

              \u201c\u010cinite drugima kao \u0161to bi ste \u017eeljeli da oni \u010dine vama,\u201d ili \u201cLjubi svog bli\u017enjeg kao samog sebe,\u201d veliki je bo\u017eanski zakon kojeg Kr\u0161\u0107ani i pogani podjednako dr\u017ee, ali kojeg Kr\u0161\u0107ani ignoriraju. To je ono \u0161to me dr\u017ei poganinom! I ja iskreno pozivam Kr\u0161\u0107ane Amerike ka Konfuciju.\u201d<\/p>\n

              O sljede\u0107em sli\u010dnom slu\u010daju se izvjestilo u \u0161tampi, o \u017eeni iz Indije – Pundita Ramabai – koja je posjetila Boston prije nekoliko godina i pripremala se vratiti u Indiju kako bi u\u010destvovala u pou\u010davanju \u017eena vi\u0161e kaste u Indiji. Nije joj bilo lako re\u0107i kojoj denominaciji Kr\u0161\u0107ana ona pripada. Reporter joj je postavio pitanje, i ona je odgovorila:<\/p>\n

              “Ja pripadam univerzalnoj Kristovoj crkvi. Ja susre\u0107em dobre Baptiste, Metodiste, Episkopalce i Prezbiterijance, i svaki ka\u017ee ne\u0161to o Bibliji. Stoga \u010dini mi se boljim i\u0107i tamo i na\u0107i najbolje \u0161to mogu.[Mudra odluka.] I tamo ja nalazim Krista Spasitelja svijeta, i njemu ja dajem svoje srce. Bila sam kr\u0161tena kad sam bila u Engleskoj, i ja dru\u017eim sa svim Kr\u0161\u0107anskim narodom koji mi to dozvoli. Ja ne izjavljujem da sam dio bilo koje posebne denominacije jer bih se \u017eeljela vratiti u Indiju jednostavno kao Kr\u0161\u0107anin. Meni se \u010dini da Novi Zavjet, i posebno rije\u010di na\u0161eg Spasitelja, su dovoljno razra\u0111en kredo. Ja vjerujem kao \u0161to nam je Spasitelj rekao i njegova poruka do\u0161la kroz Ivana do nas, da je Bog duh, svjetlo i ljubav; da je on stvorio, osvjetljava i pro\u017eima svemir; da je Isus, Njegov Sin i Sluga, apostol na\u0161e vjere, bio poslan od njega da bude spasitelj i vo\u0111a njegove djece; da svi oni koji vjeruju u njega imaju pravo biti sinovima Bo\u017ejim; i da je sveti duh na\u0161 vodi\u010d i utje\u0161itelj, veliki Bo\u017eji dar kroz Krista; da postoji samo jedna Crkva, i da svi koji priznaju Isusa kao svog Spasitelja jesu \u010dlanovi te Crkve. Ja vjerujem da \u0107e mi biti dano sve ono \u0161to je potrebno za moje spasenje, i Ja se gorljivo molim da mi Bog dodijeli milost da budem tra\u017eitelj i sljedbenik istine i vr\u0161itelj njegove volje. U Bostonu su mi rekli da sam Unitarijanka; Ja sam im rekla da nisam. Niti sam Trinitarijanac. Ja uop\u0107e ne razumijem te suvremene izmi\u0161ljotine uop\u0107e. Ja sam jednostavno Kr\u0161\u0107anin, i Novi Zavjet me pou\u010dava o mojoj novoj religiji.\u201d<\/p>\n

              Japanski obra\u0107enici na Kr\u0161\u0107anstvo pokazali su sli\u010dan duh, njihov plemeniti pravac bio je i ozbiljan prijekor nominalnim crkvama i njihovim u\u010denjima i prekrasan komentar o mo\u0107i Rije\u010di Bo\u017eje. O njihovim mi\u0161ljenjima o u\u010denjima svijeta Kr\u0161\u0107anstva, i o njihovoj odlu\u010dnosti da se dr\u017ee jedino Biblije, imamo sljede\u0107i objavljeni izvje\u0161taj:<\/p>\n

              \u201cKada se je Japansko Carstvo naglo otvorilo Ameri\u010dkoj trgovini, Ameri\u010dke crkve bile su veoma revne za prozelitiziranje te zemlje na njihovih nekoliko vjerskih konfesija. Poslani misionari su utvrdili da bi njihova podjela mogla biti preprekom uspjehu, i slo\u017eili su se da sakriju njihove razlike i da rade zajedno za same du\u0161e, jednostavno predstavljaju\u0107i jednog Boga, i Krista kao razapetog za gre\u0161nike, sve dok ne zadobiju upori\u0161te. Prikrivanje je uspjelo toliko dobro da su se 1873, na inzistiranje doma\u0107ih odbora s obzirom na sekta\u0161ku vr\u0161idbu, slo\u017eili da su obra\u0107enici dovoljno brojni da se opravda podjela plijena.<\/p>\n

              \u201cAli kada je prijevara bila pa\u017eljivo razotkrivena obra\u0107enicima od poganstva, nastala je neo\u010dekivana pote\u0161ko\u0107a. Ti su se Japanski Kr\u0161\u0107ani okupili i sastavili peticiju, u kojoj su utvrdili radost i mir i pravednost koje su prona\u0161li u Kristu Isusu, i prigovaraju\u0107i s obzirom na podjele, suprotne Rije\u010di i duhu Bo\u017ejem, i pozivaju\u0107i misionare, budu\u0107i da su priznali takvo \u017ealosno stanje stvari u svojoj zemlji, da se vrate u Ameriku i prepuste daljnju evangelizaciju Japana njima.<\/p>\n

              \u201cPrimjerci te peticije bili su proslje\u0111eni razli\u010ditim Odborima koji su podr\u017eavali i kontrolirali misionare, i bili su poslani zastupnici da istra\u017ee tu stvar i podnesu izvje\u0161taj. Jedan od tih zastupnika, \u010dije je pismo bilo objavljeno u The Independent (N. Y.), ka\u017ee da su tim umovima, netom izvedenima iz tame poganstva, \u201cjednostavne radosti spasenja zasjenile sve druge bojazni,\u201d i \u201cda \u0107e trebati mnoge godine prije nego \u0107e ih se mo\u0107i indoktrinirati finim nijansama razlika koje dijele svijet Kr\u0161\u0107anstva.\u201d Ipak, ovi \u010dije su \u201cbojazni\u201d zasjenile \u201cradosti spasenja\u201d i koji su isklju\u010dili ljubav Bo\u017eju, ustrajali su u radu podjele. Bo\u017eji duh, kao i uvijek, potaknuo je te po\u0161tene du\u0161e da se sastaju samo u Isusovo ime. Najslo\u017eenija stvar u radu sekta\u0161kog misionara je \u201cindoktrinirati obra\u0107enika u fine razlike koje dijele svijet Kr\u0161\u0107anstva.\u201d Vrlo je mali broj pripadnika bilo koje sekte u Americi tako indoktriniran. Oni imaju predrasude i svladani su drugim bojaznima od stvarnih uvjerenja. Veoma mali procenat, ima bilo \u0161to poput inteligentne svijesti o vjerskim konfesijama i razlikama koje ih odvajaju od drugih sekti.\u201d<\/p>\n

              Takva su osje\u0107anja inteligentnih pogana, smetenih i zbunjenih sa krivim prikazivanjima bo\u017eanskog karaktera i u\u010denja. Ali mi se radujemo \u0161to znamo da, unato\u010d sukobu u\u010denja i nekr\u0161\u0107anskom vladanju mno\u0161tva tobo\u017enjih Kr\u0161\u0107ana, i od tzv. Kr\u0161\u0107anskih nacija, svo Kr\u0161ansko misionarsko naprezanje me\u0111u poganskim narodima nije bil uzalud, nego da je tu i tamo sjeme bo\u017eanske istine palo na dobra i po\u0161tena srca i donijelo plodove pravednosti i pravog Kr\u0161\u0107anskog karaktera. Me\u0111utim zasluga za takve plodove ne mo\u017ee se pripisati vjerskim u\u010denjima, nego Rije\u010di i Duhu Bo\u017ejem, unato\u010d zbunjenosti ljudskih kreda. Gospodin ukazuje na Staro Zavjetna i Novo Zavjetna Pisma kao na \u201cdvojica mojih svjedoka\u201d (Otkr. 11:3), i oni su vjerno donijeli svjedo\u010danstvo svakoj naciji.<\/p>\n

              Da li \u0107e poganski religionisti imati ikakav stav da se pove\u017eu sa nominalnim Kr\u0161\u0107anstvom, mi nemam nikakve potvrdne pokazatelje. Ba\u0161 naprotiv, njihovi predstavnici na Svjetskom Parlamentu Religija bili su impresionirani uglavnom sa ravnodu\u0161no\u0161\u0107u Kr\u0161\u0107anske religije prema njihovoj procjeni sebe samih; ali \u201csigurna prooro\u010dka rije\u010d\u201d pokazuje veoma jasno da \u0107e razli\u010dite Protestantske sekte formirati kooperativnu uniju ili federaciju, i da \u0107e se Katolicizam i Protestantizam povezati, s tim da nijedno ne\u0107e izgubiti identitet. To su dva kraja crkvenih nebesa koja \u0107e se, kako se njihova zbunjenost pove\u0107ava, saviti kao svitak (Iza. 34:4; Otkr. 6:14) za samoza\u0161titu – kao razli\u010diti i odvojeni svici, ali ipak u neposrednoj blizini jedno drugome.<\/p>\n

              Protestanti su se pokazali spremnima za ovaj \u017eeljeni cilj da u\u010dine gotovo svaki kompromis, dok je Papinstvo zauzelo vrlo pomirljiv stav. Svaki inteligentan promatra\u010d je svjestan tih \u010dinjenica; i svaki \u010ditatelj povijesti zna poguba karakter tog velikog antikristovog sistema koji sada vidi, u velikoj zbunjenosti Protestantizma, svoju priliku za ponovno vra\u0107anje mo\u0107i. I, premda shva\u0107aju\u0107i u sebi snagu mo\u0107niju od one podijeljenog Protestantizma, veliki se Papinski sistem tako\u0111er boji pribli\u017eavaju\u0107e krize, i stoga \u017eeli jako tjeskobno uniju Kr\u0161\u0107anstva, Papinskog i Protestantskog, civilnog i vjerskog.<\/p>\n

              Sljede\u0107i izvadak iz novina od istaknutog \u201cPavlinskog Oca,\u201d Waltera Elliota, iz New York citya, \u010ditan na Kolumbijskom Katoli\u010dkom Kongresu 1893, pokazuje namjeru Rimske crkve da iskoristi sada\u0161nju zbunjenost Protestantizma. On je rekao:<\/p>\n

              \u201cKolaps dogmatskog Protestantizma je na\u0161a prilika. Denominacije, i \u201ckreda,\u201d i \u201c\u0161kole,\u201d i \u201ckonfesije\u201d raspadaju se na komadi\u0107e pred na\u0161im o\u010dima. Veliki su ih ljudi gradili, mali ih ljudi mogu sru\u0161iti. Ta nova nacija ne mo\u017ee a da ne gleda s prezirom institucije[Protestantske] te\u0161ko udvostru\u010duju\u0107i svoj vlastiti kratki \u017eivot, a ipak potpuno oronuo; ne mo\u017ee a da ne gleda sa strahopo\u0161tovanjem instituciju[Rimokatoli\u010dku Crkvu] \u010dijim je \u017eivotom velika republika je mogla pro\u0107i njenu karijeru skoro bezbroj puta. Ja vam ka\u017eem da jakost nacionalne omladine mora biti zapanjena na svje\u017einu vi\u0161egodi\u0161nje[Rimokatoli\u010dke] religije, i mora ju naskoro pozdraviti kao bo\u017eansku. Dogme starijeg Protestantizma blijede iz umova ljudi, ili bile odba\u010dene.\u201d<\/p>\n

              Papa Leo XIII u enciklici, ponudio je Rimokatolicima nagradu da se mole za obra\u0107enje Protestanata na Rimsku crkvu, nagrada je bilo osloba\u0111anje na neko vrijeme od bolova \u010distili\u0161ta. Iz njegovog obra\u0107anja Protestantima, koje sa\u010dinjava dio enciklike, mi citiramo sljede\u0107e rije\u010di: \u201cSa gore\u0107om ljubavi se sada okre\u0107emo prema tim ljudima, koji su u novije doba pod utjecajem izvanrednih gr\u010deva, zemaljskih i materijalnih, napustili krilo Rimske crkve. Zaboraviv\u0161i protekle doga\u0111aje, neka izdignu svoje duhove iznad ljudskih stvari, i, \u017ee\u0111aju\u0107i jedino za istinom i spasenjem, razmotre crkvu koju je utemeljio Isus Krist. Ako \u0107e tada usporediti njihove vlastite crkve sa ovom crkvom i uvidjeti do \u010dega je do\u0161la pro\u0161la religija s njima, oni \u0107e spremno priznati da zaboraviv\u0161i primitivne tradicije u nekoliko va\u017enih to\u010daka, plima i oseka razli\u010ditosti u\u010dinila je da skliznu u nove stvari. I oni ne\u0107e pore\u0107i da od istina koje su autori tog novog sustava stvari uzeli sa sobom kada su se odcjepili te\u0161ko da je ostala ijedna izvjesna i autoritativna formula….<\/p>\n

              \u201cMi jako dobro znamo koliko je mnogo dugih i bolnih napora neophodno da se dovede poredak stvari kojeg bi smo mi \u017eeljeli vidjeti obnovljenog, i neki mogu misliti mo\u017eda da se mi previ\u0161e nadamo, te\u017ee\u0107i za idealom kojeg bi se radije trebalo \u017eeljeti nego o\u010dekivati. Ali mi pola\u017eemo svu na\u0161u nadu i pouzdanje na Isusa Krista, Spasitelja ljudske rase, imaju\u0107i na umu velike stvari koje su bile ostvarene jednom po tzv. ludosti kri\u017ea i njegovim propovijedanjem mudrom svijetu, koji je gledao na prenera\u017eene i smetene. Posebno molimo kne\u017eeve i vladare, u ime njihovog politi\u010dkog predvi\u0111anja i brige za interese njihovih naroda, da odva\u017eu jednako na\u0161e planove, i podrede ih njihovoj naklonosti i autoritetu. Gdje je samo dio plodova koje o\u010dekujemo pobrati, korist ne bi bila mala usred sada\u0161njeg brzog pada svih stvari, i kada se prevladavaju\u0107em nemiru pridru\u017eio strah od budu\u0107nosti.<\/p>\n

              \u201cPosljednje stolje\u0107e ostavilo je Evropu umornu od katastrofa i jo\u0161 uvijek drhte\u0107i od gr\u010deva s kojima je bila potre\u0161ena. Ne bi li moglo stolje\u0107e koje sada ide svom kraju ostaviti kao naslje\u0111e ljudskoj rasi nekoliko obe\u0107anja o slozi i nadi kao velikih prednosti ponu\u0111enih s jedinstvom Kr\u0161\u0107anske vjere?\u201d<\/p>\n

              Da je trend Protestantizma prema Rimu ne mo\u017ee se pore\u0107i. To je bio pravi zna\u010daj istaknutog dijela datog Rimokatolicima u velikom Vjerskom Parlamentu; i izra\u017eena je tjeskobna zabrinutost svih zainteresiranih za pokret Protestantske unije da osiguraju savez, ako ne uniju, sa Rimskom Crkvom. Jedna od tema u Prezbiterijanskom kredu koju se sada smatra odbojnom, i za koju je predlo\u017eena izmjena, je ona koja se odnosi na Papinstvo kao Antikrista.<\/p>\n

              Sljede\u0107e pismo Metodisti\u010dkog sve\u0107enika o Kr\u0161\u0107anskoj Uniji upu\u0107eno Kardinalu Gibbonu, sna\u017eno ukazuje na tu sklonost pme\u0111u Protestantima:<\/p>\n

              Taunton, Mass.<\/p>\n

              \u201cDragi Kardinale: Vi ste, bez sumnje upoznati sa i zainteresirani za \u010dinjenicu da postoji pokret me\u0111u Protestantskim crkvama prema ponovnom okupljanju. Ako se takvo ponovno okupljanje dogodi, za\u0161to ne bi uklju\u010divalo Rimokatoli\u010dku crkvu? Nema li Rimska crkva neki temelj za predlo\u017eiti na kojem bi svi mogli stajati? Nije li nam ona dala ustupke koji mogu biti privremeni, ako ona vjeruje da smo mi u krivu, sve dok ne nau\u010dimo Krista i njegove planove jo\u0161 savr\u0161enije?<\/p>\n

              \u201cU jedno sam siguran, da osobno ja imam rastu\u0107u sklonost da se sve vi\u0161e i pa\u017eljivije zanimam za dobro svih grana Kr\u0161\u0107anske crkve, i ja shva\u0107am da nisam sam u tome. Iskreno va\u0161,<\/p>\n

              Geo. W. King, Pastor Prve M.E. Crkve.\u201d<\/p>\n

              Na to je Kardinal odgovorio kako slijedi:<\/p>\n

              Kardinalova rezidencija, Baltimore.<\/p>\n

              \u201cVel. Geo. W. King, Dragi Gospodine: U odgovoru na va\u0161u molbu dopustite da ka\u017eem da su va\u0161e te\u017enje za ponovnim okupljanjem Kr\u0161\u0107anstva dostojne sve hvale.<\/p>\n

              \u201cTo bi ponovno okupljanje bilo samo fragmentarno ako bi Katoli\u010dka Crkva bila izuzeta. Bilo bi tako\u0111er nemogu\u0107e; jer unija ne mo\u017ee biti mogu\u0107a bez \u010dvrstog Biblijskog temelja, a on je prona\u0111en u priznanju Petra i njegovog nasljednika kao vidljive glave crkve.<\/p>\n

              \u201c\u0147e mo\u017ee biti stabilne vladavine bez glave, bilo u civilnom, vojnom ili crkvenom \u017eivotu. Svaka Dr\u017eava mora imati svog upravitelja, i svaki grad mora imati svog gradona\u010delnika ili op\u0107inskog na\u010delnika sa nekom titulom. Ako crkve svijeta tra\u017ee glavu, gdje \u0107e prona\u0107i onu sa standardom autoriteta ili obi\u010dajnim pravom izuzev Rimskog Biskupa? – ne u Canterburiju ili Konstantinopolu.<\/p>\n

              \u201c\u0160to se ti\u010de uvjeta ponovnog okupljanja, oni \u0107e biti lak\u0161i nego se to obi\u010dno misli. Katoli\u010dka crkva dr\u017ei do svih jasnih doktrina Protestantskih crkava, i priznanje Papinske pravne nadmo\u0107i olak\u0161alo bi da ona prihvati druga u\u010denja. Vi ste nam bli\u017ei nego \u0161to mislite. Mnoga su u\u010denja pripisana crkvi koje ona odbacuje.<\/p>\n

              Vjerno va\u0161 u Kristu, J. Card. Gibbons.”<\/p>\n

              Na to je bio poslan sljede\u0107i odgovor, i suglasno\u0161\u0107u gospode na objema stranama pisma su u\u010dinjena javnima u interesu \u017eeljene unije.<\/p>\n

              \u201cDragi Kardinale: Va\u0161 se je odgovor pro\u010ditao s mnogo zanimanja. Ne bi li bilo mudra i vrijedna stvar za Katoli\u010dku crkvu da iznese Protestantskim crkvama mogu\u0107i temelj unije (opisuju\u0107i stvar u dovoljno detalja) ne\u0161to nalik Chicago-Lambeth prijedlozima Episkopalne crkve? Ja znam koliko je mnogo Metodisti\u010dka crkva, i zaista cijela Kr\u0161\u0107anska crkva, krivo shva\u0107ena od mnogih, i ja smatram vi\u0161e nego mogu\u0107im, neizbje\u017enim, da i Katoli\u010dka crkva sli\u010dno bude krivo shva\u0107ena i pogre\u0161no procjenjena u mnogim stvarima. Ne mo\u017ee li Katoli\u010dka crkva ispraviti ta kriva shva\u0107anja od strane Protestanata u najve\u0107oj mjeri, i ne bi li to ubrzalo \u017eeljeno ponovno sjedinjenje?<\/p>\n

              \u201cJa vjerujem da je sada\u0161nje podijeljeno stanje Kr\u0161\u0107anstva koje je puno bezumlja, stida i sramote, i nema ni\u0161ta protiv sredi\u0161njeg tijela pod izvjesnim uvjetima ograni\u010denja ili zapreke.<\/p>\n

              Iskreno va\u0161, Geo. W. King.”<\/p>\n

              Osje\u0107aji popularnog Young People’s Society oko Kr\u0161\u0107anskog nastojanja prema Rimskoj crkvi bili su vrlo jasno ukazani na njegovom godi\u0161njem kongresu u Montrealu 1893. Me\u0111u delegatima na kongresu bio je poznati Hindus iz Bombaya, Indija, Vel. Gosp. Karmarkar, obra\u0107enik na Protestantsko Kr\u0161\u0107anstvo. U svojim zapa\u017eanjima pred Dru\u0161tvom on je naveo da je Rimokatolicizam bio preprekom za misionarsko djelo u Indiji. Izjava koja je nai\u0161la na vrlo o\u010dito neodobravanje na kongresu: me\u0111utim kada su Francuske Rimokatoli\u010dke novine preuzele stvar i objavile \u0161to je Hindus rekao, komentiraju\u0107i ljutito o njemu, i kao posljedica toga naknadni dio kongresa bio je ometan od strane gomile Rimokatolika, predsjedavaju\u0107i slu\u017ebenik kongresa nastojao je umiriti njihovu srd\u017ebu ustaju\u0107i usred skupa i objavljuju\u0107i da on i delegati nisu odgovorni za Gosp. Karmarkara, ostavljaju\u0107i tako svog gosta samoga da se nosi sa teretom njihovog gnjeva, jer je tako hrabro svjedo\u010dio za istinu. O\u010digledno je da je Gosp. Karmarkar bio jedini Protestant na tom kongresu, jedini koji se nije niti bojao, niti slagao sa, niti obo\u017eavao zvijer. (Otkr. 20:4) Sljede\u0107e su njegove rije\u010di kako ih je izvjestio The American Sentinel, Kolovoz, 1893:<\/p>\n

              \u201cPostoji izvanredna sli\u010dnost izme\u0111u Rimokatoli\u010dkog i Hinduisti\u010dkog obo\u017eavanja. Rimokatolicizam je samo nova oznaka na starim posudama poganizma koje sadr\u017ee smrtonosni otrov idolopoklonstva. \u010cesto nas Hindusi pitaju, kada vide Rimokatoli\u010dko obo\u017eavanje, \u201cKoja je razlika izme\u0111u Kr\u0161\u0107anstva i Hinduizma? U Indiji ne samo da se moramo boriti sa sedmoglavom a\u017edajom idolopoklonstva, nego tako\u0111er i sa hobotnicom Rimokatolicizma.\u201d<\/p>\n

              Me\u0111u nekoliko glasova podignutih protiv tog postupka Christian Endeavor Societya bile su sljede\u0107e odluke koje su bile predstavljene na patriotskom sastanku gra\u0111ana Bostona, te jednoglasno usvojene od dvije tisu\u0107e ljudi:<\/p>\n

              \u201cBudu\u0107i da je, na Christian Endeavor kongresu koji je sada u tijeku u Montrealu, Vel. S. V. Karmarkar jasno i istinito naveo prepreke za napredak Kr\u0161\u0107anstva u Indiji, spominju\u0107i demoraliziraju\u0107e utjecaje Rimokatoli\u010dke crkve, time podi\u017eu\u0107i neprijateljstvo Francuskih Rimokatolika, koji su nastojali sprije\u010diti slobodan govor na Protestantskom kongresu sa buntovni\u010dkim djelima; \u00a0prema tome<\/p>\n

              \u201cOdlu\u010dili smo, da Mi, Protestantski gra\u0111ani Bostona, u potpunosti podupremo Vel. \u00a0S. V. Karmarkara u hrabrom navo\u0111enju \u010dinjenica; i mi duboko \u017ealimo da je grupa Kr\u0161\u0107ana nastojala smiriti Rimokatolike podizanjem glasa (na \u0161to se glasno pljeskalo), o\u010dito kritiziraju\u0107i \u010dovjeka Bo\u017ejeg zbog govorenja istine.<\/p>\n

              \u201cOdlu\u010dili smo, Da kopije ovih rezolucija budu poslane dnevnim i patriotskim novinama, i proslije\u0111ene Vel. S. V. Karmarkaru.”<\/p>\n

              Jedna druga popularna Protestantska institucija, Chautauqua Literary Circle, na jednom od svojih velikih godi\u0161njih kongresa, poslala je sljede\u0107u poruku sli\u010dnom skupu Rimokatolika, nedavno pokrenutom i smje\u0161tenom na Jezeru Champlain. Poruka je bila jednoglasno usvojena i sa velikim odu\u0161evljenjem, i glasi ovako:<\/p>\n

              \u201cChautauqua \u0161alje pozdrave i najbolje \u017eelje Katoli\u010dkoj Ljetnoj \u0160koli.\u201d U odgovoru Kancelar Vincent je primio sljede\u0107e od Dr. Thomasa J. Conartya, poglavara Katoli\u010dke Ljetne \u0160kole u Plattsburghu, Jezero Champlain: \u201cU\u010denjaci Katoli\u010dke Ljetne \u0160kole u Americi duboko su zahvalni za srda\u010dne pozdrave iz Chautauque, i \u0161aljemo najbolje \u017eelje Chautauqui, zauzvrat.\u201d<\/p>\n

              Jedna druga grupa Protestanata, uglavnom onih koji podr\u017eavaju \u0160kotsku Prezbiterijansku Crkvu, je vrlo zabrinuta za to \u0161to ova nacija (koja je, od po\u010detka svog postojanja odbacila u\u010denje o bo\u017eanskom pravu kraljeva, i koja nikada nije priznala pravo bilo kojem \u010dovjeku da vlada kao \u201ckralj po milosti Bo\u017ejoj\u201d) stavlja na sebe odje\u0107u Kr\u0161\u0107anskog ispovijedanja, me\u0111utim uvelike mo\u017ee osramotiti \u010dast te ispovijedi. Jedan od glavnih ciljeva tog Nacionalnog Reformskog Pokreta, kako je nazvan, je da nametne na sve provedbu strogog dr\u017eanja Nedjelje kao dana obo\u017eavanja. I u nadi da osiguraju svoje ciljeve ve\u0107inom glasova naroda, oni su vrlo bri\u017eni da imaju njihov utjecaj nadopunjen sa Rimokatoli\u010dkim glasovima. Stoga oni izra\u017eavaju svoju spremnost da naprave bilo kakve ustupke, \u010dak i da prodaju svoju vjersku slobodu, kupljenu krvlju mu\u010denika, da zadobiju suradnju Rimske Crkve. \u010cujte njihov prijedlog izra\u017een preko glavnog organa denominacije, The Christian Statesman, koji glasi:<\/p>\n

              \u201cKada god su oni[Rimokatoli\u010dka Crkva] spremni sura\u0111ivati u pru\u017eanju otpora napretku politi\u010dkog ateizma, mi \u0107emo \u0107e rado udru\u017eiti s njima.\u201d I opet, \u201cMi mo\u017eemo \u00a0biti podvrgnuti nekim odbijanjima u na\u0161im prvim ponudama; jer jo\u0161 nije do\u0161lo vrijeme da Katoli\u010dka crkva pristane udru\u017eiti se s drugim crkvama, kao takvim; ali do\u0161lo je vrijeme da se napravi vi\u0161ekratni napredak, i da se rado prihvati suradnju u bilo kojem obliku u kojem bi oni mogli biti spremni pokazati je. To je jedna od potreba na\u0161e situacije.\u201d Vel. S. F. Scovel (Prezbiterijanac)<\/p>\n

              Isti je \u010dasopis tako\u0111er ozna\u010dio du\u017enost vlade Sjedinjenih Dr\u017eava kako slijedi: \u201c\u0147a\u0161 lijek za sve te lo\u0161e utjecaje je da imamo vladu koja \u0107e jednostavno postaviti moralni zakon i priznati Bo\u017eji autoritet iza njega, i kazniti bilo koju religiju koja se ne bi podlo\u017eila.\u201d Da, \u201cpotreba situacije\u201d doista primorava religiozne sile Kr\u0161\u0107anstva u naro\u010dite polo\u017eaje, i ne zahtijeva vrlo instan\u010dano zapa\u017eanje za primjetiti okretanje kota\u010da vjerskog napretka prema unatrag; niti da naga\u0111a gdje \u0107e vjerska sloboda biti dovedena do naglog kraja.<\/p>\n

              U \u010dlanku objavljenom u The Century Magazine, Episkopalni sve\u0107enik, Vel. \u00a0F. H. Hopkins je rekao:<\/p>\n

              \u201cU jednu stvar ja sam siguran: Ako je u vrijeme bilo kojeg od velikih razdvajanja me\u0111u Kr\u0161\u0107anima u pro\u0161losti, stanje crkve bilo kao \u0161to je danas, i ako su misli i narav onih koji su postali separatisti tada bili isti kao oni njihovih predstavnika danas, nikakvo se razdvajanje uop\u0107e ne bi desilo.[ Zaista istina!] Ova promjena na objema stranama je dokaz, meni, da Bog jedinstva i ljubavi, na svoj na\u010din i u svoje vrijeme, dovodi nas sve zajedno u njemu. [Me\u0111utim onima koji nisu opijeni sa duhom ili vinom Babilona velikog (Otkr. 17:2) to je dokaz pada vitalne pobo\u017enosti i ljubavi prema istini; i dokaz da je duh tog plemenitog pokreta, Velike Reformacije, mrtav.]\u201d<\/p>\n

              \u010cujte nadalje, jo\u0161 trezvenije svjedo\u010danstvo Arhi\u0111akona Farrara. Po ostavci na svoj polo\u017eaj kao urednika The Review of the Churches, on je dao ovu izuzetnu izjavu:<\/p>\n

              \u201cCijela stvar Reformacije nazaduje, i ako se otu\u0111eni laici ne probude na vrijeme i i izjave svoja prava kao sudionici sveop\u0107eg sve\u0107enstva svih Kr\u0161\u0107ana, probudit \u0107e se prekasno, samo da bi se na\u0161li \u010dlanovima crkve koja je postala na\u0161iroko papska \u00a0u svemu osim imena.\u201d<\/p>\n

              Dok vidimo da, u ovoj zemlji, nominalna crkva, i Papinska i Protestantska, tra\u017ee za\u0161titu i suradnju dr\u017eave, da se razli\u010dite sekte udru\u017euju zajedno radi uzajamne suradnje i obrane, zanmerauju\u0107i njihove doktrinarne razlike i nagla\u0161avaju\u0107i ono oko \u010dega se sla\u017eu, i da su svi zainteresirani za br\u017ee sklapanje unije pod bilo koju cijenu koja ne\u0107e utjecati na njihov poredak, u Evropi je stvar pone\u0161to obrnuta. Tamo civilne sile osje\u0107aju njihovu nesigurnost i opasnot vi\u0161e, i shodno tome gledaju na crkvene sile kakvu bi im pomo\u0107 mogle pru\u017eiti. Ovdje \u010deznutljivo oko crkve gleda mole\u0107ivo prema dr\u017eavi, dok tamo teruraju\u0107a prijestolja tra\u017ee potporu od crkve.<\/p>\n

              Takvo je nesretno stanje tog velikog sistema koji je sada doveden na su\u0111enje pred okupljeni svijet – tog sistema koji se ponosno naziva Kr\u0161\u0107anskim svijetom (Kristovim Kraljevstvom), ali kojega se Krist brzo i sna\u017eno odri\u010de, i veoma prikladno imenuje \u201cBabilon.\u201d Kako se pokazuje apsurdnim primjenjivati ime Kr\u0161\u0107anski svijet na kraljevstva ovog svijeta! Da li proroci prikazuju bilo koje takvo stanje stvari u slavnom Bo\u017ejem Kraljevstvu? Ho\u0107e li veliki Knez Mira i\u0107i uokolo mole\u0107i narode da priznaju njegov autoritet i daju mu njegova prava – podru\u010dja, bogatstva, ili od vlasti? Ho\u0107e li on prositi za mali dio od najsiroma\u0161nijeg seljaka ili se udvarati radi naklonosti dobrostoje\u0107ih? Ili ho\u0107e li on uposliti svoje podanike da se trude i da ulo\u017ee svoju umiru\u0107u snagu da podr\u017ee njegovo teturaju\u0107e prijestolje? Ma ne; sa dostojanstvom i autoritetom, kada do\u0111e odre\u0111eno vrijeme, on \u0107e sam uzeti svoju veliku mo\u0107 i po\u010deti svoju slavnu vladavinu; i tko \u0107e sprije\u010diti ili blokirati to?<\/p>\n

              Stoga imamo tu op\u0107e vezanje sada\u0161njih vlasti, i civilnih i crkvenih, i uzajamnu ovisnost jednog o drugome; i sa njima su vezani i interesi svih bogatih i utjecajnih – interesi kraljeva i careva i dr\u017eavnika i lordova i dama i tituliranih slu\u017ebenika i sve\u0107enika i biskupa, i sve\u0107enstva svih redova, velikih kapitalista , bankara, monopolisti\u010dkih korporacija, itd., itd. Sada\u0161nje stanje sukoba je samo sukobljavanje ideja i op\u0107e pripremanje za predstoje\u0107u krizu. Crkvene sile, na koje je u Svetom Pismu ukazano kao na sile nebesa (nominalne duhovne sile), pribli\u017eavaju se jedna drugoj, i zaista, \u201cnebesa \u0107e se kao svitak saviti\u201d; ali \u201cdok su kao trnje[jer ne mo\u017ee biti miroljubive i ugodne povezanosti Protestanata koji ljube slobodu i tiranskog duha Papinstva] \u00a0spleteni, i dok su pijani kao pijanci[opijeni s duhom svijeta, vinom Babilona], bit \u0107e pro\u017edrti kao suha strnjika.\u201d (Nahum 1:10), u velikoj kataklizmi nevolje i anarhije prore\u010denoj u Rije\u010di Bo\u017ejoj kao uvo\u0111enje Milenijskog Kraljevstva.<\/p>\n

              * \u00a0\u00a0* \u00a0\u00a0*<\/p>\n

              Ne bi smo htjeli da nas se razumije kako uklju\u010dujemo sve Kr\u0161\u0107ane kao \u201cBabilonce.\u201d Upravo suprotno. Kao \u0161to Gospodin prepoznaje neke u Babilonu kao istinite prema njemu i obra\u0107a im se sada, govore\u0107i – \u201cIzi\u0111ite iz nje, narode moj\u201d (Otkr. 18:4), tako bi smo trebali i mi; i mi se radujemo vjerovati da postoje tisu\u0107e danas koji se nisu poklonili Baalu na\u0161ih dana – Mamoni, Ponosu i Ambiciji. Neki od tih su ve\u0107 poslu\u0161no \u201cizi\u0161li iz nje,\u201d a preostali su sada na ispitu po tom pitanju, prije nego po\u0161asti budu izlivene na Babilon. Oni koji vole sebe, popularnost, svjetovno blagostanje, \u010dast od ljudi vi\u0161e nego vole Gospodina, i koji \u0161tuju ljudske teorije i sisteme vi\u0161e nego Rije\u010d Gospodnju, ne\u0107e iza\u0107i sve dok Babilon na padne i oni pro\u0111u kroz \u201cveliku nevolju.\u201d (Otkr. 7:9,14) Ali takvi ne\u0107e biti smatrani dostojnima imati udjela u Kraljevstvu. (Usporedi Otkr. 2:26; 3:21; Mat. 10:37; Marko 8:34,35; Luka 14:26,27)<\/p>\n

              * \u00a0\u00a0\u00a0* \u00a0\u00a0*<\/p>\n

              \u201cVrijeme nevolje se pribli\u017eava, \u017euri uvelike;<\/p>\n

              \u010cak i sada njeni valovi prote\u017eu se preko svijetom ra\u0161irenog mora;<\/p>\n

              O kada se njeni valovi popnu do ponosnih planina,<\/p>\n

              Ho\u0107e li neodoljivi valovi pomesti i mene?<\/p>\n

              Ili u\u017easom zahva\u0107en, \u0107u tada otkriti<\/p>\n

              \u010cudesnu prisutnost kako stoji u slavi pored,<\/p>\n

              Gaze\u0107i po vodama! Emanuel – \u017divotodavac,<\/p>\n

              S rije\u010dima ohrabrenja – \u201cNe pla\u0161ite se – to sam ja.\u201d<\/p>\n

              Da, ruka, jaka, no ipak nje\u017ena kao maj\u010dina,<\/p>\n

              Podi\u0107i \u0107e me iz rastu\u0107ih valova.<\/p>\n

              Sa mekim prijekorom, sa vi\u0161e ljubavi nego od brata:<\/p>\n

              O ti malovjerni! O za\u0161to si posumnjao?\u201d<\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n

               <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

              \u00a0 BABILON PRED VELIKIM SUDOM. NJENA ZBUNJENOST – CRKVENA Prava Crkva, Poznata Gospodinu, nema Udjela u Sudovima Babilona – Vjersko Stanje Kr\u0161\u0107anstva Ne Predstavlja Nikakvu Nadu Za Razliku od Politi\u010dke Situacije – Velika Zbunjenost – Odgovornost Vo\u0111enja Obrane Svaljuje se … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":8,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-10091","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10091"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11850,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/10091\/revisions\/11850"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}