{"id":11042,"date":"2017-03-11T00:07:55","date_gmt":"2017-03-10T22:07:55","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=11042"},"modified":"2018-07-08T23:28:17","modified_gmt":"2018-07-08T21:28:17","slug":"7-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/7-studija\/","title":{"rendered":"7. STUDIJA"},"content":{"rendered":"

NARODI SAKUPLJENI I PRIPREMA ELEMENATA ZA VELIKU VATRU BO\u017dJEG GNJEVA<\/strong><\/h1>\n

Kako su i za\u0161to narodi sakupljeni – Dru\u0161tveni element u pripremi za vatru – Nagomilavanje blaga – Pove\u0107anje siroma\u0161tva – Dru\u0161tveno trenje blizu izgaranja – Rije\u010d od Predsjednika Ameri\u010dke radni\u010dke federacije – Bogati ponekada previ\u0161e ozbiljno osu\u0111eni – Sebi\u010dnost i sloboda u kombinaciji – Neovisnost gledana od bogatih i siroma\u0161nih – Za\u0161to se sada\u0161nje stanje ne mo\u017ee nastaviti – Strojevi va\u017ean \u010dimbenik u pripremi za veliku vatru – \u017densko natjecanje – Gledi\u0161te radnika o situaciji, razumno i nerazumno – Zakon ponude i potra\u017enje neumoljiv za sve – Izgled za vanjsko industrijsko natjecanje grozan – Strahovi Gosp. Justina McCarthya za Englesku – Kier<\/p>\n

Hardie, M.P., o Radni\u010dkim izgledima u Engleskoj – Proro\u010danske rije\u010di \u010dasnog\u00a0 Jos. Chamberlaina za Britanske radnike – Nacionalna agresija u povezanosti sa Industrijskim interesima – Herr Liebknecht o Dru\u0161tvenom i Industrijskom ratu u Njema\u010dkoj – Rezolucije Me\u0111unarodnog Kongresa Unije obrtnika – Divovi u tim danima – Lista korporacija i udru\u017eenja – Barbarsko ropstvo naspram Civiliziranog ropstva – Mase izme\u0111u gonjih i donjih mlinskih kamenova – Stanje univerzalno i izvan ljudske mo\u0107i da upravlja njime.<\/p>\n

\u201cZato mene \u010dekajte – rije\u010d je Jahvina – do dana kad ustanem kao tu\u017eilac; jer ja sam odredio da se sakupe narodi, da se saberu kraljevstva, da na vas gnjev svoj izlijem, svu gor\u010dinu svoje srd\u017ebe: u vatri moje ljubomore[gnjeva] bit \u0107e sva zemlja sa\u017egana. Dat \u0107u narodima \u010diste usne, da svi mogu zazivati ime Jahvino i slu\u017eiti mu jednodu\u0161no.\u201d (Sef. 3:8,9)<\/em><\/p>\n

Sakupljanje naroda u ovim posljednjim danima, u ispunjenju gornjeg proro\u010danstva, vrlo je zna\u010dajno. Suvremena otkri\u0107a i izumi zaista su napravili od najudaljenijih krajeva zemlje susjede jedne drugima. Putovanje, po\u0161te, telegraf, telefon, trgovina, mno\u017eenje knjiga i novina, itd., doveli su cijeli svijet u znatnoj mjeri u zajednicu misli i djelovanja do sada nepoznatu. To stanje stvari ve\u0107 je u\u010dinilo neophodnim me\u0111unarodne zakone i propise koje svaka od nacija mora po\u0161tivati. Njihovi se predstavnici sastaju u Vije\u0107ima, i svaka nacija ima u svakoj drugoj naciji svoje ministre ili predstavnike. Kao rezultat tog zbli\u017eavanja nacija rezultat je tako\u0111er bilo i sazivanje Me\u0111unarodnih Izlo\u017ebi. Tu vi\u0161e ne mo\u017ee biti te isklju\u010divosti od strane bilo koje nacije koja bi isklju\u010dila svaku drugu naciju od svojih luka. Vrata sviju su nu\u017eno otvorena, i moraju ostati takvima; i \u010dak su i prepreke raznolikih jezika bile lagano prevladane.<\/p>\n

Civilizirani ljudi vi\u0161e nisu stranci ni u jednom dijelu zemlje. Njihovi prekrasno opremljeni brodovi koji plove morem nose njihove poslovne predstavnike, njihove politi\u010dke izaslanike i njihove znati\u017eeljne tragaoce za u\u017eitkom do najudaljenijih \u010detvrti sa lako\u0107om i udobno\u0161\u0107u. Veli\u010danstveni \u017eeljezni\u010dki vagoni upoznaju ih sa unutra\u0161njim zemljama, i oni se vra\u0107aju ku\u0107i natovareni sa informacijama, i s novim idejama, i osvje\u0161teni za nove projekte i pothvate. \u010cak i tupi poganski narodi bude se iz svog stolje\u0107nog sna i gledaju u \u010dudu i zaprepa\u0161tenju njihove posjetitelje izvana i u\u010de od njihovih nevjerovatnih postignu\u0107a. I oni pak sada \u0161alju svoje predstavnike van da bi oni mogli imati koristi od svojih novih poznanstava.<\/p>\n

U danima Salamuna smatralo se \u010dudesnim da je kraljica iz Sabe mogla prevaliti oko 805 km da \u010duje mudrost i vidi rasko\u0161 Salamunovu me\u0111utim sada brojni pojedinci putuju neimovanim putovanjima po cijelom svijetu, veliki dio kojega je tada bio nepoznat, da vide njegovo nagomilano bogatstvo i da u\u010de o njegovom napretku; i krug oko svijeta sada se mo\u017ee napraviti sa utjehom i \u010dak sa luksuzom u manje od osamdeset dana.<\/p>\n

Uistinu, nacije su \u201csakupljene\u201d na neo\u010dekivani na\u010din, ipak na jedini na\u010din na koji su mogli biti sakupljeni; naime, u zajedni\u010dkom interesu i aktivnosti; ali ajme! ne u bratskoj ljubavi, jer sebi\u010dnost obilje\u017eava svaki korak tog napretka. Duh poduzetni\u0161tva, kojemu je sebi\u010dnost motiviraju\u0107a snaga, potaknuo je gradnju \u017eeljeznica, parobroda, telegrafa, kablova, telefona; sebi\u010dnost regulira trgovinu i me\u0111unarodne sporazume, i svaki drugi napor i pothvat, izuzev propovijedanja evan\u0111elja i uspostave dobrotvornih institucija: a \u010dak i se i kod toga treba bojati da je mnogo onoga \u0161to je u\u010dinjeno nadahnuto nekim drugim motivima a ne \u010distom ljubavlju za Boga i ljudski rod. Sebi\u010dnost je sakupila narode te ih stalno priprema za prore\u010denu, i sada brzo pribli\u017eavaju\u0107u odmazdu – anarhiju – koja je tako slikovito opisana kao \u201cvatra Bo\u017eje ljubomore\u201d ili gnjeva, koja \u0107e u potpunosti pro\u017edrti sada\u0161nje dru\u0161tveno ure\u0111enje – sada\u0161nji svijet. (2. Pet. 3:7) Ipak, ovo se govori sa samo ljudskog stanovi\u0161ta; jer Prorok pripisuje ovo sakupljanje naroda Bogu. Ali oboje je istina; jer iako je \u010dovjeku dopu\u0161teno da pokazuje svoju slobodnu volju, Bog, svojim providonosnim uplitanjem, oblikuje ljudska zbivanja za ostvarenje svojih mudrih namjera. I prema tome, dok su ljudi i njihova djela i putevi instrumenti i zastupnici, Bog je veliki Zapovjednik koji sada sakuplja narode i okuplja kraljevstva s jednog kraja zemlje do drugoga kraja, u pripremi za prijenos zemaljske vlasti onome \u201ckoji ima pravo,\u201d Emanuelu.<\/p>\n

Prorok nam ka\u017ee za\u0161to Gospodin tako okuplja narode, govore\u0107i – \u201cda na vas gnjev svoj izlijem, svu gor\u010dinu svoje srd\u017ebe: u vatri moje ljubomore[gnjeva] bit \u0107e sva zemlja[cjelokupno dru\u0161tveno tkivo] sa\u017egana.\u201d Ova bi nam poruka donijela samo tugu i bol, da nije jamstva da \u0107e razultati raditi dobro za svijet, svrgavanje vladavine sebi\u010dnosti i uspostavljaju\u0107i, kroz Kristovo Milenijsko Kraljevstvo, vladavinu pravednosti na koju je ukazano u rije\u010dima proroka – \u201cDat \u0107u narodima \u010diste usne[Njihovi me\u0111usobni vi\u0161e ne\u0107e biti sebi\u010dni, nego \u010disti, iskreni i puni ljubavi, u svrhu] , da svi mogu zazivati ime Jahvino i slu\u017eiti mu jednodu\u0161no.\u201d<\/p>\n

\u201cSakupljanje naroda\u201d ne\u0107e samo doprinijeti ozbiljnosti suda, nego \u0107e tako\u0111er u\u010diniti nemogu\u0107im da ga bilo tko izbjegne; i tako \u0107e u\u010diniti veliku nevolju kra\u0107im, isto tako kao i odlu\u010duju\u0107im sukobom, kao \u0161to je napisano: \u201cPo kratkom postupku \u0107e Gospodin na zemlji djelo izvr\u0161iti.\u201d (Rim. 9:28; Iza. 28:22)<\/p>\n

Pripremanje Dru\u0161tvenih Elemenata za Vatru<\/strong><\/p>\n

Gledaju\u0107i oko sebe mi vidimo \u201celemente\u201d kako se pripremaju za vatru tog dana – vatru Bo\u017ejeg gnjeva. Sebi\u010dnost, spoznaja, bogatstvo, ambicija, nada, nezadovoljstvo, strah i o\u010daj sastojci su \u010dije \u0107e se trenje za kratkim zapaliti bijesnim strastima svijeta i prouzro\u010diti da se njegovi razli\u010diti dru\u0161tveni \u201celementi\u201d otope u \u017eestokoj vru\u0107ini. Gledaju\u0107i na svijet, zapazite koje su se promjene dogodile u odnosu na te strasti tijekom pro\u0161log stolje\u0107a, i posebno tijekom pro\u0161lih \u010detrdeset godina. Osje\u0107aj zadovoljstva iz pro\u0161losti oti\u0161ao je od svih klasa – bogatih i siroma\u0161nih, mu\u0161kih i \u017eenskih, obrazovanih i onih u neznanju. Svi su nezadovoljni. Svi sebi\u010dno i sve vi\u0161e grabe za \u201cpravima\u201d ili nari\u010du za \u201cnepravdama.\u201d Istina je, postoje nepravde, koje bi trebale biti ispravljene, i prava koja bi se trebalo u\u017eivati i po\u0161tivati; ali tendencija na\u0161eg vremena je, sa pove\u0107anom spoznajom i neovisnosti, gledati samo onu stranu pitanja koja je najbli\u017ea vlastitom interesu, i propust da se cijeni drugu stranu. U\u010dinak kojeg su prorekli proroci biti \u0107e da \u0107e se u kona\u010dnici ruka svakog \u010dovjeka podi\u0107i protiv njegovog bli\u017enjeg, \u0161to \u0107e biti neposredni uzrok velike kona\u010dne katastrofe. Bo\u017eja Rije\u010d i providnost i pouke iz pro\u0161losti zaboravljeni su pod sna\u017enim uvjerenjima o osobnim pravima, itd., \u0161to spre\u010dava ljude iz svake klase da izaberu mudriji, i umjereniji pravac, \u0161to oni \u010dak ne mogu ni vidjeti zato \u0161to ih je sebi\u010dnost zaslijepila za sve \u0161to nije u skladu sa njihovim predrasudama. Svaka klasa ne uzima u obzir sa nepristrano\u0161\u0107u dobrobit i prava drugih. Zlatno pravilo je op\u0107enito ignorirano; i nedostatak mudrosti isto tako kao i nepravda takvog pravca postupanja uskoro \u0107e postati o\u010ditim svim klasama, jer \u0107e sve klase stra\u0161no pretrpjeti u toj nevolji. Ali bogati \u0107e, obavje\u0161tava nas Sveto Pismo, pretrpjeti vi\u0161e.<\/p>\n

Dok bogati marljivo nakupljaju nevjerovatno blago za ove posljednje dane, ru\u0161e\u0107i svoja skladi\u0161ta i grade\u0107i ve\u0107a, i govore\u0107i sami sebi i njihovom potomstvu, \u201cDu\u0161o, evo ima\u0161 mnogo dobara u zalihi za mnoge godine; po\u010divaj, jedi, pij i u\u017eivaj,\u201d Bog, kroz proroke, ka\u017ee, \u201cLu\u0111a\u010de, jo\u0161 no\u0107as \u0107e se tvoja du\u0161a zatra\u017eiti od tebe; a \u010dije \u0107e biti to \u0161to si pripravio?\u201d (Luka 12:15-20)<\/p>\n

Da, prore\u010dena mra\u010dna no\u0107 (Iza. 21:12; 28:12,13,21,22; Ivan 9:4) brzo se pribli\u017eava; i kao zamka, zate\u0107i \u0107e cijeli svijet. Zaista, tada kada \u0107e u nevolji tog vremena, \u201csrebro svoje pobacati po ulicama, a njihovo zlato biti uklonjeno,\u201d \u010dije \u0107e biti to nagomilano blago. \u201cNjihovo srebro i zlato ne\u0107e ih mo\u0107i izbaviti u dan GOSPODINOVA gnjeva…jer je to spoticalo njihove opa\u010dine.\u201d (Ezek. 7:19)<\/p>\n

Nakupljanje Blaga<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>O\u010dito je da smo mi u vremenu koje se isti\u010de iznad svih drugih po gomilanju bogatstva, i po \u201cobijesti\u201d ili ekstravagantnom \u017eivljenju od strane bogatih. (Jakov 5:3,5) Poslu\u0161ajmo neka svjedo\u010danstva iz teku\u0107e literature. Ako je to uvjerljivo dokazano, to postaje jo\u0161 jedan dokaz da smo mi u \u201cposljednjim danima\u201d sada\u0161nje provedbe vremena i blizu velike nevolje koja \u0107e na koncu uni\u0161titi sada\u0161nje ure\u0111enje svijeta i uvesti novo ure\u0111enje stvari pod Bo\u017ejim Kraljevstvom.<\/p>\n

Hon. Wm. E. Gladstone, u govoru o kojem se na\u0161iroko izvje\u0161tavalo, nakon ukazivanja na sada\u0161nje \u201cdoba proizvodnje bogatstva,\u201d je rekao:<\/p>\n

\u201cPostoje gospoda preda mnom koji su svjedo\u010dili velikom nagomilavanju bogatstva unutar razdoblja njihovih \u017eivota nego je bilo vi\u0111eno u svim prethodnim vremenima od dana Julija Cezara.\u201d<\/p>\n

Zapazite ovu izjavu od jednoga od najobavje\u0161tenijih ljudi u svijetu. Ta \u010dinjenica, toliko te\u0161ka za shvatiti – da je vi\u0161e bogatstva bilo stvoreno i nagomilano tijekom proteklih pedeset godina nego tijekom prethodnih devetnaest stolje\u0107a – je ipak pokazano sa statistikama da je veoma konzervativna procjena, i novim uvjetima koji su tako stvoreni je su\u0111eno igrati va\u017enu ulogu u ponovnom ure\u0111enju dru\u0161tvenog poretka svijeta koji sada predstoji.<\/p>\n

The Boston Globe, je prije nekoliko godina, dao sljede\u0107i izvje\u0161taj o nekima od bogatih ljudi u Sjedinjenim Dr\u017eavama:<\/p>\n

\u201cDvadeset i jedan \u017eeljezni\u010dki magnat koji su se sastali u New Yorku u Ponedjeljak, da raspravljaju pitanje oko \u017eeljezni\u010dkog natjecanja, predstavljali su $3,000,000,000 kapitala. Ljudi koji sada \u017eive mogu se sjetiti kada nije bilo ni pola tuceta millijunera u zemlji. Tu se sada broji 4,600 milijunera i nekoliko onih za \u010diji je godi\u0161nji prihod bilo re\u010deno da je vi\u0161e od milijun.<\/p>\n

\u201cPostoji u New Yorku, po konzervativnom izra\u010dunu, iznena\u0111uju\u0107i broj od 1,157 pojedinaca i imanja od kojih je svako vrijedno $1,000,000. Postoji u Brooklynu 162 pojedinca i imanja od kojih svako vrijedi najmanje $1,000,000. Stoga u dva grada postoji 1, 319 milijunera, ali mnogi od njih vrijede mnogo vi\u0161e od $1,000,000 – oni su multimilijuneri, i priroda tih velikih bogatstava je razli\u010dita, i oni stoga ostvaruju razli\u010dite prihode. Stope kamata koje neki od vi\u0161e upadljivih izvla\u010de su izra\u010dunate sa okruglim brojevima, stoga: John D. Rockefeller 6 posto; William Waldorf Astor 7 posto; imanje Jay Goulda, koje je, upakirano u korporacijama, jo\u0161 uvijek je gotovo nepodjeljeno, 4 posto; Cornelius Vanderbilt, 5 posto i William K. Vanderbilt 5 posto.<\/p>\n

\u201cRa\u010dunanjem po gore navedenim stopama i ukama\u0107ivanjem kamata polugodi\u0161nje, kako bi se omogu\u0107ilo ponovno ulaganje, godi\u0161nji i dnevni prihodi \u010detvorice pojedinaca i od imanja koja su imenovana su kako slijedi:<\/p>\n

 <\/p>\n

Godi\u0161nje\u00a0\u00a0\u00a0 Dnevno<\/p>\n

William Waldorf Astor……………..$8,900,000 $23,277<\/p>\n

John D. Rockefeller………………. 7,611,250 20,853<\/p>\n

Jay Gould’s Estate……………….. 4,040,000 11,068<\/p>\n

Cornelius Vanderbilt……………… 4,048,000 11,090<\/p>\n

William K. Vanderbilt…………….. 3,795,000 10,397<\/p>\n

Gore navedeno je o\u010dito konzervativna procjena, jer \u010dak prije \u0161esnaest godina je bilo uo\u010deno da je kvartalna dividenda Gosp. Rockefellera na dionici Standardne Naftne Kompanije, od koje je on jedan od glavnih nositelja, bila predstavljena sa \u0107ekom od \u010detiri milijuna dolara; i isti holdinzi danas dobivaju daleko ve\u0107i prihod.<\/p>\n

U The Niagara Falls Review je \u010dak i prije svanu\u0107a sada\u0161njeg stolje\u0107a odjeknulo sljede\u0107e upozorenje:<\/p>\n

\u201cJedna od najve\u0107ih opasnosti koja sada prijeti stabilnosti Ameri\u010dkih institucija je pove\u0107anje pojedina\u010dnih milijunera, i posljedi\u010dna koncentracija vlasni\u0161tva i novca u pojedina\u010dnim rukama. Nedavni \u010dlanak u istaknutim novinama Dr\u017eave New York daje brojeve koji moraju slu\u017eiti tome da privuku pa\u017enju na evoluciju ove pote\u0161ko\u0107e. Za sljede\u0107e je re\u010deno da je devet najve\u0107ih bogatstava u Sjedinjenim Dr\u017eavama:<\/p>\n

 <\/p>\n

William Waldorf Astor………………………..$150,000,000<\/p>\n

Jay Gould………………………………….. 100,000,000<\/p>\n

John D. Rockefeller…………………………. 90,000,000<\/p>\n

Cornelius Vanderbilt………………………… 90,000,000<\/p>\n

William K. Vanderbilt……………………….. 80,000,000<\/p>\n

Henry M. Flagler……………………………. 60,000,000<\/p>\n

John L. Blair………………………………. 50,000,000<\/p>\n

Russell Sage……………………………….. 50,000,000<\/p>\n

Collis P. Huntington………………………… 50,000,000<\/p>\n

————<\/p>\n

Ukupno…………………………$720,000,000<\/p>\n

\u201cProcjenjivanje prinosa od tih golemih iznosa u skladu sa prosje\u010dnom kamatom dobivenom od drugih sli\u010dnih ulaganja, sljede\u0107e bi bio prihod:<\/p>\n

 <\/p>\n

Godi\u0161nje\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Dnevno<\/p>\n

Astor……………………………….$9,135,000\u00a0 $25,027<\/p>\n

Rockefeller…………………………. 5,481,000\u00a0 16,003<\/p>\n

Gould………………………………. 4,040,000\u00a0 11,068<\/p>\n

Vanderbilt, C. ……………………… 4,554,000\u00a0 12,477<\/p>\n

Vanderbilt, W. K. …………………… 4,048,000\u00a0 11,090<\/p>\n

Flagler…………………………….. 3,036,000\u00a0\u00a0\u00a0 8,318<\/p>\n

Blair………………………………. 3,045,000\u00a0\u00a0\u00a0 8,342<\/p>\n

Sage……………………………….. 3,045,000\u00a0\u00a0 8,342<\/p>\n

Huntington………………………….. 1,510,000\u00a0\u00a0 4,137<\/p>\n

\u201cGotovo svi ovi ljudi \u017eive relativno jednostavnm stilom, i za njih je o\u010dito nemogu\u0107e vi\u0161e nego dio od njihovih golemih dnenvih i godi\u0161njih prihoda. Vi\u0161ak time postaje kapital, i poma\u017ee izgraditi jo\u0161 ve\u0107e bogatstvo tih pojedinaca. Sada obitelj Vanderbilt posjeduje sljede\u0107e goleme iznose:<\/p>\n

(U posljednjih je pet godina do\u0161lo do velikog porasta tih brojeva.)<\/p>\n

Cornelius Vanderbilt …………………….. $ 90.000.000<\/p>\n

William K. Vanderbilt ……………………. 80 milijuna<\/p>\n

Frederick W. Vanderbilt ………………….. 17 milijuna<\/p>\n

George W. Vanderbilt …………………….. 15 milijuna<\/p>\n

Gospo\u0111a Elliot F. Sheppard ………………….. 13 milijuna<\/p>\n

Gospo\u0111a William D. Sloane …………………… 13 milijuna<\/p>\n

Gospo\u0111a Hamilton McK. Twombly ……………….. 13 milijuna<\/p>\n

Gospo\u0111a W. Seward Webb ……………………… 13 milijuna<\/p>\n

————<\/p>\n

Ukupno ………….. $ 254,000,000<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cJo\u0161 su divnije nakupine napravljene kroz veliki Standardni Naftni zalog, koji se je upravo bio otopio – kojeg je naslijedila Standardna Naftna Kompanija. Bogatstva od nje su kako slijedi:<\/p>\n

 <\/p>\n

John D. Rockefeller ……………………… 90 milijuna $<\/p>\n

Henry M. Flagler ………………………… 60 milijuna<\/p>\n

William Rockefeller ……………………… 40 milijuna<\/p>\n

Benjamin Brewster ……………………….. 25000000<\/p>\n

Henry H. Rogers …………………………. 25000000<\/p>\n

Oliver H. Payne (Cleveland) ………………. 25 milijuna<\/p>\n

Wm. G. Warden (Philadelphia) ……………… 25 milijuna<\/p>\n

Chas. Pratt nekretnine (Brooklyn) …………….. 25 milijuna<\/p>\n

John D. Archbold ………………………… 10 milijuna<\/p>\n

————<\/p>\n

Ukupno ……………………… 325.000.000 $<\/p>\n

\u201cTrebalo je samo dvadeset godina da se kombinira to bogatstvo u rukama osam ili devet ljudi. Tu je zapravo opasnost. U rukama Goulda, Vanderbilta i Huntingtona su velike \u017eeljeznice Sjedinjenih Dr\u017eava. U posjedu Sa\u017ea, Astora i drugih, po\u010divaju veliki blokovi New Yor\u0161ke zemlje, \u010dija vrijednost stalno raste. Ujedinjeno i prirodnom akumulacijom, bogatstva tih devet obitelji iznosila bi u dvadeset i pet godina do\u00a0 $2,754,000,000. Sam William Waldorf Astor, \u010distom snagom akumulacije, vjerovatno \u0107e vrijediti tisu\u0107e milijuna prije nego umre; i taj novac, poput onoga od Vanderbiltovih, prije\u0107i \u0107e na njegovu obitelj kao i kod drugih, i stvorit \u0107e aristokraciju bogatstva ekstremno opasnu za zajednicu, i formirati znati\u017eeljne komentare o toj aristokraciji po ro\u0111enju ili talentu koju Amerikanci smatraju da je toliko \u0161tetna kao i u Velikoj Britaniji.<\/p>\n

\u201cPostoje i druga velika bogatstva ili su u nastajanju, od kojih su ovo samo neka:<\/p>\n

William Astor ……………………………. 40 milijuna $<\/p>\n

Leland Stanford ………………………….. 30 milijuna<\/p>\n

Gospo\u0111a Hetty Green …………………………. 30.000.000<\/p>\n

Philip D. Oklop …………………………. 30.000.000<\/p>\n

Edward F. SEARLES ………………………… 25000000<\/p>\n

    \n
  1. Pierpont Morgan ……………………….. 25000000<\/li>\n<\/ol>\n

    Charles Crocker nekretnine ……………………. 25000000<\/p>\n

    Darius O. Mills ………………………….. 25000000<\/p>\n

    Andrew Carnegie ………………………….. 25000000<\/p>\n

      \n
    1. S. Higgins nekretnine ……………………… 20 milijuna<\/li>\n<\/ol>\n

      George M. Pullman ………………………… 20 milijuna<\/p>\n

      ————<\/p>\n

      Ukupno ………………………. 295.000.000 $<\/p>\n

      \u201cTako vidimo kako je kapital u gotovo nezamislivim svotama dopao samo nekolicini, i nu\u017eno je bio uzet od[prilika] od mnogih. Nema snage u \u010dovjeku da miroljubivo rije\u0161i ovo zbunjuju\u0107e pitanje. To \u0107e i\u010di od lo\u0161eg prema jo\u0161 gorem.\u201d<\/p>\n

      Neki Ameri\u010dki Milijuneri i Kako su Do\u0161li do Svojih Milijuna<\/strong><\/p>\n

      Urednik The Review of Reviews daje ono \u0161to on naziva \u201cnekoliko izvadaka iz vrlo pou\u010dnih i zabavnih novina, onih \u010dija je mana njihovo optimisti\u010dno gledi\u0161te o plutokratskoj hobotnici,\u201d u ovim rije\u010dima:<\/p>\n

      \u201cAmerikanac koji pi\u0161e iz intimne osobne spoznaje, ali koji voli ostati anoniman, govori u Magazinu Cornhill s puno simpatije pri\u010du o nekolicini mlijunera divovske Republike. On tvrdi da \u010dak kad bi \u010detiri tisu\u0107e milijunera posjedovali me\u0111u njima \u010detrdeset milijardi dolara od sedamdeset i \u0161est milijardi koje \u010dine ukupno nacionalno bogatstvo, i dalje bi balans ostavio svakom gra\u0111aninu $500 po glavi u usporedbi sa $330 po glavi prije \u010detrdeset i pet godina. On dokazuje da su milijuneri narasli \u010dine\u0107i druge klase ne siroma\u0161nijima nego bogatijima.<\/p>\n

      \u201cKomodor Vanderbilt, koji je napravio prve Vanderbiltove milijune, bio je ro\u0111en samo prije jednog stolje\u0107a. Njegov su kapital bile tradicionalno bose noge, prazan nov\u010danik i vjera u njegovu sre\u0107u – temelj tolikih mnogih Ameri\u010dkih bogatstava. Te\u017eak rad, od \u0161est godina do starosti od \u0161esnaest, opskrbio ga je sa drugim i mnogo opipljivijim kapitalom, naime, sto dolara u gotovini. Taj je novac bio ulo\u017een u mali brod; i sa tim brodom on je otvorio svoj biznis – prijevoz povr\u0107a u New York. U starosti od dvadeset godina on se o\u017eenio, i mu\u017e i \u017eena su postali pravim tvorcima novca. On je vodio svoj brod. Ona je dr\u017eala hotel. Tri godine kasnije on je bio vrijedan deset tisu\u0107a dolara. Nakon toga je novac do\u0161ao brzo – toliko brzo da kada je izbio gra\u0111anski rat, dje\u010dak, koji je zapo\u010deo s jednim brodom, vrijednim stotinu dolara, bio je u stanju predstaviti naciji jedan od svojih brodova, vrijednog osamsto tisu\u0107a dolara, a ipak osje\u0107ati lagodnost oko svojih financija i svoje flote. U starosti od sedamdeset godina on je bio zaslu\u017ean za bogatstvo od sedamdeset milijuna.<\/p>\n

      \u201cAstorovo bogatstvo duguje svoje postojanje mozgu jednog \u010dovjeka i prirodnom rastu velike nacije, John Jacob Astor je bio jedan \u010dovjek u \u010detiri generacije koji je bio pravi tvorac novca. Novac kojeg je imao, kad ga je napravio, bio je ulo\u017een u vlasni\u0161tvo New Yorka; koli\u010dina takvog imanja je ograni\u010dena, kako grad stoji na otoku. Naknadnim rastom grada New Yorka, koji je bio zbog rasta Republike, u\u010dinilo je to malo bogatstvo iz osamnaestog stolje\u0107a najve\u0107im Ameri\u010dkim bogatstvom devetnaestog stolje\u0107a. Prvi i posljednji Astor dostojan prou\u010davanja kao tvorac milijuna bio je prema tome John Jacob Astor koji je, iscrpljen od svog rada kao pomo\u0107nika u o\u010devoj mesnici u Waldorfu, oti\u0161ao, prije oko sto i deset godina, da proba svoju sre\u0107u u novom svijetu. Na brodu on je zaista, u nekom smislu, napravio svoj \u010ditav imetak. On je sreo starog trgova krznom koji ga je upoznao sa trikovima Indijske trgovine krznom. On je preuzeo taj obrt i napravio novac iz njega. Tada je o\u017eenio Saru Todd, pametnu, energi\u010dnu \u017eenu. Sari i Johnu Jacobu postalo je navikom da provode sve svoje ve\u010deri u njihovoj trgovini sortiraju\u0107i krzna…U petnaest godina John Jacob i Sara njegova \u017eena nakupili su dva i pol milijuna dolara…Sretna \u0161pekulacija sa obveznicama Sjedinjenih Dr\u017eava, tada vrlo niske cijene, udvostru\u010dilo je imetak Johna Jacoba; i svo to bogatstvo je oti\u0161lo u stvarnu nekretninu, gdje je od tada ostalo.<\/p>\n

      “‘Leland Stanford, Charles Crocker, Mark Hopkins i Collis P. Huntington oti\u0161li su u Kaliforniju u vrijeme zlatne groznice 1849. Kada se razmatrala transkontinentalna \u017eeljeznica ta \u010detvorica \u201cvidjela su milijune u njoj,\u201d i sporazumili su se da naprave Pacifi\u010dku Uniju. \u010cetvorica ljudi, bez prebijene pare 1850, danas su zaslu\u017eni za zajedni\u010dko bogatstvo od 200 milijuna $.<\/p>\n

      \u201cJedan od njih, Leland Stanford, planirao je kako da ustanovi obitelj; ali prije deset godina njegov je jedini sin umro, i on je zatim odlu\u010dio da uspostavi sveu\u010dili\u0161te u znak sje\u0107anja na tog sina. I on je to u\u010dinio na kne\u017eevski na\u010din, jer dok je jo\u0161 \u201cu tijelu\u201d on je \u201cprenio\u201d povjerenicima tri farme koje su sadr\u017eavale 86.000 jutara, i, zahvaljuju\u0107i njihovim veli\u010danstvenim vinogradima, vrijednim 6.000.000 $. Tome je on dodao $ 14 milijuna vrijednosnica, i kod svoje smrti on je ostavio sveu\u010dili\u0161tu naslje\u0111e od\u00a0 2.500.000 $ – ukupan dar jednog \u010dovjeka, jednoj obrazovnoj instituciji 22.500.000 $, za \u0161to je bilo re\u010deno da je \u201csvjetski rekord.\u201d Njegova je supruga najavila svoju namjeru da ostavi njeno bogatstvo, nekih $ 10.000.000, sveu\u010dili\u0161tu.\u201d<\/p>\n

      \u201cNajistaknutiji slu\u010daj pravljenja novca pokazan u povijesti Ameri\u010dkih milijuna je onaj kojeg je omogu\u0107ila Standardna Naftna Korporacija:<\/p>\n

      \u201cPrije trideset godina pet mladi\u0107a, od kojih je ve\u0107ina \u017eivjela u malom gradu Clevelandu (Dr\u017eava Ohio), i svi relativno siroma\u0161ni (vjerovatno se cijela grupa nije mogla pohvaliti sa $50,000), vidjeli su nov\u010dane mogu\u0107nosti u nafti. Na nedvosmislenom jeziku starog rije\u010dnog peljara, \u201cOni su oti\u0161li po to i zatim to\u201d dobili. Danas je ta ista grupa od petorice vrijedna 600 milijuna $…John D. Rockefeller, mozak i \u201c\u017eivac\u201d te velike \u201ckorporacije,\u201d je \u010dovjek rumenog lica sa tako blagim o\u010dima i tako ljubaznim manirima da ga je vrlo te\u0161ko nazvati \u201cpohlepnim monopolistom.\u201d Njegov je \u201chobi\u201d sada obrazovanje, i on vodi taj hobi na robusan, mu\u017eevan na\u010din. On je preuzeo Sveu\u010dili\u0161te u \u010cikagu pod svoje okrilje, i ve\u0107 je suma od sedam milijuna dolara pre\u0161la iz njegovog nov\u010danika u blagajnu novog sjedi\u0161ta u\u010denja u drugom gradu Republike.\u201d<\/p>\n

      U \u010dlanku The Foruma Gosp. Thomas G. Shearman, Njujor\u0161ki statisti\u010dar, dao je imena sedamdeset Amerikanaca \u010dije je ukupno bogatstvo $2,700,000,000, u prosjeku $38,500,000 svaki; i objavljuje da mo\u017ee biti napravljena lista od deset osoba prosjek \u010dijeg bogatstva bi bio $100,000,000 svaki; i druga lista od stotinu osoba \u010dije bi bogatstvo u prosjeku bilo $25,000,000 svaki; i da \u201cprosje\u010dni godi\u0161nji prihod od najbogatijih stotinu Amerikanaca ne mo\u017ee biti manji za svakoga od $1,200,000, i vjerovatno prelazi $1,500,000.”<\/p>\n

      Komentiraju\u0107i ovu zadnju izjavu, sposoban pisac (Vel. Josiah Strong) ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201cAko bi stotinu radnika moglo zaraditi svaki od njih $1,000 godi\u0161nje, oni bi trebali raditi tisu\u0107u dvjesta ili tisu\u0107u petsto godina da zarade onoliko koliki je godi\u0161nji prihod tih stotinu najbogatijih Amerikanaca. I ako bi radnik mogao zaraditi $100 na dan on bi trebao raditi sve dok ne bi bio petsto \u010detrdeset sedam godina star, i da nikada ne uzme slobodan dan, prije nego bi mogao zaraditi onoliko koliko vrijede neki Amerikanci.\u201d<\/p>\n

      Sljede\u0107a tabela uspore\u0111uje bogatstvo \u010detiriju najbogatijih nacija svijeta u 1830 i 1893; i pokazuje kako je bogatstvo bilo \u201czgrtano\u201d nacionalno u ove \u201cposljednje dane\u201d ovog doba gotovo mitske akumulacije.<\/p>\n

       <\/p>\n

      1830\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 1893<\/p>\n

      Velika Britanija ukupno bogatstvo 16890000000 $\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 $ 50000000000<\/p>\n

      Francuska ukupno bogatstvo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10645000000\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 40000000000<\/p>\n

      Ukupno njema\u010dko bogatstvo\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 10700000000\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 35000000000<\/p>\n

      Ukupno bogatstvo Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 5000000000\u00a0\u00a0 72000000000<\/p>\n

      Da \u010ditatelj mo\u017ee imati ideju kako statisti\u010dari dolaze do svojih zaklju\u010daka o tako ogromnoj temi, mi dajemo sljede\u0107e kao pribli\u017eno klasificiranu procjenu bogatstva Sjedinjenih Dr\u017eava:<\/p>\n

      Nekretnine u gradovima i mjestima …………….. 15500000000 $<\/p>\n

      Nekretnine osim gradova i mjesta …… 12500000000<\/p>\n

      Osobno vlasni\u0161tvo (u daljnjem tekstu nije navedeno) ….. 8200000000<\/p>\n

      \u017deljeznice i njihove opreme ……………… 8,000,000,000<\/p>\n

      Kapital ulo\u017een u tvornice\u00a0\u00a0\u00a0 ……………. 5300000000<\/p>\n

      Roba ………………………… 5,000,000,000<\/p>\n

      Proizvodi\u00a0 (uklju\u010duju\u0107i vunu) ……………….. 3,500,000,000<\/p>\n

      Nekretnine u vlasni\u0161tvu i novac ulo\u017een u<\/p>\n

      stranim zemljama ……………………….. 3,100,000,000<\/p>\n

      Javne gra\u0111evine,<\/p>\n

      arsenali, ratni brodovi, itd ………………….. 3000000000<\/p>\n

      Doma\u0107e \u017eivotinje na farmi ………………….. 2,480,000,000<\/p>\n

      Doma\u0107e \u017eivotinje u gradovima ………… 1,700,000,000<\/p>\n

      Novac, stranih i doma\u0107ih kovanica,<\/p>\n

      nov\u010danica, itd …………………………. 2,130,000,000<\/p>\n

      Javne povr\u0161ine (na 1,25 $ po hektaru) ……………. 1,000,000,000<\/p>\n

      Mineralni proizvodi (svi opisi) …………. 590,000,000<\/p>\n

      —————<\/p>\n

      Ukupno ………………………… $ 72000000000<\/p>\n

      Prije nekoliko godina je bilo uo\u010deno da bogatstvo Sjedinjenih Dr\u017eava raste po stopi od \u010detrdeset milijuna dolara tjedno, ili dvije milijarde dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

      (Ukupna zadu\u017eenost ljudi u Sjedinjenim Dr\u017eavama, javna i privatna, bila je tada procjenjena na dvadeset milijardi dolara.)<\/p>\n

      Ovo zgrtanje bogatstva za posljednje dane, ovdje zapa\u017eeno, odnosi se posebno na ove Sjedinjene Dr\u017eave, ali je isto istina i za cijeli civilizirani svijet. Velika je Britanija po glavi bogatija nego Sjedinjene Dr\u017eave – najbogatija nacija na zemlji. \u010cak i u Kini i Japanu postoje nedavno razvijeni milijuneri. Za poraz Kine 1894 od strane Japanaca je zaslu\u017ena uglavnom pohlepa vladinih slu\u017ebenika, za koje je bilo re\u010deno da imaju manje vrijedne i \u010dak imitaciju topova i topovskih kugli, iako pla\u0107ene velikom cijenom kao za prave.<\/p>\n

      Naravno samo manjina od onih koji tra\u017ee bogatstvo ga i na\u0111e. Navala i sukobi za bogatstvo nije uvijek nagra\u0111eno. Prokletstvo sebi\u010dnosti prote\u017ee se daleko preko uspje\u0161nog, i, kao \u0161to Apostol ka\u017ee, \u201cJer oni koji se ho\u0107e bogatiti[koji su odlu\u010dni biti bogati pod svaku cijenu], upadaju u napast, zamku i mnoge nerazumne i \u0161tetne po\u017eude \u0161to ljude strovaljuju u zator i propast. Zaista, korijen svih zala jest srebroljublje[bogatstvo].\u201d (1. Tim. 6:9,10) Ve\u0107ina, neiskusna, preuzima rizike i nalazi razo\u010darenje i gubitak: nekolicina, svjetovno mudri i bodri, preuzimaju neke rizike i \u017eanju ve\u0107inu dobitka. Tako je, na primjer, \u201cJu\u017eno Afri\u010dka zlatna groznica\u201d koja se jednom \u0161irila Velikom Britanijom, Francuskom i Njema\u010dkom, zapravo prenijela iz nov\u010danika i bankovnih ra\u010duna srednje klase stotine milijuna dolara onima od bogatijih kapitalista i bankara, koji su preuzeli malo rizika. Rezultat je nesumnjivo bio veliki gubitak spomenutoj srednjoj klasi koja je bila toliko \u017eeljna iznenadnog bogatstva da su riskirali svoje sve. Tendencija toga je u\u010diniti mnoge od te obi\u010dno konzervativne klase nezadovoljnima i spremnima za bilo koji Socijalisti\u010dki plan unutar nekoliko godina koji obe\u0107ava da je za njihovu korist.<\/p>\n

      Pove\u0107anje Siroma\u0161tva<\/strong><\/p>\n

      Me\u0111utim da li je istina da postoje siroma\u0161ni i potrebiti ljudi u ovoj zemlji izobilja, u kojoj toliki mnogi zgr\u0107u takvo nevjerovatno bogatstvo? Nije li njegov ili njezin propust ako si bilo koji zdrav mu\u0161karac ili \u017eena ne mogu osigurati udobnost? Ne bi li to imalo za tendenciju njegovati siroma\u0161tvo i ovisnost ako bi \u201cimu\u0107ni\u201d trebali poduzeti da veslaju u kanuima siroma\u0161nijih klasa? Tako tu stvar gledaju mnogi bogati, koji su i sami prije dvadeset i pet godina bili siroma\u0161ni, i koji se sje\u0107aju da su tada svi koji su bili u stanju i spremni raditi imali obilje posla. Oni ne shva\u0107aju kakve su se velike promjene dogodile od tada, i da dok su se njihova bogatstva predivno pobolj\u0161ala, stanje masa se unazadilo, posebice tijekom posljednjih sedam godina. Istina, pla\u0107e su, trenutno, op\u0107enito dobre, odr\u017eavane od strane Sindikata, itd., ali mnogi ne mogu dobiti posao, dok su mnogi od onih koji imaju posao samo pola vremena, a \u010desto i manje, jedva u stanju po strogoj ekonomiji \u017eivjeti pristojno i po\u0161teno.<\/p>\n

      Kada su do\u0161le posebne depresije, kao u 1893-6, mnogi od tih bez posla su ba\u010deni da ovise o milostinji njihovih prijatelja koji su jedva u stanju izdr\u017eati taj dodatan pritisak; i oni koji nemaju prijatelje su prisiljeni na javne dobrotvorne organizacije, koje su u takvim vremenima u potpunosti neadekvatne.<\/p>\n

      Depresija iz 1893 pro\u0161la je poput vala preko cijelog svijeta, i njezin se te\u0161ki pritisak na\u0161iroko osje\u0107a jo\u0161 uvijek; premda je nekima do\u0161lo olak\u0161anje. Ali, kao \u0161to Sveto Pismo isti\u010de, ta nevolja dolazi u valovima ili gr\u010devima – \u201ckao trudovi na trudnicu\u201d (1. Sol. 5:3) – i svaki \u0107e sljede\u0107i gr\u010d najvjerovatnije biti mnogo ozbiljniji – sve dok ne do\u0111e onaj zadnji. Bogati i oni kojima je udobno \u010desto nalaze te\u0161kim shvatiti oskudicu siroma\u0161nijih klasa, koje brzo postaju sve brojnije. \u010cinjenica je da \u010dak i me\u0111u onima srednjihi i bogatijih klasa koji razmi\u0161ljaju o nevolji vrlo siroma\u0161nih i kojima je \u017eao postoji shva\u0107anje o krajnjoj nemogu\u0107nosti takve promjene sada\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja da bi se donijelo bilo koje trajno olak\u0161anje njima; i tako svatko \u010dini ono malo \u0161to misli da je njegova sposobnost i du\u017enost za one koji su mu najbli\u017ei, i poku\u0161ava diskreditirati ili zaboraviti izvje\u0161taje o jadu koji dopiru do njegovih o\u010diju i u\u0161iju.<\/p>\n

      Slijede izvadci iz dnevnih novina koji \u0107e nas prisjetiti uvjeta koji su blili 1893, i koji \u0107e se vjerovatno ubrzo umno\u017eiti zanimanje. The California Advocate ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201cSakupljanje nezaposlenih masa u na\u0161im velikim gradovima u vi\u0161estrukim tisu\u0107ama je najgrozniji spektakl, i njihov tu\u017ean vapaj za poslom ili kruhom \u010duo se diljem zemlje. To je stari nerije\u0161eni problem siroma\u0161tva, koji je poja\u010dan sa neusporedivom depresijom posla. Nenamjerna lijenost je stalno rastu\u0107e zlo istovjetno sa civilizacijom. To je tamna sjena koja stalno gmi\u017ee sa civilizacijom i ja\u010da kako civilizacija napreduje. Stvari su, naravno u nenormalnom stanju kada su ljudi spremni raditi, \u017eele raditi, a ipak ne mogu na\u0107i posao za raditi, dok sami njihovi \u017eivoti ovise o poslu. Nema istine u staroj izreci da \u201csvijet duguje svakom \u010dovjeku \u017eivljenje.\u201d Ali je istina da svijet duguje svakom \u010dovjeku \u0161ansu da zaradi za \u017eivljenje. Mnoge su teorije bile napredovale i bili su u\u010dinjeni mnogi napori da se osigura neotu\u0111ivo \u201cpravo na rad\u201d svakome spremnome da radi; ali su svi takvi poku\u0161aji do sada zavr\u0161ili u tmurnom neuspjehu. On \u0107e zaista biti dobrotvor \u010dovje\u010danstvu tko uspje\u0161no rije\u0161i problem kako osigurati svakome spremnome radniku neki posao da radi, i na taj na\u010din oslobodi \u010dovje\u010danstvo od prokletstva prisilnog nerada.\u201d<\/p>\n

      Drugi izvje\u0161taj opisuje kako je, u \u010cikagu, mno\u0161tvo od preko \u010detiri stotine nezaposlenih ljudi mar\u0161iralo centrom grada, na \u010delu s jednim od njihovih koji je nosio kartonski znak na kojem je bila ne\u010ditljivo napisana turobna legenda, \u201cMi \u017eelimo raditi.\u201d Idu\u0107eg su dana mar\u0161irali sa mnogim transparentima koji su nosili sljede\u0107e natpise: \u201c\u017divi i pusti da \u017eive,\u201d \u201cMi \u017delimo \u0160ansu da Mo\u017eemo Izdra\u017eavati na\u0161e Obitelji.\u201d \u201cPosao ili Kruh,\u201d itd. Vojska nezaposlenih mar\u0161irala je kroz San Francisko sa transparentima na kojima je bilo napisano, \u201cTisu\u0107e ku\u0107a za iznajmljivanje, i Tisu\u0107e Besku\u0107nika,\u201d \u201cGladni i Bijedni,\u201d \u201cVo\u0111eni Bi\u010dem Gladi da Prose,\u201d \u201cSkinite nam se s le\u0111a i Mi \u0107emo si pomo\u0107i,\u201d itd.<\/p>\n

      Jo\u0161 jedan isje\u010dak glasi:<\/p>\n

      “NEWARK, N.J., 21. Kolovoza – Nezaposleni radnici odr\u017eali su veliki mimohod danas. Na \u010delu kolone mar\u0161irao je \u010dovjek sa velikom crnom zastavom, na kojoj su bijelim slovima bile rije\u010di: \u201cZnakovi vremena – Ja gladujem Za to \u0161to je On debeo.\u201d Ispod je bila slika velikog, dobro uhranjenog \u010dovjeka sa visokim \u0161e\u0161irom, a pored njega jedan izgladnjeli radnik.\u201d<\/p>\n

      Jedan drugi \u010dasopis, ukazuju\u0107i na \u0161trajk Engleskih rudara, rekao je:<\/p>\n

      \u201cPri\u010de o stvarnoj nevolji, \u010dak i o gladovanju, mno\u017ee se bolno \u0161irom Engleske, i prestanak industrije i rastrojavanje \u017eeljeznica pretpostavljaju omjere te\u0161ke nacionalne katastrofe…Kao \u0161to se i moglo o\u010dekivati, pravi se razlog sastoji od velikih naknada koje najmoprimci moraju platiti za zemlju zemljoposjednika od kojih zakupljuju rudnike. Znatan broj milijunera, \u010dije ugljene naknade vise poput mlinskih kamenova oko vrata rudarskih industrija, su tako\u0111er istaknuti velika\u0161i, i gnjevne javne savjesti stavljaju dvije stvari zajedno sa o\u0161trim prepiranjem…Radikalne novine sastavljaju kobnu listu gospodara ne za razliku od liste korporacija u Americi, pokazuju\u0107i u njihovim brojevima njihove monstruzne namete na zarade od vlasni\u0161tva dr\u017eave.<\/p>\n

      \u201cVapaj za kruhom uzdi\u017ee se iz grada. Dublji je, grublji, \u0161iri nego je ikada bio. Dolazi iz mu\u010dnih \u017eeludaca i oslabljene gra\u0111e. Dolazi od ljudi koji skitaju ulicama u potrazi za poslom. Dolazi od \u017eena koje sjede beznadne u golim sobama. Dolazi od djece.<\/p>\n

      \u201cU gradu New Yorku siroma\u0161ni su dosegli tijesnac bijede koja nikada prije nije bila poznata. Vjerovatno nijedna \u017eiva osoba ne razumije koliko je grozna patnja, koliko je stra\u0161no siroma\u0161tvo. Nitko to ne mo\u017ee sve vidjeti. Ni\u010dija ma\u0161ta to ne mo\u017ee pojmiti.<\/p>\n

      \u201cSamo \u0107e nekolicina onih koji ovo \u010ditaju mo\u0107i razumjeti \u0161to zna\u010di biti bez hrane. To je jedna od onih stvari koje su toliko stra\u0161ne da to ne mogu donijeti ku\u0107i njima. Oni ka\u017eu, \u201cSigurno ljudi mogu dobiti ne\u0161to za jesti negdje, dovoljno za odr\u017eavanje \u017eivota; oni mogu i\u0107i k svojim prijateljima.\u201d Za pogo\u0111ene ne postoji \u201cnegdje.\u201d Njihovi su prijatelji siroma\u0161ni kao i oni. Postoje ljudi koji su toliko oslabljeni zbog nedostatka hrane da ne mogu raditi ako im se ponudi posao.\u201d<\/p>\n

      Uvodnik u The San Francisco Examiner je rekao:<\/p>\n

      \u201cKako to? Mi imamo toliko mnogo za jesti da se poljoprivrednici \u017eale da oni ne mogu dobiti ni\u0161ta za to. Mi imamo toliko toga za nositi da se predionice pamuka i vune zatvaraju zato jer nema nikoga da kupi njihove proizvode. Mi imamo toliko mnogo ugljena da \u017eeljeznice koje ga prevoze odlaze u ruke prijemnika. Mi imamo toliko mnogo ku\u0107a da su graditelji bez posla. Sva neophodna sredstva i udobnosti \u017eivota su jednako obilni kao \u0161to su ikada bili u najnaprednijim godinama na\u0161e povijesti. Kada zemlja ima dovoljno hrane, odje\u0107e, goriva i zaklona za svakoga, za\u0161to su vremena te\u0161ka? O\u010dito priroda nije kriva za to. Tko ili \u0161to onda je?<\/p>\n

      \u201cProblem nezaposlenih je jedan od najozbiljnijih s kojima se Sjedinjene Dr\u017eave suo\u010davaju. Prema statistikama sakupljenima od Bradstreetsa po\u010detkom godine je bilo preko 801,000 osoba s primanjima bez zaposlenja u prvih 119 gradova Sjedinjenih Dr\u017eava, i broj osoba koje ovise o njima za podr\u0161ku bio je preko 2,000,000. Ako 119 gradova daje objektivan prosjek za zemlju ukupnog broja osoba s primanjima koje \u017eele zaposlenje prva godina bi prelazila 4,000,000 osoba, predstavljaju\u0107i ovisnu populaciju od 10,000,000. Kako nezaposleni tra\u017ee gradove sigurno je odbiti jednu \u010detvrtinu od tih brojki. Ali \u010dak i sa tim odbitkom broj najamnih radnika bez zaposlenja je ogroman, sveukupno \u017ealostan.<\/p>\n

      \u201cStarim se i te\u0161kim putem siroma\u0161tva \u010diji je kraj siroma\u0161tvo putovalo toliko dugo u Evropi da vlasti Starog Svijeta znaju bolje kako se baviti s njime od relativno naprednije zajednice s ove strane vode. Pla\u0107e u Evropi su toliko niske da bi u mnogim Dr\u017eavama cilj \u017eivota morao biti siroti\u0161te. Nijedna koli\u010dina industrije i \u0161tedljivosti ne mo\u017ee omogu\u0107iti radniku da zaradi sa sposobno\u0161\u0107u za starost. Granica izme\u0111u prihoda i rashoda je toliko mala da nekoliko dana bolesti ili nedostatka zaposlenja smanjuje radnika na siroma\u0161tvo. Vlade su tamo bile prisiljene baviti se s tim vi\u0161e ili manje znanstveno umjesto sa bezbri\u017enom metodom koja je poznata Americi, gdje skitnice uspjevaju bez posla i gdje \u010dovjek sa samopo\u0161tovanjem koji pada u oskudicu mora trpjeti glad.\u201d<\/p>\n

      Urednik \u010dasopisa The Arena ka\u017ee u svom CIVILIZATION INFERNO:<\/p>\n

      \u201cMrtvo more oskudice pro\u0161iruje svoje granice na svako naseljeno mjesto. Mrmljanje bijesnog nezadovoljstva postaje zloslutnijim sa svakom narednom godinom. Pravda zanijekana slabome kroz snagu pohlepe suo\u010dilo nas je sa te\u0161kom krizom koju se mo\u017ee otkloniti ako bi smo imali mudrost da budemo pravedni i humani; ali problemu se ne mo\u017ee vi\u0161e podsmjehivati kao nedosljednom. To vi\u0161e nije lokalno; to poga\u0111a i ugro\u017eava cijelo politi\u010dko tijelo. Prije nekoliko godina jedan od najistaknutijih pobo\u017enih ljudi Amerike objavio je da se ne mo\u017ee govoriti da u ovoj Republici postoji siroma\u0161tvo. Danas nijedna misaona osoba ne pori\u010de da je taj problem velik. Kratko vrijeme nakon \u0161to sam zaposlio gospodina u New Yorku da osobno istra\u017ei sudske zapise grada kako bi mogao utvrditi to\u010dan broj naloga za delo\u017eaciju izdanih u dvanaest mjeseci. \u0160to je bio rezultat?\u00a8 Izvje\u0161taj je pokazao stra\u0161nu \u010dinjenicu da je tijekom dvanaest mjeseci zaklju\u010dno s 1. Rujna, 1892, u gradu New Yorku bilo izdano dvadeset i devet tisu\u0107a i sedamsto naloga za iseljenje.<\/p>\n

      \u201cU \u010dasopisu The Forum od prosinca 1892, Gosp. Jacob Riis, o posebnim potrebama siroma\u0161nih u New Yorku, ka\u017ee: \u201cVe\u0107 je dugi niz godina istina za New York da je jedna desetina od svih koji umru u tom velikom i bogatom gradu sahranjena na lon\u010darskom polju. Od 382,530 ukopavanja zabilje\u017eenih u pro\u0161lom desetlje\u0107u,\u00a0 37,966 je bilo na lon\u010darskom polju, i Gosp. Riis nastavlja upu\u0107uju\u0107i na \u010dinjenicu svim istra\u017eiva\u010dima dru\u0161tvenih uvjeta koji osobno istra\u017euju siroma\u0161tvo u velikim gradovima, da zapremina tog lon\u010darskog polja, koliko god zna\u010dajna bila, nije odgovaraju\u0107a mjera da se s njom procjeni problem siroma\u0161tva velikog grada. Po tom pitanju on nastavlja:<\/p>\n

      \u201cOni koji su imali bilo koje osobno iskustvo sa siroma\u0161nima, i koji znaju s kakvom agonijom straha se oni bore protiv tog krunskog jada, kako oni planiraju i snuju i mu\u010de se za siroma\u0161nu prednost da budu polo\u017eeni na po\u010dinak u grob koji je njihov da ga odr\u017eavaju, premda za \u017eivota nikada nisu posjedovali kolibu koju bi mogli zvati svojom, slo\u017eit \u0107e se sa mnom da je spustiti se nisko pretpostaviti da tamo gdje pojedinac pada, unato\u010d svemu, u taj stra\u0161ni jarak, najmanje dvoje ili troje moraju lebditi na rubu toga. I sa tom procjenom od dvadeset do trideset posto na\u0161e populacije koji se uvijek bore dr\u017eati vuka podalje od vrata, s pitanjem te\u0161ke sumnje, sve se poznate, ako su raspr\u0161ene, \u010dinjenice o humanitarnom upravljanju u New Yorku sla\u017eu dovoljno dobro.\u201d<\/p>\n

      \u201cGodine 1890 bilo je dvjesto i trideset i devet samoubojstava slu\u017ebeno objavljenih u Gradu New Yorku. Sudski zapisi su optere\u0107eni kao nikada prije sa slu\u010dajevima poku\u0161aja samoubojstva. \u201cTi si,\u201d rekao je Izvje\u0161tavatelj Smyth, obra\u0107aju\u0107i se siroma\u0161nom stvorenju koje je tra\u017eilo smrt skakanjem u East River, \u201cdrugi slu\u010daj poku\u0161aja samoubojstva koji je bio na ovom sudu ovog jutra; i, \u201con je nastavio, \u201c Nikada mi nije bilo poznato toliko mnogo poku\u0161aja samoubojstava kao tijekom pro\u0161lih nekoliko mjeseci.\u201d<\/p>\n

      \u201cNo\u0107 polagano ali sigurno silazi na stotine i tisu\u0107e od na\u0161eg naroda, no\u0107 siroma\u0161tva i o\u010daja. Oni su svjesni njenog pribli\u017eavanja ali osje\u0107aju se bespomo\u0107nima zaustaviti je unaprijed. \u201cNajmovi postaju ve\u0107i i rad jeftiniji svake godine, i \u0161to mi mo\u017eemo u\u010diniti u vezi s tim?\u00a8rekao je radnik nedavno govore\u0107i o izgledima. \u201cJa ne vidim nikakvog izlaza iz toga,\u201d dodao je on ogor\u010deno, i mora se priznati da je izgled mra\u010dan ako nisu blizu nikakve radikalne ekonomske promjene, jer nabava godi\u0161nje raste daleko br\u017ee nego potra\u017enja za poslom. \u201cDeset \u017eena za svako mjesto bez obzira koliko siroma\u0161no,\u201d hladna je izjava slu\u017ebenika koji je nedavno napravio pitanje \u017eenskog rada posebno studijom. \u201cStotine djevojaka,\u201d nastavlja pisac, \u201cuni\u0161tava svoju budu\u0107nost svake godine i uni\u0161tava svoje zdravlje u zagu\u0161ljivim, slabo ventiliranim skladi\u0161tima i trgovinama, no ipak na desetine novakinja sti\u017ee iz gradova u zemlji i malih gradova svakog tjedna da popune upra\u017enjena mjesta.\u201d I nemojmo misliti da su ti uvjeti karakteristi\u010dni za New York. Ono \u0161to je istina za metropolu u odre\u0111enoj mjeri vrijedi za svaki veliki grad u Americi. Unutar dosega topovskog pucnja od Beacon Hilla, Boston, gdje se ponosno uzdi\u017ee zlatna kupola Kapitola, stotine obitelji polako umire od gladi i gu\u0161enja; obitelji koje se hrabro bore za najosnovnije \u017eivotne potrebe, dok uvjeti iz godine u godinu postaju sve vi\u0161e beznadne, borba za kruh \u017ee\u0161\u0107a, i izgled jo\u0161 tu\u017eniji. U razgovoru s jednim od tih radnika, on je rekao, sa izvjesnim zanosom i malodu\u0161no\u0161\u0107u, \u0161to ukazuje na beznadnost ili mo\u017eda na umrtvljenu percepciju koja spre\u010dava njegovo puno shva\u0107anje stra\u0161ne va\u017enosti njegovih rije\u010di, \u201cJednom sam \u010duo za \u010dovjeka kojega je tiranin bio stavio u \u017eeljezni kavez, i on je svaki dan shva\u0107ao da mu se zidovi sve vi\u0161e pribli\u017eavaju. Na kraju su se zidovi toliko pribli\u017eili da su svakim danom istiskivali dio njegovog \u017eivota, i nekako,\u201d rekao je on, \u201c\u010dini mi se da smo bi ba\u0161 poput tog \u010dovjeka, i kada vidim male kutije koje se iznose svaki dan, Ja ponekada ka\u017eem svojoj \u017eeni, Jo\u0161 je malo \u017eivota istisnuto; i mi \u0107emo jednog dana oti\u0107i isto.\u201d<\/p>\n

      \u201cNedavno sam posjetio vi\u0161e od dvadeset stambenih zgrada gdje se \u017eivot bori protiv smrti; gdje, sa strpljivim heroizmom mnogo veli\u010danstvenijim od dijela koja su odva\u017eno dobivena usred klicaju\u0107ih povika s bojnog polja, majke i k\u0107eri neprestano marljivo rade iglom. U nekoliko domova primjetio sam iznemogle invalide \u010dije utonule o\u010di i mr\u0161ava lica posve otvoreno govore o mjesecima, a mo\u017eda i godinama, sporog izgladnjivanja usred prljav\u0161tine, odvratnog mirisa, i gotovo univerzalne prljav\u0161tine dru\u0161tvenog podruma. Ovdje pojedinac postaje bolno svjestan spektra gladi\u00a0 i uvijek prisutnog straha. Do\u017eivotni strah priti\u0161\u0107e srca ovih izgnanika sa drobe\u0107om te\u017einom. Iznajmljiva\u010d, stoje\u0107i sa rije\u0161enjem o izvla\u0161tenju je stalno u njihovim mislima. Strah od bolesti progoni svakog trenutka kad su budni, jer za njih bolest zna\u010di nesposobnost da se pobrinu za oskudnu prehranu o kojoj ovisi \u017eivot. O\u010daj vjerovatne budu\u0107nosti nerijetko mu\u010di njihov po\u010dinak. Takav je zajedni\u010dki udes strpljivog radnika u predgra\u0111ima na\u0161ih velikih gradova danas. Na ve\u0107ini njihovih lica pojedinac zapa\u017ea izraz sumorne tuge i nijemog odstupanja.<\/p>\n

      \u201cPonekada gr\u010devito svjetlo bljesne iz \u0161upljikavih rupa, zlokoban sjaj sugeriraju\u0107i tinjaju\u0107u vatru hranjenu sa uvijek prisutnom svije\u0161\u0107u o izdr\u017eanim nepravdama. Oni osje\u0107aju na tupi na\u010din da je udes zvijeri na polju daleko sretniji od njihove sudbine. Premda se bore od zore pa do u no\u0107 za kruh i nesretnu sobu, oni znaju da se prozor nade zatvara za njih u velikim lupaju\u0107im centrima Kr\u0161\u0107anstva. Zaista je \u017ealosna misao da, u sada\u0161nje vrijeme, kada je na\u0161a zemlja kao nikada prije naki\u0107ena sa veli\u010danstvenim hramovima posve\u0107enima velikom Nazare\u0107aninu, koji je posvetio svoj \u017eivot slu\u017eenju me\u0111u siroma\u0161nima, degradiranima i odba\u010denima, mi nalazimo kako raste plima jada; mi nalazimo kako nepozvano siroma\u0161tvo postaje neizbje\u017ena sudbina nadodanim tisu\u0107ama svake godine. Nikada altruisti\u010dan osje\u0107aj bio toliko op\u0107enit na usnama \u010dovjeka. Nikada ljudsko srce nije toliko \u010deznulo za pravim o\u010ditovanjem ljudskog bratstva kao sada. Nikada nije cijeli civilizirani svijet bio toliko duboko motiviran sa upornim snom vijekova – Bo\u017eje o\u010dinstvo i bratstvo \u010dovjeka. No ipak, \u010dudna anomalija! Vapaj nevinih, povrije\u0111ene pravde, krik milijuna pod to\u010dkovima, uzdi\u017ee se danas iz svake civilizirane zemlje kao nikada prije. Glas Rusije mije\u0161a se sa vapajem Irske. Izop\u0107enik Londona pridru\u017euje se jednom mo\u0107nom, uzbudljivom zahtijevu za pravdu.<\/p>\n

      \u201cU samom Londonu postoji vi\u0161e od tri stotine tisu\u0107a osoba na samom rubu ponora, \u010diji je svaki otkucaj srca uzbu\u0111en sa strahom, \u010dija je do\u017eivotna no\u0107na mora strah da \u0107e mala jazbina koju oni nazivaju domom biti oduzeta od njih. Ispod njih, na vratima izgladnjelosti, vi\u0161e je od dvije stotine tisu\u0107a \u017eivota; jo\u0161 ni\u017ee nalazimo tri stotine tisu\u0107a u sloju gladovanja, u podru\u010dju gdje glad nagriza no\u0107 i dan, gdje je svaka sekunda svake minute, svakog sata svakog dana, krcata agonijom. Ispod izgladnjelih su besku\u0107nici – oni koji nemaju ni\u0161ta s \u010dim bi mogli nabaviti smje\u0161taj \u010dak i u najgorim \u010detvrtima; oni koji spavaju bez krova nad glavom tijekom cijele godine, od kojih se stotine mo\u017ee na\u0107i bilo koje no\u0107i na hladnim kamenim plo\u010dama uz du\u017e nasipa Temze. Neki spavaju na novinama koje su izme\u0111u njih i vla\u017enog kamenja, ali ve\u0107ina \u010dak ne u\u017eiva niti taj luksuz! Ova vojska apsolutnih besku\u0107nika u Londonu broji trideset i tri tisu\u0107e.\u201d<\/p>\n

      Da li netko ka\u017ee, To je preuveli\u010dana slika? Neka istra\u017ei. To je samo jedna polovica istine, to je \u017ealosno!<\/p>\n

      Nezadovljstvo, Mr\u017enja, Trenje Brzo se Pripremaju za Dru\u0161tveno Izgaranje<\/strong><\/p>\n

      Kako god da se objasni siroma\u0161nima da bogati nikada nisu bili toliko dobrotvorni kao sada, da dru\u0161tvo ima vi\u0161e opse\u017enih priprema sada nego ih je ikada imalo za siroma\u0161ne, slijepe, bolesne i bespomo\u0107ne, te da se golemi prihodi godi\u0161nje izdvajaju porezom, za odr\u017eavanje tih dobrotvornosti, to zasigurno ne\u0107e zadovoljiti radnika. Kao inteligentan gra\u0111anin koji ima samopo\u0161tovanje milostinja nije ono \u0161to on \u017eeli; on nema \u017eelju koristiti se povlasticama ubo\u017enice ili kada je bolestan da ide kao pacijent u bolnicu neke dobrotvorne organizacije; nego on \u017eeli \u0161ansu da po\u0161teno i pristojno zaradi svoj kruh sa znojem svog lica i sa dostojanstvom po\u0161tenog radnika da se brine za svoju obitelj. Me\u0111utim, kada vidi sebe i svog bli\u017enjeg radnicima koji su vi\u0161e ovisni nego ikada o naklonosti i utjecaju da dobiju i zadr\u017ee posao, i kako se mali vlasnici du\u0107ana, mali graditelji i mali proizvo\u0111a\u010di bore ja\u010de nego ikada za po\u0161ten \u017eivot, on \u010dita o napretku bogatih, rastu\u0107em broju milijunera, objedinjenom kapitalu koji kontrolira razli\u010dite industrije – bakra, \u010delika, stakla, nafte, \u0161ibica, papira, ugljena, boje, pribora za jelo, telegrafije i svaki drugi posao. On tako\u0111er shva\u0107a da te kombinacije upravljaju strojevima svijeta, i da tako, dok se njegov rad umanjuje zbog konkurencije, roba i nu\u017enosti mogu biti napredni, ili u najmanju ruku u opadanju u odnosu na smanjene tro\u0161kove rada predstavljene u pobolj\u0161anim strojevima koji zamjenjuju ljudski mozak i mi\u0161i\u0107e.<\/p>\n

      Mo\u017eemo li se \u010duditi da je pod takvim okolnostima na trinaestom godi\u0161njem kongresu Radni\u010dke Federacije u \u010cikagu, Potpredsjednik Obrtni\u010dke Skup\u0161tine izrazio dobrodo\u0161licu posjetiteljima sljede\u0107im sarkasti\u010dnim jezikom? On je rekao:<\/p>\n

      \u201c\u017deljeli bi smo vam izraziti dobrodo\u0161licu u uspje\u0161an grad, ali istina ne\u0107e zadovoljiti tvrdnju. Stvari su ovdje kakve jesu, ali ne kakve bi trebale biti. Mi vam izra\u017eavamo dobrodo\u0161licu u ime stotinu monopolista, i pedeset tisu\u0107a skitnica, ovdje gdje mamon dr\u017ei visoki karneval u pala\u010dama, dok su majke slomljena srca, djeca gladuju, a mu\u0161karci uzalud tra\u017ee posao. Izra\u017eavamo vam dobrodo\u0161licu u ime stotinu tisu\u0107a dokonih ljudi, u ime tih gra\u0111evina posve\u0107enih slavi Bo\u017ejoj, ali \u010dija su vrata zatvorena no\u0107u za izgladnjele i siroma\u0161ne; u ime sve\u0107enika koji se debljaju iz Bo\u017ejih vinograda, zaboravljaju\u0107i da su Bo\u017eja djeca gladna i da nemaju gdje skloniti glavu; u ime znoje\u0107eg sustava, milijunera i \u0111akona, \u010dije su du\u0161e ugro\u017eene s njihovim apetitom za zlatom; u ime najamnih radnika \u010diji je krvav znoj skovan u zlatne dukate; u ime umobolnica i ubo\u017enica, krcatih s ljudima koji su poludjeli od brige u ovoj zemlji obilja.<\/p>\n

      \u201cMi \u0107emo vam pokazati eksponate \u010cikaga koji nisu bili pokazani na njihovim sajmovima – njihove dobre i njihove slabe strane. Ve\u010deras \u0107emo vam pokazati stotine ljudi kako le\u017ee na grubom kamenju u hodnicima upravo ove zgrade – bez doma, bez hrane – ljude koji su sposobni i spremni raditi, ali za koje nema posla. Vrijeme je za uzbunu – uzbunu za nastavak vlade \u010dija su suverena prava predana magnatima \u017eeljeznica, barunima ugljena i \u0161pekulatorima; uzbunu za nastavak federalne vlade \u010dija je financijska politika proizvedena na Wall Streetu pod diktatom baruna novca iz Evrope. Mi o\u010dekujemo da vi poduzmete mjere i iskoristite pravo glasa i zbacite s polo\u017eaja mo\u0107i nevjerne sluge naroda koji su odgovorni za postoje\u0107e uvjete.\u201d<\/p>\n

      Ovaj govornik bez sumnje grije\u0161i uvelike pretpostavljaju\u0107i da \u0107e promjena du\u017enosnika ili stranaka izlije\u010diti postoje\u0107a zla; ali zasigurno bi bilo uzalud re\u0107i njemu ili bilo kojem drugom razumnom \u010dovjeku da je sve u redu sa dru\u0161tvenim ure\u0111enjem koje \u010dini mogu\u0107im takve \u0161iroke krajnosti bogatstva i siroma\u0161tva. Koliko god da se ljudi mnogo razlikovali u svezi uzroka i lijeka, svi \u0107e se slo\u017eiti da postoji bolest. Neki bezuspje\u0161no tra\u017ee lijekove na pogre\u0161nim mjestima, i mnogi ajme! ne \u017eele da lijek bude prona\u0111en; sve dok oni, u najmanju ruku, ne budu imali \u0161ansu da profitiraju iz sada\u0161njih okolnosti.<\/p>\n

      U skladu s tom mi\u0161lju, George E. McNeill, u obra\u0107anju pred Svjetskim Radni\u010dkim Kongresom je rekao:<\/p>\n

      \u201cRadni\u010dki pokret je ro\u0111en iz gladi – gladi za hranom, zaklonom, toplinom i u\u017eitkom. U pokretu \u010dovje\u010danstva prema sre\u0107i svaki pojedinac tra\u017ei svoj ideal, \u010desto sa stoi\u010dkim nepo\u0161tivanjem drugih. Industrijski sistem po\u010diva na \u0111avolskoj \u017eeljeznoj vladavini svakog \u010dovjeka za sebe. Da li je onda neobja\u0161njiv fenomen da se oni koji najvi\u0161e pate pod tom vladavinom sebi\u010dnosti i pohlepe organiziraju za svrgavanje \u0111avolskog sistema vladavine?\u00a8<\/p>\n

      Novine obiluju sa opisima otmjenih vjen\u010danja, balova i banketa na kojima se tzv. \u201cgornja kora\u201d dru\u0161tva pojavljuje u skupocjenoj odje\u0107i i rijetkim draguljima. Jedna je dama u Parizu, nedavno, re\u010deno je, nosila dijamante u vrijednosti od $1,600,000. The New York World od kolovoza 1896 dao je sliku Ameri\u010dke dame koja je bila ukra\u0161ena sa dijamantima i drugim draguljima koji su procjenjeni na $1,000,000; i ona \u010dak ne pripada najgornjim slojevima dru\u0161tva. Dnevne novine govore o rasko\u0161nom tro\u0161enju tisu\u0107a dolara za pripremu takvih banketa – za izabrana vina, cvjetne dekoracije, itd. Oni govore o pala\u010dama podignutima za bogate, od kojih mnoge ko\u0161taju $50,000, a neke koliko i $1,500,000. Oni govore o \u201cDru\u017eenjima Pasa\u201d na kojima su \u017eivine hranjene sa poslasticama velikog tro\u0161ka, njegovani od svojih \u201cnjegovatelja.\u201d Oni govore o $10,000 koji su pla\u0107eni za desert uslugu, $6,000 za dvije umjetni\u010dke vaze za cvije\u0107e, $50,000 za dvije ru\u017ei\u010daste vaze. Oni govore da je Engleski vojvoda platio $350,000 za konja. Oni govore o tome kako je u Bostonu \u017eena sahranila svog mu\u017ea u lijesu koji ko\u0161ta $50,000. Oni govore da je jedna druga \u201cdama\u201d potro\u0161ila $5,000 na zakopavanje njenog ljubimca pudlice. Oni govore da Njujor\u0161ki milijuneri pla\u0107aju otprilike $800,000 za jednu jahtu.<\/p>\n

      Moramo li se onda \u010duditi da su mnogi zavidni a neki i gnjevni i ogor\u010deni, kada usporede takvu rasipnost sa neima\u0161tinom svoje vlastite obitelji, ili u najmanju ruku prisilne ekonomije? Znaju\u0107i da nisu mnogi \u201cnova stvorenja\u201d koji misle na ono gore na nebu a ne na zemlji, i koji su nau\u010dili da je \u201cpobo\u017enost sa zadovoljstvom veliki dobitak\u201d dok \u010dekaju dok Gospodin ne opravda njihovu stvar, mi se ne trebamo \u010duditi da takve stvari bude u srcima masa osje\u0107aje zavisti, mr\u017enje, zlobe, sva\u0111e; i ti \u0107e osje\u0107aji sazrijeti u otvorenu pobunu koja \u0107e na koncu izvr\u0161iti sva djela tijela i \u0111avla, tijekom predstoje\u0107eg vremena velike nevolje.<\/p>\n

      \u201cEvo opa\u010dina sestre tvoje Sodome: gizdavo, u izobilju kruha i bezbri\u017eno \u017eivlja\u0161e ona i k\u0107eri njezine, a sirotinju i bijednike ne pomagahu. Uzoholi\u0161e se i gadosti pred o\u010dima mojim \u010dinjahu, i zato ih zatrijeh, kao \u0161to vidje!\u201d (Ezek. 16:49,50)<\/p>\n

      The California Christian Advocate, komentiraju\u0107i jedan od otmjenih balova u New York Cityu ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201cRako\u0161an luksuz i blistavo rasipni\u0161tvo pokazano od strane bogatih Grka i Rimljana \u201cstarih vremena\u201d stvar je povijesti.Takvo bezobzirno pokazivanje po\u010dinje imati svoju pojavu u onome \u0161to je nazvano otmjenim dru\u0161tvom u ovoj zemlji. Jedan od na\u0161ih dopisnika govori o jednoj dami u New Yorku koja je potro\u0161ila $125,000 na jedno razdoblje zabavljanja. Karakter i vrijednost zabava mo\u017ee se prosuditi iz \u010dinjenice da ona u\u010de dru\u0161tvo kako…zamrznuti Rimski pun\u010d u srce grimiznih i \u017eutih tulipana, i kako jesti kornja\u010du sa zlatnim \u017elicama iz srebrnih kanua. Drugi su zabavlja\u010di nakitili svoje stolove sa skupocjenim ru\u017eama, dok je za jednog od \u201c\u02c7\u010detiri stotine\u201d bilo re\u010deno da je potro\u0161io $50,000 na jednu zabavu. Takav rasko\u0161an izdatak za takvu lo\u0161u svrhu je gre\u0161an i sramotan, bez obzira koliko veliki imetak pojedinac posjedovao.\u201d<\/p>\n

      Messiah’s Herald komentirao je kako slijedi:<\/p>\n

      \u201cStotinu i \u010detrdeset i \u010detiri dru\u0161tvena autokrata, na \u010delu sa aristokratom, odr\u017eali su veliki bal. Kraljevsko viso\u010danstvo nikada nije potisnuto. Bilo je sna\u017eno isklju\u010divo. Vino je teklo kao voda. Ljepota je posudila svoje \u010dari. Niti Marko Antonije niti Kleopatra nikada se nisu valjali u takvom sjaju. Bila je to kolekcija milijunera. Bogatstvo svijeta bilo je izvu\u010deno s biserima i dijamantima. Ogrlice od bisera koje ko\u0161taju $200,000 i ni\u017ee ukra\u0161avale su desetine vratova. Ples je poprimio Aladdinovu ljepotu. Radost je bila neograni\u010dena. Dok se je to de\u0161avalo, ka\u017eu novine, 100,000\u00a0 gladuju\u0107ih rudara u Pensilvaniji jurilo je putevima poput goveda u potrazi za krmom, neki od njih \u017eive\u0107i na ma\u010dkama, i nemali broj ih je po\u010dinio samoubojstvo tako da ne gledaju kako im djeca gladuju. Ipak jedna ogrlica sa bala na Metropolitanu spasila bi sve njih od gladi. Bio je to jedan od \u201cvelikih dru\u0161tvenih doga\u0111aja\u201d nacije koja je nazvana Kr\u0161\u0107anskom; ali kojeg li kontrasta! I nema lijeka za to. Tako \u0107e biti \u201cdok on ne do\u0111e.\u201d<\/p>\n

      \u201cDok on ne do\u0111e?\u201d Ne, nego, \u201ctako \u0107e biti u dane Sina \u010dovje\u010djega,\u201d kada on do\u0111e, dok bude okupljao izabrane k sebi, i tako podizao svoje Kraljevstvo, \u010dijem \u0107e uvo\u0111enju slijediti \u201crazbijanje\u201d sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema na komadi\u0107e u velikom vremenu nevolje i anarhije, kao priprema za uspostavu Kraljevstva pravednosti. (Otkr. 2:26,27; 19:15) Kao \u0161to je bilo u danima Lotovim, tako \u0107e biti i u dane Sina \u010covje\u010djeg. Kao \u0161to je bilo u Noinim danima, tako \u0107e biti u [parousiji] prisutnosti Sina \u010covje\u010djeg. (Mat. 24:37; Luka 17:26,28)<\/p>\n

      Jesu li Bogati Prestrogo Osu\u0111eni?<\/strong><\/p>\n

      Citiramo iz uvodnika u San Francisco Examineru:<\/p>\n

      \u201cVelika Britanska jahta na paru Valiant od Gosp. W. K. Vanderbilta pridru\u017eila se Britanskoj jahti na paru Osvaja\u010d od Gosp. F. W. Vanderbilta u Njujor\u0161koj Luci. Valiant ko\u0161ta $800,000. To predstavlja dobit na urod od oko 15,000,000 bu\u0161ela od \u0161ezdeset centi p\u0161enice, ili cijelog proizvoda od najmanje\u00a0 8,000 160 – rala farmi. Drugim rije\u010dima, 8000 farmera, predstavljaju\u0107i 40,000 mu\u0161karaca, \u017eena i djece, radili su i po suncu i oluji da omogu\u0107e Gospo. Vanderbiltu da izgradi u stranom brodogradili\u0161tu takav brod za u\u017eitak kakvog nijedan Evropski suveren ne posjeduje. Izgradnja tog plovila zahtijevala je rad od najmanje 1000 mehani\u010dara na godinu. Potro\u0161eni novac, stavljen u opticaj me\u0111u na\u0161im radnicima, imao bi primjetan utjecaj na stanje dr\u017eave u nekim krajevima.\u201d<\/p>\n

      1.R. Buchanan u Areni, govore\u0107i o bezosje\u0107ajnoj ekstravaganciji bogatih, rekao je:<\/p>\n

      \u201cNjihov zlo\u010din nije toliko u bezosje\u0107ajnom motivu koliko u bezobzirnom razaranju sre\u0107e i \u017eivota da se postigne sebi\u010dna namjera. Da rasipanje bogatstva u razmetanju i luksuzu jeste zlo\u010din postaje vrlo o\u010ditim sa pomnim ispitivanjem akta. Ne bi bilo zla u gradnji \u0161tale za njegove konje u vrijednosti od $700,000, poput milijuner iz Sirakuze, ili stavljanjem usluge u vrijednosti od $50,000 na stol za ve\u010deru, poput Astora iz New Yorka, ako je novac bio besplatan kao zrak i voda; me\u0111utim svaki dolar predstavlja prosje\u010dni radni dan. Prema tome \u0161tala od $700,000 predstavlja rad od 1000 ljudi za dvije godine i \u010detiri mjeseca. To tako\u0111er predstavlja 700 \u017eivota; jer bi $1,000 snosilo tro\u0161kove prvih deset godina djeteta, i tro\u0161kovi drugih deset godina bili bi vra\u0107eni u cijelosti njegovim radom. Prema tome, rasko\u0161na \u0161tala, predstavlja fizi\u010dku osnovu za 700 \u017eivota, i potvr\u0111uje da ju vlasnik vrednuje visoko, ili da \u017eeli da bi 700 trebalo umrijeti da bi njegova ta\u0161tina mogla biti zadovoljena.\u201d<\/p>\n

      The Literary Digest je redakcijski rekao:<\/p>\n

      \u201cNe tako davno sve\u0107enik iz Nove Engleske obratio se pismom Gosp. Samuelu Gompersu, Predsjedniku Ameri\u010dke Radni\u010dke Federacije, pitaju\u0107i ga da navede za\u0161to, po njegovom mi\u0161ljenju, toliko mnogo inteligentnih radnika ne ide u crkvu. U odgovoru je Gosp. Gompers rekao da je jedan razlog taj \u0161to crkve vi\u0161e nisu u doticaju sa nadama i \u017eeljama radnika, te su bez suosje\u0107anja s njihovim nevoljama i teretima. Pastori ili ne znaju, on je rekao, ili nemaju hrabrosti objaviti sa svojih propovjedaonica prava i nepravde milijuna radnika. Crkva se je namr\u0161tila na organizacije koje su se pokazale naju\u010dinkovitijima u osiguravanju pobolj\u0161anih uvjeta. Pa\u017enju radnika se usmjerilo na himnu \u201cokrepa uskoro,\u201d krajnje zanemaruju\u0107i uvjete koji proizlaze iz \u201cgorkog sada.\u201d Crkva i sve\u0107enstvo su bili \u201ezagovornici i branitelji nepravdi po\u010dinjenih protiv interesa naroda, samo zato \u0161to su po\u010dinitelji posjednici bogatstva.\u201c Upitan koje bi na\u010dine predlo\u017eio za pomirenje crkve i masa, Gosp. Gomper preporu\u010duje \u201epotpuni obrat sada\u0161njeg stava.\u201c On zavr\u0161ava s ovim rije\u010dima: \u201eOnaj tko ne uspijeva suosje\u0107ati sa radni\u010dkim pokretom, onaj tko spokojno ili ravnodu\u0161no promi\u0161lja o zastra\u0161uju\u0107im rezultatima sada\u0161njih ekonomskih i dru\u0161tvenih uvjeta, nije samo protivnik najboljih interesa ljudske obitelji, nego je particeps crminis svih nepravdi nanesenih na mu\u0161karce i \u017eene na\u0161eg vremena, djecu dana\u0161njice, ljude i \u017eene budu\u0107nosti.\u201c<\/p>\n

      Dok mi tako zapa\u017eamo javno mnijenje u osu\u0111ivanju bogatih kao klase, i dok mi tako\u0111er zapa\u017eamo Gospodinovu osudu i prore\u010denu kaznu te klase kao cjeline, razumno je da Bo\u017eji narod treba pokazivati umjerenost u svom prosu\u0111ivanju ili mi\u0161ljenjima o bogatima kao o pojedincima. Gospodin, \u010diji je sud protiv te klase toliko ozibljan, ipak \u0107e biti milosrdan prema njima kao pojedincima; i kada on u svojoj mudrosti uni\u0161ti njihove idole od srebra i zlata, i snizi njihove visoke poglede, i ponizi njihov ponos, on \u0107e tada biti milostiv da utje\u0161i i izlije\u010di takve koji \u0107e odustati od sebi\u010dnosti i ponosa. Tako\u0111er treba zapaziti, da smo mi citirali jedino razumne i umjerene izjave razumnih pisaca a ne ekstremisti\u010dke i \u010desto besmislene stroge kritike anarhista i vizionara.<\/p>\n

      Kao pomo\u0107 ohla\u0111enoj umjerenosti u prosu\u0111ivanju dobro je za nas imati na umu (1) Da je naziv \u201ebogat\u201c veoma \u0161irok, i uklju\u010duje ne samo neizmjerno bogate, nego i u mislima mnogih one koje se, u usporedbi s ovima, mo\u017ee smatrati siroma\u0161nima; (2) Da je me\u0111u onima koje bi veoma siroma\u0161ni nazvali bogatima vrlo mnogo najboljih i najdobronamjernijih ljudi, od kojih su mnogi, u znatnoj mjeri, aktivni u dobrodu\u0161nim i filantropskim poduzimanjima; i ako nisu svi takvi u mjeri samo-\u017ertvovanja, zacijelo bi bila lo\u0161a milost od bilo koga tko se nije u\u010dinio \u017eivim \u017ertvama za blagoslov drugih da osude takve jer to ne \u010dine. I oni koji su u\u010dinili to znaju kako cijeniti svaki pristup takvom duhu kojeg bi bilo tko, bio bogat ili siroma\u0161an, mogao pokazati.<\/p>\n

      Dobro je imati na umu da mnogi od bogatih ne samo da pravedno pla\u0107aju te\u0161ke poreze za javne besplatne \u0161kole, za podr\u0161ku vladi, za podr\u0161ku javnim dobrotvornim ustanovama, itd., nego tako\u0111er rado doprinose i na druga\u010dije na\u010dine kao pomo\u0107 siroma\u0161nima, i od srca su dobronamjerni skloni\u0161tima, fakultetima, bolnicama, itd., i crkvama koje smatraju najvi\u0161e dostojnima. I oni koji \u010dine te stvari iz dobrih i iskrenih srca, a ne (kao \u0161to moramo priznati da je ponekad slu\u010daj) zbog pokazivanja i hvale od ljudi, ne\u0107e izgubiti svoju nagradu. I sve bi takve trebalo pravedno ocijeniti.<\/p>\n

      Svatko je u stanju i spreman kritizirati milijunere, ali u nekim slu\u010dajevima bojimo se da je osuda previ\u0161e te\u0161ka. Mi prema tome poti\u010demo na\u0161e \u010ditatelje da ne razmi\u0161ljaju previ\u0161e nesmiljeno o njima. Imajte na umu da su oni isto tako kao i siroma\u0161ni u nekim pogledima pod kontrolom sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema. Klijentela je utvrdila zakone i barikade oko njihovih glava i srca. La\u017ene ideje o Kr\u0161\u0107anstvu, odobrene od cijelog svijeta \u2013 bogatih i siroma\u0161nih \u2013 stolje\u0107ima su istro\u0161ile duboko utore misli i razuma u kojima njihove misli putuju amo i tamo. Oni smatraju da oni moraju raditi \u0161to i drugi ljudi rade; to jest, oni moraju koristiti njihovo vrijeme i talente najbolje \u0161to mogu i na \u201ena\u010delima poslovanja.\u201c \u010cine\u0107i to, novac se kotrlja prema njima, zato \u0161to su novac i strojevi danas kreatori bogatstva, rad je bio umanjen.<\/p>\n

      Zatim oni nesumnjivo razmi\u0161ljaju da imaju\u0107i bogatstvo njihova je du\u017enost da ga ne nagomilavaju svega, nego da potro\u0161e ne\u0161to od toga. Oni se mo\u017eda pitaju bi li bilo bolje razdijeliti ga kao milostinju ili neka cirkulira kroz podru\u010dja trgovine, i pla\u0107e za rad. Oni ispravno zaklju\u010duju da bi ovo potonje bilo bolji plan. Balovi, banketi, vjen\u010danja, jahte, itd., mogli bi ih se dojmiti kao u\u017eitci za sebe i njihove prijatelje i kao pomo\u0107 njihovim manje sretnijim bli\u017enjima. I ne postoji li ne\u0161to istine u tom pogledu? Deset tisu\u0107a dolara vrijedan banket, primjerice, po\u010dinje vjerovatno sa petnaest tisu\u0107a dolara u opticaju \u2013 kroz mesnice, pekare, cvje\u0107are, kroja\u010de, \u0161velje, zlatare, itd,. itd. $800,000 vrijedna jahta, iako veliko osobno pretjerivanje, prouzro\u010dila je cirkulaciju tog iznosa novca izme\u0111u radnika negdje; i vi\u0161e od toga, to \u0107e zna\u010diti godi\u0161nji izdatak od najmanje dvadeset i vrlo vjerovatno sto tisu\u0107a dolara za du\u017enosnike, in\u017eenjere, pomorce, namirnice, itd., i druge teku\u0107e tro\u0161kove.<\/p>\n

      Pod sada\u0161njim pogre\u0161nim uvjetima, prema tome, je veoma povoljno za srednje i siroma\u0161nije klase da su bogati \u201eludo ekstravagantni,\u201c a ne jadni; tro\u0161e\u0107i rasko\u0161no dio poplave bogatstva koje se slijeva u njihove kase; jer dijamanti, primjerice, koji zahtijevaju \u201ekopanje,\u201c poliranje i postavljanje i tako daju zaposlenje tisu\u0107ama koji bi bili dodano broju onih bez posla ako bi bogati imali slabosti ili ekstravaganciju, pa bi gomilali sve \u0161to su dobili u posjed. Razmi\u0161ljaju\u0107i tako, bogati bi zapravo mogli uzeti u obzir njihove prekomjernosti kao \u201edobrotvorne svrhe.\u201c I ako to u\u010dine, oni \u0107e slijediti la\u017eno razmi\u0161ljanje nekih iz srednje klase, kada oni podignu \u201edru\u0161tvene crkve\u201c i sajmove i festivale \u201eu dra\u017eesne dobrotvorne svrhe.\u201c<\/p>\n

      Mi ne opravdavamo njihov pravac postupanja: mi samo nastojimo istaknuti da rastro\u0161nost bogatih u vrijeme financijskih pote\u0161ko\u0107a ne podrazumijeva nu\u017eno da su oni li\u0161eni osje\u0107aja za siroma\u0161ne. I kada razmi\u0161ljaju o \u010dinjenju dobra na bilo koji drugi na\u010din osim \u201eposlovnih na\u010dela,\u201c nema sumnje da oni razmi\u0161ljaju da \u0107e zahtijevati malu vojsku mu\u0161karaca i \u017eena za rukovo\u0111enje distribucijom njihovog svakodnevnog porasta i da se oni ionako ne mogu osje\u0107ati sigurnima da \u0107e to dosti\u0107i one koji su u najve\u0107oj potrebi; jer sebi\u010dnost je toliko op\u0107enita da se nekolicini mo\u017ee vjerovati da \u0107e po\u0161teno podijeliti velike koli\u010dine. Milijuna\u0161ica je primijetila da ona nikada ne gleda kroz prozore njene ko\u010dije kada prolazi kroz siroma\u0161nije \u010detvrti, zato \u0161to to vrije\u0111a njene o\u010di. Pitamo se nije li joj isto i sa savjesti kada vidi tu opre\u010dnost izme\u0111u njenog stanja i onoga siroma\u0161nih. \u0160to se ti\u010de samih dobrotvornih svrha \u2013 mu\u0161karci su previ\u0161e zaposleni sa svojim ulaganjima i \u017eene su previ\u0161e profinjene za takve stvari: oni budu vidjeli neugodne prizore, njihove neugodne zvukove i osjetili neugodne mirise. Kada su bili siroma\u0161niji oni su mo\u017eda hlepili za takvim mogu\u0107nostima za dobro koje sada imaju: ali sebi\u010dnost i ponos i dru\u0161tveni anga\u017emani i etika neutraliziraju plemenitija osje\u0107anja i spre\u010davaju mnogo ploda. Kao \u0161to je netko jednom rekao, zato \u0161to je na\u0161 Gospodin pro\u0161ao \u010dine\u0107i dobro bio je taknut sa osje\u0107ajem \u010dovjekovih slabosti.<\/p>\n

      Daju\u0107i ove prijedloge za mjeru utjehe koju mogu priu\u0161titi siroma\u0161nijim klasama, mi ne bi smo da nas se shvati ni u kom smislu da opravdavamo sebi\u010dnu rasko\u0161nost bogatih, koja je pogre\u0161na; i koju Gospodin osu\u0111uje kao pogre\u0161nu. (Jak. 5:5) Ali uzimaju\u0107i u obzir te razne strane tih mu\u010dnih pitanja um se \u010duvalo uravnote\u017eenim, prosudbu zdravom, i suosje\u0107anja jo\u0161 nje\u017enijima prema onima koje je \u201ebog ovog svijeta\u201c oslijepio sa svojim bogatstvom, sve dok njihovo prosu\u0111ivanje nije bilo iskrivljeno od pravde, i koji imaju primiti jako ozbiljnu nadoknadu i kaznu od Gospodina. \u201eBog ovoga svijeta\u201c tako\u0111er zasljepljuje siroma\u0161ne po nekim pitanjima, da opravdaju pogre\u0161an pravac postupanja. On tako vodi obje strane u veliku \u201ebitku.\u201c<\/p>\n

      Me\u0111utim iako mi mo\u017eemo na\u0107i prigovore na kojima mo\u017eemo temeljiti neke isprike za sada\u0161nje pove\u0107anje bogatstva u rukama nekolicine; iako mo\u017eemo shvatiti da su neki od bogatih, posebno umjereno bogatih, vrlo dobronamjerni; i premda mo\u017ee biti istinita tvrdnja da su oni dobili svoje bogatstvo pod djelovanjem tih istih zakona koji upravljaju svima, i da su neki od siroma\u0161nih manje izda\u0161ni prirodno, i manje skloni biti pravedni za razliku od nekih bogatih, i da ako bi mjesta bila zamijenjena oni bi se \u010desto pokazali zahtjevnijima i tiranskima nego bogati, ali, ipak, Gospodin objavljuje da \u0107e posjednici bogatstva biti pozvani na sud po tom pitanju, zato \u0161to kad su razabrali tendenciju zbivanja, nisu tra\u017eili na vlastiti tro\u0161ak plan koji bi bio pravedniji, velikodu\u0161niji, nego \u0161to je danas; kao, npr., na tragu Socijalizma.<\/p>\n

      Pokazuju\u0107i pogled na sve ve\u0107i broj ljudi u odnosu na obvezu dru\u0161tva bilo da ostavi besplatnim svima prilike i bogatstva prirode (zemlja, zrak i voda) ili da ina\u010de to bude monopolizirano kako bi se pru\u017eila prilika za svakodnevni rad za one koji nemaju udjela u monopolima, mi citiramo sljede\u0107e iz razmjene. Ono ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eBjedniji slu\u010daj u stvarnom \u017eivotu je rijetko izre\u010den u \u0161tampi od sljede\u0107eg, za kojeg jam\u010di nastavnik iz vrti\u0107a koji \u017eivi u Brooklynu, N. Y.<\/p>\n

      \u201eDjevoj\u010dica koja poha\u0111a vrti\u0107 na isto\u010dnoj strani, najsiroma\u0161nijoj \u010detvrti u New York Cityu, do\u0161la je u \u0161kolu jednog jutra nedavno, tanko obu\u010dena i izgledala je stisnuto i smrznuto. Nakon \u0161to se je ugrijala u vrti\u0107u nakon nekog vremena pogledala je nastavniku u lice i rekla mu iskreno:<\/p>\n

      \u201eGosp. C————, Da li vi volite Boga?<\/p>\n

      \u201ePa, da,\u201c rekla je u\u010diteljica.<\/p>\n

      \u201eE ja ne, brzo je odgovorila djevoj\u010dica s velikom ozbiljno\u0161\u0107u i \u017eestinom, \u201eJa ga mrzim.\u201c<\/p>\n

      \u201eU\u010ditelj, razmi\u0161ljaju\u0107i da je taj \u010dudni izri\u010daj do\u0161ao od djeteta kojeg je ona nastojala te\u0161ko nau\u010diti da je ispravno ljubiti Boga pitala je za obja\u0161njenje.<\/p>\n

      \u201ePa,\u201c reklo je dijete, \u201e on \u010dini da vjetar pu\u0161e, a ja nemam tople odje\u0107e za obu\u0107i; i on \u010dini da pada snijeg, a moje cipele imaju rupe u njima, i on \u010dini da je hladno, a mi nemamo nikakve vatre kod ku\u0107e, i on nas \u010dini gladnima, i mama nije imala kruha za na\u0161 doru\u010dak.\u201c<\/p>\n

      Komentiraju\u0107i to ka\u017ee: \u201eUzmemo li u obzir savr\u0161enstvo Bo\u017ejih materijalnih priprema djeci na zemlji, te\u0161ko je, nakon \u010ditanja ove pri\u010de, gledati sa strpljenjem samodopadnost bogatih bogohulnika koji, poput nedu\u017ene male djevoj\u010dice, optu\u017euju Boga za bijedu siroma\u0161tva.\u201c<\/p>\n

      Me\u0111utim, ne treba se puno o\u010dekivati od svjetovnih; jer sebi\u010dnost je duh svijeta. Mi imamo vi\u0161e razloga imati o\u010dekivanja od velikih i bogatih ljudi koji tvrde da su Kr\u0161\u0107ani. Ipak ti niti stavljaju svoje \u017eivote niti njihovo bogatstvo na Bo\u017eji \u017ertvenik u slu\u017ebi evan\u0111elja, niti ih pak daju u slu\u017ebu materijalnoj dobiti \u010dovje\u010danstva. Naravno, evan\u0111elje je na prvom mjestu! Ono bi trebalo imati svo na\u0161e vrijeme, talente, utjecaj i sredstva. Ali kada je skriveno od pogleda i nema kontrolu srca zbog la\u017enih ideja, od la\u017enih u\u010denja, posve\u0107eno \u0107e srce zasigurno na\u0107i obilje toga za u\u010diniti za pale bli\u017enje, po pitanju materijalne pomo\u0107i, dru\u0161tvenog podizanja, komunalne reforme, itd. I zaista nekolicina ih je tako anga\u017eirana, ali op\u0107enito siroma\u0161na ili srednja klasa; nekolicina bogatih, nekolicina milijunera. Ako bi neki od svjetskih milijunera imali toliko Kristovog duha i pot\u010dinili svoje mentalne i financijske talente, svoje vlastito vrijeme, i vrijeme sposobnih pomaga\u010da koji bi bili radi pomo\u0107i ako bi im se otvorila vrata prilike, kakvoj bi dru\u0161tvenoj reformi svijet svjedo\u010dio u jednoj godini! Kako bi tada javne koncesije korporacijama bile ograni\u010dene ili povra\u0107ene u javnom interesu; zlobni zakoni bili bi izmijenjeni i u op\u0107enitom interesi javnosti bili bi uzimani u obzir i \u010duvani, i financijski i politi\u010dki mo\u0107nici postali bi manje mo\u0107ni, protiv interesa javnosti.<\/p>\n

      Ali o\u010dekivati takvo kori\u0161tenje bogatstva je nerazumno; zato \u0161to premda mnogi bogati ljudi ispovijedaju Kr\u0161\u0107anstvo, oni, poput ostatka svijeta, ne znaju ni\u0161ta o pravom Kr\u0161\u0107anstvu \u2013 vjera u Krista kao osobnog Otkupitelja, i potpuno posve\u0107enje svakog talenta njegovoj slu\u017ebi. Oni \u017eele biti svrstani kao \u201eKr\u0161\u0107ani,\u201c zato \u0161to ne \u017eele biti svrstani me\u0111u \u201epogane\u201c ili \u201e\u017didove\u201c; zato \u0161to je Kristovo ime sada popularno, iako njegova prava u\u010denja nisu ni\u0161ta popularnija nego su to bila kad je bio razapet.<\/p>\n

      Zaista, Bo\u017eja Rije\u010d svjedo\u010di da nije mnogo velikih ili bogatih ili mudrih Bog izabrao da budu nasljednicima Kraljevstva; nego uglavnom siroma\u0161ne i prezrene prema tokovima i mudrosti i procjeni ovog svijeta. Kako te\u0161ko (s kakvom pote\u0161ko\u0107om) \u0107e oni koji imaju bogatstvo u\u0107i u Kraljevstvo Bo\u017eje. Lak\u0161e je devi pro\u0107i kroz u\u0161icu igle nego bogatome u\u0107i u Kraljevstvo Nebesko.* (Mat. 19:23,24)<\/p>\n

      Ali jao! \u201eJadni bogati\u201c \u0107e pro\u0107i kroz stra\u0161na iskustva.<\/p>\n

      *Re\u010deno je da je \u201eU\u0161ica Igle\u201c bilo ime za mali prolaz u zidovima drevnih gradova, kori\u0161tenih nakon zalaska sunca, kada su ve\u0107a vrata bila zatvorena, zbog straha od napada neprijatelja. Ona su opisana da su bila toliko mala da je deva mogla pro\u0107i kroz njih jedino na svojim koljenima, nakon \u0161to je njen teret bio uklonjen. Ilustracija \u010dini se podrazumijeva da bi bogati \u010dovjek trebao skinuti svoj teret i kleknuti prije nego je mogao u\u010dvrstiti svoj poziv i izabranje za mjesto u Kraljevstvu.<\/p>\n

      Ne samo da \u0107e se bogatstvo pokazati preprekom za budu\u0107u \u010dast i slavu u Bo\u017ejem Kraljevstvu, nego \u0107e \u010dak i sada njegove prednosti biti kratkog vijeka. \u201eHajde sada, vi bogata\u0161i, zapla\u010dite i zajau\u010dite zbog nevolja koje dolaze na vas\u2026Zgrtali ste blago za posljednje dane.\u201c Za kratkim \u0107e se \u010duti pla\u010d i jauk bogatih; i spoznaja o tome trebala bi ukloniti svu zavist i pohlepu iz sviju srca, i ispuniti ih umjesto toga sa suosje\u0107anjem prema \u201ejadnima bogatima\u201c; suosje\u0107anjem koje ipak ne \u017eeli niti nastoji promijeniti Gospodinov sud, prepoznaju\u0107i njegovu mudrost i dobrotu, i da \u0107e rezultat plakanja i jaukanja biti ispravljanje srca i otvaranje o\u010diju za pravdu i ljubav, od strane svih \u2013 bogatih i siroma\u0161nih podjednako \u2013 ali te\u017ee \u0107e biti bogatima, jer \u0107e njihova promjena stanja biti utoliko ve\u0107a i nasilnija.<\/p>\n

      Ali za\u0161to se uvjeti ne bi mijenjali postupnije tako da donesu izjedna\u010davanje bogatstva i udobnosti? Zato \u0161to svijet nije vo\u0111en sa kraljevskim zakonom ljubavi nego sa zakonom izopa\u010denosti \u2013 sebi\u010dnosti.<\/p>\n

      Sebi\u010dnost u Kombinaciji sa Slobodom<\/strong><\/p>\n

      Kr\u0161\u0107anska u\u010denja promi\u010du slobodu, i sloboda vodi do i grabi spoznaju i obrazovanje. Me\u0111utim sloboda i spoznaja su opasni za \u010dovjekovu dobrobit, izuzev pod poslu\u0161nosti slovu i duhu kraljevskog zakona ljubavi. Od tud je \u201eKr\u0161\u0107anstvo,\u201c budu\u0107i je prihvatilo Kr\u0161\u0107ansku slobodu i zadobilo spoznaju, bez da je usvojilo Kristov zakon, nego je umjesto toga pricijepilo njegovu spoznaju i slobodu na pao, sebi\u010dan stav, samo nau\u010dilo bolje kako pokazivati svoju sebi\u010dnost. Kao rezultat, Svijet Kr\u0161\u0107anstva je danas najnezadovoljniji dio zemlje; i druge nacije imaju udjela u nezadovoljstvu i njegovoj \u0161teti u onoj mjeri u kojoj su usvojile spoznaju i slobodu Kr\u0161\u0107anstva bez usvajanja Kristovog duha, duha ljubavi.<\/p>\n

      Biblija, Stari Zavjet isto tako kao i Novi, podupirala je duh slobode \u2013 ne izravno, nego neizravno. Zakon se je stvarno pobrinuo da sluge budu podlo\u017eni njihovim gospodarima, ali je tako\u0111er ograni\u010dio gospodare u pogledu interesa slugu, jam\u010de\u0107i im da \u0107e nepravda zacijelo biti nadokna\u0111ena od velikog Gospodara sviju \u2013 Jehove. Evan\u0111elje, Novi Zavjet, tako\u0111er \u010dini isto. (Vidi Kol. 3:22-25; 4:1) Me\u0111utim Biblija jam\u010di svima da dok se ljudi razlikuju po mentalnim, moralnim, i fizi\u010dkim snagama, Bog je u\u010dinio pripremu za potpunu obnovu \u2013 da se, s vjerom u Krista, bogati i siroma\u0161ni, slobodnjaci i robovi, mu\u0161ko i \u017eensko, mudri i nemudri, mogu svi vratiti u bo\u017eansku naklonost, na zajedni\u010dkoj razini \u2013 \u201eprihva\u0107eni u Ljubljenome.\u201c<\/p>\n

      Nije stoga iznena\u0111uju\u0107e, da su \u017didovi iz starog doba bili narod ljubitelja slobode, i bili su poznati kao buntovni\u010dka rasa \u2013 koja ne \u017eeli ostati pokorenom, pa su stoga njihovi osvaja\u010di zaklju\u010dili da nije bilo drugog na\u010dina da ih se pokori od toga da ih se uni\u0161ti kao naciju. Niti je iznena\u0111uju\u0107e da su sposobni dr\u017eavnici (\u010dak i oni koji nisu Kr\u0161\u0107ani) priznali da je \u201eBiblija ugaoni kamen na\u0161ih sloboda,\u201c i da iskustvo dokazuje da, gdje god je Biblija oti\u0161la, oti\u0161la je i sloboda; nose\u0107i sa sobom obrazovanje i op\u0107enito uzvi\u0161enija osje\u0107anja. Bilo je tako tijekom prva dva stolje\u0107a Kr\u0161\u0107anske ere: zatim je zabluda (sve\u0107eni\u0161tvo i praznovjerje) zadobila kontrolu, Biblija je bila zanemarena ili potisnuta, i umjesto daljnjeg napretka, Papinski je poredak donio \u201eMra\u010dne Vjekove.\u201c Sa o\u017eivljavanjem Biblije kao javnog u\u010ditelja, u Engleskoj i Njema\u010dkoj Reformaciji, sloboda, spoznaja i napredak ponovno su se pojavili me\u0111u narodom. Neosporna je \u010dinjenica da zemlje koje imaju Bibliju imaju vi\u0161e slobode i op\u0107eg prosvjetljenja, i da su u zemljama u kojima je Biblija najslobodnija, ljudi najslobodniji, najprosvjetljeniji, najobrazovaniji u op\u0107em smislu, i daleko br\u017ee napreduju u svakom pravcu.<\/p>\n

      Ali sada zapazite ono \u0161to smo primijetili gore, da su nacije Kr\u0161\u0107anstva prihvatile prosvjetljuju\u0107i i osloba\u0111aju\u0107i utjecaj Biblije dok je njen zakon ljubavi (zakon savr\u0161ene slobode \u2013 Jak. 1:25) bio op\u0107enito zanemaren. Misaoni ljudi upravo postaju svjesni \u010dinjenice da spoznaja i sloboda ujedinjeni sa\u010dinjavaju sna\u017enu silu koja mo\u017ee biti upotrijebljena bilo za dobro bilo za zlo; da ako bi se kao poluga pomaknuli na upori\u0161te ljubavi rezultati bi bili sna\u017eni za dobro; ali kada se pomaknu na upori\u0161te sebi\u010dnosti rezultati su zli \u2013 sna\u017eni i dalekose\u017eno zli. To je stanje s kojim se suo\u010dava svijet Kr\u0161\u0107anstva danas, i koje sada brzo priprema dru\u0161tvene elemente za \u201evatru\u201c \u201edana odmazde\u201c i od\u0161tete.<\/p>\n

      U kemiji je \u010desto bilo utvr\u0111eno da neki upotrebljivi i korisni elementi odjednom postaju rangirani otrov promjenom proporcija. Tako je isto i sa blagoslovima spoznaje i slobode kada su pomije\u0161ani sa sebi\u010dnosti. U izvjesnim je omjerima ta kombinacija pridonijela vrijednu slu\u017ebu ljudskom rodu, me\u0111utim nedavni\u00a0 veliki porast spoznaje umjesto da je posjeo spoznaju na polo\u017eaj mo\u0107i, ustoli\u010dio sebi\u010dnost. Sebi\u010dnost kontrolira, i koristi spoznaju i slobodu kao svoje sluge. Ta kombinacija sada vlada svijetom: i \u010dak su njeni vrijedni elementi dali zadovolj\u0161tinu neprijateljima pravednosti i mira zato \u0161to sebi\u010dnost vlada. Pod takvim uvjetima spoznaja kao sluga sebi\u010dnosti je najaktivnija u slu\u017eenju sebi\u010dnim interesima, i sloboda kontrolirana sebi\u010dno\u0161\u0107u prijeti da postane samo-licencom, bez obzira na prava i slobode drugih. Prema tome pod sada\u0161njim uvjetima sebi\u010dnost (vladaju\u0107a), spoznaja i sloboda sa\u010dinjavaju Trijumvirat zle mo\u0107i koja sada vlada i uni\u0161tava svijet Kr\u0161\u0107anstva \u2013 kroz svoje zastupnike i predstavnike, bogatu i utjecajnu klasu: i biti \u0107e to ni\u0161ta manje isti Zli Trijumvirat koji \u0107e uskoro promijeniti svoje sluge i predstavnike i prihvatiti kao takve mase.<\/p>\n

      Svi u civiliziranim zemljama \u2013 bogati i siroma\u0161ni, pismeni i nepismeni, mudri i bezumni, mu\u0161ko i \u017eensko \u2013 ( s rijetkim iznimkama) su potaknuti sa tom mo\u0107nom kombinacijom u svakom postupku \u017eivota. Ona za\u010dinje u svim svojim subjektima ludilo za polo\u017eajem, mo\u0107i i prednosti, za samo-uveli\u010davanjem. Nekolicina svetih, \u010diji su ciljevi za sada\u0161nje i budu\u0107e dobro drugih, sa\u010dinjavaju tako malu manjinu da je jedva dostojna da ju se uzme u obzir kao \u010dimbenika u sada\u0161nje vrijeme. Oni \u0107e biti bespomo\u0107ni da postignu dobra za kojima \u010deznu sve dok, nakon \u0161to budu bili proslavljeni s njihovim Gospodinom i Gospodarem, \u0107e biti i obu\u010deni i opremljeni sa mo\u0107i da blagoslove svijet kao Bo\u017eje Kraljevstvo. I dok su u tijelu oni i dalje trebaju ostati budni i moliti se da \u010dak i njihova vi\u0161a spoznaja i uzvi\u0161enija sloboda ne postanu zla dolaze\u0107i pod vlast sebi\u010dnost.<\/p>\n

      Neovisnost Gledana Od Strane Bogatih i Siroma\u0161nih<\/strong><\/p>\n

      Mase svijeta su tek odnedavna istupile iz ropstva i kmetstva u slobodu i neovisnost. Spoznaja je nasilno razbila okove, osobne i politi\u010dke; do politi\u010dke se jednakosti nije do\u0161lo dobrovoljno, nego in\u010d po in\u010d pod prisilom. I svijet politi\u010dkih jednakosti se sada dijeli po crtama ponosa i sebi\u010dnosti, i po\u010dela je nova bitka od strane bogatih i imu\u0107nih za odr\u017eavanje i porast njihovog bogatstva i mo\u0107i, i od strane ni\u017eih klasa za pravo na rad i da u\u017eivaju u umjerenim blagodatima \u017eivota. (Vidi Amos 8:4-8) Mnogi od bogatih skloni su razmi\u0161ljati i osje\u0107ati prema siroma\u0161nijim klasama ovako: Pa, kona\u010dno su mase dobile glasa\u010dki listi\u0107 i neovisnost. Neka im to u\u010dini mnogo dobra! Me\u0111utim, oni \u0107e utvrditi, da su mozgovi va\u017ean \u010dimbenik u svim \u017eivotnim poslovima, a mozgovi su uglavnom kod aristokracije. Na\u0161a je jedina briga da oni koriste svoje slobode umjereno i zakonito; nama je time mnogo olak\u0161ano u pogledu odgovornosti. Nekada kada su mase bile kmetovi, svaki gospodar, plemi\u0107 i vojvoda osje\u0107ao je neku odgovornost za one pod sobom; ali sada smo slobodni gledati samo za svoje vlastite u\u017eitke i bogatstvo. Njihova je neovisnost tim bolja za nas; svaki \u201egospodin\u201c ima koristi od promjene, i nada se isto za ljude, koji \u0107e naravno u\u010diniti najbolje \u0161to mogu za svoju vlastitu dobrobit dok \u0107emo mi za na\u0161u. U\u010diniv\u0161i sebe politi\u010dki jednakima i neovisnima, oni su promijenili na\u0161 odnos \u2013 oni su nam sada zakonski jednaki, i time na\u0161i konkurenti umjesto na\u0161i \u0161ti\u0107enici; ali ubrzo \u0107e nau\u010diti da politi\u010dka jednakost ne \u010dini ljude fizi\u010dki ili intelektualno jednakima: rezultat \u0107e biti aristokracija mozgova i bogatstva umjesto prija\u0161nje aristokracije po naslje\u0111u.<\/p>\n

      Neki od tzv. \u201edna\u201c dru\u0161tva nepromi\u0161ljeno odgovaraju: Mi prihva\u0107amo situaciju; mi smo neovisni i izobilno u stanju pobrinuti se za sebe. Pazite da vas ne nadmudrimo. \u017divot je rat za bogatstvo i mi imamo brojke na na\u0161oj strani; mi \u0107emo organizirati \u0161trajkove i bojkote, i tako dalje.<\/p>\n

      Ako se prihvati pretpostavku, da su svi ljudi neovisni jedni od drugih, i da bi svako trebao sebi\u010dno \u010diniti najbolje \u0161to mo\u017ee za svoje vlastite interese, bez obzira na interese i dobrobit drugih, tada se ne mo\u017ee zamjeriti antagonisti\u010dkim gledi\u0161tima gore sugeriranima. I sigurno je da na tom na\u010delu sebi\u010dnosti i neovisnosti izgleda djeluju sve klase, sve vi\u0161e i vi\u0161e. Kapitalisti gledaju na svoje vlastite interese, i obi\u010dno (iako postoje plemenite iznimke) pla\u0107aju \u0161to je manje mogu\u0107e za rad. I mehani\u010dari i radnici (s plemenitim izuzetcima) gledaju samo na sebe, da bi dobili \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e za svoje slu\u017ebe. Kako onda mo\u017ee ijedna klasa dosljedno prona\u0107i gre\u0161ku kod druge, dok obje priznaju ista na\u010dela neovisnosti, sebi\u010dnosti i sile?<\/p>\n

      To je postalo uvelike javan stav da je stari obi\u010daj za one vi\u0161eg obrazovanja, talenata i drugih prednosti da posje\u0107uju siroma\u0161ne i poma\u017eu im sa savjetom ili obrocima izumro; i sada se svatko brine za svoje vlastite brige i ostavlja druge, neovisne, da se brinu za sebe, ili \u010desto javnim velikodu\u0161nim pripremama \u2013 uto\u010di\u0161tima, bolnicama, \u201eudomiteljstvima,\u201c itd. To mo\u017ee biti povoljno za neke i u nekim pogledima \u2013 kroz neiskustvo, lakomislenost, rasipni\u0161tvo, lijenost, slaboumnost i nesre\u0107u.<\/p>\n

      \u010cinjenica je da si niti bogati niti siroma\u0161ni ne mogu priu\u0161titi da budu sebi\u010dno neovisni jedni od drugih; niti bi se trebali osje\u0107ati ili djelovati kao da jesu. \u010covje\u010danstvo je jedna obitelj: Bog je \u201eod jedne krvi izveo svaki ljudski narod.\u201c (Djela 17:26) Svaki \u010dlan ljudske obitelji je ljudski brat svakom drugom ljudskom bi\u0107u. Svi su djeca jednog Oca, Adama, sina Bo\u017ejeg (Luka 3:38), \u010dijem je kori\u0161tenju Bog povjerio zemlju sa svime na njoj kao upraviteljstvo. Svi su dakle korisnici bo\u017eanske pripreme; jer jo\u0161 je uvijek \u201ezemlja GOSPODINOVA, i punina njezina.\u201c Pad u grijeh, i njegovu kaznu, smrt, popra\u0107eno sa postupnim propadanjem \u2013 fizi\u010dkim, mentalnim i moralnim \u2013 ostavio je sve ljude manje ili vi\u0161e oronule, i svatko treba i trebao bi imati suosje\u0107anje drugih i pomo\u0107 ve\u0107 ovisno o stupnju njegove oronulosti i posljedi\u010dne ovisnosti, mentalne, moralne i fizi\u010dke.<\/p>\n

      Ako bi ljubav bila kontroliraju\u0107i motiv u srcima svih ljudi svatko bi u\u017eivao \u010diniti svoj dio za zajedni\u010dku dobrobit, i svi bi bili jednakima \u0161to se ti\u010de zajedni\u010dkih potreba i nekih od pogodnosti \u017eivota. To bi podrazumijevalo mjeru Socijalizma. Me\u0111utim ljubav nije kontroliraju\u0107i motiv me\u0111u ljudima, pa time takav plan ne mo\u017ee sada djelovati. Sebi\u010dnost je upravljaju\u0107i princip, ne samo u velikom dijelu, nego u gotovo cijelom svijetu Kr\u0161\u0107anstva, i nosi svoj vlastiti gorki plod i sazrijeva brzo za veliku berbu iz Otkr. 14:19,20.<\/p>\n

      Ni\u0161ta manje od (1) masovnog obra\u0107enja svijeta, ili (2) intervencije nadljudske mo\u0107i, sada ne mo\u017ee promijeniti kurs svijeta sa kanala sebi\u010dnosti na one ljubavi. \u010cak ni oni najoptimisti\u010dniji nisu sanjali o takvom obra\u0107enju; jer iako je nominalno Kr\u0161\u0107anstvo uspjelo u izvanjskom obra\u0107anju relativne nekolicine od milijardi ljudi na zemlji, prava se obra\u0107enja \u2013 od sebi\u010dnog duha svijeta na pun ljubavi, velikodu\u0161an Kristov duh \u2013 mo\u017ee ra\u010dunati samo u malim brojevima. Stoga se nadu iz tog kuta treba napustiti. Jedina je nada u intervenciji nadljudske mo\u0107i, i upravo je takvu promjenu Bog obe\u0107ao kroz Kristovo Milenijsko Kraljevstvo. Bog je predvidio da bude bilo potrebno tisu\u0107u godina za odagnati sebi\u010dnost i ponovno uspostaviti ljubav u punom smislu; otud i priprema za \u201evremena obnove.\u201c (Djela 3:21). Me\u0111utim, u me\u0111uvremenu, nekolicina koja zaista cijeni i \u010dezne za vladavinom ljubavi mo\u017ee op\u0107enito vidjeti nemogu\u0107nost ostvarenja toga sa zemaljskim sredstvima; zato \u0161to bogati ne\u0107e spremno odustati od svojih prednosti; niti mase budu proizvele dovoljno za sebe bilo iz poticaja potrebe ili pohlepe, toliko je svojstvena sebi\u010dna udobnost, i sebi\u010dan, i rasko\u0161an luksuz i bezbri\u017enost u drugima.<\/p>\n

      Za\u0161to Se Najnoviji Povoljni Uvjeti Ne Mogu Nastaviti<\/strong><\/p>\n

      Netko bi mogao sugerirati da su bogati i siroma\u0161ni \u017eivjeli zajedno \u0161est tisu\u0107a godina, i da nema vi\u0161e opasnosti od rezultiraju\u0107e katastrofe sada nego je bilo u pro\u0161losti; ne vi\u0161e opasnosti da \u0107e bogati satrti siroma\u0161ne i pustiti ih da gladuju, niti da \u0107e siroma\u0161ni uni\u0161titi bogate kroz anarhiju. Me\u0111utim to je pogre\u0161ka; postoji velika opasnost ve\u0107a nego ikada prije s obje strane.<\/p>\n

      Uvjeti su se znatno promijenili u masama od dana kmetstva; ne samo fizi\u010dki, nego tako\u0111er i mentalni uvjeti; i sada, nakon ku\u0161anja civilizacije i obrazovanja, zahtijevalo bi stolje\u0107a postupnog tla\u010denja kako bi ih se ponovno podlo\u017eilo starom poretku stvari, u kojem su bili vazali zemljoposjednog plemstva. To ne mo\u017ee biti u\u010dinjeno u jednom stolje\u0107u \u2013 prije bi umrli! Sama sumnja u tendenciju prema takvoj budu\u0107nosti za njihovu djecu vodila bi u revoluciju, i taj strah je upravo ono \u0161to poma\u017ee natjerati siroma\u0161ne na sna\u017enije proteste nego su ikada prije bili poku\u0161ani.<\/p>\n

      Ali moglo bi se postaviti pitanje, Za\u0161to bi smo trebali razmatrati takvu tendenciju? Za\u0161to ne pretpostavljati nastavak, pa \u010dak i porast, op\u0107eg prosperiteta od pro\u0161log stolje\u0107a, i naro\u010dito posljednjih pedeset godina?<\/p>\n

      Mi ne mo\u017eemo tako pretpostavljati, zato \u0161to promatranje i razmi\u0161ljanje pokazuje da bi takva o\u010dekivanja bila nerazumna, zaista nemogu\u0107a, iz nekoliko razloga. Prosperitet sada\u0161njeg stolje\u0107a bio je \u2013 pod bo\u017eanskim nadgledanjem, Dan. 12:4 \u2013 izravno rezultat mentalnog bu\u0111enja svijeta, tisak, para, struja i primijenjena mehanika bili su instrumenti. Bu\u0111enje je donijelo pove\u0107ane zahtjeve za potrebama i luksuzima od sve ve\u0107eg broja. Do\u0161av\u0161i iznenada, porast zahtjeva zahtijevao je proizvodnju; i tako su pla\u0107e op\u0107enito uznapredovale. I kako je opskrba postala jednaka i preko zahtjeva doma\u0107ih tr\u017ei\u0161ta, druge nacije, dugo uspavane, tako\u0111er su se probudile i zahtijevale opskrbu. Neko su vrijeme sve klase profitirale iz toga, i svi su civilizirani narodi postali mnogo vi\u0161e bogati isto tako kao i mnogo udobniji nego ikada prije; zato \u0161to je proizvodnja strojeva zahtijevala ljeva\u010de, strojare i stolare; i oni su pak zahtijevali pomo\u0107 drvosje\u010da i onih koji prave opeku i graditelja pe\u0107i i pe\u0107are; i kada su strojevi bili spremni mnogi od njih su trebali ugljen i dali su pove\u0107ani zahtjev za kopa\u010de ugljena, in\u017eenjere, vatrogasce, itd. Po cijelom se svijetu zahtijevalo parobrode i \u017eeljeznice, i tisu\u0107e ljudi bilo je odmah zaposleno u gra\u0111enju, opremanju i pokretanju istih. Tako su se redovi radni\u0161tva iznenada pove\u0107ali, i pla\u0107e su rasle srazmjerno zahtijevanim vje\u0161tinama. Neizravno su i drugi imali koristi isto tako kao i oni izravno zaposleni; zato \u0161to, kada su ljudi bolje pla\u0107eni, oni jedu bolju hranu, nose bolju odje\u0107u i \u017eive u boljim ku\u0107ama, mnogo udobnije namje\u0161tenima. Poljoprivrednik nije samo bio du\u017ean platiti vi\u0161e za unajmljeni rad, nego je on zauzvrat dobio srazmjerno vi\u0161e od onog \u0161to je prodao; i tako je bilo u svakoj grani industrije. Tako su ko\u017eari i postolari, \u010darapari, urari, zlatari, itd., imali koristi, zato \u0161to kad bi mase bolje pla\u0107ale vi\u0161e su mogli potro\u0161iti i na potrebe i na luksuze. Oni koji su nekada hodali bosi kupili bi se cipele; oni koji su nekada hodili bez \u010darapa po\u010deli su smatrati \u010darape kao nu\u017enost; i tako su sve grane obrta profitirale. Sve je to zahtijevanje do\u0161lo iznenada, op\u0107i i brzi napredak bio je neizbje\u017ean.<\/p>\n

      Izum je bio potaknut potra\u017enjom, i pogurao je jedan ure\u0111aj koji \u0161tedi vrijeme na drugi u tvornici, domu, na farmi, posvuda, tako da je sada te\u0161ko za bilo koga zaraditi golom rukom neovisno o suvremenim strojevima. Sve je to, zajedno sa trgovinom sa izvanjskim nacijama, na sli\u010dan na\u010din se bude\u0107i, ali kasnije, zadr\u017eavalo da stvari idu prosperitetno za radni\u010dke klase, dok je trgovce i proizvo\u0111a\u010de svijeta Kr\u0161\u0107anstva u\u010dinilo basnoslovno bogatima.<\/p>\n

      Me\u0111utim sada se bli\u017eimo kraju traci napretka. Ve\u0107 u mnogim pogledima svjetska opskrba prema\u0161uje svjetske zahtjeve, odnosno prema\u0161uje financijske mogu\u0107nosti da se zadovolji svoje \u017eelje. Kina, Indija i Japan, nakon \u0161to su bili izvrsni kupci za proizvo\u0111a\u010de u Evropi i u Sjedinjenim Dr\u017eavama, sada uglavnom koriste svoju vlastitu radnu snagu (po \u0161est do dvanaest centi po danu) dupliciraju\u0107i ono \u0161to su ve\u0107 bili kupili; i zato \u0107e u nastavku proporcionalno zahtijevati sve manje i manje. Zemlje Ju\u017ene Amerike bile su gurnute br\u017ee od njihove opravdane inteligencije, i neke od njih su ve\u0107 i ste\u010daju i moraju \u0161tedjeti sve dok ne do\u0111u u bolje financijsko stanje.<\/p>\n

      O\u010dito je dakle da se pribli\u017eava kriza; kriza vrhunac koje bi do\u0161ao ranije od ove u Evropi da nije bilo neusporedivog prosperiteta ove Velike Republike, pod za\u0161titnom tarifom, koja je donijela ovamo ulaganja milijuna Evropskog kapitala, isto tako kao i privuklo milijune Evropljana da dijele koristi tog prosperiteta, i \u0161to je usput proizvelo divovske korporacije i zaklade koje sada prijete javnom blagostanju.<\/p>\n

      Op\u0107eniti napredak i vi\u0161e pla\u0107e do\u0161li su i u Evropu. Nisu samo redovi Evropskog radni\u0161tva bili smanjeni, nego su i ratovi tako\u0111er smanjili pritisak konkurencije radni\u0161tva ubijanjem milijuna ljudi u punom naponu \u017eivota, i uni\u0161tenjem dobara i op\u0107im prekidom rada. I u pro\u0161lih dvadeset i pet godina konstantno pove\u0107anje redovnih vojski oslobodilo je Evropu drugih milijuna ljudi u redovima, koji bi ina\u010de bili konkurenti; osim toga, uzmite u obzir brojeve zaposlenih u pripremanju vojnog naoru\u017eanja, pu\u0161aka, ratnih brodova, itd.<\/p>\n

      Bez obzira na sve te uvjete toliko povoljne za napredak i zahtjev za radnom snagom za dobre pla\u0107e, mi sada nalazimo da je vrhunac bio dosegnut, i da pla\u0107e sada umjesto toga idu dolje, mi smo opravdani tvrditi, sa ljudskog stanovi\u0161ta, isto tako kao i sa stanovi\u0161ta Bo\u017ejeg otkrivenja, da se kriza pribli\u017eava \u2013 kriza povijesnih razmjera.<\/p>\n

      Vrijedno je zapaziti tako\u0111er da dok su pla\u0107e dosegle neusporedivu visinu nedavnih godina, porast u cijenama \u017eivotnih potrep\u0161tina vi\u0161e je nego zadr\u017eao korak sa porastom, ostvaruju\u0107i time vi\u0161e nego protu-balansiraju\u0107i utjecaj. \u0160to \u0107e biti rezultat? I koliko jo\u0161 dugo moramo \u010dekati na njega?<\/p>\n

      Kolaps \u0107e do\u0107i sa zamahom. Ba\u0161 kao \u0161to mornar koji se polako penje na vrh jarbola mo\u017ee iznenada pasti, ba\u0161 kao \u0161to veliki komad ma\u0161inerije podizan polagano zup\u010danicima i koloturama, ako isklizne njihovoj kontroli, \u0107e ponovno pasti dolje lome\u0107i se i o\u0161te\u0107uju\u0107i okolo, daleko lo\u0161ije nego da nikada nije bio podignut, tako i ljudski rod, podignut iznad bilo kojeg prija\u0161njeg stupnja, sa zup\u010danicima i polugama izuma i pobolj\u0161anja, i sa koloturom i konopcem op\u0107eg obrazovanja i prosvjetljenja, je dosegnulo mjesto gdje (zbog sebi\u010dnosti) gdje ga ovi vi\u0161e ne mogu podizati \u2013 gdje \u0107e ne\u0161to otkazati. Zadr\u017eavat \u0107e se nekoliko trenutaka (godina) na ni\u017eoj razini, prije nego se zupci i poluge koji ne mogu i\u0107i dalje ne slome pod pritiskom, i rezultat \u0107e biti krajnja nesre\u0107a.<\/p>\n

      Kada su strojevi isprva bili uvedeni strahovalo se od rezultata u konkurenciji s ljudskim radni\u0161tvom i vje\u0161tinom; ali suprotni utjecaji, na koje je ve\u0107 ukazano (op\u0107e bu\u0111enje, u svijetu Kr\u0161\u0107anstva i izvan, proizvodnja strojeva, ratovi, vojske, itd.), do sada su vi\u0161e nego suzbili tu prirodnu sklonost: u tolikoj mjeri da su mnogi ljudi zaklju\u010dili da ta stvar djeluje suprotno razumu, i da strojevi koji \u0161tede rad nisu u ratu s ljudskim radni\u0161tvom. Ali nije tako: svijet i dalje djeluje pod zakonom ponude i potra\u017enje; i djelovanje tog zakona je sigurno, i mo\u017ee ga se objasniti bilo kojem razumnom umu. Zahtjev za ljudskim radni\u0161tvom i vje\u0161tinama bio je samo privremeno pove\u0107an u pripremanju jo\u0161 obilnije opskrbe strojevima da zauzmu mjesto radnika, i kad je vrhunac jednom dosegnut, reakcija ne mo\u017ee biti nego iznenadna, i pora\u017eavaju\u0107a za one na koje zamijenjena te\u017eina pada.<\/p>\n

      Pretpostavimo da je civilizacija pove\u0107ala zahtjeve svijeta pet puta vi\u0161e u odnosu na one koji su bili prije pedeset godina ( i zasigurno to bi se smatralo vrlo slobodnom procjenom), kako je opskrbom? Svi \u0107e se slo\u017eiti da su strojevi i izumi pove\u0107ali opskrbu DESET puta vi\u0161e nego je to bilo prije pedeset godina. I slijepi \u010dovjek mo\u017ee vidjeti da \u010dim je bilo napravljeno dovoljno strojeva da zadovolje zahtjeve, nakon toga mora do\u0107i do utrke, konkurencije izme\u0111u \u010dovjeka i strojeva; zato \u0161to ne\u0107e biti dovoljno posla za sve, \u010dak i ako nikakvi daljnji dodaci ne budu bili napravljeni bilo od ljudi ili strojeva. Ali bilo je dodano jo\u0161 vi\u0161e konkurencije; svjetsko stanovni\u0161tvo brzo raste, i strojevi vo\u0111eni s pove\u0107anom vje\u0161tinom svakodnevno stvaraju sve vi\u0161e i bolje strojeve. Tko ne mo\u017ee vidjeti da, pod sada\u0161njim sebi\u010dnim sistemom, \u010dim je opskrba ve\u0107a od potra\u017enje (\u010dim imamo vi\u0161e proizvodnje) utrka izme\u0111u ljudi i strojeva mora biti kratka, i to veoma nepovoljna za ljude. Strojevi su op\u0107enito robovi \u017eeljeza, \u010delika i drveta, o\u017eivljeni parom, elektricitetom, itd. Oni ne samo da mogu u\u010diniti vi\u0161e posla nego ljudi, nego i bolje nego ljudi. I oni nemaju pamet koju moraju razvijati, nemaju iskrivljene stavove koje treba kontrolirati, nemaju ni \u017eene ni obitelji da misle na njih i brinu se o njima; oni nisu ambiciozni; oni ne formiraju sindikate i ne \u0161alju delegate da se zala\u017eu kod upravlja\u010da poslova, niti \u0161trajkaju; i oni su spremni raditi dodatne sate bez ozbiljnih prigovora ili ekstra pla\u0107e. Dakle, kao robovi, strojevi su daleko po\u017eeljniji od bilo crnih ili bijelih ljudskih robova, i ljudski su rad i vje\u0161tina prema tome bili izostavljeni \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e; i oni koji su vlasnici strojeva- robova su sretni da su pod sada\u0161njim zakonima i navikama njihovi bli\u017enji slobodni i nezavisni, jer su oni na taj na\u010din oslobo\u0111eni odgovornosti i brige u njihovu korist koje bi im njihovo porobljavanje nalagalo.<\/p>\n

      Radnici u svijetu nisu slijepi. Oni vide, u najmanju ruku maglovito, k \u010demu sada\u0161nji sistem sebi\u010dnosti, kojega su \u0161to oni moraju priznati i sami poticali, i pod kojim oni, isto tako kao i drugi, i dalje djeluju, mora voditi. Oni jo\u0161 jasno ne vide njegovu neminovnost, niti pokvarenost slu\u017eenja kojemu, ako bi ga se stavilo po stranu, bi im sigurno i brzo donijelo. Ali oni vide da konkurencija me\u0111u njima da budu slugu strojeva-robova ( kao strojari, in\u017eenjeri, vatrogasci, itd.) postaje sve o\u0161trijom svake godine.<\/p>\n

      Strojevi kao \u010cimbenik u Pripremanju za \u201eVatru.\u201c<\/p>\n

      Pro\u0161lih Nekoliko Godina ali Predznak Onoga \u0161to Dolazi<\/p>\n

      Citiramo neke ljude koji se po\u010dinju buditi, i koji shva\u0107aju mogu\u0107nosti budu\u0107nosti. Nepoznati pisac ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eSjaj demokracija drevnih Gr\u010dkih gradova, blista poput to\u010daka svijetla protiv mra\u010dne pozadine okolnog barbarizma, bilo je izvorom borbe me\u0111u suvremenim zagovornicima razli\u010ditih oblika vladavine. Protivnici popularne vlasti dr\u017eali su da ti drevni gradovi nisu bili demokracije uop\u0107e, nego aristokracije, jer oni su se odmarali na le\u0111ima robova, \u0161to je samo po sebi dalo slobodnim gra\u0111anima slobodno vrijeme da se bace na politiku. Mora postojati ni\u017ea klasa, prema tim misliocima, koja \u0107e raditi za zajednicu, i poredak koji omogu\u0107uje obi\u010dnim radnicima udio u vladavini jeste onaj koji se ne mo\u017ee odr\u017eati.<\/p>\n

      \u201eTo uvjerljivo obrazlo\u017eenje genijalno je obradio Gosp. Charles H. Loring u svom Predsjedni\u010dkom govoru ispred American Society of Mechanical Engineers 1892, kada je on dopustio da suvremena civilizacija ima sve prednosti drevnog ropstva bez njegove okrutnosti. \u201eSramota drevne civilizacije,\u201c on je rekao, \u201ebila je njena krajnja potreba za ljudstvom. Pravda, dobronamjernost i milosr\u0111e imali su malo utjecaja; sila, prijevara i okrutnost su ih nadomjestili. Ni\u0161ta se bolje nije ni moglo o\u010dekivati od organizacije temeljene na najgorem sistemu ropstva koji je ikada \u0161okirao osje\u0107anja \u010dovjeka. Sve dok je ljudsko ropstvo bilo porijeklom i podr\u0161kom civilizaciji, potonje je moralo biti brutalno, jer para se ne mo\u017ee izdignuti vi\u0161e od svog izvora. Takva civilizacija, nakon brze kulminacije, morala je propasti, i povijest, iako nejasno, pokazuje njeno propadanje u barbarizam jednako mra\u010dan kao i onaj iz kojeg je proizi\u0161la.\u201c<\/p>\n

      \u201eSuvremena civilizacija tako\u0111er ima kao svoj temelj ropski rad, ali onaj koji se uvelike razlikuje od njegovih prethodnika iz drevnih vremena. On je bez \u017eivaca i ne zna za umor. Nema stanke u njegovom poslu, i on izvr\u0161ava u malom opsegu vi\u0161e nego rad nacija ljudskih robova. On nije samo znatno ja\u010di, nego je i znatno jeftiniji od njih. On radi beskona\u010dno, i on radi sve; od najfinijeg do najgrubljeg jednako je primjenjiv. O proizvodi sve stvari u takvom izobilju da \u010dovjek, oslobo\u0111en od ve\u0107eg udjela svog ropskog truda, shva\u0107a po prvi puta svoju titulu Gospodar Stvorenja. Proizvodi svih velikih umjetnosti na\u0161e civilizacije, kori\u0161tenje jeftinog i brzog prijevoza na kopnu i vodi, tiskanje, instrumenti rata i mira, stjecanje znanja svih vrsta, u\u010dinjeni su mogu\u0107no\u0161\u0107u i posjedom svih radom poslu\u0161nog roba, kojeg mi zovemo parni stroj.\u201c<\/p>\n

      \u201eDoslovno je istina da je suvremena ma\u0161inerija rob sa sto puta ve\u0107om produktivnom mo\u0107i od drevnih ljudskih robova, i stoga mi sada imamo materijalni temelj za civilizaciju u kojoj bi cijela populacija mogla sa\u010dinjavati klasu slobodnjaka, to bi odgovaralo slobodnim gra\u0111anima Atene \u2013 klasa koja nije slobodna, zaista, da tro\u0161i svoje vrijeme na lijeno rasipanje, nego je oslobo\u0111ena najte\u017eih napora, i u stanju izdr\u017eavati se u udobnosti s ni\u0161ta vi\u0161e priru\u010dnog rada nego je to sukladno dobrom zdravlju, mentalnoj kultivaciji i razumnoj zabavi. Samo je u Velikoj Britaniji procijenjeno da para obavlja posao 156,000,000 ljudi, \u0161to je najmanje pet puta toliko koliko je bilo u cijelom civiliziranom svijetu u drevnim vremenima, ra\u010dunaju\u0107i robove i slobodnjake zajedno. U Sjedinjenim Dr\u017eavama para radi posao 230,000,000 ljudi, predstavljaju\u0107i gotovo cijelu sada\u0161nju populaciju na zemlji, i mi iskori\u0161tavamo slapove za elektri\u010dne motore u stopi koja izgleda da napu\u0161ta \u010dak tu agregaciju iz vida.<\/p>\n

      \u201eAli na\u017ealost, iako mi imamo materijalni temelj za civilizaciju univerzalne raspr\u0161ene udobnosti, slobodnog vremena i inteligencije, mi jo\u0161 nismo nau\u010dili kako to iskoristiti. Mi se pobolj\u0161avamo, ali i dalje imamo gra\u0111ane koji misle za sebe da su sretni ako mogu na\u0107i priliku da provedu sve svoje budne sate u iscrpnom radu \u2013 gra\u0111ane koji su po na\u0161oj politi\u010dkoj teoriji jednaki bilo kojem drugom \u010dovjeku u odlu\u010divanju o politici vladavine, ali koji nemaju priliku za stjecanje ideja o bilo kojoj temi preko izgleda za svoj budu\u0107i obrok.<\/p>\n

      \u201eFizi\u010dka nam je znanost dala sredstva za gra\u0111enje najve\u0107e, najsjajnije, najsretnije, i najtrajnije civilizacije o kojoj povijest ima bilo kakvu spoznaju. Preostaje na dru\u0161tvenoj znanosti da nas pou\u010di kako koristiti te materijale. Svaki eksperiment u tom pravcu, bez obzira da li uspio\u00a0\u00a0<\/strong>ili ne, je od vrijednosti. U kemiji postoji tisu\u0107e neplodnih eksperimenata za svako otkri\u0107e. Da su Kavea i Altruria propali, mi i dalje dugujemo zahvalu njihovim planovima za pomaganje ozna\u010davanja potonulog grebena na putu napretka.\u201c<\/p>\n

      \u010casopis u vezi prodavanja ugljena The Black Diamond, ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eMi trebamo samo nakratko pogledati na brzinu prijevoza i komunikacije koja se je tako razvila da bi smo cijenili \u010dinjenicu da je zaista osigurala polo\u017eaj uz pomo\u0107 kojeg je te\u0161ko shvatiti kako suvremeni poslovi sada mogu biti vo\u0111eni. Jedna stvar u vezi mehani\u010dkog rudarstva, a \u0161to je stvar od smrtne va\u017enosti, je da se na mehaniku mo\u017ee osloniti da pru\u017ei stabilan rad. Izgled \u0161trajkova je stoga uvelike smanjen, i zamjetna je \u010dinjenica da gdje se god doga\u0111a \u0161trajk sada \u010desto nakon njega slijedi pro\u0161irenje utjecaja stroja na novo podru\u010dje. Pove\u0107ana primjena mehani\u010dkih metoda na svim stranama postupno postrojava odnose srodnih trgovina na temelju prilagodbe koja \u0107e i dalje te\u017eiti prema to\u010dki gdje \u0161trajkovi mogu postati gotovo nemogu\u0107ima.<\/p>\n

      \u201eElektri\u010dna struja je jo\u0161 u povojima, ali kad jednom krene \u010dini se da \u0107e biti stalnom, i iskopine mra\u010dnih dijamanata uskoro \u0107e se morati suo\u010diti sa strogom \u010dinjenicom da tamo gdje nisu bili izva\u0111eni jeftinom radnom snagom Evrope imaju se suo\u010diti sa jo\u0161 nepobjedivijim neprijateljem, i da za nekoliko godina, gdje su tisu\u0107e bile uklju\u010dene u rudarstvo, stotine \u0107e raditi jednaku koli\u010dinu posla uz pomo\u0107 elektri\u010dnih rudarskih strojeva.\u201c<\/p>\n

      The Olyphant Gazette ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201ePrekrasni napredak znanosti, i bezbrojni ure\u0111aji ovog doba izuma, brzo izvla\u010de radnu snagu iz mnogih industrija, i tisu\u0107e radnika koji nalaze pla\u0107eno zaposlenje prije nekoliko godina su uzaludno tra\u017eili ne\u0161to za raditi. Tamo gdje su stotine ljudi bile uposlene u mlinu ili tvornici, sada je rezultat ve\u0107a koli\u010dina rada, uz pomo\u0107 mehani\u010dkog pronalaska. Linotip je izbacio tisu\u0107e pisa\u010da u stanje mirovanja, i sli\u010dno je i s drugim obrtima, strojevi br\u017ee obavljaju poslove, uz ni\u017ee tro\u0161kove, i uspje\u0161nije od ru\u010dnog rada.<\/p>\n

      \u201eIzgledi su da \u0107e za nekoliko godina va\u0111enje ugljena antracita biti uglavnom obavljano sa elektri\u010dnim pronalaskom, i da \u0107e \u010dovjek i mazga biti samo dodatak elektri\u010dnom ure\u0111aju u slu\u010daju potrebe.\u201c<\/p>\n

      Jedan drugi pisac zapa\u017ea sljede\u0107e kao \u010dinjenice:<\/p>\n

      \u201eJedan \u010dovjek i dva dje\u010daka mogu obaviti posao koji je prije samo nekoliko godina zahtijevao 1,100 strojeva za predenje.<\/p>\n

      \u201eJedan \u010dovjek sada obavlja posao od pedeset tkalaca u vrijeme svog djeda.<\/p>\n

      \u201ePamu\u010dni tiskarski strojevi zamijenili su tisu\u0107u i pet stotina radnika na svakog zadr\u017eanog.<\/p>\n

      \u201eJedan stroj s jednim \u010dovjekom kao pomo\u0107nikom proizvodi jednako potkova u jednom danu koliko bi 500 ljudi trebalo za isto vrijeme.<\/p>\n

      \u201eOd 500 ljudi koji su prije bili zaposleni u drvnoj industriji, 499 je izgubilo posao kroz uvo\u0111enje moderne mehanizacije.<\/p>\n

      \u201eJedan stroj za proizvodnju \u010davala sada zauzima mjesto 1,100 ljudi.<\/p>\n

      \u201eU proizvodnji papira 95 % ru\u010dnog rada bilo je zamjenjeno.<\/p>\n

      \u201eJedan \u010dovjek sada mo\u017ee napraviti istu koli\u010dinu lon\u010darskog posu\u0111a za isto vremena koliko je to moglo 1,000 prije nego su strojevi bili upotrebljavani.<\/p>\n

      \u201eKori\u0161tenjem strojeva za utovar i istovar brodova jedan \u010dovjek mo\u017ee napraviti posao od 2000 ljudi.<\/p>\n

      \u201eStru\u010dnjak urar mo\u017ee izvu\u0107i od 250 do 300 satova svake godine uz pomo\u0107 mehanike, time je bilo zamijenjeno 85% prija\u0161njeg rada rukom.\u201c<\/p>\n

      The Pittsburgh Post, zapa\u017eaju\u0107i prije nekoliko godina izvanredan napredak proizvodnje sirovog \u017eeljeza tijekom dva desetlje\u0107a kroz pobolj\u0161ane pe\u0107i, rekao je:<\/p>\n

      \u201ePrije dvadeset godina, 1876, proizvodnja sirovog \u017eeljeza u Sjedinjenim Dr\u017eavama bila je 2,093,236 tona. Godine 1895 proizvodnja sirovog \u017eeljeza u \u017dupaniji Allegheny bila je 2,054,585 tona. Godine 1885 ukupna proizvodnja u zemlji je bila 4,144,000 tona sirovog \u017eeljeza, dok smo 1895 bili vode\u0107i u svijetu sa 9,446,000 tona.\u201c<\/p>\n

      Kana\u0111ani zapa\u017eaju iste uvjete i iste u\u010dinke. The Montreal Times ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eSa najboljim strojevima sada\u0161njeg vremena jedan \u010dovjek mo\u017ee proizvesti pamu\u010dnu tkaninu za 250 ljudi. Jedan \u010dovjek mo\u017ee proizvesti vune za 300 ljudi. Jedan \u010dovjek mo\u017ee proizvesti \u010dizme i cipele za 1,000 ljudi. Jedan \u010dovjek mo\u017ee proizvesti kruha za 200 ljudi. Ipak, tisu\u0107e ih ne mo\u017ee dobiti pamuk, vunenu robu, \u010dizme ili cipele ili kruh. Mora biti neki razlog za takvo stanje svari. Mora postojati neki na\u010din da se izna\u0111e rje\u0161enje za ovo sramno stanje anarhije u kojem se nalazimo. Onda,\u00a0 u \u010demu je rje\u0161enje?\u201c<\/p>\n

      The Topeka State Journal je rekao:<\/p>\n

      “Prof. Hertzka, Austrijski ekonomista i dr\u017eavnik, otkrio je da da bi razne grane industrije opskrbile 22,000,000 Austrijanaca sa svim \u017eivotnim potrep\u0161tinama, sa suvremenim metodama i strojevima, to mora oduzeti posao od 615,000 ljudi, koji rade uobi\u010dajen broj radnih sati. Da bi se sve opskrbilo sa luksuzom to bi uzelo jo\u0161 315,000 vi\u0161e radnika. On nadalje izra\u010dunava da je sada\u0161nja radna populacija Austrije, uklju\u010duju\u0107i sve \u017eene, i sve mu\u0161karce u dobi izme\u0111u 16 i 50, 5,000,000 u okruglim brojkama. Njegovi su ga prora\u010duni vodili do toga da tvrdi da taj broj radnika, svi zaposleni i opskrbljeni sa suvremenim strojevima i metodama, mogu opskrbiti svu populaciju sa potrep\u0161tinama i luksuzom rade\u0107i trideset i sedam dana u godini, sa sada\u0161njim satima. Ako oni izaberu da rade 300 dana u godini, oni bi to trebali \u010diniti tijekom jednog sata i dvadeset minuta na dan.<\/p>\n

      \u201eBrojke Prof. Hertzke \u0161to se ti\u010de Austrije, ako su ispravne, su primjenjive sa malim varijacijama na svaku drugu zemlju, ne izuzimaju\u0107i Sjedinjene Dr\u017eave. Postoji parni kombajn koji radi u Kaliforniji koji \u017eanje i ve\u017ee devedeset jutara dnevno, uz pomo\u0107 trojice mu\u0161karaca. S prikva\u010denim plugovima za oranje, parni aparat ovog stroja mo\u017ee orati osamdeset i osam jutara na dan. Pekara u Brooklynu zapo\u0161ljava 350 ljudi i ispostavlja 70,000 kruhova na dan, ili po stopi od 200 kruhova za svakog zaposlenog \u010dovjeka. U izradi cipela sa McKay strojem, jedan \u010dovjek mo\u017ee rukovati sa 300 pari u isto vrijeme koliko bi mu trebalo da s rukama radi pet pari. U implementiranoj poljoprivrednoj tvornici 500 ljudi sada radi posao od 2,500 ljudi.<\/p>\n

      \u201ePrije 1879 bilo je potrebno sedamnaest vje\u0161tih ljudi da izrade 500 desetaka metli tjedno. Sada devet ljudi mo\u017ee izraditi 1,200 desetaka u isto vrijeme. Jedan \u010dovjek mo\u017ee napraviti i dovr\u0161iti 2,500 2 kg konzervi na dan. New Yor\u0161ka tvornica satova mo\u017ee izraditi vi\u0161e od 1,400 satova na dan, 511,000 godi\u0161nje, ili po stopi od dva ili tri sata u minuti. U kroja\u010dkom biznisu jedan \u010dovjek sa elektri\u010dnom strujom mo\u017ee izrezati 500 komada odje\u0107e na dan. U Karnegijevoj \u010deli\u010dani, uz pomo\u0107 elektri\u010dne energije, osam ljudi radi posao za 300. Jedna tvornica za \u0161ibice, koju vodi dje\u010dak, mo\u017ee izrezati 10,000,000 \u0161tapi\u0107a na dan. Najnoviji tkala\u010dki stan mo\u017ee izvoditi radnju bez da mu se obra\u0107a pa\u017enja tijekom cijelog sata ve\u010dere, i sat i pol nakon \u0161to je tvornica zatvorena, tkaju\u0107i tkaninu automatski.<\/p>\n

      \u201eOvdje je predstavljen problem ovog doba koji o\u010dekuje rje\u0161enje: kako povezati na\u0161e snage i potrebe na takav na\u010din da vi\u0161e ne\u0107e biti gubitka energije i vi\u0161e ne\u0107e biti potrebe. Kada bi se taj problem ispravno rije\u0161ilo, jasno je da ne bi bilo umornih, preoptere\u0107enih ljudi; ne bi bilo siroma\u0161tva, gladi, oskudice, tla\u010denja. Bila su predlo\u017eena bezbrojna rje\u0161enja, ali se do sada nijedno nije pokazalo primjenjivim bez da bez da nekome nije bila nane\u0161ena nepravda, stvarna ili prividna. \u010covjek koji \u0107e voditi narod u svjetlo u toj stvari biti \u0107e najve\u0107i heroj i najve\u0107i dobro\u010dinitelj svoje rase kojeg je svijet ikada poznavao.\u201c<\/p>\n

      \u017densko Natjecanje Je \u010cimbenik<\/strong><\/p>\n

      Jo\u0161 jedna to\u010dka za razmatranje je \u017eensko natjecanje. Godine 1880 prema izvje\u0161taju popisa stanovni\u0161tva Sjedinjenih Dr\u017eava, bilo je 2,477,157 \u017eena koje su bile zaposlene na pla\u0107enim poslovima u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Godine 1890 izvje\u0161taj je pokazao broj od 3,914,711, porast od vi\u0161e od pedeset posto. Porast \u017eenskog rada na liniji knjigovodstva, i kopiranja i stenografije pokazuje se posebno velikim. Popis stanovni\u0161tva iz 1880 pokazao je 11,756 \u017eena tako zaposlenih; Popis iz 1890 pokazao je \u00a0168,374. Sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee re\u0107i da je ukupan broj \u017eena sada (1912) zaposlenih u pla\u0107enim poslovima vi\u0161i od deset milijuna. I sada su i one tako\u0111er bile izgurane zbog strojeva. Na primjer, aparat za pr\u017eenje kave ustanovljen u Pittsburghu ugradnjom dva novo izumljena stroja za pakiranje kojima upravljaju \u010detiri \u017eene prouzro\u010dio je otpu\u0161tanje pedeset i \u0161est \u017eena.<\/p>\n

      Natjecanje svakim danom postaje sve vi\u0161e intenzivnijim, i svaki vrijedan izum samo dodaje nove pote\u0161ko\u0107e. Mu\u0161karci i \u017eene su oslobo\u0111eni zaista od mnogo napora, ali tko \u0107e odr\u017eavati njih i njihove obitelji dok su bez posla?<\/p>\n

      Gledi\u0161ta i Metode Radnika, Razumni i Nerazumni<\/strong><\/p>\n

      Mi ne mo\u017eemo a da ne priznamo kako svaki pokazatelj govori o jo\u0161 ve\u0107em pritisku za posao, od strane jo\u0161 ve\u0107e vojske nezaposlenih, i posljedi\u010dno sve ni\u017eih pla\u0107a. Da bi se to izbjeglo bili su formirani Radni\u010dki Sindikati, koji su zasigurno pomogli pone\u0161to zadr\u017eati dostojanstvo i pla\u0107u i ljudskost, i sa\u010duvati mnoge od ubila\u010dke mo\u0107i monopola. Me\u0111utim oni su imali njihove lo\u0161e isto tako kao i dobre u\u010dinke. Oni su vodili ljude do toga da se pouzdaju u sebe i njihove Sindikate za savjet i rje\u0161enje dileme, umjesto da gledaju na Boga i nastoje iz njegove Rije\u010di nau\u010diti koji je njegov put, kako bi mogli hoditi njime i ne se spotaknuti. Da su slijedili ovaj potonji smjer, Gospodin bi im kao svojoj djeci dao, \u201eduh zdrave pameti,\u201c i vodio bi ih sa svojim savjetom. Ali rezultat nije bio takav; ba\u0161 suprotno; poja\u010dali su se nevjerovanje u Boga, nevjerovanje u \u010dovjeka, op\u0107e nezadovoljstvo i nemirna, nadra\u017euju\u0107a sebi\u010dnost. Sindikati su razvili osje\u0107aj sebi\u010dne neovisnosti i hvalisavosti, i u\u010dinili su radnike vi\u0161e proizvoljnima, i otu\u0111ili od njih suosje\u0107anje srda\u010dnih i dobronamjernih ljudi me\u0111u poslodavcima, koji brzo dolaze do zaklju\u010dka da je beskorisno poku\u0161ati pomirljivo se ophoditi sa Sindikatima, i da radnici moraju u\u010diti kroz te\u0161ka iskustva biti manje proizvoljni.<\/p>\n

      Teorija radni\u0161tva je ispravna, kada tvrdi da bi blagoslovi i izumi svojstveni svanu\u0107u Milenijskog jutra trebali biti na korist svemu \u010dovje\u010danstvu, a ne samo bogatstvu onih \u010dija pohlepa, o\u0161troumne prosudbe, dalekovidnost i polo\u017eaji prednosti su si osigurali i svojoj djeci vlasni\u0161tvo strojeva i zemlje, i ekstra bogatstvo koje oni svakodnevno zgr\u0107u. Oni osje\u0107aju da ti sretnici ne bi trebali sebi\u010dno uzeti sve \u0161to mogu uzeti, nego da bi trebali velikodu\u0161no podijeliti sve prednosti s njima; ne kao dar, nego kao pravo; ne pod zakonom sebi\u010dnog nadmetanja, nego pod bo\u017eanskim zakonom ljubavi prema bli\u017enjemu. Oni podr\u017eavaju svoje tvrdnje sa u\u010denjima Gospodina Isusa, i \u010desto citiraju njegove propise.<\/p>\n

      No \u010dini se da zaboravljaju da oni tra\u017ee od bogatih da \u017eive po pravilu ljubavi, za dobrobit onih manje sretnih, koji jo\u0161 uvijek \u017eive po zakonu sebi\u010dnosti. Je li razumno tra\u017eiti od drugih ono \u0161to oni nisu spremni priznati drugima? I koliko god to bilo po\u017eeljno i pohvalno, je li to mudro za o\u010dekivati, ako je tra\u017eeno? Zasigurno ne. Isti ti ljudi koji najglasnije zahtijevaju da bi oni vi\u0161e bogatiji trebali podijeliti s njima su posve nespremni podijeliti njihovu mjeru napretka s onima manje sretnima od sebe.<\/p>\n

      Jo\u0161 jedna posljedica vladavine sebi\u010dnosti u ljudskim poslovima je ta da je ve\u0107ina relativno rijetkih ljudi koji imaju dobro prosu\u0111ivanje zaokupljena sa velikim poslovnim poduze\u0107ima, korporacijama, itd., danas, dok su oni koji nude savjete Radni\u010dkim Sindikatima \u010desto ljudi skromnije ili slabije prosudbe. Nijedno nije dobro, umjereni savjet \u0107e vjerojatno biti prihvatljiv kada je ponu\u0111en. Radnici su nau\u010dili biti sumnji\u010davi, i mnogi od njih sada pretpostavljaju da su oni koji nude osjetljive savjete \u0161pijuni i izaslanici koji su u dosluhu sa strankom poslodavaca. Ve\u0107ina je nerazumna, i podlo\u017eni su jedino lukavima koji podilaze hirovima onih koji su u jo\u0161 ve\u0107em neznanju, kako bi bili njihovim udobno pla\u0107enim vo\u0111ama.<\/p>\n

      Bilo da je to zbog neznanja ili lo\u0161e prosudbe, u cjelini gledano jedna polovica savjeta koji su bili prihva\u0107eni i po njima se postupalo se pokazala lo\u0161om, nemudrom i nepovoljnom za one za koje su bili osmi\u0161ljeni da im koriste. Nema sumnje da je problem u velikom dijelu taj \u0161to su oslanjaju\u0107i se na mi\u0161icu ljudske snage, predstavljene sa njihovim brojem i hrabro\u0161\u0107u, oni zanemarili mudrost koja je odozgo, koja je \u201eponajprije \u010dista, potom mirotvorna, blaga i lako pou\u010dljiva, puna milosr\u0111a i dobrih plodova, nepristrana i nelicemjerna.\u201c Shodno tome oni nemaju \u201eduh[stav] razboritosti\u201c da ih vodi. (2. Tim. 1:7)<\/p>\n

      Oni zami\u0161ljaju da mogu kroz Sindikate, bojkote, itd., dr\u017eati cijenu rada u nekoliko struka duplom ili utrostru\u010diti cijenu pla\u0107enu za druge vrste posla. Oni ne uspijevaju zamijetiti da se pod novim mehani\u010dkim uvjetima ne zahtijeva kao u pro\u0161losti nekoliko godina da se nau\u010di obrt; da uz op\u0107e obrazovanje i op\u0107e novinsko obrazovanje, tisu\u0107e mogu brzo nau\u010diti raditi ono \u0161to je nekolicina radila ranije; i da \u0107e prezasi\u0107enost radni\u0161tva, ru\u0161enje cijena u jednom obrtu ili industriji, dovesti jo\u0161 vi\u0161e ljudi do nadmetanja za lak\u0161e i vi\u0161e pla\u0107ene poslove u drugim smjerovima, i na koncu s takvim pritiskom brojeva \u0161to \u0107e biti neodoljivo. Ljudi ne\u0107e ustuknuti i gladovati, i gledati kako njihove obitelji gladuju, a ne prihvatiti jedan ili dva dolara na dan, dok se sada pla\u0107a tri ili \u010detiri dolara na dan.<\/p>\n

      Toliko dugo dok su okolnosti povoljne \u2013 radni\u010dka opskrba manja nego zahtjevi ili potra\u017enja za proizvodima ve\u0107a od opskrbe \u2013 Radni\u010dki Sindikati mogu i ostvaruju znatno dobro za svoje \u010dlanove na na\u010din odr\u017eavanja dobrih pla\u0107a, povoljnih sati rada i zdravih uvjeta pod kojima se radi. Me\u0111utim pogre\u0161no je prosu\u0111ivati budu\u0107nost sa pro\u0161lo\u0161\u0107u po tom pitanju, i oslanjati se na Sindikate da se oni suprotstave zakonima opskrbe i potra\u017enje. Neka radnici skrenu pogled na svoju jedinu nadu, Gospodina, i neka se ne oslanjaju na mi\u0161icu tjelesnu.<\/p>\n

      Zakon Ponude i Potra\u017enje Neumoljiv Za Sve<\/strong><\/p>\n

      Sada\u0161nji temelj poslovanja, s malima i velikima, bogatima i siroma\u0161nima, kao \u0161to smo vidjeli je, hladan, tla\u010dila\u010dki, sebi\u010dan. Proizvedena roba je prodana za \u0161to ve\u0107u cijenu koju proizvo\u0111a\u010di i trgovci mogu dobiti za nju: ona je kupljena od javnosti po najni\u017eim cijenama koje se mogu osigurati. Pitanje o stvarnoj vrijednosti rijetko se kad uop\u0107e uzima u obzir, izuzev zbog sebi\u010dne strane. \u017dito i poljoprivredni proizvodi su prodani za najvi\u0161u cijenu koju poljoprivrednik mo\u017ee dobiti, te su kupljeni od potro\u0161a\u010da po najni\u017eim cijenama po kojima se mo\u017ee nabaviti. Sli\u010dno tome, rad i vje\u0161tina, su prodani po visokim cijenama koje njihovi vlasnici mogu zapovjediti, i kupljeni su od poljoprivrednika, trgovaca i proizvo\u0111a\u010da, za najni\u017ee cijene koje su mogle osigurati njihove potrebe.<\/p>\n

      Djelovanja tog \u201eZakona o Ponudi i Potra\u017enji\u201c su apsolutna: nitko ih ne mo\u017ee mijenjati; nitko ih ne mo\u017ee u potpunosti ignorirati i \u017eivjeti pod sada\u0161njim dru\u0161tvenim ure\u0111enjem. Pretpostavi, na primjer, da poljoprivrednik ka\u017ee, \u201eJa \u0107u prkositi tom zakonu koji sada upravlja svijetom. Cijena \u017eita je \u0161ezdeset centi po bu\u0161elu; ali bi trebala biti jedan dolar po bu\u0161elu da bi se ispravno platio moj rad kao i one koje ja zapo\u0161ljavam: Ja ne\u0107u prodati moju p\u0161enicu po jedan dolar po bu\u0161elu.\u201c Rezultat bi bio da bi njegova p\u0161enica istrunula, njegova bi obitelj bila u potrebi za odje\u0107om, njegovi bi najamnici bili li\u0161eni njihove pla\u0107e zbog njegove \u0107udi, i \u010dovjek od kojeg je on posudio novac postao bi nestrpljiv zbog njegovog neuspjeha da zadovolji svoje obaveze i prodao bi njegovu farmu, i p\u0161enicu, i sve, za njegov dug.<\/p>\n

      Ili pretpostavimo stvar na druga\u010diji na\u010din. Pretpostavimo da poljoprivrednik treba re\u0107i, \u201eJa sada pla\u0107am moje pomaga\u010de na farmi trideset dolara na mjesec; ali ja saznajem da su u obli\u017enjem gradu mehani\u010dari, koji rade te\u017ee, i kra\u0107e vremena, pla\u0107eni od pedeset do sto dolara na mjesec: Ja sam odlu\u010dan da \u0107u od sada napraviti radni dan od osam sati i \u0161ezdeset dolara na mjesec tokom cijele godine.\u201c \u0160to bi bio rezultat takvog poku\u0161aja opiranja zakonu ponude i potra\u017enje? Vjerojatno bi se vrlo brzo na\u0161ao u dugu. Istina je, ako bi svi poljoprivrednici u Sjedinjenim Dr\u017eavama platili iste pla\u0107e, i ako bi svi prodavali po povoljnim cijenama, to bi se moglo u\u010diniti; ali bi po zavr\u0161etku sezone silosi bi bili puni \u017eita, jer bi Evropa kupovala drugdje. I \u0161to onda? Pa, vijesti bi oti\u0161le telegrafom u Indiju, Rusiju, i Ju\u017enu Ameriku, i uzgajiva\u010di \u017eita bi poslali svoju p\u0161enicu ovdje, i razbili bi ono \u0161to bi se moglo nazvati Poljoprivredni\u010dkim Udru\u017eenjem, i opskrbiti siroma\u0161ne sa jeftinim kruhom. O\u010digledno je da takav aran\u017eman, ako bi bio sproveden, ne bi trajao du\u017ee od jedne godine.<\/p>\n

      I taj isti zakon sada\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja \u2013 Zakon Ponude i Potra\u017enje \u2013 jednako kontrolira ljudski rad i vje\u0161tinu, variraju\u0107i u skladu s okolnostima.<\/p>\n

      U ovoj su Velikoj Republici, uvjeti bili povoljni za veliku potra\u017enju, visoke pla\u0107e i dobre profite, zbog za\u0161titne tarife protiv Evropske konkurencije, i tendencija je bila da novac Evrope do\u0111e ovdje za ulaganja, zbog bolje dobiti; i strani su radnici i vje\u0161tina tako\u0111er do\u0161li ovdje zbog bolje pla\u0107e nego bi je dobili doma. To su bila samo djelovanja istog Zakona Ponude i Potra\u017enje. I milijuni novca za ulaganje u strojeve i \u017eeljeznice, i da opskrbe ljude sa domovima i \u017eivotnim potrep\u0161tinama, ve\u0107 su godinama u\u010dinili ovu zemlju svijeta naprednom. Me\u0111utim vrhunac tog napretka je pro\u0161lost, i mi smo na silaznoj padini. I ni\u0161ta to ne mo\u017ee sprije\u010diti izuzev rata ili drugih katastrofa u drugim civiliziranim zemljama, \u0161to bi prebacilo poslovanje svijeta na neko vrijeme u nacije koje su u miru. Rat izme\u0111u Kine i Japana popustio je lagano pritisak, ne samo zbog oru\u017eja i municije kupljenih od zara\u0107enih strana, nego tako\u0111er i kroz od\u0161tetu koju je Kina platila Japanu \u0161to su Japanci pak potro\u0161ili na ratne brodove izgra\u0111ene u razli\u010ditim zemljama, uglavnom u Velikoj Britaniji. Osim toga, shva\u0107anje da je Japan sada \u201epomorska sila\u201c vodilo je vlade Evrope i Sjedinjenih Dr\u017eava da pobolj\u0161aju svoju pomorsku opremu. Ni\u0161ta ne bi moglo biti kratkovidnije od nedavnog masovnog okupljanja radnika odr\u017eanog u New Yorku kao protest protiv daljnjih izdataka za pomorsku i obalnu obranu u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Oni bi trebali shva\u0107ati da takvi izdatci poma\u017eu zadr\u017eati posao zaposlenih. Suprotstavljeni poput nas ratu, mi nismo ni\u0161ta manje suprotstavljeni tome da imamo ljude koji gladuju zbog nedostatka zaposlenja; i \u0161to bi riskiralo jo\u0161 ve\u0107u opasnost od rata. Neka se dugovi svijeta pretvore u obveznice. Obveznice \u0107e biti jednako dobre kao i srebro i zlato u velikom vremenu nevolje koja se pribli\u017eava. (Ezek. 7:19; Sef. 1:18)<\/p>\n

      Mnogi mogu vidjeti da je konkurencija opasnost: time je “Chinese Exclusion Bill” postao zakonom, ne samo zaustavljaju\u0107i imigraciju milijuna Kineza, nego ujedno osiguravaju\u0107i protjerivanje iz ove zemlje svih koji ne postaju dr\u017eavljani. I kako bi se zaustavilo imigraciju iz Evrope donesen je zakon koji zabranjuje slijetanje iseljenika koji ne mogu \u010ditati neki jezik, itd. Mnogi uvi\u0111aju da \u0107e pod zakonom ponude i potra\u017enje radna snaga uskoro biti na zajedni\u010dkoj razini \u0161irom svijeta, i oni \u017eele sprije\u010diti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, i \u0161to je du\u017ee mogu\u0107e, degradaciju radne snage u Sjedinjenim Dr\u017eavama, bilo na Evropsku ili Azijsku razinu.<\/p>\n

      Drugi su u potrazi za zakonima rje\u0161enja \u2013 da glasaju da proizvo\u0111a\u010di moraju platiti velike pla\u0107e i prodavati svoje proizvode sa malom razlikom iznad cijene. Oni zaboravljaju da \u0107e Kapital, ako je napravljen beskorisnim ovdje, oti\u0107i drugdje graditi, zaposliti i proizvoditi \u2013 gdje su uvjeti povoljni, gdje su pla\u0107e ni\u017ee ili cijene vi\u0161e isplativije.<\/p>\n

      Me\u0111utim izgledi za neposrednu budu\u0107nost pod sada\u0161njim uvjetima izgledaju jo\u0161 mra\u010dnijima, kada uzmemo u obzir \u0161iri pogled na temu. Zakon Ponude i Potra\u017enje upravlja Kapitalom isto tako kao i s Radnom snagom. Kapital je jednako budan kao i Radna snaga da tra\u017ei profitabilan posao. On tako\u0111er dr\u017ei oglase, i pozivan je \u010das ovamo \u010das onamo kroz cijeli svijet. Me\u0111utim Kapitalisti i Radna snaga slijede suprotne pravce i vo\u0111eni su suprotnim uvjetima. Vje\u0161ta Radna snaga tra\u017ei mjesta gdje su pla\u0107e ve\u0107e; Kapitalisti tra\u017ee podru\u010dja gdje su pla\u0107e ni\u017ee, da si tako mogu osigurati ve\u0107i profit.<\/p>\n

      Strojevi su milostivo slu\u017eili Kapitalistima, i dalje im vjerno slu\u017ee; ali kako se Kapital pove\u0107ava i strojevi se umno\u017eavaju slijedi \u201eprekomjerna proizvodnja\u201c; to jest, proizvedeno je vi\u0161e nego se mo\u017ee prodati za dobit; i uslije\u0111uju konkurencija, ni\u017ee cijene i manji profit. To prirodno vodi do spajanja za odr\u017eavanje cijena i profita nazvanih Korporacije; ali dvojbeno je ho\u0107e li se oni mo\u0107i dugo odr\u017eavati izuzev u povezanosti sa patentiranim \u010dlancima, ili robom \u010dija je opskrba vrlo ograni\u010dena ili potaknuta zakonodavstvom koje \u0107e prije ili kasnije biti ispravljeno.<\/p>\n

      Izgled za Stranu Industrijsku Konkurenciju Nepovoljan<\/strong><\/p>\n

      No ba\u0161 u tom trenutku otvara se novo polje za poduzetni\u0161tvo i Kapital, ali ne i za Radnu snagu. Japan i Kina se bude prema Zapadnoj civilizaciji iz sna koji je trajao stolje\u0107ima \u2013 za cijenjenje pare, struje, strojeva i suvremenih izuma op\u0107enito. Mi trebamo imati na umu da stanovni\u0161tvo Japana otprilike odgovara onome Velike Britanije; i da je stanovni\u0161tvo Kine ve\u0107e pet puta od onoga Sjedinjenih Dr\u017eava. Imajmo tako\u0111er na umu, da ti milijuni nisu divljaci, nego da su to ljudi koji op\u0107enito mogu \u010ditati i pisati na svom vlastitom jeziku; i da je njihova civilizacija, premda druga\u010dija, daleko starija od Evropske \u2013 da su oni bili civilizirani, proizvo\u0111a\u010di posu\u0111a od porculana i svilene robe kada je Velika Britanija bila nastanjena sa divljacima. Mi ne trebamo stoga biti iznena\u0111eni, saznati da Kapital tra\u017ei anga\u017eman u Kini, i posebno u Japanu \u2013 da tamo gradi \u017eeljeznice, da tamo nosi strojeve, da tamo podi\u017ee velike proizvodne objekte \u2013 da bi tako mogli koristiti vje\u0161tinu, snagu, \u0161tedljivost, strpljenje i podlo\u017enost tih milijuna koji su se bili navikli na trud i skromnost.<\/p>\n

      Kapital tra\u017ei velike nagrade u zemlji gdje se rad mo\u017ee platiti od \u0161est do petnaest centi na dan za svakog zaposlenika \u2013 prihva\u0107eno bez mrmljanja, i sa zahvalno\u0161\u0107u. Znatan kapital je ve\u0107 oti\u0161ao u Japan, i jo\u0161 ga vi\u0161e \u010deka koncesije u Kini. Tko ne mo\u017ee vidjeti da \u0107e unutar samo nekoliko godina cijeli proizvo\u0111a\u010di svijet biti doveden u konkurenciju sa tim milijunima ljudi koji su ve\u0107 vje\u0161ti i sposobni za u\u010diti? Ako se sada\u0161nje pla\u0107e u Evropi poka\u017eu nedovoljnima; i ako zbog prethodno dare\u017eljivih pla\u0107a u Sjedinjenim Dr\u017eavama i ( u usporedbi sa Evropom i Azijom) esktravagantnim idejama i navikama njegovanima ovdje, mi smatramo sada\u0161nje pla\u0107e \u201epla\u0107ama gladovanja\u201c (premda su one jo\u0161 uvijek duplo od onih u Evropi i osam puta ve\u0107e od onih u Aziji), kakvo \u0107e biti \u017ealosno stanje radne snage po cijelom civiliziranom svijetu nakon vi\u0161e od trideset godina iznala\u017eenja i gra\u0111enja strojeva koji \u0161tede rad; i nakon je \u0161to sva radna snaga svijeta bila dovedena u blisku konkurenciju s jeftinom radnom snagom dalekog Istoka? To bi zna\u010dilo ne samo petnaest centi na dan kao pla\u0107u, nego osim toga \u0161est ljudi za svaki posao za tu pla\u0107u. Javna je \u0161tampa prije nekoliko godina zapazila uklanjanje tvornice pamuka iz Connecticuta u Japan, i od tada su i drugi proizvo\u0111a\u010di oti\u0161li onamo, kako bi si osigurali polje jeftine radne snage i posljedi\u010dno ve\u0107ih zarada.<\/p>\n

      Njema\u010dki je car o\u010digledno vidio da se taj \u201eindustrijski rat\u201c pribli\u017eava; on je to simboli\u010dki predstavio na proslavljenoj slici koju je nacrtao umjetnik pod njegovim vodstvom i predstavio Ruskom Caru. Slika predstavlja nacije Evrope sa \u017eenskim likovima obu\u010denima u oklope kako stoje u svjetlosti koja blista s kri\u017ea u nebu iznad njih, i u pravcu an\u0111eoskog lika koji predstavlja Mihaela koji gleda u oblak koji se podi\u017ee iz Kine i pluta prema njima, iz \u010dijih su se odvratnih oblika i lica razvili bljeskaju\u0107e munje. Pod slikom su rije\u010di: Nacije Evrope! Pridru\u017eite se obrani va\u0161e Vjere i va\u0161ih Domova.\u201c<\/p>\n

      \u017duti \u010covjek sa Bijelim Novcem<\/strong><\/p>\n

      Sljede\u0107e je izva\u0111eno iz \u010dlanka u novinama the Imperial Colonial Institute (na Engleskom), od Gosp. Whiteheada, \u010dlana Zakonodavnog Vije\u0107a, Hong Kong, Kina. On je rekao:<\/p>\n

      \u201eDo sada su Kinezi napravili samo po\u010detak u izgradnji tvornica za predenje i tkanje. Na rijeci Yang Tsze i susjedstvu \u0160angaja, nekih pet mlinova ve\u0107 radi, a drugi su u toku izgradnje. Procijenjeno je da \u0107e oni sadr\u017eavati oko 200,000 vretena; a neki od njih su po\u010deli raditi. Upotrijebljeni kapital je u potpunosti doma\u0107i, i sa obnovljenim mirom na tim podru\u010djima, postoji, iskreno, sposobno rukovanje, dok na\u0161 sada\u0161nji monetarni sustav nastavlja, stvarno bez ograni\u010denja \u0161irenje i razvoj industrija u Orijentalnim zemljama.\u201c<\/p>\n

      Ovdje mi zapa\u017eamo po istim crtama Washington, D.C., dispatch jo\u0161 1896 godine, koji je objavio izvje\u0161taj Vladi po Generalnom Konzulu Jernigan, koji je smje\u0161ten u \u0160angaju, Kina, u smislu da pamu\u010dna industrija poprima veliku pa\u017enju; da se od 1890 uvode i napreduju pamu\u010dni mlinovi; da je po\u010delo postrojenje pamuk-sjeme-ulje; i da budu\u0107i je u Kini prostor pogodan za uzgoj pamuka gotovo bezgrani\u010dan kao i ponuda veoma jeftine radne snage, \u201ene mo\u017ee biti sumnje da \u0107e Kina uskoro biti jedna od najve\u0107ih zemalja u svijetu po proizvodnji pamuka.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Whitehead raspravljaju\u0107i o ratu izme\u0111u Kine i Japana 1894, objavljuje da u njemu po\u010diva glavna nada uskrsnu\u0107a Kineske industrije. On nastavlja:<\/p>\n

      \u201eIshod sada\u0161njeg rata mogao bi pomo\u0107i osloboditi Kineski narod od zapreke mandarina. Poznato je za Kineske mineralne i druge izvore da su enormni, i pred samim vratima oni imaju milijune jutara zemlji\u0161ta izvrsno prilago\u0111enog za uzgoj pamuka, koji je, iako kratko sortiran, pogodan za mije\u0161anje sa drugim svojstvima. Na rijeci \u0160angaj u Prosincu, 1893, bilo je u jednom trenutku ne manje od pet oceanskih parobroda koji su uzimali teret u Kini naraslog pamuka za prijevoz u Japan, da bi tamo bio pretvoren kroz Japanske mlinove i Japanske ruke u pre\u0111u i tkaninu. Japanci sada uvoze za svoje mlinove pamuk izravno iz Amerike i od drugdje. Nakon tog zastra\u0161uju\u0107eg bu\u0111enja, otvori li Kina, s njenih tri stotine milijuna intenzivno marljivih ljudi, njene ogromne kontinentalne pokrajine sa uvo\u0111enjem \u017eeljeznica, njene unutra\u0161nje vodne puteve parnom prometu i njena bezgrani\u010dna sredstva razvoju, nemogu\u0107e je napraviti procjenu posljedica. To bi zna\u010dilo otkri\u0107e prakti\u010dki nove hemisfere, gusto naseljene sa industrijskim rasama, i obilovanje u poljoprivrednim, mineralnim i drugim sredstvima; ali daleko od toga da je otvaranje Kine, za \u0161to se mo\u017eemo opravdano nadati da \u0107e biti jedan od rezultata sada\u0161njeg rata, bilo na korist Engleskim proizvo\u0111a\u010dima, osim ako se ne napravi neka promjena, i to uskoro, u na\u0161em monetarnom standardu, Carstvo izlaze\u0107eg sunca, koje je bilo scena tolikih mnogih na\u0161ih industrijskih pobjeda, biti \u0107e polje jedino na\u0161eg najve\u0107eg poraza.\u201c<\/p>\n

      Gledi\u0161te Gosp. Whiteheada je \u010disto kapitalisti\u010dko kada on govori o \u201eporazu\u201c \u2013 zaista \u201eporaz\u201c \u0107e past jo\u0161 te\u017eim na Englesku radnu snagu. Nastavljaju\u0107i, on baca pogled na Japan, kako slijedi:<\/p>\n

      \u201eSusjedstvo Osake i Kiota sada je iznena\u0111uju\u0107i spektakl industrijske aktivnosti. U veoma kratkom vremenskom razdoblju ne manje od pedeset i devet mlinova za predenje i tkanje je niknulo u postojanje tamo, uz pomo\u0107 vi\u0161e od dvadeset milijuna dolara, u cijelosti doma\u0107i kapital. Oni sada imaju 770,874 vretena, i u Svibnju su pro\u0161le nadle\u017ene vlasti procijenile godi\u0161nju proizvodnju tih mlinova na vi\u0161e od 500,000 bala pre\u0111e, u vrijednosti od otprilike \u010detrdeset milijuna dolara, ili po dana\u0161njem te\u010daju \u010detiri milijuna Britanskih funti. Ukratko, Japanske industrije, ne samo predenja i tkanja, nego od svih klasa, pove\u0107ale su skokove i granice. Oni su ve\u0107 doveli njihov uspjeh do to\u010dke s koje mogu u odre\u0111enoj mjeri zanemariti Britansku industrijsku konkurenciju.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Whitehead nastavlja i pokazuje da su kapitalisti Evrope i Sjedinjenih Dr\u017eava, budu\u0107i su unov\u010dili srebro, gotovo udvostru\u010dili vrijednost zlata, i da to gotovo udvostru\u010duje prednost Kine i Japana. On ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eDopustite mi da objasnim da \u0107e srebro i dalje zapo\u0161ljavati istu koli\u010dinu Orijentalne Radne snage kao i prije dvadeset ili trideset godina. Neadekvatnost na\u0161eg monetarnog standarda prema tome dopu\u0161ta Isto\u010dnim zemljama da sada zapo\u0161ljavaju najmanje stotinu posto vi\u0161e radne snage za danu koli\u010dinu zlata nego su to mogli prije dvadeset i pet godina. Kako bi posve pojasnio ovu va\u017enu izjavu dopustite mi da vam dam slijede\u0107i primjer: Godine 1870 deset rupija bilo je jednako jednom engleskom zlatnom novcu pod zajedni\u010dkim standardom zlata i srebra, i platilo se dvadeset ljudi za jedan dan. Danas je dvadeset rupija jednako jednom engleskom zlatnom novcu, tako da za dvadeset rupija \u010detrdeset ljudi mo\u017ee biti anga\u017eirano za jedan dan, umjesto dvadeset ljudi kao 1870. Britanska se radna snaga ne mo\u017ee eventualno natjecati protiv takve nesposobnosti.<\/p>\n

      \u201eU Orijentalnim zemljama srebro i dalje mo\u017ee platiti za istu koli\u010dinu rada kao i prije. Ipak, kako je sada mjereno u zlatu, srebro je vrijedno manje od pola nego \u0161to je zlato prije iznosilo. Na primjer, izvjesna koli\u010dina radne snage mogla je biti anga\u017eirana u Engleskoj prije dvadeset godina za, recimo, osam \u0161ilinga. Osam \u0161ilinga u Engleskoj sada ne\u0107e platiti za ni\u0161ta vi\u0161e rada nego prije, pla\u0107e su otprilike iste, i oni imaju i dalje po na\u0161em zakonu to\u010dno istu monetarnu vrijednost kao i prije, premda je njihova metalna vrijednost, zbog vrijednosti zlata, bila smanjena na manje od \u0161est penija svaki. Dva dolara upravo sli\u010dna starima, mogu zaposliti istu koli\u010dinu radne snage kao prije, ali ne vi\u0161e, ipak po sada\u0161njoj cijeni zlata oni su jednaki samo \u010detiri \u0161ilinga. Prema tome sada je mogu\u0107e zaposliti jednako radne snage u Aziji za \u010detiri \u0161ilinga na\u0161eg novca, ili jednako istome u srebru, kao \u0161to je bilo zaposleno prije dvadeset godina za osam \u0161ilinga, ili njihovom ekvivalentu u srebru. Budu\u0107i je na taj na\u010din vrijednost radne snage na Orijentu bila smanjena nagore pedeset i pet posto u zlatnom novcu u usporedbi s onim \u0161to je bilo prethodno, biti \u0107e mogu\u0107e proizvesti strojeve i robu toliko jeftinije od radne snage u zemljama zlatnog standarda. Prema tome, ako se na\u0161 monetarni zakon ne promjeni, ili ako Britanska radna snaga nije pripremljena da prihvati veliko smanjenje pla\u0107a, Britanski \u0107e industrijski obrti morati neizostavno napustiti Britanske obale, jer \u0107e njihovi proizvodi biti zamijenjeni sa uspostavom industrija u zemljama srebrnog standarda.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Whitehead je mogao iskreno dodati da \u0107e zemlje srebrnog standarda uskoro ne samo biti spremne da se pobrinu za svoje vlastite potrebe, nego tako\u0111er i za invaziju na zemlje zlatnog standarda. Na primjer, Japan mo\u017ee prodavati dobra u Engleskoj za cijene koje su za tre\u0107inu manje nego prevladavaju u Japanu; i mijenjaju\u0107i zlatni novac u srebrni, oni mogu ponijeti ku\u0107i u Japan velike zarade. Tako \u0107e se Ameri\u010dki i Evropski mehani\u010dari biti prisiljeni natjecati sa Azijskom jeftinom i strpljivom radnom snagom i vje\u0161tinom, ali uz to ne\u0107e biti u prednosti zbog razlike izme\u0111u zlatnih i srebrnih standarda financijske razmjene.<\/p>\n

      Komentiraju\u0107i predavanje Gosp. Whiteheada, The Daily Chronicle (London) skre\u0107e pa\u017enju na \u010dinjenicu da je Indija ve\u0107 potisnula mnogo od Engleske trgovine u proizvodnji pamuka. Rekao je:<\/p>\n

      \u201ePredavanje T. H. Whiteheada sino\u0107 u The Colonial Institutu skrenulo je pa\u017enju na neke za\u010du\u0111uju\u0107e brojke u povezanosti sa isto\u010dnja\u010dkom trgovinom. \u010cinjenica da tijekom posljednje \u010detiri godine na\u0161 izvoz pokazuje pad od #54,000,000 nema na\u017ealost ni\u010dega spornog oko toga. Povratak \u0161ezdeset i sedam dru\u0161tava za predenje iz Lancashire za 1894 pokazuje ukupni negativni saldo od #411,000. U usporedbi s time pove\u0107anje izvoza Indijske pre\u0111e i komada robe u Japan je jednostavno bilo kolosalno, i pamu\u010dni mlinovi u Hiogu, u Japanu, za 1891, pokazali su prosje\u010dnu dobit od sedamnaest posto. Gosp. Thomas Sutherland je rekao da ne\u0107e pro\u0107i dugo i da \u0107e Orijentalna Kompanija i ona poluoto\u010dna mo\u017eda graditi svoje brodove na Yangtzeu, i\u00a0 Gosp. Whitehead vjeruje da \u0107e Orijentalne zemlje uskoro biti konkurencija na Evropskim tr\u017ei\u0161tima. Koliko se god mi razlikovali oko predlo\u017eenih rje\u0161enja, izjave poput tih iz usta stru\u010dnjaka dozvoljavaju da se o toj stvari ozbiljno razmisli.\u201c<\/p>\n

      Njema\u010dke novine, Tageblatt (Berlin), pa\u017eljivo su razmotrile stvar oko odlu\u010dne pobjede Japana nad Kinom, i bili su iznena\u0111eni s onim \u0161to su ustanovili. Proglasili su Count Itoa, Japanskog premijera, drugim Bismarckom; i Japance op\u0107enito prili\u010dno civilizirane. Zaklju\u010dili su sa veoma zna\u010dajnom napomenom \u0161to se ti\u010de industrijskog rata kojeg mi razmatramo, govore\u0107i:<\/p>\n

      “Count Ito pokazuje mnogo zanimanja za industrijski razvoj svoje domovine. On vjeruje da ve\u0107ina stranaca podcjenjuje \u0161anse Japana u me\u0111unarodnoj borbi za industrijsku nadmo\u0107. Japanske su \u017eene, smatra on, jednake mu\u0161karcima na svakom polju rada, te udvostru\u010duju kapacitet za rad nacije.\u201c<\/p>\n

      Urednik \u010dasopisa The Economiste Francais (Pariz), komentiraju\u0107i o Japanu i njegovim poslovima, ka\u017ee, zna\u010dajno:<\/p>\n

      \u201eSvijet je u\u0161ao u novu fazu. Evropljani moraju ra\u010dunati sa novim faktorima civilizacije. Sile se moraju prestati sva\u0111ati izme\u0111u sebe, i moraju pokazati kombinirani front, i moraju imati na umu da \u0107e od sada, stotine milijuna na dalekom Istoku \u2013 trezvenih, radi\u0161nih i \u017eurnih radnika \u2013 biti na\u0161i suparnici.\u201c<\/p>\n

      Gosp. George Jamison, Britanski Generalni Konzul u \u0160angaju, Kina, pisao je na temu Orijentalne Konkurencije, pokazuju\u0107i da demonetizacija i stoga deprecijacija srebra, ostavljaju\u0107i zlatni standard novca u civiliziranim zemljama, jo\u0161 jedan predmet koji priti\u0161\u0107e Radnu snagu i od \u010dega Kapital profitira. On je rekao:<\/p>\n

      \u201eStalni rast vrijednosti zlata, u usporedbi s onim od srebra, promijenilo je sve. Britanska roba dobivena u toliko dragoj srebrnoj vrijednosti da je Orijent bio prisiljen napraviti ga za sebe, i pad vrijednosti bijelog metala mu je toliko pomogao u njegovom radu da on ne samo da mo\u017ee napraviti dovoljno za sebe nego je i u stanju izvoziti njima na korist. Porast vrijednosti zlata udvostru\u010dio je srebrnu vrijednost Britanske robe na Istoku i u\u010dinilo je njeno kori\u0161tenje gotovo zabranjenom, dok je pad u vrijednosti srebra snizio vi\u0161e od pola zlatnu cijenu Orijentalne robe u zemljama gdje se koristi zlato, i zahtjev za njom je stalno u porastu. Uvjeti su toliko nejednaki da se \u010dini nemogu\u0107im nastaviti borbu dugo. To je kao da spre\u010davamo prvaka daju\u0107i njegovom protivniku pola udaljenosti od utrke.<\/p>\n

      \u201eNemogu\u0107nost Evropskog natjecanja sa Orijentom na otvorenom polju dokazala se u Americi. Kinezi su tamo sa svojim niskim pla\u0107ama toliko monopolizirali radnu snagu da su morali biti isklju\u010deni iz zemlje ili bi Evropski radnici morali gladovati ili biti istjerani. Ali Evropskim se zemljama ne prijeti sa radnom snagom kao Amerikancima (oni znaju cijenu Evropskog rada, i mogu nau\u010diti, razumjeti, koliko sam mo\u017ee dobiti), nego sa proizvodima tog rada u\u010dinjenog za Orijentalne pla\u0107e. Osim toga, bilo bi lak\u0161e odbiti zaposliti Orijentalca da radi tvoj posao dok je te\u0161ko odbiti kupiti robu koju je on napravio, posebno kako joj se kvaliteta pobolj\u0161ava i dobiva ju se za jeftiniju cijenu. Isku\u0161enje da ju se kupi postaje tim ve\u0107e kako novac zara\u0111en od strane Britanskog radnika dobiva manje. On je vi\u0161e sklon to u\u010diniti, i odbija kupovati svoj vlastiti rad, ali dra\u017eu robu. Za\u0161titni\u010dke zemlje su bolje. One mogu nametnuti pove\u0107ane carine na Orijentalnu robu, i tako zaustaviti da preplavi njihova tr\u017ei\u0161ta. Ali Engleska sa svojom slobodnom trgovinom nema obrane, i te\u017ei\u0161te tereta \u0107e pasti na njenog radnika. Zlo postaje sve ve\u0107e. Svaki \u010detvrt penija u pove\u0107anju cijene zlata u usporedbi sa onim srebra \u010dini Englesku robu jedan posto dra\u017eom na Istoku, dok svaka \u010detvrt penija u padu cijene srebra \u010dini Orijentalnu robu jedan posto jeftinijom u zemljama gdje se koristi zlato. Te nove industrije vrlo brzo rastu u Japanu, i ono \u0161to je bilo u\u010dinjeno tamo mo\u017ee i biti \u0107e u\u010dinjeno u Kini, Indiji i drugim mjestima. Kad jednom bude bio u\u010dvr\u0161\u0107en, Orijent \u0107e se odr\u017eati unato\u010d svem protivljenju, i ukoliko ne bude bilo prona\u0111eno neko brzo rje\u0161enje da se promjeni valutni sistem svijeta, njihovi \u0107e se proizvodi ra\u0161iriti po cijelom svijetu na propast Britanske industrije i neizmjernu katastrofu tisu\u0107a i tisu\u0107a radnika.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Lafcadio Hearn, koji je nekoliko godina bio u\u010ditelj u Japanu, u \u010dlanku u The Atlantic Monthly (Listopad, 1895) je istaknuo kao jedan od razloga za\u0161to je Japanska konkurencija toliko o\u0161tra, tako da siroma\u0161ni mogu \u017eivjeti i kretati se i imati svoje bi\u0107e, udobno, u skladu s njihovim idejama udobnosti, gotovo bez tro\u0161kova. On obja\u0161njava da se Japanski grad sastoji od ku\u0107a od blata, bambusa i papira, napravljenih u pet dana, i namijenjenih da traju, uz beskrajne popravke, jedino toliko dugo dok njihovi vlasnici ne po\u017eele promijeniti svoje prebivali\u0161te. U Japanu, u biti, ne postoje velike gra\u0111evine izuzev nekoliko kolosalnih tvr\u0111ava koje su podigli plemi\u0107i dok je feudalizam prevladavao. Moderne tvornice u Japanu, bez obzira koliko opse\u017ean njihov posao ili koliko prekrasni i skupi njihovi proizvodi, su samo produ\u017eene barake, i sami hramovi moraju biti, po pradavnim obi\u010dajima, izrezani na male komade svakih dvadeset godina, i podijeljeni me\u0111u hodo\u010dasnicima.<\/p>\n

      Japanski se radnik nikada ne iskorjenjuje, niti se \u017eeli iskorijeniti. Ako ima bilo kakav razlog da napusti svoju pokrajinu on to \u010dini odjednom, demontiraju\u0107i svoju ku\u0107u, papirnatu i kolibu od blata koja je toliko pitoreskna i \u010dista, pakiraju\u0107i svoje stvari na svoje rame, govore\u0107i svojoj \u017eeni i obitelji da ga slijedi, te\u0161kom mukom kora\u010daju\u0107i polaganim korakom i zapaljenim srcem prema svom udaljenom odredi\u0161tu, mo\u017eda nekih 804 km, gdje on sti\u017ee nakon izdataka od otprilike 5 s(1,22 USD), odmah gradi ku\u0107u koja ko\u0161ta nekoliko \u0161ilinga vi\u0161e, i odmah je ugledan i odgovoran gra\u0111anin. Gosp. Hearn ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eCijeli je Japan na taj na\u010din stalno u pokretu, i promjena je genij Japanske civilizacije. U velikoj industrijskoj konkurenciji svijeta, fluidnost je tajna Japanske snage. Radnik pomi\u010de svoje prebivali\u0161te bez \u017ealjenja na mjesto gdje je potrebniji. Tvornica mo\u017ee biti premje\u0161tena u roku od tjedan dana, stru\u010dnjak za upola manje. Nema prtljage za prijevoz, nema gotovo ni\u0161ta za graditi, nema tro\u0161ka osim u policajcima koji ometaju putovanje.<\/p>\n

      \u201eObi\u010dni Japanski \u010dovjek \u2013 vje\u0161t radnik koji je u stanju isklju\u010diti bilo kojeg Zapadnog obrtnika ponudom ni\u017ee cijene u istoj liniji industrije \u2013 ostaje sretno neovisan i od postolara i kroja\u010da. Noge su mu dobrog izgleda, njegovo je tijelo zdravo a srce mu je slobodno. Ako \u017eeli putovati tisu\u0107e kilometara, on se mo\u017ee spremiti za svoje putovanje u pet minuta. Njegova cijela odje\u0107a ne mora ko\u0161tati ni sedamdeset i pet centi; i sva njegova prtljaga mo\u017ee se staviti u rup\u010di\u0107. Za deset dolara on mo\u017ee putovati godinu dana bez posla, ili mo\u017ee putovati samo zahvaljuju\u0107i svojoj sposobnosti za rad, ili mo\u017ee putovati kao hodo\u010dasnik. Ti mo\u017ee\u0161 odgovoriti da bilo koji divljak mo\u017ee u\u010diniti istu stvar. Da, ali bilo koji civilizirani \u010dovjek ne mo\u017ee; i Japanac je bio visoko civilizirani \u010dovjek najmanje tisu\u0107u godina. Od tud njegova sada\u0161nja sposobnost da prijeti Zapadnim proizvo\u0111a\u010dima.\u201c<\/p>\n

      Komentiraju\u0107i gore navedeno The London Spectator ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eTo je veoma zna\u010dajan ske\u010d, i mi priznajemo iskreno, kao \u0161to smo uvijek priznali, da je Japanska konkurencija vrlo upe\u010datljiva stvar, koja mo\u017ee jednog dana duboko utjecati na sve uvjete Evropske industrijske civilizacije.<\/p>\n

      Karakter konkurencije kojeg se mo\u017ee o\u010dekivati iz tog dijela vidjet \u0107e se iz sljede\u0107eg, iz\u00a0 The Literary Digest na temu<\/p>\n

      \u201eStanje Radne Snage u Japanu\u201c<\/strong><\/p>\n

      \u201eJapan je napravio zapanjuju\u0107i napredak u razvoju svoje industrije. To je u velikoj mjeri zbog inteligencije i marljivosti njegovih radnika, koji \u0107e \u010desto raditi \u010detrnaest sati na dan bez prigovora. Na\u017ealost, njihova je uslu\u017enost zloupotrijebljena u velikoj mjeri\u00a0 od strane njihovih poslodavaca, \u010diji je jedini cilj \u010dini se kako pobijediti stranu konkurenciju. To je posebno slu\u010daj u proizvodnji pamuka, koja zapo\u0161ljava veliki broj ruku. \u010clanak u \u010dasopisu The Echo, Berlin, opisuje na\u010din na koji Japanske tvornice rade kako slijedi:<\/p>\n

      \u201eObi\u010dno vrijeme za po\u010detak rada je 6 ujutro, ali radnici su spremni do\u0107i u bilo koje vrijeme, i ne prigovarati ako im je zapovje\u0111eno da se pojave u 4 ujutro. Pla\u0107e su iznena\u0111uju\u0107e niske; \u010dak i u najve\u0107im industrijskim sredi\u0161tima tkalje i prelje u prosjeku zarade po petnaest centi dnevno; \u017eene dobivaju samo \u0161est centi. Prve je tvornice najprije bila izgradila vlada, a kasnije ih je predala dioni\u010dkim dru\u0161tvima.Najnaprednija industrija je proizvodnja pamu\u010dne robe. Jedna jedina ustanova, ona u Kanegafuchiu, zapo\u0161ljava 2,100 mu\u0161karaca i 3,700 \u017eena. Oni su podijeljeni na dnevne i no\u0107ne smjene i prekidaju svoj dvanaest-satni rad samo jednom na \u010detrdeset minuta, za uzeti obrok. Blizu ustanove su preno\u0107i\u0161ta, gdje radnici tako\u0111er mogu nabaviti obrok po cijeni od ne vi\u0161e od jednog i pol centa. Predionice u Osaki su sli\u010dne. Svi ti objekti posjeduju odli\u010dne Engleske strojeve, radi se no\u0107 i dan, i ostvarene su velike dividende. Mnoge od tvornica otvaraju podru\u017eni\u010dki rad, ili pove\u0107avaju svoja izvorna postrojenja, jer proizvodnja jo\u0161 nije ravna potro\u0161nji.<\/p>\n

      \u201eDa su proizvo\u0111a\u010di nau\u010dili brzo zaposliti \u017eene kao jeftine konkurente mu\u0161kim radnicima dokazano je statistikom, koja pokazuje da trideset i pet predionica daje posao za 16, 879 \u017eena i samo 5, 730 mu\u0161karaca. Poslodavci su formirali sna\u017ene sindikate i \u010desto zloupotrebljavaju popustljivost vlasti, koje ne \u017eele paralizirati industriju. Male djevoj\u010dice od osam i devet godina su prisiljene raditi od devet do dvanaest sati. Zakon zahtijeva da ta djeca trebaju biti u \u0161koli, i u\u010ditelji prigovaraju; ali slu\u017ebenici zatvaraju svoje o\u010di pred tim zloupotrebama. Velika poslu\u0161nost i poniznost radnika dovelo je do jo\u0161 jedne prakse, koja ih stavlja u potpunosti pod vlast poslodavaca. Nijedan mlin ne\u0107e zaposliti radnika iz drugog postrojenja osim ako on ne pribavi pisano dopu\u0161tenje od svog zadnjeg poslodavca. To je pravilo prova\u0111ano toliko striktno da je novi radnik toliko temeljito pregledan, i ako on doka\u017ee da ve\u0107 zna ne\u0161to o obrtu, ali nema dopu\u0161tenje, on je odmah otpu\u0161ten.\u201c<\/p>\n

      The British Trade Journal tako\u0111er je izdao izvje\u0161taj o industriji Osake, iz pisma dopisnika \u010dasopisa The Adelaide (Australia) Observer. Taj dopisnik, pi\u0161u\u0107i izravno iz Osake, toliko je impresioniran sa razli\u010dito\u0161\u0107u i vitalno\u0161\u0107u industrija u gradu da ga on naziva \u201eManchester dalekog Istoka\u201c:<\/p>\n

      \u201eNeku ideju o veli\u010dini prera\u0111iva\u010dke industrije Osake dobijemo kada saznamo da tamo ima na desetke tvornica sa kapitalom od vi\u0161e od 50,000 jena i ispod, vi\u0161e od trideset od kojih je kapital svake vi\u0161e od 100,000 jena, \u010detiri sa vi\u0161e od 1,000,000 jena, i jedna sa 2,000,000 jena. Oni uklju\u010duju svilu, vunu, pamuk, konoplju, jutu, predenje i tkanje, tepisi, \u0161ibice, papir, ko\u017ea, staklo, cigle, cement, pribor za jelo, namje\u0161taj, ki\u0161obrani, \u010daj, \u0161e\u0107er, \u017eeljezo, bakar, mesing, sol, sapun, \u010detke, \u010de\u0161ljevi, otmjena keramika, itd. To je u stvari, velika ko\u0161nica aktivnosti i poduzetni\u0161tva, u kojoj su se imitatorski geniji i neumorna istrajnost Japanaca postavili na jednak, i ako je mogu\u0107e iznad, radnika i obrtnika nacija starih civilizacija Zapada.<\/p>\n

      \u201ePostoji deset pamu\u010dnih mlinova koji rade u Osaki, kombinirani kapital kojih je oko $9,000,000 u zlatu, sve opremljene sa najnovijim strojevima, i potpuno osvjetljeni sa elektri\u010dnom strujom. Oni su svi pod Japanskom upravom, i, re\u010deno je, svi pla\u0107aju lijepe dividende \u2013 neke osamnaest posto od ulo\u017eenog kapitala. Od $19,000,000 vrijednog pamuka uvezenog u Japan u jednoj godini mlinovi uzeli su i doradili oko sedamdeset i devet posto.\u201c<\/p>\n

      Srebrni \u201ejen\u201c sada je vrijedan oko 50 centi u zlatu.<\/p>\n

      Zapazite tako\u0111er slijede\u0107i brzojav u javnom tisku:<\/p>\n

      “SAN FRANCISCO, CAL., 6 Lipnja – Hon. Robert P. Porter, urednik \u010dasopisa\u00a0 The Cleveland World i biv\u0161i nadzornik Ameri\u010dkog Popisa iz 1890, vratio se iz Japana na parobrodu Peru, ju\u010der. Posjet Gosp. Portera carstvu Mikada bio je u svrhu istrage industrijskih uvjeta te zemlje s obzirom na u\u010dinak Japanske konkurencije na Ameri\u010dki napredak. Nakon temeljite istrage stvarnog stanja u Japanu, on izra\u017eava uvjerenje da je to jedan od najzna\u010dajnijih problema koje \u0107e Sjedinjene Dr\u017eave biti du\u017ene rije\u0161iti. Opasnost je blizu a \u0161to je jasno pokazano sa ogromnim porastom Japanske proizvodnje unutar pro\u0161lih pet godina, i njihovih predivnih izvora u smislu jeftine i vje\u0161te radne snage. Samo je Japanski izvor tekstila porastao sa $511,000 na $23,000,000 u posljednjih deset godina; i njihov je sveukupan izvoz pove\u0107an sa $78,000,000 na $300,000,000 u istom razdoblju, rekao je Gosp. Porter. Pro\u0161le godine oni su kupili \u00a0$2,500,000 u vrijednosti na\u0161eg sirovog pamuka, ali mi smo kupili od Japana raznu robu u iznosu od $54,000,000.<\/p>\n

      \u201eZa ilustraciju brzog porasta kojeg je on spomenuo, od kojeg je Japan proizveo vrijednost od $60,000 prije deset godina, uglavnom za doma\u0107u potro\u0161nju, dok je pro\u0161le godine ukupan izlaz bio vrijednost od $4,700,000, od \u010dega je gotovo sve oti\u0161lo u Indiju. Prije deset godina izvoz za oblaganje i prostirke bio je u vrijednosti $885; pro\u0161le godine te su stavke iznosile vrijednost od $7,000,000. Oni su to u stanju u\u010diniti sa kombinacijom modernih strojeva i najposlu\u0161nijom radnom snagom na svijetu.<\/p>\n

      Oni nemaju tvorni\u010dke zakone, i mogu zaposliti djecu bilo koje dobi. Djeca, sa sedam, osam i devet godina starosti rade cijeli dan za jedan do dva Ameri\u010dka centa na dan.<\/p>\n

      \u201eS obzirom na sve ve\u0107u potra\u017enju za na\u0161im pamukom i rastom njihovog izvoza industrijskih proizvoda nama, Japanski je sindikat bio formiran dok sam ja bio tamo, s kapitalom od $5,000,000 za izgradnju i rad tri nove linije parobroda izme\u0111u Japana i ove zemlje, Ameri\u010dke luke koje su ozna\u010dene jesu Portland, Oregon Philadelphia i \u00a0New York.”<\/p>\n

      Reporter je vidio i intervjuirao Gosp. S. Asama, iz Tokija, Japan, predstavnika gore navedenog sindikata parobroda, koji je stigao na istom parobrodu sa Gosp. Porterom, da napravi ugovore za gradnju spomenutih parobroda. On je objasnio da je Japanska vlada nedavno ponudila veliku subvenciju za plovila od preko 6,000 tona tereta, izme\u0111u Sjedinjenih Dr\u017eava i Japana, i da je njihov sindikat bio formiran da iskoristi isto, i da budu gradili jo\u0161 ve\u0107a plovila \u2013 oko 9,000 tona kapaciteta. Sindikat je predlo\u017eio u\u010diniti vrlo te\u017eak posao, i u tom \u0107e pravcu veoma smanjiti putni\u010dke i teretne cijene. Razmi\u0161lja se o $9 kao putni\u010dkoj cijeni izme\u0111u Japana i na\u0161e Pacifi\u010dke obale.<\/p>\n

      Kongres Sjedinjenih Dr\u017eava Istra\u017euje Japansku Konkurenciju<\/strong><\/p>\n

      Sljede\u0107e, \u0161to je bilo uzeto iz izvje\u0161taja Kongresnog Odbora Sjedinjenih Dr\u017eava, trebalo bi se smatrati pouzdanim van svake sumnje, i u potpunosti potvr\u0111uje gore navedeno.<\/p>\n

      “WASHINGTON, 9 Lipnja, ’96 \u2013 Predsjedavaju\u0107i Dingley, iz odbora Doma za na\u010dine i sredstva, danas je podnio izvje\u0161taj o prijetnji Ameri\u010dkim proizvo\u0111a\u010dima od prijete\u0107e invazije jeftinih proizvoda Orijentalne radne snage i u\u010dinku razlike razmjene izme\u0111u zemalja zlatnog i srebrnog standarda na proizvodnju Sjedinjenih Dr\u017eava i poljoprivredne interese, ta su pitanja bila istra\u017eena od odbora.<\/p>\n

      \u201eIzvje\u0161taj ka\u017ee da je iznenadnom bu\u0111enju Japana slijedilo jednako brzo pozapadnja\u010denje njihove metode industrije; da, iako Japanci nemaju inventivnu sposobnost Amerikanaca, njihove sposobnosti opona\u0161anja su predivne. Radnici iz Sjedinjenih Dr\u017eava bi njihov \u017eivotni standard smatrali prakti\u010dki izgladnjivanjem, i njihove sate rada u prosjeku 12 sati dnevno. Takvi vje\u0161ti radnici kao \u0161to su kova\u010di, stolari, zidari, slagari, kroja\u010di i \u0161tukatari primaju u Japanskim gradovima samo od 26 do 33 centa, i tvorni\u010dki djelatnici 5 do 20 centi na dan u na\u0161em novcu, i gotovo dvostruko onih iznosa u Japanskom srebrnom novcu, dok doma\u0107e ruke primaju \u00a0$1.44 mjese\u010dno.<\/p>\n

      \u201eIzvje\u0161taj nastavlja: Evropljani i Amerikanci prepoznaju profitabilno polje za ulaganja i tvornice. \u0160ezdeset i jedan pamu\u010dni mlin kontroliran navodno od strane Japanskih kompanija, ali koji su promicani od strane Evropljana, i nekoliko malih svilenih tvornica su u pogonu, s ne\u010dim vi\u0161e od pola milijuna vretena. Japan proizvodi ve\u0107inu od pamu\u010dne robe zahtijevane za opskrbu tijesnih potreba njegovog vlastitog naroda, i po\u010dinje izvoziti jeftine svilene tkanine i maramice.<\/p>\n

      \u201eNedavno je bila uspostavljena tvornica satova sa Ameri\u010dkim strojevima od strane Amerikanaca, iako su dionice dr\u017eane u ime Japanaca, jer strancima ne\u0107e biti dopu\u0161teno da vr\u0161e proizvodnju u svoje vlastito ime sve do 1899. Postignuti napredak pokazuje da \u0107e poduze\u0107e pokazati uspjeh.<\/p>\n

      \u201eVjerojatno je da \u0107e brzo uvo\u0111enje strojeva u Japan, unutar nekoliko godina, napraviti fine pamuke, svilu i ostale proizvode u kojima je cijena rada ovdje va\u017ean element proizvodnje, dovesti do mnogo ozbiljnije konkurencije na na\u0161im tr\u017ei\u0161tima nego su to bili proizvodi Velike Britanije, Francuske i Njema\u010dke.<\/p>\n

      \u201ePrema Gosp. Dingleyu, konkurencija \u0107e se razlikovati, ne u vrsti, nego u mjeri od Evropske konkurencije. Odbor ne poznaje rje\u0161enje, izvan apsolutne zabrane stavljene na snagu protiv osu\u0111enih radni\u010dkih dobara, osim nametanja carine na konkurencijska dobra jednake razlici tro\u0161kova i distribucije. Napravljen je argument za takvu politiku; bilo je re\u010deno da to treba ostvariti duplu namjeru, sakupljanje prihoda za podr\u0161ku vladi i stavljanje konkurencije na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu na temelju na\u0161ih vi\u0161ih pla\u0107a. Re\u010deno je da to nije u korist proizvo\u0111a\u010da u ovoj zemlji, jer proizvo\u0111a\u010di samo trebaju oti\u0107i u Englesku i Japan da se stave na isti temelj kao \u0161to su stavljeni ovdje pod carine konkurentnog uvoza jednake razlikama u pla\u0107i ovdje i tamo, nego da se svim ljudima osiguraju koristi koje dolaze od ku\u0107e, a ne strane proizvodnje.<\/p>\n

      Japanska vlada ne pru\u017ea nikakvu za\u0161titu od stranih patenata. Najvrjedniji strojevi za u\u0161tedu rada u civiliziranom svijetu kupljeni su i jeftino umno\u017eeni od jeftinih majstora koji su, premda ne \u201eoriginalni,\u201c ali poput Kineskih, predivni imitatori. Tako \u0107e njihovi strojevi ko\u0161tati manje od polovice \u0161to bi ko\u0161tali drugdje; i tako \u0107e Japan uskoro biti spreman prodavati svijetu Kr\u0161\u0107anstva bilo svoje vlastite patentirane strojeve ili svoje prera\u0111ene proizvode.<\/p>\n

      Pod naslovom \u201eJapanska Konkurencija,\u201c the San Francisco Chronicle je pisao:<\/p>\n

      \u201eJo\u0161 jedna sitnica koja pokazuje u kojem pravcu Japanska konkurencija pu\u0161e je prijenos velike fabrike slame rogoza iz Milforda, Ct,. u Kobe, jedan od industrijskih sredi\u0161ta u Japanu. Oni koji s prezirom odbacuju predmet Japanske konkurencije i vedro govore o nadmo\u0107i Zapadne inteligencije, u potpunosti previ\u0111aju \u010dinjenicu da je pokretnost kapitala takva da ga se lako mo\u017ee prenijeti u zemlje gdje se mo\u017ee imati jeftinu radnu snagu, tako da je sve \u0161to je neophodno za nadmo\u0107ne umove Amerike i Evrope da izmisle strojeve, a vlasnici kapitala mogu ih kupiti i premjestiti u zemlje gdje mogu raditi vrlo jeftino.\u201c<\/p>\n

      \u010casni Robert P. Porter, na kojega smo gore ukazali, napisao je \u010dlanak za The North American Review prije nekog vremena u kojemu on isti\u010de da, bez obzira na Carinu Sjedinjenih Dr\u017eava protiv stranih proizvoda, Japanci brzo prave prepade na proizvodnju Sjedinjenih Dr\u017eava. Oni to mogu \u010diniti zbog (1) njihove jeftine i strpljive radne snage, i (2) zbog sto posto prednosti njihovog srebrnog standarda nad zlatnim standardom civiliziranih zemalja, koji daleko nadma\u0161uje bilo kakvu carinsku za\u0161titu koja bi se smatrala izvedivom.<\/p>\n

      Slijede neki izvadci iz spomenutog \u010dlanka:<\/p>\n

      \u201eJapanci su slikovito re\u010deno, bacili svoje \u0161e\u0161ire na Ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te, te izazvali na\u0161u radnu snagu i kapital sa proizvodima koji, zbog izvrsnosti i jeftino\u0107e, \u010dini se da za sada kontroliraju konkurenciju, \u010dak i najnovijih aparata za u\u0161tedu rada koji su pri ruci.\u201c<\/p>\n

      Nakon \u0161to daje statisti\u010dku tablicu razli\u010ditih Japanskih proizvoda uvezenih u Sjedinjene Dr\u017eave, on ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eU posljednjih nekoliko mjeseci ja sam posjetio oblasti u Japanu i provjerio industrije o kojima je izvje\u0161teno u gornjoj tablici. Pove\u0107anje izvoza tekstila, koji se je pove\u0107ao za \u010detrdeset puta u deset godina, je zbog \u010dinjenice da je Japan nacija tkalaca.\u201c<\/p>\n

      Japanci, \u010dini se, \u0161alju velike koli\u010dine jeftine svile i sve vrste jeftine robe Amerikancima, ali ono \u0161to su oni u\u010dinili ni\u0161ta je u usporedbi s onim \u0161to \u0107e napraviti:<\/p>\n

      \u201eJapanci prave svaku pripremu, stvaranjem cehova i udruga, da pobolj\u0161aju kvalitetu i pove\u0107aju ujedna\u010denost njihovih dobara.\u201c<\/p>\n

      Usput re\u010deno Gosp. Porter je nagovijestio da su pamu\u010dni mlinovi Lancashirea, Engleska, koji su bez za\u0161tite, osu\u0111eni na propast. U Japanu, on ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201ePamu\u010dno predenje je 1889 dalo zaposlenje jedino 5,394 \u017eeni i 2,539 mu\u0161karaca. Godine 1895 vi\u0161e od 30,000 \u017eena i 10,000 mu\u0161karaca je bilo zaposleno u mlinovima koji su po opremi i izlaznim proizvodima jednaki onima bilo koje zemlje. Budu\u0107a situacija pamu\u010dne industrije, barem kad se radi o opskrbi Azijskog tr\u017ei\u0161ta, je vezana za Kinu i Japan. Engleska je osu\u0111ena na propast barem kad se radi o toj trgovini, i ni\u0161ta ju ne mo\u017ee spasiti \u2013 \u010dak niti bimetalizam, kao \u0161to neki zami\u0161ljaju. Pamu\u010dni mlinovi se uzdi\u017eu brzo, i u Osaki i u \u0160angaju, i samo \u0107e stvarno iskustvo za nekoliko godina pokazati koje je od tih mjesta bolje. Moja vlastita prosudba, nakon pomnog ispitivanja svake stavke po pitanju tro\u0161kova proizvodnje, je da \u0107e to biti Japan.<\/p>\n

      \u201eAko Japan preuzme proizvodnju vune i vunene robe kao \u0161to se je dogodilo s pamukom, njegovi bi tkalci mogli iznenaditi Ameriku i Evropu i zapanjiti one koji tvrde da nema ni\u0161ta u Japanskoj konkurenciji. Stalna opskrba sa jeftinom vunom iz Australije \u010dini to mogu\u0107im, dok su primjerci Japanske vune i vunene tkanine i odje\u0107e koje sam je ispitao dok sam bio tamo ukazuju da su u toj grani tekstila Japanci jednako doma\u0107i kao i kod svile i pamuka. Oni tako\u0111er rade dobar posao sa finim lanom, premda su do sada proizvedene koli\u010dine male.<\/p>\n

      \u201eIznenadni priliv Japanskih ki\u0161obrana, ne\u0161to oko 2,000,000 se izvozi godi\u0161nje, prouzro\u010dilo je tjeskobnu brigu me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima ki\u0161obrana u Sjedinjenim Dr\u017eavama.\u201c<\/p>\n

      Sami Japanci se ne ustru\u010davaju hvaliti oko svog pribli\u017eavanja pobjedi u \u201eindustrijskom ratu.\u201c Gosp. Porter je rekao:<\/p>\n

      \u201eKada sam bio u Japanu imao sam u\u017eitak susresti, me\u0111u dr\u017eavnicima i du\u017enosnicima, Gosp. Kaneka potpredsjednika ministarstva Poljoprivrede i Trgovine. Utvrdio sam da je on \u010dovjek s inteligencijom i dalekovidno\u0161\u0107u, te dugogodi\u0161njim iskustvom u ekonomskim i statisti\u010dkim stvarima. Obrazovan na jednom od velikih Evropskih sveu\u010dili\u0161ta on je u toku sa svime \u0161to se odnosi na Japan i njegovu industrijsku i komercijalnu budu\u0107nost.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Kaneko je kasnije odr\u017eao govor u Trgovinskoj Komori, u kojem je rekao:<\/p>\n

      \u201ePamu\u010dni strojevi za predenje u Man\u010desteru[Engleska] su poznati tako da je bilo re\u010deno da dok su Anglo-Saksonci pro\u0161li kroz tri generacije prije nego su postali pametni i sposobnih ruku za predenje pamuka, Japanci su stekli potrebnu vje\u0161tinu u toj industriji za samo deset godina, i sada su napredovali do stupnja kada nadma\u0161uju ljude iz Man\u010destera u vje\u0161tini.\u201c<\/p>\n

      Slijedi slu\u017ebena vijest iz San Francisca, koju citiramo:<\/p>\n

      “M. Oshima, tehni\u010dki direktor planirane izrade \u010delika u Japanu, i \u010detiri Japanska in\u017eenjera, stigli su na Parobrodu, Rio de Janeiro iz Yokohame. Oni su na putu da ispitaju velike \u010deli\u010dane Amerike i Evrope, i zadu\u017eeni su kupiti postrojenje koje ko\u0161ta $2,000,000. Oni ka\u017eu da \u0107e kupiti samo tamo gdje mogu kupiti najbolje i najjeftinije. Postrojenje \u0107e imati kapacitet od 100,000 tona. Biti \u0107e izgra\u0111eno na poljima uglja u Ju\u017enom Japanu, i proizvodit \u0107e se i Martin i Bessemer \u010delik.<\/p>\n

      \u201eGosp.O\u0161ima je rekao: \u201eMi \u017eelimo staviti na\u0161u naciju tamo gdje ona s pravom pripada, na \u010delo, kao proizvodna nacija. Mi \u0107emo trebati ogromnu koli\u010dinu \u010delika i ne ovisiti ni o jednoj drugoj dr\u017eavi za to.\u201c<\/p>\n

      Mar\u0161iraju\u0107i usko iza Japana dolazi Indija, sa svojim stanovni\u0161tvom od 250,000,000, i brzo rastu\u0107om industrijom; i kao sljede\u0107a dolazi nova Kineska Republika, sa svojih 400,000,000, probu\u0111enih nedavnom pobunom za priznanjem Zapadne civilizacije, \u0161to je pomoglo Japanu sa samo 40,000,000 da ju osvoji. Kineski pokojni premijer, Li Hung Chang, prije nekoliko godina je obi\u0161ao svijet, ugovaraju\u0107i za Ameri\u010dke i Evropske instruktore za svoj narod, i slobodno je izrazio svoju namjeru da zapo\u010dne reforme na svakom podru\u010dju. Taj se je \u010dovjek toliko dojmio Ameri\u010dkog Generala Granta na svojoj turneji po svijetu, i za kojega je objavio, po svojoj prosudbi, da je jedan od najsposobnijih dr\u017eavnika u svijetu.<\/p>\n

      Zna\u010daj ovog okupljanja krajeva zemlje je da \u0107e Britanski, Ameri\u010dki, Njema\u010dki i Francuski proizvo\u0111a\u010di za vrlo kratko imati kao konkurente ljude koji su sve donedavno bili izvrsni kupci; konkurente \u010dije \u0107e ih superiornije ustanove ne samo odvesti na strana tr\u017ei\u0161ta, nego i najezditi doma\u0107e tr\u017ei\u0161te; konkurente koji \u0107e tako uzeti rad iz ruku njihovih radnika, i li\u0161iti ih rasko\u0161i, i \u010dak uzeti kruh iz njihovih ustiju zbog konkurentne pla\u0107e. Nikakvo \u010dudo, s obzirom na to, da je Njema\u010dki Car naslikao nacije Evrope kao zaprepa\u0161tene od aveti koja ustaje na Orijentu i prijeti uni\u0161tenjem civilizacije.<\/p>\n

      Me\u0111utim to se ne mo\u017ee provjeriti. To je dio neizbje\u017enog, jer djeluje pod zakonom Ponude i Potra\u017enje koji ka\u017ee, kupi najbolje \u0161to se mo\u017ee dobiti za najmanju mogu\u0107u cijenu \u2013 radna snaga isto tako kao i roba. Jedina stvar koja mo\u017ee i koja \u0107e prekinuti i zaustaviti pritisak koji je sada po\u010deo, i koji mora postajati sve ozbiljnijim onoliko dugo koliko traje zakon sebi\u010dnosti, je rje\u0161enje koje je Bog omogu\u0107io \u2013 Bo\u017eje Kraljevstvo sa svojim novim zakonom i potpunom reorganizacijom dru\u0161tva na temelju ljubavi i jednakosti.<\/p>\n

      Ako bi ljudi Evrope i Amerike imali cijeli svijet za kupce, ne samo za fabrike nego tako\u0111er i za strojeve, a ipak do\u0161li u situaciju u kojoj je opskrba ve\u0107a od zahtijeva, i u kojoj milijuni njihovih stanovnika tra\u017ee posao uzalud, \u010dak i za niske pla\u0107e, kakav je njihov izgled za blisku budu\u0107nost kada \u0107e se vi\u0161e nego udvostru\u010diti sada\u0161nji broj konkurenata? Prirodni \u0107e prirast tako\u0111er dodati dilemi. Niti bi taj izgled bio tako nepovoljan, tako beznadno mra\u010dan, da nije do \u010dinjenice da su tih gotovo sedamsto milijuna novih konkurenata najposlu\u0161niji, strpljivi i ekonomi\u010dni ljudi koje se mo\u017ee na\u0107i u svijetu. Ako Kapital mo\u017ee kontrolirati Evropske i Ameri\u010dke radnike, mnogo se vi\u0161e mo\u017ee kontrolirati ove koji nikada nisu znali ni za \u0161to do poslu\u0161nosti svojim gospodarima.<\/p>\n

      Pogled na Radnu Snagu u Engleskoj<\/strong><\/p>\n

      Gosp. Justin McCarthy, dobro poznati Engleski pisac, u \u010dlanku u Cosmopolisu, jednom je izjavio:<\/p>\n

      \u201eZla siroma\u0161tva i nedostatka zaposlenja trebala bi zadati daleko vi\u0161e straha srcu Engleske od bilo kakve uzbune o stranoj invaziji. Me\u0111utim Englesko dr\u017eavni\u0161tvo to nikada nije bilo uzelo ozbiljno tu pogre\u0161ku, ili se \u010dak dugo mu\u010dilo oko toga. \u010cak i jedan spor koji je bio nastao izme\u0111u poslodavaca i radnika \u2013 \u0161trajk s jedne strane i isklju\u010divanje iz rada s druge \u2013 je bio dozvoljen da ide svojim tokom bez ikakvog stvarnog poku\u0161aja zakonskog rje\u0161enja. Razlog je taj \u0161to je dopu\u0161teno bilo kakvoj temi da zaokupi na\u0161u pozornost umjesto te o stanju na\u0161eg vlastitog naroda.\u201c<\/p>\n

      Keir Hardie (\u010clan Parlamenta i Radni\u010dki Vo\u0111a) prema jednom izvje\u0161taju o intervjuu kojeg je dao prije nekoliko godina stajalo je:<\/p>\n

      \u201eObrtni\u010dki sindikalizam je u lo\u0161em stanju u Engleskoj. Ja se ponekada bojim da je prakti\u010dki mrtav. Mi radnici shva\u0107amo da kapitalisti mogu koristiti svoj novac u organizaciji, i koriste\u0107i ga udarati nas. Proizvo\u0111a\u010di su nau\u010dili na\u010din kako da udaraju ljude i ljudi su bespomo\u0107ni. Obrtni\u010dki sindikati nisu odr\u017eali va\u017ean \u0161trajk u Londonu ve\u0107 dugo vremena. Mnogi od nekada velikih sindikata su bespomo\u0107ni. To je posebno istina za lu\u010dke radnike. Sje\u0107ate li se velikog \u0161trajka u pristani\u0161tu? Pa, to je ubilo sindikat koji ga je napravio, i nije pomoglo ljudima uop\u0107e. Situacija obrtni\u010dkih sindikata u Londonu je uznemiruju\u0107a.<\/p>\n

      \u201eNeovisna Radni\u010dka Partija je socijalisti\u010dka. Mi bi smo trebali biti zadovoljni s ni\u010dim doli Socijalizmom, komunalnim Socijalizmom, nacionalnim Socijalizmom, industrijskim Socijalizmom. Mi znamo \u0161to mi \u017eelimo, i mi to svi \u017eelimo. Mi se ne \u017eelimo boriti za to, ali ako to ne budemo mogli dobiti ni na koji drugi na\u010din mi \u0107emo se boriti, i kad se budemo borili mi \u0107emo se boriti s odlu\u010dno\u0161\u0107u. Javno priznati cilj Neovisne Radni\u010dke Partije je dovesti do industrijske zajednice, utemeljene na socijalizaciji zemlje i industrijskog kapitala. Mi vjerujemo da bi prirodne politi\u010dke podjele morale biti po ekonomskoj liniji.<\/p>\n

      \u201eOd nepravdi sada\u0161njeg sistema, rekao bi da je najve\u0107i pojedina\u010dni pritisak na Britanskog radnika neredovitost i nesigurnost zaposlenja. Vi trebate biti svjesni da je ovo pitanje za mene specijalnost, i da ja znam da govorim o \u010dinjenicama kada ka\u017eem da na Britanskim otocima postoji vi\u0161e od 1,000,000 radno sposobnih odraslih radnika, koji niti su pijanice, skitnice niti manje od prosje\u010dne inteligencije, ali koji su i dalje izvan radnog odnosa bez svoje krivnje, i u krajnjoj nemogu\u0107nosti da dobiju posao. Pla\u0107e se \u010dine da su ve\u0107e nego su bile prije pola stolje\u0107a, ali kada se uzme u obzir gubitak vremena kroz nedostatak zaposlenja utvr\u0111eno je da je stanje radnika zaista retrogradno. Male, stalne pla\u0107e prouzrokuju ve\u0107u udobnost nego ve\u0107i iznosi zara\u0111eni neredovito. Ako bi pravo na zara\u0111ivanje pla\u0107e za \u017eivot bilo osigurano svakom radniku, ve\u0107ina spornih pitanja koja nas uznemiruju bila bi rije\u0161ena prirodnim procesom. Situacija je zasigurno melankoli\u010dna. Tijekom nedavnog stra\u0161no hladnog vremena bila su otvorena mjesta za rad kao pomo\u0107 u kojim su ljudi imali \u010detverosatni rad metenja ulica, za 6 penija na sat. Tisu\u0107e su se bile okupile ispred vrata dvori\u0161ta oko 4 ujutro da bi bili na \u010delu linije. Oni su tamo stajali, dr\u0161\u0107u\u0107i i tresu\u0107i se na hladno\u0107i, napola izgladnjeli i ispunjeni o\u010dajem, sve do 8h, kada su dvori\u0161ta bila otvorena. Navala koja je uslijedila bila je malo manje od pobune. Ljudi su doslovno bili izga\u017eeni na smrt u tom stra\u0161nom otimanju za priliku da zarade 2 \u0161ilinga (48 centi.) Mjesto je bilo uni\u0161teno. Gladni ljudi u \u010dvrstoj masi, pogurani od tisu\u0107a u pozadini, razbili su zidove u svojoj tjeskobi da na\u0111u zaposlenje. Ti ljudi nisu bili skitnice.<\/p>\n

      \u201eProsje\u010dna pla\u0107a nekvalificirane radne snage u Londonu, \u010dak i kada je u skladu sa standardom obrtni\u010dkog sindikata, je samo 6 penija na sat. U provincijama je i manje. Pa\u017eljivo je prou\u010davanje pokazalo da \u0107e ni\u0161ta manje od 3 gvineja tjedno omogu\u0107iti prosje\u010dnoj obitelji (dvoje odraslih i troje djece) da u\u017eivaju obi\u010dan komfor, da ne spominjemo rasko\u0161. Samo nekolicina radnika u Engleskoj primaju tu svotu ili ne\u0161to sli\u010dno. Sretan je onaj kvalificirani radnik koji dobiva 2 gvineje tjedno tijekom cijele godine, i sretan je onaj radnik koji uspije zaraditi 24 \u0161ilinga ($5.84) u toku svakih sedam dana, jedna tre\u0107ina \u010dega mora i\u0107i na iznajmljivanje. Stoga i kod najbolje pla\u0107enih klasa radnika obitelji se moraju dr\u017eati na granici siroma\u0161tva. Vrlo kratko razdoblje bez posla uvijek je dovoljno da ih povu\u010de ispod nje. Iz tog razloga na\u0161 veliki broj siromaha.<\/p>\n

      \u201eU Londonu sada ima vi\u0161e od 4,300,000 osoba. \u0160ezdeset tisu\u0107a obitelji (300,000 osoba) imaju u prosjeku tjedni prihod po obitelji manje od 18 \u0161ilinga tjedno, i \u017eive u stanju kroni\u010dne oskudice. Jedan od svakih osam od ukupne populacije Londona umire u ubo\u017enici ili u ubo\u017eni\u010dkoj ambulanti. Jedan od svakih \u0161esnaest od populacije Londona je u sada\u0161njem trenutku priznati siromah. Svakog dana 43,000 djece poha\u0111a \u0161kole oblo\u017eene daskama, nakon \u0161to su oti\u0161li bez doru\u010dka. Trideset tisu\u0107a osoba nemaju drugog doma osim smje\u0161taja za 4 penija ili usputnu ubo\u017enicu.\u201c<\/p>\n

      Gore navedene statistike pokazuju da \u0107e nekoliko godina biti dovoljan doplatak za razvoj te konkurencije. Tako Svemogu\u0107i dovodi mase iz sviju nacija, postupno, do shva\u0107anja da \u0107e prije ili kasnije interesi jednoga morati biti interesi drugoga \u2013 da \u0107e svatko morati biti \u010duvar svog brata ho\u0107e li sa\u010duvati svoju vlastitu dobrobit.<\/p>\n

      Niti je mudro ili pravedno osuditi Kapitaliste zato \u0161to rade istu stvar koju Radni\u0161tvo radi i uvijek je radilo \u2013 tra\u017ee\u0107i svoju vlastitu korist. Zaista, mi mo\u017eemo svi vidjeti da su neki od siroma\u0161nih jednako sebi\u010dni u srcu kao i neki od bogatih; mi si \u010dak mo\u017eemo zamisliti da ako bi nekima koji su sada siroma\u0161ni bili dati polo\u017eaji bogatih, oni bi bili jo\u0161 zahtjevniji i manje velikodu\u0161ni od svojih sada\u0161njih gospodara. Nemojmo, stoga, mrziti i osu\u0111ivati bogate, nego umjesto toga mrzimo i osu\u0111ujmo sebi\u010dnost op\u0107enito i posebno koja je odgovorna za sada\u0161nje uvjete i zla. I, skroz preziru\u0107i sebi\u010dnost, neka bi svatko bio odlu\u010dan da \u0107e Gospodnjom milo\u0161\u0107u usmrtiti (ubiti) svoje vlastite naslije\u0111ene sebi\u010dnosti, svakodnevno, i sve vi\u0161e i vi\u0161e njegovati suprotno svojstvo ljubavi, i tako biti suobli\u010den liku Bo\u017ejeg dragog Sina, na\u0161eg Otkupitelja i Gospodina.<\/p>\n

      Proro\u010danske Rije\u010di \u010casnog Josepha Chamberlaina Britanskim Radnicima<\/strong><\/p>\n

      Zapazite gledi\u0161ta Josepha Chamberlaina, jednom Kolonijalnog Tajnika Velike Britanije, i jednog od najpametnijih dr\u017eavnika na\u0161eg vremena. Primaju\u0107i izaslanstvo nezaposlenih postolara koji su do\u0161li da zastupaju op\u0107inske radionice, on im je jasno pokazao da to \u0161to su oni tra\u017eili im ne\u0107e zaista pomo\u0107i, osim privremeno; da bi takvi du\u0107ani samo preobilno snabdjeli potra\u017enju i izbacili druge, koji sada rade prili\u010dno dobro, iz posla, te da bi pravi smjer bilo njegovati obrt s vanjskim svijetom, i tako na\u0107i kupce za vi\u0161e obu\u0107e, a \u0161to bi brzo dovelo do potra\u017enje za njihovim uslugama. On je rekao:<\/p>\n

      \u201eOno \u0161to trebate u\u010diniti nije promijeniti prodavaonicu u kojoj su \u010dizme napravljene, nego pove\u0107ati potra\u017enju za \u010dizmama. Ako mo\u017eete dobiti novu potra\u017enju za \u010dizmama, ne samo da \u0107e oni koji sada rade nego i oni bez posla mo\u0107i na\u0107i posao. To bi trebao biti na\u0161 veliki cilj. Uz ovu posebnu to\u010dku ispred mene, morate imati na umu da je, op\u0107enito govore\u0107i, veliki lijek za ovaj problem nedostatka zaposlenja prona\u0107i nova tr\u017ei\u0161ta. Stranom konkurencijom mi smo bili istisnuti sa starih tr\u017ei\u0161ta (sa neutralnih tr\u017ei\u0161ta koja je nekada snabdijevala Velika Britanija). U isto vrijeme, strane Vlade apsolutno isklju\u010duju na\u0161u robu s njihovih tr\u017ei\u0161ta, i ako mi ne mo\u017eemo pove\u0107ati tr\u017ei\u0161ta koja su pod na\u0161om kontrolom, ili na\u0107i nova, to pitanje nedostatka zaposlenja, koje je ve\u0107 veoma ozbiljno, postat \u0107e ogromnih razmjera, i ja vidim smrtne razloge za zabrinutost s obzirom na komplikacije koje bi eventualno mogle uslijediti. Ja stavljam stvar pred vas u op\u0107enitim terminima; ali vas molim, kada \u010dujete kritike na ra\u010dun pona\u0161anja te vlade ili one, ovog Zapovjednika ili onog Zapovjednika, o \u0161irenju Britanskog Carstva, molim vas da imate na umu da ovo nije Jingo pitanje, \u0161to ste ponekada potaknuti vjerovati \u2013 to nije pitanje nerazumne agresije, nego je to doista pitanje nastaviti raditi ono \u0161to je Engleski narod uvijek \u010dinio \u2013 pro\u0161iriti svoja tr\u017ei\u0161ta i odnose sa pustim mjestima zemlje; i ako se to ne u\u010dini, i to konstantno, mi \u0107emo se ne u tako dalekom vremenu suo\u010diti sa mnogo ozbiljnijim posljedicama.\u201c<\/p>\n

      Nacionalna Agresija u Povezanosti sa Industrijskim Interesima<\/strong><\/p>\n

      Ovdje mi imamo tajnu Britanske agresije i \u0161irenja carstva. To nije potaknuto samo sa \u017eeljom da se drugim nacijama da mudrije vladare i bolje vlade, niti samo zbog ljubavi prema povr\u0161ini u ralima i mo\u0107i: to je u\u010dinjeno kao dio trgovinskog rata, \u201eindustrijskog rata.\u201c Narodi su pokoreni, ne da ih se oplja\u010dka kao u stara vremena, nego da im se slu\u017ei \u2013 da se osigura njihovo tr\u017ei\u0161te. U tom je ratovanju Velika Britanija bila najuspje\u0161nija; i, kao posljedica toga, njeno je bogatstvo ogromno, i ulo\u017eeno je daleko i blizu. Prva zemlja koja ima preobilno snabdjevanje, ona je prvo tra\u017eila strana tr\u017ei\u0161ta, i dugo su vremena to bile tvornice pamuka i \u017eeljeza u svijetu izvan Evrope. Mehani\u010dko bu\u0111enje koje je uslijedilo u Sjedinjenim Dr\u017eavama nakon gra\u0111anskog rata 1865 u\u010dinilo je tu zemlju na neko vrijeme sredi\u0161tem svjetske pozornosti i poslovanja. Mehani\u010dko bu\u0111enje ra\u0161ireno po svim civiliziranim nacijama skrenulo je njihovu pa\u017enju na pronala\u017eenje vanjske potra\u017enje. To je inozemna konkurencija na koju Gosp. Chamberlain ukazuje. Svi dr\u017eavnici vide \u0161to on isti\u010de; naime, da tr\u017ei\u0161ta svijeta brzo postaju zasi\u0107ena, te da strojevi i civilizacija brzo pospje\u0161uju vrijeme kada vi\u0161e ne\u0107e biti vanjskih tr\u017ei\u0161ta. I kao \u0161to je on mudro objavio, \u201ekoliko god da su smrtna zla koja sada imamo, mi \u0107emo se u ne tako dalekom vremenu morati suo\u010diti sa jo\u0161 ve\u0107im ozbiljnim posljedicama.\u201c<\/p>\n

      Gosp. Chamberlain, je kao Kolonijalni Tajnik Britanskog Carstva godine 1896 imao u Londonu delegate iz Britanskih kolonija koji su do\u0161li tisu\u0107ama kilometara daleko da se posavjetuju s njim i jedni s drugima \u0161to se ti\u010de najboljeg na\u010dina suo\u010davanja sa industrijskom konkurencijom. Otkako je Velika Britanija utvrdila da njezine radionice proizvode vi\u0161e robe nego njeno stanovni\u0161tvo mo\u017ee potro\u0161iti, i da ona mora tra\u017eiti svoje tr\u017ei\u0161te u inozemstvu, ona je bila zagovornik Slobodne Trgovine, i, naravno, dr\u017eala je svoje kolonije u blizini njene politike slobodne trgovine koliko je to bilo prakti\u010dno bez prisile. Ta je konferencija bila s obzirom na pripremu u kojoj Velika Britanija i njene mnoge kolonije mogu podignuti za\u0161titni carinski zid oko sebe kako bi u zna\u010dajnoj mjeri isklju\u010dili konkurenciju Sjedinjenih Dr\u017eava, Njema\u010dke, Francuske i Japana.<\/p>\n

      Osvajanja Francuske, Italije i Velike Britanije u Africi zna\u010dila su istu stvar; da osje\u0107aju da je trgovinsko ratovanje te\u0161ko, i vidjev\u0161i kako raste i budu nu\u017eno imali neka tr\u017ei\u0161ta pod svojom kontrolom. Sljede\u0107a novinska depe\u0161a je dokaz toga:<\/p>\n

      \u201eWASHINGTON, 9 Lipanj, 1896 \u2013 Uzimaju\u0107i kao polaznu to\u010dku slu\u017ebenu najavu aneksije od strane Francuske Timbuctooa, glavnog grada u zemlji Djallon, oblasti ve\u0107e od dr\u017eave Pensilvanije i utoliko plodne, Konzul Sjedinjenih Dr\u017eava Strickland, kod Goree-Dakara, napravio je veoma zanimljiv izvje\u0161taj State Departmentu o opasnostima koje prijete trgovini Sjedinjenih Dr\u017eava u Africi, zbog brzog pro\u0161irenja kolonijalnih posjeda Evropskih nacija. On pokazuje kako su Francuzi, nametanjem carine od 7posto u odnosu na stranu robu, monopolizirali tr\u017ei\u0161ta Francuskih kolonija, i na taj na\u010din slomili unosnu i rastu\u0107u trgovinu koju su Sjedinjene Dr\u017eave u\u017eivale u tom dijelu svijeta. On ka\u017ee da je sada po\u010deo proces utvr\u0111ivanja vjerojatno cijelog Afri\u010dkog kontinenta protiv nas sa za\u0161titnom carinom; jer, ako jedna dr\u017eava to sada mo\u017ee u\u010diniti u\u010dinkovito, ostale \u0107e s vremenom to morati napraviti da izjedna\u010de stvari me\u0111u njima.\u201c<\/p>\n

      Uistinu srca ljudi klonu od straha i od i\u0161\u010dekivanja onoga \u0161to dolazi na zemlju[dru\u0161tvo]; i oni se pripremaju, \u0161to je bolje mogu\u0107e, za ono za \u0161to vide da dolazi.<\/p>\n

      Ali neka nitko ne pretpostavlja niti na trenutak da je gore spomenuto \u201e\u0161irenje Britanskog carstva\u201c i drugih carstava na zemlji, i op\u0107i trgovinski rat, otvoreno i podr\u017eavano isklju\u010divo u svrhu opskrbljivanja Britanskih, Talijanskih i Francuskih radnika s radnim odnosom. Ne uop\u0107e! Radnik je samo usputan. To je uglavnom zbog toga da se omogu\u0107i Britanskim kapitalistima prona\u0107i nova polja s kojih mogu prikupiti dobit, i \u201ezgrtati blago za posljednje dane.\u201c (Jakov 5:3)<\/p>\n

      Dru\u0161tveni i Industrijski Rat u Njema\u010dkoj<\/strong><\/p>\n

      Herr Liebknecht, \u010delnik Socijaldemokratske stranke u Njema\u010dkom Reichstagu, koji je posjetio Veliku Britaniju u Srpnju 1896, podnio je intervju za stupce The London Daily Chroniclea, iz kojega izdvajamo sljede\u0107e:<\/p>\n

      \u201eNa\u0161a Socijaldemokratska stranka je naj ja\u010da pojedina\u010dna stranka u Njema\u010dkom Parlamentu. Na posljednjim izborima mi smo izvukli 1,880,000 glasova. Mi o\u010dekujemo raspad pitanja oko izdataka velike flote, koju Reichstag ne\u0107e sankcionirati. Na tim izborima mi se veselimo izvla\u010denju drugog milijuna glasova.\u201c<\/p>\n

      \u201e\u0160ovinizam nije veoma jak u Njema\u010dkoj?\u201c<\/p>\n

      \u201e\u0160ovinizam ne postoji u Njema\u010dkoj. Od svih ljudi u Evropi, Nijemci su najbolesniji od militarizma. Mi Socijalisti smo na \u010delu pokreta protiv njega.\u201c<\/p>\n

      \u201eDa li vi smatrate da se taj pokret protiv militarizma \u0161iri po cijeloj Evropi?\u201c<\/p>\n

      \u201eJa sam siguran u to. U Parlamentima Francuske, Njema\u010dke, Belgije, Italije i Danske Socijalisti\u010dki se poslanici ( a imamo ih mnogo u svakome) se bore do smrti protiv toga. Na Me\u0111unarodnom Kongresu koji \u0107e se odr\u017eati ove godine u Londonu, svi prisutni Socijalisti\u010dki poslanici \u0107e odr\u017eati sastanak u svrhu pripreme za zajedni\u010dko djelovanje. \u0160to se ti\u010de Njema\u010dke, ona je bila totalno uni\u0161tena svojim vojnim sistemom. Mi smo nova zemlja. Na\u0161a je industrija jo\u0161 mlada i Engleska nam je konkurencija\u201c \u2013<\/p>\n

      \u201eOnda i vi pla\u010dete zbog inostrane konkurencije?\u201c<\/p>\n

      \u201eNaravno, samo \u0161to je to nama ne\u0161to veoma stvarno. Mi nemamo, kao \u0161to \u0107u vam pokazati, slobodu Tiska i nemamo slobodu javnog sastajanja. Vi, naprotiv imate, i jedno i drugo i tako ja obja\u0161njavam \u010dinjenicu da je sada\u0161nji ekonomski sistem duboko i \u010dvrsto ukorijenjen u Engleskoj vi\u0161e nego igdje drugdje; i, iznad svega, mi se moramo boriti sa naukom o bo\u017eanskom pravu kraljeva, i vi ste Englezi prije dvije stotine godina utvrdili da bo\u017eansko pravo kraljeva i politi\u010dka sloboda za narod ne mogu postojati zajedno.”<\/p>\n

      \u201eOnda vi ste jo\u0161 otprije u potrazi za promjenama?\u201c<\/p>\n

      \u201eJa da. Sada\u0161nji sistem u Njema\u010dkoj prouzrokuje takvo nezadovoljstvo da oni moraju oti\u0107i.\u201c<\/p>\n

      \u201eMo\u017eete li mi sada ne\u0161to re\u0107i o ekonomskom polo\u017eaju Njema\u010dke? Vi imate agrarno pitanje tamo kao \u0161to mi imamo ovdje.\u201c<\/p>\n

      \u201eMi u Njema\u010dkoj imamo pet milijuna seljaka zemljoposjednika, i oni svi idu u propast \u0161to br\u017ee mogu. Sve i jedan od njih \u2013 i ja koristim rije\u010di promi\u0161ljeno \u2013 i svaki od njih je zalo\u017een hipotekom do i preko pune vrijednosti svog udjela. Na\u0161e selja\u0161tvo \u017eivi od kruha napravljenog od smjese ra\u017ei i zobi. U stvari, hrana svake vrste jeftinija je u Engleskoj nego u Njema\u010dkoj.\u201c<\/p>\n

      \u201eA va\u0161i proizvo\u0111a\u010di?\u201c<\/p>\n

      \u201eKao proizvo\u0111a\u010dka zemlja mi smo tek na po\u010detku. Na\u0161 sada\u0161nji industrijski sistem datira tek od 1850, ali njegovi rezultati ve\u0107 postaju daleko ve\u0107i nego u va\u0161oj zemlji. Mi se brzo dijelimo na dvije klase \u2013 proleteri, i kapitalisti i zemljoposjednici. S dobivenim ekonomskim uvjetima na\u0161a je srednja klasa bila doslovno izbrisana. Oni su odvu\u010deni u radni\u010dku klasu, i za to vi\u0161e nego za i\u0161ta drugo ja pripisujem uspjeh na\u0161e stranke.<\/p>\n

      \u201eVi morate imati na umu da mi nemamo dvije o\u0161tro definirane stranke, kao \u0161to vi imate u Engleskoj. Mi Socijaldemokrati radimo s bilo kojom strankom, ako mo\u017eemo izvu\u0107i bilo \u0161to za sebe. Mi imamo samo tri velike stranke: druge se mo\u017ee zanemariti. Tu je na\u0161a stranka, Konzervativci i Katoli\u010dki centar. Na\u0161i su Konzervativci veoma druga\u010diji od va\u0161ih. Oni se \u017eele vratiti na feudalizam najgore vrste. Ekonomski uvjeti cijepaju stranku Centra, i dio \u0107e pre\u0107i k nama a ostatak ide ka Konzervativcima. I tada \u0107emo vidjeti \u0161to \u0107e se dogoditi.\u201c<\/p>\n

      “Herr Liebknecht dao je povijest Socijalisti\u010dkog pokreta. Brzina rasta Socijaldemokracije u Njema\u010dkoj bila je prouzrokovana novostima industrijskog komercijalizma u toj zemlji, i sa \u017eestokom konkurencijom s kojom se je Njema\u010dka imala suo\u010diti kako bi odr\u017eala korak sa Engleskom i Francuskom u borbi za komercijalnu nadmo\u0107.\u201c<\/p>\n

      Primijetit \u0107e se da su pitanja prepoznata od tog sposobnog \u010dovjeka kao ona koja priti\u0161\u0107u ljude i koja prouzrokuju tjeskobu i podjelu naroda na dvije klase \u2013 siroma\u0161ne i bogate \u2013 tako jasno iznesena kao ona koja su bila (1) Agrarna ili zemlji\u0161na pitanja, koja posebno utje\u010du na poljoprivrednike; (2) Gospodarska pitanja, ili pitanja novca, uklju\u010duju\u0107i odnos izme\u0111u Kapitalista i Radne snage; (3) Industrijska pitanja, ili pitanja pronala\u017eenja isplativog posla za mehaniku \u2013 povezano sa stranom i doma\u0107om konkurencijom, ponudom i potra\u017enjom, itd. To su ista pitanja koja zbunjuju svaku civiliziranu naciju, i pripremaju za nadolaze\u0107u svijetom ra\u0161irenu nevolju \u2013 revoluciju, anarhiju \u2013 u pripremi za Milenijsko Kraljevstvo.<\/p>\n

      Herr Liebknecht bio je delegat na Kongresu Obrtni\u010dkog Sindikata (London, Srpanj, 1896). Na tom je kongresu iza\u0161la sljede\u0107a rezolucija:<\/p>\n

      \u201eDa ovaj me\u0111unarodni sastanak radnika (priznaju\u0107i da je mir izme\u0111u nacija svijeta potreban temelj me\u0111unarodnog bratstva i ljudskog napretka, i vjeruju\u0107i da ljudi na zemlji ne \u017eele ratove, ali koji su prouzro\u010deni pohlepom i sebi\u010dno\u0161\u0107u vladaju\u0107ih i privilegiranih klasa s jednom svrhom da steknu kontrolu svjetskog tr\u017ei\u0161ta u svom vlastitom interesu i protiv svih stvarnih interesa radnika), ovime izjavljuje da izme\u0111u radnika razli\u010ditih nacionalnosti apsolutno ne postoji nikakva sva\u0111a, i da je njihov jedan zajedni\u010dki neprijatelj kapitalisti\u010dka i klasa zemljoposjednika, i da je jedini na\u010din spre\u010davanja ratova i osiguravanja mira ukidanje kapitalisti\u010dkog i zemljoposjedni\u010dkog dru\u0161tvenog sistema u kojemu ratovi imaju svoj korijen, i da time obvezuje sebe da \u0107e raditi za jedini na\u010din na koji taj sistem mo\u017ee biti svrgnut \u2013 socijalizacija sredstava za proizvodnju, distribuciju i razmjenu; nadalje izjavljuje da\u00a0 dok to ne bude ostvareno svaki spor izme\u0111u nacija treba biti rije\u0161en arbitra\u017eom umjesto brutalno\u0161\u0107u oru\u017eane sile; nadalje, ovaj sastanak priznaje da je uspostava Me\u0111unarodnog Osmosatnog Radnog Dana za sve radnike najizravniji korak prema njihovoj kona\u010dnoj emancipaciji, i stavlja na Vlade svih zemalja nu\u017enost imanja radnog dana od osam sati pravnim aktom; i, nadalje, s obzirom da radni\u010dka klasa mo\u017ee jedino ostvariti svoju ekonomsku i dru\u0161tvenu emancipaciju preuzimanjem politi\u010dke ma\u0161inerije koja je danas u rukama kapitalisti\u010dke klase; i, uzimaju\u0107i u obzir da u svim zemljama ogromni brojevi radnika i i svih zaposlenih \u017eena ne posjeduje pravo glasa i ne mogu sudjelovati u politi\u010dkom djelovanju, ovaj radni\u010dki sastanak progla\u0161ava i obvezuje se da \u0107e koristiti svako nastojanje da stekne op\u0107e pravo glasa.\u201c<\/p>\n

      Ljudski Rod Napadnut iz Jo\u0161 Jednog Kuta<\/strong><\/p>\n

      Divovi u tim Danima<\/strong><\/p>\n

      Daljnji rezultat konkurencije bilo je organiziranje ogromnih korporacija za trgovinu i proizvodnju. To su va\u017eni elementi u pripremi za dolaze\u0107u \u201evatru.\u201c Male trgovine i ve\u0107e trgova\u010dke ku\u0107e bili su istisnuti pred tim divovskim korporacijama, zato \u0161to oni ne mogu niti kupiti niti prodati tako na tako isplativ na\u010din kao ta ogromna trgova\u010dka poduze\u0107a. Ta velika trgova\u010dka poduze\u0107a, pak, budu\u0107i da su u stanju u\u010diniti vi\u0161e posla nego je za njih, formiraju kombinacije, nazvane Korporacijama. One, izvorno organizirane da sprije\u010de konkurenciju da ne uni\u0161ti sve osim najve\u0107ih njihove vrste, utvr\u0111eno je da rade vrlo zadovoljavaju\u0107e za one \u010diji kapital i menad\u017ement oni predstavljaju; i plan se \u0161iri \u2013 Velika Republika vodi svijet u tom pravcu. Zapazite sljede\u0107u listu izdanu u\u00a0 The New York World, 2. Rujna, 1896, pod naslovom \u2013 \u201eRast Korporacija.\u201c<\/p>\n

      \u201eLista 139 Kombinacija koje Reguliraju Proizvodnju, Odre\u0111uju Cijene, Monopoliziraju Trgovinu i Plja\u010dkaju Ljude Prkose\u0107i Zakonu.\u201c<\/p>\n

      Naziv\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kapital<\/p>\n

      Dressed Beef & Provision Korp…………$100,000,000<\/p>\n

      Sugar Korp, New York…………………. 75,000,000<\/p>\n

      Lead Korp……………………………. 30,000,000<\/p>\n

      Rubber Korp., New Jersey………………. 50,000,000<\/p>\n

      Gossamer Rubber Korp…………………. 12,000,000<\/p>\n

      Anthracite Coal Combine, Pennsylvania…… *85,000,000<\/p>\n

      Axe Korp-……………………………. 15,000,000<\/p>\n

      Barbed Wire Korp., Chicago…………….. *10,000,000<\/p>\n

      Biscuit & Cracker Korp………………. 12,000,000<\/p>\n

      Bolt & Nut Korp……………………. *10,000,000<\/p>\n

      Boiler Korp., Pittsburgh, Pa…………… *15,000,000<\/p>\n

      Borax Korp., Pennsylvania……………… *2,000,000<\/p>\n

      Broom Korp., Chicago………………….. *2,500,000<\/p>\n

      Brush Korp., Ohio…………………….. *2,000,000<\/p>\n

      Button Korp………………………….. *3,000,000<\/p>\n

      Carbon Candle Korp., Cleveland…………. *3,000,000<\/p>\n

      Cartridge Korp……………………….. *10,000,000<\/p>\n

      Casket & Burial Goods Korp…………… *1,000,000<\/p>\n

      Castor Oil Korp , St. Louis……………. 500,000<\/p>\n

      Celluloid Korp……………………….. 8,000,000<\/p>\n

      Cigarette Korp., New York……………… 25,000,000<\/p>\n

      Condensed Milk Korp., Illinois…………. 15,000,000<\/p>\n

      Copper Ingot Korp…………………….. *20,000,000<\/p>\n

      Sheet Copper Korp…………………….. *40,000,000<\/p>\n

      Cordage Korp., New Jersey……………… 35,000,000<\/p>\n

      Crockery Korp………………………… *15,000,000<\/p>\n

      Cotton Duck Korp……………………… 10,000,000<\/p>\n

      Cotton-Seed Oil Korp………………….. 20,000,000<\/p>\n

      Cotton Thread Kombinat, New Jersey………. 7,000,000<\/p>\n

      Electric Supply Korp………………….. *10,000,000<\/p>\n

      Flint Glass Korp., Pennsylvania………… 8,000,000<\/p>\n

      Fruit Jar Korp……………………….. *1,000,000<\/p>\n

      Galvanized Iron Steel Korp., Pennsylvania.. *2,000,000<\/p>\n

      Glove Korp, New York…………………. *2,000,000<\/p>\n

      ———-<\/p>\n

      *Procijenjeno<\/p>\n

       <\/p>\n

      Naslov\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kapital<\/p>\n

       <\/p>\n

      Harvester Korp……………………….. *$1,500,000<\/p>\n

      Hinge Korp…………………………… 1,000,000<\/p>\n

      Indurated Fibre Korp………………….. 500,000<\/p>\n

      Leather Board Korp……………………. *500,000<\/p>\n

      Lime Korp……………………………. *3,000,000<\/p>\n

      Linseed Oil Korp……………………… 18,000,000<\/p>\n

      Lithograph Korp., New Jersey…………… 11,500,000<\/p>\n

      Locomotive Tire Korp………………….. *2,000,000<\/p>\n

      Marble Kombinat……………………….. *20,000,000<\/p>\n

      Match Korp., Chicago………………….. 8,000,000<\/p>\n

      Morocco Leather Korp………………….. *2,000,000<\/p>\n

      Oatmeal Korp., Ohio…………………… *3,500,000<\/p>\n

      Oilcloth Korp………………………… *3,500,000<\/p>\n

      Paper Bag Korp……………………….. 2,500,000<\/p>\n

      Pitch Korp…………………………… *10,000,000<\/p>\n

      Plate Glass Korp., Pittsburgh, Pa………. *8,000,000<\/p>\n

      Pocket Cutlery Korp…………………… *2,000,000<\/p>\n

      Powder Korp………………………….. 1,500,000<\/p>\n

      Preservers’ Korp., West Virginia……….. *8,000,000<\/p>\n

      Pulp Korp……………………………. *5,000,000<\/p>\n

      Rice Korp., Chicago…………………… 2,500,000<\/p>\n

      Safe Korp……………………………. 2,500,000<\/p>\n

      Salt Korp……………………………. *1,000,000<\/p>\n

      Sandstone Korp., New York……………… *1,000,000<\/p>\n

      Sanitary Ware Korp., Trenton, N.J………. 3,000,000<\/p>\n

      Sandpaper Korp……………………….. *250,000<\/p>\n

      Sash, Door & Blind Korp……………… *1,500,000<\/p>\n

      Saw Korp., Pennsylvania……………….. 5,000,000<\/p>\n

      School Book Korp., New York……………. *2,000,000<\/p>\n

      School Furniture Korp., Chicago………… 15,000,000<\/p>\n

      Sewer Pipe Korp………………………. 2,000,000<\/p>\n

      Skewer Korp………………………….. 60,000<\/p>\n

      Smelters’ Korp., Chicago………………. 25,000,000<\/p>\n

      Smith Korp., Michigan…………………. *500,000<\/p>\n

      Soap Korp……………………………. *500,000<\/p>\n

      Soda-Water Apparatus Korp., Trenton, N.J… 3,750,000<\/p>\n

      Spool, Bobbin & Shuttle Korp…………. 2,500,000<\/p>\n

      Sponge Korp………………………….. *500,000<\/p>\n

      ———-<\/p>\n

      *Procjenjeno<\/p>\n

       <\/p>\n

      Naslov\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Kapital<\/p>\n

       <\/p>\n

      Starch Korp., Kentucky………………… $10,000,000<\/p>\n

      Merchants’ Steel Korp…………………. 25,000,000<\/p>\n

      Steel Rail Korp………………………. *60,000,000<\/p>\n

      Stove Board Korp., Grand Rapids, Mich…… 200,000<\/p>\n

      Straw Board Korp., Cleveland, Ohio……… *8,000,000<\/p>\n

      Structural Steel Korp…………………. *5,000,000<\/p>\n

      Teazle Korp………………………….. *200,000<\/p>\n

      Sheet Steel Korp……………………… *2,000,000<\/p>\n

      Tombstone Korp……………………….. 100,000<\/p>\n

      Trunk Korp…………………………… 2,500,000<\/p>\n

      Tube Korp., New Jersey………………… 11,500,000<\/p>\n

      Type Korp……………………………. 6,000,000<\/p>\n

      Umbrella Korp………………………… *8,000,000<\/p>\n

      Vapor Stove Korp……………………… *1,000,000<\/p>\n

      Wall Paper Korp., New York…………….. 20,000,000<\/p>\n

      Watch Korp…………………………… 30,000,000<\/p>\n

      Wheel Korp…………………………… *1,000,000<\/p>\n

      Whip Korp……………………………. *500,000<\/p>\n

      Window Glass Korp…………………….. *20,000,000<\/p>\n

      Wire Korp……………………………. *10,000,000<\/p>\n

      Wood Screw Korp………………………. *10,000,000<\/p>\n

      Wool Hat Korp., New Jersey…………….. *1,500,000<\/p>\n

      Wrapping Paper Korp…………………… *1,000,000<\/p>\n

      Yellow Pine Korp……………………… *2,000,000<\/p>\n

      Patent Leather Korp…………………… 5,000,000<\/p>\n

      Dye & Chemical Kombinat………………. *2,000,000<\/p>\n

      Lumber Korp………………………….. *2,000,000<\/p>\n

      Rock Salt Kombinacija…………………. 5,000,000<\/p>\n

      Naval Stores Kombinat………………….. *1,000,000<\/p>\n

      Green Glass Korp……………………… *4,000,000<\/p>\n

      Locomotive Korp………………………. *5,000,000<\/p>\n

      Envelope Kombinat……………………… 5,000,000<\/p>\n

      Ribbon Korp………………………….. *18,000,000<\/p>\n

      Iron & Coal Korp……………………. 10,000,000<\/p>\n

      Cotton Press Korp…………………….. *6,000,000<\/p>\n

      Tack Korp……………………………. *3,000,000<\/p>\n

      Clothes-Wringer Korp………………….. *2,000,000<\/p>\n

      Snow Shovel Korp……………………… *200,000<\/p>\n

      ———-<\/p>\n

      *Procjenjeno.<\/p>\n

       <\/p>\n

      Naziv\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kapital<\/p>\n

       <\/p>\n

      The Iron League (Korporacija)………………..*$60,000,000<\/p>\n

      Paper Box Korp……………………….. *5,000,000<\/p>\n

      Bituminous Coal Korp………………….. *15,000,000<\/p>\n

      Alcohol Korp…………………………. *5,000,000<\/p>\n

      Confectioners’ Korp…………………… *2,000,000<\/p>\n

      Gas Korp…………………………….. *7,000,000<\/p>\n

      Acid Korp……………………………. *2,000,000<\/p>\n

      Manilla Tissue Korp…………………… *2,000,000<\/p>\n

      Carnegie Korp………………………… 25,000,000<\/p>\n

      Illinois Steel Korp…………………… *50,000,000<\/p>\n

      Brass Korp…………………………… 10,000,000<\/p>\n

      Hop Kombinat………………………….. *500,000<\/p>\n

      Flour Korp., New York…………………. 7,500,000<\/p>\n

      American Corn Harvesters’ Korp…………. *50,000,000<\/p>\n

      Pork Kombinat, Missouri………………… *20,000,000<\/p>\n

      Colorado Coal Kombinat…………………. 20,000,000<\/p>\n

      Bleachery Kombinat…………………….. *10,000,000<\/p>\n

      Paint Kombinat, New York……………….. *2,000,000<\/p>\n

      Buckwheat Korp., New Jersey……………. 5,000,000<\/p>\n

      Fur Kombinat, New Jersey……………….. 10,000,000<\/p>\n

      Tissue Paper Korp…………………….. *10,000,000<\/p>\n

      Cash Register Korp…………………… *10,000,000<\/p>\n

      Western Flour Korp……………………. 10,000,000<\/p>\n

      Steel & Iron Kombinat………………… 4,000,000<\/p>\n

      Electrical Kombinat Br. 2………………. 1,800,000<\/p>\n

      Rubber Korp. Br.. 2……………………. 7,000,000<\/p>\n

      Tobacco Kombinacija…………………… 2,500,000<\/p>\n

      ————-<\/p>\n

      Ukupan kapital\u2026……………….$1,507,060,000<\/p>\n

      Isti broj istog \u010dasopisa napominje mo\u0107 i sklonost jedne od tih korporacija u sljede\u0107em uvodniku, pod naslovom, \u201e”What the Coal Advance means:”<\/p>\n

      \u201eDodatak od $1.50 na cijenu svake tone ugljena antracita zna\u010di da \u0107e jedanaest \u010dlanova Korporacije za Ugljen staviti u d\u017eep ne manje od pedeset i mo\u017eda vi\u0161e od \u0161ezdeset milijuna dolara. Na temelju pro\u0161lo jesenske konkurencije i rezultiraju\u0107ih vrlo povoljnih cijena, taj novac s pravom pripada onima koji koriste ugljen.<\/p>\n

      *Procjenjeno<\/p>\n

      \u201eOgroman dodatak cijeni ugljena zna\u010di da mnogi proizvo\u0111a\u010di koji \u0107e zapo\u010deti opet ove jeseni ne mogu to u\u010diniti zato \u0161to ne mogu dodati tako veliku stavku cijeni njihovog proizvoda i dalje biti konkurencija onima koji dobivaju ugljen po prirodnim cijenama. To zna\u010di da \u0107e mnogi proizvo\u0111a\u010di smanjiti pla\u0107e kako bi napravili nadoknadu za to pove\u0107anje cijene proizvodnje. To zna\u010di da \u0107e svaki doma\u0107in sa umjerenim sredstvima biti u stisci s obzirom na neke skromne rasko\u0161i ili udobnost. On mora kupiti ugljen, i kako slu\u017ebenici koje je on izabrao ne\u0107e provesti zakon, on mora platiti cijene korporacije. To zna\u010di da \u0107e na koncu siroma\u0161ni morati kupiti manje ugljena. Stare su cijene bile dovoljno te\u0161ke. Nove su cijene jo\u0161 vi\u0161e ograni\u010davaju\u0107e. I tako se siroma\u0161ni mora smrzavati dolaze\u0107e zime.<\/p>\n

      \u201eS jedne je strane mnogo rasko\u0161i za nekolicinu. S druge je strane neudobnost, i u tisu\u0107ama slu\u010dajeva stvarni jad, za mnoge. Izme\u0111u dvojega je prekr\u0161eni i obe\u0161\u010da\u0161\u0107eni zakon.\u201c<\/p>\n

      Uzmite jedan drugi primjer mo\u0107i korporacija. U Prolje\u0107e 1895 bila je osnovana Cotton Tie Korporacija. (Pamu\u010dna spojnica je obi\u010dan brend \u017eeljeza kori\u0161ten za baliranje pamuka.) Cijena je u to vrijeme bila sedamdeset centi stotinu. Idu\u0107e je godine korporacija odlu\u010dila da \u0107e napraviti malo vi\u0161e profita, i pove\u0107ala je cijenu na $1.40 po stotinu \u2013 toliko blizu vremena za baliranje pamuka tako da inozemne spojnice ne budu uvezene u sezoni.<\/p>\n

      Sve korporacije nisu sli\u010dno zloupotrijebile njihovu mo\u0107; vjerojatno je da se nisu svima ukazale povoljne prilike; ali nitko ne\u0107e osporiti da je \u201eobi\u010dan narod,\u201c mase, u ozbiljnoj opasnosti od \u0161tete od ruku tih divovskih korporacija. Svi znaju \u010dega se bojati kad je rije\u010d o mo\u0107i i sebi\u010dnosti pojedinca, i te \u201edivovske\u201c korporacije ne samo da imaju neizmjerno vi\u0161e mo\u0107i i utjecaja od pojedinca, nego osim toga, one nemaju savjesti. Nastala je izreka da \u201eKorporacije nemaju du\u0161e.\u201c<\/p>\n

      Izdvojili smo sljede\u0107u slu\u017ebenu vijest u The Pittsburgh Post kao primjer \u2013<\/p>\n

      Profita Korporacija<\/strong><\/p>\n

      “NEW YORK, 5 Studeni, 1896 \u2013 Povjerenici za likvidaciju Standard Oil Korporacije sastali su se danas i objavili redovnu tromjese\u010dnu dividendu od $3 po dionici, i $2 po dionici dodatno, ispla\u0107eno 15 Prosinca. Ukupno izvorno istjecanje certifikata Standard Oil Korporacije bilo je $97,250,000. Tijekom fiskalne godine koja upravo zavr\u0161ava bilo je objavljeno 31 posto dividende, \u010dine\u0107i ukupnu raspodjelu zarade u iznosu od \u00a0$30,149,500. Tijekom istog razdoblja Ameri\u010dka Kompanija za preradu \u0161e\u0107era, poznata kao Sugar Korporacija, platila je $7,023,920 u dividendama. Osim tih isplata zarade dioni\u010darima, re\u010deno je da korporacija ima vi\u0161ak sirovog \u0161e\u0107era, ra\u010dune za potra\u017eivanje i gotovinu u iznosu od oko $30,000,000.”<\/p>\n

      Isti je \u010dasopis, naknadno, rekao u uvodniku kako slijedi:<\/p>\n

      “The Wire Nail Korporacija je vjerojatno jedna od najraskala\u0161enijih kombinacija za plja\u010dkati i iznu\u0111ivati novac od ljudi kakva je ikada bila dobivena u ovoj zemlji. Ona prkosi zakonu, podmi\u0107uje, maltretira i uni\u0161tava konkurenciju, i vlada tr\u017ei\u0161tem s autokratskom mo\u0107i. U\u010diniv\u0161i to, i pove\u0107av\u0161i cijene sa dvije stotine na tristo posto, ona je podijelila milijune me\u0111u svojim \u010dlanovima. Nema anarhije ovdje, naravno. U stvari, anarhisti su to koji protestiraju protiv takve plja\u010dke i prko\u0161enja zakonu. Tako barem misli Gosp. A. C. Faust, iz New Jerseya, iz Nail Korporacije, koji pi\u0161e Svijetu da razotkrivanja veli\u010dine korporacije \u201ehrani plamen javnog nezadovoljstva.\u201c To poga\u0111a upravo u metu. Nezakonitim i plja\u010dka\u0161kim korporacijama treba biti dozvoljen slobodan zamah, i poku\u0161aji da ih se provjerava ne trebaju biti dozvoljeni zato \u0161to \u201ehrane plamen javnog nezadovoljstva.\u201c Na jednoj strani imamo ljude zemlje, a na drugoj licencirane plja\u010dka\u0161e \u2013 korporacije. Ali ne smije biti razotkrivanja ili protesta, ili \u0107e \u201eplamen javnog nezadovoljstva\u201c to jo\u0161 vi\u0161e ote\u017eati korporacijama. Mo\u017ee li besramnost i bahatost i\u0107i dalje?<\/p>\n

      “The Coal Korporacija za antracit proizvode sada plja\u010dka ljude po stopi od pedeset milijuna dolara godi\u0161nje sa pove\u0107anom cijenom od $1.50 po toni. Vel. Dr. Parkhurst odao je po\u010dast drugi dan toj naro\u010ditoj bandi s ovim rije\u010dima: \u201eAko ugljene kompanije ili kombinati ili korporacije koriste svoju mo\u0107 do kraja da odvode u svoje vlastite blagajne \u0161to vi\u0161e novaca od siroma\u0161nih to mogu ili se usude, do mjere smanjenja njihove udobnosti i isisavaju\u0107i potoke zdravlja i \u017eivota, tada su takve kompanije<\/p>\n

      Opsjednute Demonom Kra\u0111e i Ubojstva<\/strong><\/p>\n

      I to nije ni\u0161ta vi\u0161e primjenjivije na trgovce ugljenom nego na trgovce bilo kojom drugom robom.\u201c<\/p>\n

      \u201eDok ih Vel. Dr. Parkhurst osu\u0111uje kao \u201eopsjednute demonima kra\u0111e i ubojstva,\u201c jedan drugi Njuroj\u0161ki propovjednik, Vel. Dr. Heber Newton, bar\u0161unastim klupama i milijuna\u0161kom jatu, hvalio je korporacije kao neophodan i koristan dio na\u0161e napreduju\u0107e civilizacije.\u201c<\/p>\n

      Povodom naglog pada cijena \u010deli\u010dnih tra\u010dnica sa $25 na $17 po toni The Allegheny Evening Record je rekao:<\/p>\n

      \u201eVeliki ‘Steel Pool,’ formiran da \u010duva cijene, prakti\u010dki je uni\u0161ten. Ta divovska kombinacija kapitala i mo\u0107i, napravljena da kontrolira izlaz iz jedne od najve\u0107ih Ameri\u010dkih industrija, za kretanje cijena gore ili dolje svojim jednostavnim mandatom, da oporezuje potro\u0161a\u010de kako mu se svidi, i da ograni\u010di shvrsishodnost, biti \u0107e progutana od jedne jo\u0161 ve\u0107e, jo\u0161 sna\u017enije, jo\u0161 bogatije. Rockefeller i Carnegie zaplijenili su Ameri\u010dku \u010deli\u010dnu industriju. To je epohalni doga\u0111aj. Smanjenje u cijeni \u010deli\u010dne \u0161ine sa $25 na $17 po toni, \u0161to je najni\u017ea brojka po kojoj su ikada bile prodane, obilje\u017eava eru u ekonomiji zemlje. Do sada je slu\u010daj da korporacija jede korporaciju, a \u017eeljeznice su dobitnici.<\/p>\n

      \u201eSigurno je za re\u0107i da niti Gosp. Rockefeller niti Gosp. Carnegie nisu bili vo\u0111eni u njihov veliki pothvat uzimaju\u0107i u obzir osje\u0107aje javnosti. Oni su vidjeli \u0161ansu da satru konkurenciju i iskoristili su je. Oni sada posjeduju najva\u017eniji izvor opskrbe u svijetu, raspon Mesabe, iznad Dulutha, opisan kao podru\u010dje gdje nije potrebno kopati uz veliki tro\u0161ak, nego samo zagrabiti ruda\u010du po povr\u0161ini. Rockefeller je oja\u010dao svoju prednost osiguravaju\u0107i ovaj izvor opskrbe izgradnjom flote teglenica ogromne sposobnosti da prevezu sirovinu na dokove jezera Erie. Kada je zavr\u0161io svoje kolo sa savezom sa Carnegiem, sa njegovim pe\u0107ima i mlinovima, on je imao The ‘Railmakers’ Association’ u svojoj milosti. Cijela je stvar bila provedena majstorski kombiniraju\u0107i postoje\u0107e objekte. Sada\u0161nji je rezultat, u najmanju ruku, na korist velikom broju ljudi. Da li \u0107e Gospoda Rockefeller i Carnegie, budu\u0107i su dobili tu ogromnu mo\u0107 u svoje ruke, biti zadovoljni time da po\u017eanju razumne profite i dati javnosti korist, ili \u0107e, kada su jednom slomili svoje protivnike, koristiti tu mo\u0107 za nemilosrdne iznude, ozbiljan je problem. \u010cinjenica da oni imaju mo\u0107 opasnost je sama po sebi.\u201c<\/p>\n

      \u00a0<\/strong>Sljede\u0107a tema \u0161irila se nadaleko u to vrijeme, ali ovdje je vrijedna pa\u017enje s obzirom na ovu temu:<\/p>\n

      “KANSAS CITY, MO., 26 Studeni, 1896 \u2013 Biv\u0161i Guverner David R. Francis, sada Tajnik unutarnjih poslova, poslao je sljede\u0107e pismo maloj partiji ljudi zlatnog standarda koji su odr\u017eavali banket pro\u0161le ve\u010deri u Hotelu Midland:<\/p>\n

      Odjel unutarnjih poslova,<\/p>\n

      Washington, D.C.,19 Studeni, 1896<\/p>\n

      \u201eGospodo: Upravo sam primio va\u0161u pozivnicu od 25 \u2013toga, i \u017eao mi je da nisam mogao do\u0107i na ratifikaciju zdrave pobjede te ve\u010deri\u2026Ako neki zakon ne bi bio donesen da provjeri rastu\u0107i utjecaj bogatstva i da ome\u0111i mo\u0107i korporacija i monopola, dogodit \u0107e se ustanak naroda prije kraja stolje\u0107a koji \u0107e ugroziti same na\u0161e institucije.<\/p>\n

      DAVID R. FRANCIS”<\/p>\n

      Sljede\u0107e je izrezano iz The London Spectator:<\/p>\n

      \u201eMi imamo u na\u0161im rukama odluku suca Russella, sa Njujor\u0161kog Vrhovnog Suda, koja pokazuje mjeru do koje \u201eKorporacijski\u201c sistem, ili sistem kori\u0161tenja kapitala da stvori monopol, bio proguravan u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Bilo je formirano\u00a0 National Wholesale Druggists’ Association koje uklju\u010duje gotovo svaku veliku ljekarnu u Uniji, i koje odre\u0111uje cijenu lijekova. Ako bilo koji privatni trgovac proda ispod cijene koju je odredilo Udru\u017eenje potonje upozorava cijelo tr\u017ei\u0161te s kru\u017enim pismom da ne sura\u0111uju s njim, i kao pravilo uspijeva u uni\u0161tavanju poslovanja tvrdoglave firme. Kompanija John D. Park i Sinovi odlu\u010dila je oduprijeti se diktatu, i \u017ealiti se na naputak, \u0161to je bilo odbijeno i konkretnom slu\u010daju, ali je bilo odobreno kao op\u0107enito na\u010delo, svima je bilo nare\u0111eno da su suzdr\u017ee od \u201ezavjere\u201c da name\u0107u \u201eograni\u010denje trgovine.\u201c Slu\u010daj je ekstreman, zato \u0161to je jasno da se takva vrsta Korporacije, mo\u017ee, ili igra sa ljudskim \u017eivotom. Ne smeta puno ako oni podignu cijenu patentnih lijekova, \u0161to je izgleda bila posebna uvreda, kapljici gvineje; ali pretpostavimo da oni stave droge poput kinina, opijuma, ili sredstva za otvaranje izvan dohvata siroma\u0161nih. Valja imati na umu da su sljedbenici Gosp. Bryana stavili Korporacijski sistem ispred njihovih optu\u017ebi protiv kapitala, i slu\u010dajevi poput toga daju im argumentativno upori\u0161te.\u201c<\/p>\n

      Korporacije u Engleskoj<\/strong><\/p>\n

      Premda se korporacije mo\u017ee nazvati Ameri\u010dkim izumom, mi citiramo sljede\u0107e iz The London Spectator \u0161to pokazuje da one nisu isklju\u010divo Ameri\u010dke. Pisac ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eKorporacije po\u010dinju zauzimati neke od na\u0161ih Britanskih obrta. U sada\u0161nje vrijeme tamo postoji \u2013 sa svojim sjedi\u0161tem u Birminghamu \u2013 kombinacija ili korporacija obrta za metalna krevetska postolja \u0161irom Velike Britanije, koje su tako lukavo ure\u0111ene da je prakti\u010dki nemogu\u0107e za bilo koga izvana da po\u010dne praviti krevetska postolja od mesinga ili \u017eeljeza ako se ne pridru\u017ei kombinaciji, a \u010dak i tada on mora moliti za prijem, \u0161to \u0107e mu vrlo vjerojatno biti odbijeno. Ako on me\u0111utim, poku\u0161a neovisno o njima, on ne bi bio u stanju kupiti sirovinu ili dobiti ijednog radnika kori\u0161tenog za obrt, budu\u0107i su se svi oni koji prave krevetska postolja od \u017eeljeza ili mesinga slo\u017eili da \u0107e opskrbljivati samo kombinaciju, i radnici su se dogovorili sa njihovim Sindikatom da rade samo za one koji to prave a koji su njegovi \u010dlanovi. Potro\u0161a\u010di stoga trebaju gledati jedino na inozemnu konkurenciju ako \u0107e se cijene dr\u017eati ni\u017eima. Ta korporacija za krevetska postolja je trenutno uspje\u0161na, zato sada mnogi drugi mjesni obrti opona\u0161aju njen primjer.\u201c<\/p>\n

      Kontroliraju\u0107i kapital od stotine milijuna dolara, te kombinacije ili korporacije zaista su divovi; i ako se stvari tako nastave za nekoliko godina, kao \u0161to je bilo tijekom proteklih dvadeset, oni \u0107e uskoro kontrolirati svijet sa financijskom polugom. Oni \u0107e uskoro imati mo\u0107, ne samo da diktiraju cijene robe koju svijet konzumira, nego, budu\u0107i su glavni poslodavci radnoj snazi, oni \u0107e imati kontrolu pla\u0107a.<\/p>\n

      Istina je, te su kombinacije kapitala u pro\u0161losti ostvarile velike pothvate koje sami pojedinci nikada ne bi mogli ostvariti toliko brzo ili tako dobro. Zaista, privatna su korporativna poduze\u0107a preuzela i uspje\u0161no izvr\u0161ila rizike koje bi javnost osudila i porazila da su bili poduzeti od strane vlade. Ne \u017eelimo da nas se shvati kako mi smatramo velike koli\u010dine kapitala za veliku osudu; nego mi isti\u010demo da svaka godina iskustva ne samo da u velikoj mjeri dodaje njihovoj financijskoj mo\u0107i, nego tako\u0111er i njihovoj o\u0161troumnosti, i da se brzo pribli\u017eavamo to\u010dki kada \u0107e interesi i same slobode ljudi biti u opasnosti, ako ve\u0107 i nismo stigli do toga. Svatko ka\u017ee, Ne\u0161to se mora napraviti! Ali \u0161to u\u010diniti nitko ne zna. \u010cinjenica je da je \u010dovje\u010danstvo bespomo\u0107no ostavljeno na milost i nemilost tih divovskih izdanaka sada\u0161njeg sebi\u010dnog dru\u0161tvenog sistema, i da je jedina nada u Bogu.<\/p>\n

      Istina je tako\u0111er, da su na \u010delu tih korporacija obi\u010dno sposobni ljudi koji su kako se \u010dini do sada bili skloni koristiti svoju mo\u0107 u umjerenosti. Ipak, mo\u0107 je bila koncentrirana; i sposobnost, vo\u0111ena sebi\u010dno\u0161\u0107u, s vremenom \u0107e vrlo vjerojatno pritegnuti svoje sluge i javnost kad im to dozvole mogu\u0107nosti i povoljne okolnosti.<\/p>\n

      Ti divovi ugro\u017eavaju ljudsku obitelj sada kao \u0161to su to \u010dinili doslovni divovi prije vi\u0161e od \u010detiri tisu\u0107e godina. Ti su divovi bili \u201eglasoviti ljudi\u201c \u2013 ljudi prekrasnih sposobnosti i o\u0161troumnosti, iznad pale Adamove rase; oni su bili hibridna rasa, rezultat nove \u017eivotne snage sjedinjene s Adamskom vrstom. Tako je i sa ovim suvremenim korporacijskim divovima: oni su veliki, mo\u0107ni i lukavi, do te mjere da to obeshrabruje misao da ih se mo\u017ee osvojiti bez bo\u017eanske intervencije. Njihove \u010dudesne sile jo\u0161 nisu bile u potpunosti pozvane u slu\u017ebu. Ti su divovi, tako\u0111er hibridi: oni su za\u010deti mudro\u0161\u0107u koja duguje svoje postojanje Kr\u0161\u0107anskoj civilizaciji i prosvjetljenju koje djeluje u kombinaciji sa sebi\u010dnim srcima palih ljudi.<\/p>\n

      Me\u0111utim \u010dovjekova se nu\u017enost i Bo\u017eja prilika istovremeno pribli\u017eavaju; i kao \u0161to su divovi \u201esvijeta koji je bio prije potopa\u201c bili odneseni vodama potopa, tako \u0107e i ti korporacijski divovi biti odneseni u dolaze\u0107em vatrenom potopu \u2013 simboli\u010dkoj vatri \u201eBo\u017eje revnosti\u201c ili neodobravanja, koja je ve\u0107 potpaljena; \u201evrijeme nevolje kakve nije bilo otkako je naroda pa do sada.\u201c U toj \u0107e \u201evatri\u201c biti pro\u017edrti svi divovi poroka i sebi\u010dnosti; oni \u0107e pasti, i vi\u0161e se nikada ne\u0107e ustati. (Iza. 26:13,14; Sef. 3:8,9)<\/p>\n

      Barbarsko Ropstvo Naspram Suvremenog<\/strong><\/p>\n

      Usporedite na trenutak pro\u0161lost sa sada\u0161njo\u0161\u0107u i budu\u0107no\u0161\u0107u, \u0161to se ti\u010de ponude radne snage i potra\u017enje za njom. Tek je tijekom pro\u0161log stolje\u0107a trgovina robljem op\u0107enito bila slomljena i ropstvo ukinuto. Jednom je to bilo ra\u0161ireno, ali je postepeno bilo stopljeno u kmetstvo kroz cijelu Evropu i Aziju. Ropstvo je bilo ukinuto u Velikoj Britaniji ne prije nego 1838 godine, vlada je op\u0107enito pla\u0107ala onima koji su bili vlasnici robova sumu od #20,000,000, ili gotovo $100,000,000 od\u0161tete. Francuska je oslobodila svoje robove 1848. U Sjedinjenim je Dr\u017eavama ropstvo nastavljeno u ju\u017enim dr\u017eavama sve do 1863. Ne mo\u017ee se pore\u0107i da su Kr\u0161\u0107anski glasovi i Kr\u0161\u0107anske olovke mnogo doprinijeli stavljanju na kraj ljudskog ropstva; ali, s druge strane, treba primijetiti da su promijenjeni uvjeti tr\u017ei\u0161ta rada pomogli dati ve\u0107ini novo gledi\u0161te o stvari, i sa fondom za od\u0161tetu pomoglo se je pomiriti robovlasnike sa novim ure\u0111enjem stvari. Kr\u0161\u0107anski su glasovi i olovke samo ubrzali ukidanje ropstva; ali to bi do\u0161lo kasnije, u svakom slu\u010daju.<\/p>\n

      Ropstvo umire prirodnom smr\u0107u pod suvremenim sebi\u010dnim konkuretnim sistemom koji je potpomognut mehani\u010dkim izumima i rastom stanovni\u0161tva. Osim u cijelosti iz moralnih i vjerskih razloga, sada bi bilo nemogu\u0107e napraviti ropstvo op\u0107im u naseljenim, civiliziranim zemljama: ne bi se pla\u0107alo financijski. (1) Zato \u0161to su strojevi u velikoj mjeri zauzeli mjesto neinteligentne, isto tako kao i inteligentne, radne snage. (2) Zato \u0161to inteligentni sluga mo\u017ee napraviti vi\u0161e i boljeg posla od neinteligentnog. (3) Zato \u0161to bi civilizirati pak \u010dak i malo obrazovati robove u\u010dinilo njihove slu\u017ebe skupljima od besplatne radne snage; osim \u0161to bi vi\u0161e inteligentnije i u\u010dinkovitije robove bilo mnogo te\u017ee kontrolirati i koristiti profitabilno od onih nominalno slobodnih, ali vezanih ruku i nogu po potrebi. Jednom rije\u010dju, svjetovno su mudri nau\u010dili da su ratovi za plijenom od neprijatelja, i za robove, manje profitabilni od ratova trgova\u010dke konkurencije \u010diji su rezultati bolji, isto tako kao i ve\u0107i; i da su besplatni robovi \u201eiz nu\u017ede\u201c jeftiniji i sposobniji.<\/p>\n

      Ako je ve\u0107 besplatna, inteligentna radna snaga je jeftinija od neznaju\u0107e ropske radne snage, i ako se cijeli svijet budi u inteligenciji, isto tako kao \u0161to i raste broj\u010dano, o\u010dito je da sada\u0161nji dru\u0161tveni sistem sigurno radi na svom vlastitom uni\u0161tenju kao \u0161to bi i motor pod punim poklopcem pare i bez provjere ili upravitelja.<\/p>\n

      Budu\u0107i da je dru\u0161tvo trenutno organizirano po na\u010delu ponude i potra\u017enje, nema provjeravanja, nema upravitelja, sebi\u010dne svjetske konkurencije. Cijela je struktura izgra\u0111ena na tom na\u010delu: sebi\u010dno tla\u010denje, sila koja priti\u0161\u0107e dru\u0161tvo prema dolje, ja\u010da je svakim danom. Sa masama \u0107e se stvari nastaviti tako, pritiskati prema dolje sve vi\u0161e, korak po korak, sve dok ne bude bila ostvarena dru\u0161tvena anarhija.<\/p>\n

      \u010covje\u010danstvo Ispod Gornjih i Donjih Mlinskih Kamenova<\/strong><\/p>\n

      Postaje sve o\u010ditijim masama ljudi da su u sada\u0161njem ure\u0111enju stvari izme\u0111u donjeg i gornjeg mlinskog kamena \u010diji brzi obrtaji ih moraju na koncu, i to ne u dalekoj budu\u0107nosti, samljeti do jadnog i neplemenitog kmetstva, osim ako se ti ne promjeni na neki na\u010din. Takvo, je doista stvarno stanje stvari: ljudska je potreba dovodna cijev koja priti\u0161\u0107e mase izme\u0111u mlinskih kamenova; donji \u017ervanj je utvr\u0111eni zakon ponude i potra\u017enje koji brzo zbija brzo rastu\u0107u i sve vi\u0161e inteligentnu populaciju svijeta sve bli\u017ee i bli\u017ee do pritiska gornjeg \u017ervnja organizirane sebi\u010dnosti, koji je vo\u0111en divovskom snagom mehani\u010dkih robova, uz pomo\u0107 zubaca i poluga i kolotura financijskih kombinacija, korporacija i monopola. (Bitno je da je Dr\u017eavni zavod za statistiku u Berlinu procijenio da su 1887 parni strojevi (mehani\u010dki robovi) tada u pogonu u svijetu predstavljali u prosjeku tisu\u0107u milijuna ljudi, ili tri puta radno aktivno stanovni\u0161tvo zemlje; i para i elektri\u010dna struja su se vjerojatno vi\u0161e nego udvostru\u010dili od tada. Ipak ti su strojevi gotovo sve u civiliziranim zemljama, \u010dije stanovni\u0161tvo predstavlja samo oko jednu petinu od ukupnog broja.)<\/p>\n

      Drugi dio pokreta\u010dke sile gornjeg \u017ervnja je njegov zama\u0161njak, te\u017eak sa te\u017einom koncentriranog i dotada neslu\u0107enog bogatstva i sebi\u010dno probu\u0111ene i osposobljene mo\u0107i mozga. Djelomi\u010dno pokazuju\u0107i rezultat postupka mljevenja, mi zapa\u017eamo izvje\u0161taj da je u Londonu, Engl., bilo 938,293 siroma\u0161nih, 316,834 vrlo siroma\u0161nih i 37,610 najvi\u0161e osiroma\u0161enih \u2013 ukupno 1,292,737, ili gotovo jedna tre\u0107ina stanovni\u0161tva najve\u0107eg grada u svijetu \u017eivi u siroma\u0161tvu. Slu\u017ebene brojke za \u0160kotsku su pokazale da je jedna tre\u0107ina obitelji \u017eivjela u jednoj sobi, i vi\u0161e od jedne tre\u0107ine u samo dvije sobe; da je u gradu New Yorku tijekom te\u0161ke zime 21,000 mu\u0161karaca, \u017eena i djece bilo delo\u017eirano jer nisu bili u stanju platiti stanarinu; i da je u samo jednoj godini 3,819 od njegovih stanovnika bilo pokopano na \u201elon\u010darskoj njivi,\u201c previ\u0161e siroma\u0161ni bilo da \u017eive bilo da umru pristojno. To je, sjetite se, u istom gradu, za kojega je ve\u0107 bilo pokazano da su me\u0111u njegovim gra\u0111anima tisu\u0107e milijunera.<\/p>\n

      Pisac u The American Magazine of Civics, Gosp. J. A. Collins, jednom je raspravljao o temi Dekadencija Ameri\u010dkog Ku\u0107evlasni\u0161tva, u svjetlu popisa stanovni\u0161tva u SAD \u2013 u. Odmah na po\u010detku on nam govori da budemo pripremljeni na zapanjuju\u0107e \u010dinjenice, i za prijete\u0107e i opasne naznake. Mi citiramo kako slijedi:<\/p>\n

      \u201ePrije nekoliko desetlje\u0107a velika ve\u0107ina stanovni\u0161tva sastojala se od ku\u0107evlasnika; i njihovi su domovi prakti\u010dki bili bez nadarbine; danas su velika ve\u0107ina stanari.\u201c<\/p>\n

      Budu\u0107i je stanar ku\u0107e pod hipotekom doslovno samo zakupac vjerovnika, on nalazi 84% obitelji ovog naroda gotovo stanarima, i dodaje:<\/p>\n

      \u201eRazmislite o ovom nevjerojatnom rezultatu koji je bio proizveden u tako kratko vremena, sa velikim podru\u010djem slobodne zemlje na Zapadu otvorenom doseljenicima, s velikim poljima industrije otvorenima i koja nude zaposlenje za dobru pla\u0107u; i zatim uzmite u obzir koji bi bio rezultat kada bi veliki Zapad sav bio zauzet, ili njegovo zemlji\u0161te svo monopolizirano, stanovni\u0161tvo pove\u0107ano s dodatkom milijuna, i po prirodnom prirastu i imigracijom, mineralna zemlji\u0161ta i rudnici pod kontrolom sindikata stranog kapitala; prijevozni sustav kontroliran u interesu nekolicine milijuna\u0161kih posjednika; proizvo\u0111a\u010di upravljaju velikim korporacijama u svom vlastitom interesu; i javnim zemlji\u0161tem koje je iscrpljeno, i da domovima koji su kontrolirani i dr\u017eani od \u0161pekulanata izvan dosega industrijskih masa.\u201c<\/p>\n

      Uspore\u0111uju\u0107i te podatke sa Evropskim statistikama, Gosp. Collins zaklju\u010duje da su uvjeti pod najve\u0107om Republikom na zemlji manje povoljni nego u Evropi, izuzev najbogatiju i najprosvjetljeniju tamo \u2013 Veliku Britaniju. Me\u0111utim brojke Gosp. Collinsa su varavi, osim ako nemamo na umu da tisu\u0107e tih ku\u0107a koje su pod hipotekom su u vlasni\u0161tvu mladih ljudi (koji bi u Evropi \u017eivjeli sa svojim roditeljima) i imigranata koji kupuju po \u201eobro\u010dnom planu.\u201c Gola istina je me\u0111utim, dovoljno lo\u0161a. S ve\u0107im pritiskom s prolaskom vremena nekolicina od sada\u0161njih mnogih hipoteka \u0107e ikada biti izbrisana, izuzev od \u0161erifa.<\/p>\n

      Malo ih vjerojatno shva\u0107a za koliko se jeftino ponekada prodaju ljudska snaga i vrijeme; i oni koji to shva\u0107aju ne znaju kako ispraviti zlo, i zaposleni su s tim da sami izbjegavaju njegova kva\u010dila. U velikim gradovima svijeta postoje tisu\u0107e poznati kao \u201epuloveri,\u201c koji rade te\u017ee i du\u017ee za gole \u017eivotne potrebe, nego ve\u0107ina ju\u017enja\u010dkih robova. Oni nominalno imaju svoju slobodu, ali u stvarnosti oni su robovi, robovi nu\u017ede, imaju\u0107i slobodu da \u017eele, ali malo slobode da to i vr\u0161e, za sebe ili druge.<\/p>\n

      Slijedi isje\u010dak iz The (Pittsburgh) Presbyterian Banner o toj temi:<\/p>\n

      \u201ePuloverski sistem imao je svoj po\u010detak i rast u stranim zemljama prije nego je bio presa\u0111en na Ameri\u010dku zemlju, donose\u0107i sa sobom prokletstvo. On nije ograni\u010den na odjele gotove odje\u0107e, nego uklju\u010duje sve druge u kojima rade srednji slojevi. Ova cijena mora biti utvr\u0111ena na ni\u017eu stopu, i siroma\u0161ni radnici moraju patiti dok se srednja klasa ili ugovaratelji bave s tim da nabave robu za trgovca za izvjesnu cijenu, i da bi opskrbili veliku kupovnu javnost sa rasprodajama i u isto vrijeme dali prodava\u010du i srednjoj klasi njihov profit.<\/p>\n

      \u201eU Engleskoj se gotovo svaki posao radi na tom temelju. Trgovina \u010dizmama i cipelama, trgovina krznom, trgovina za kabinet i sjedala za vozila, i mnogi drugi, do\u0161li su unutar opsega srednje klase, a ljudi su u svakom pogledu dovedeni na pla\u0107e za izgladnjivanje. Mi govorimo o trgovini gotovom odje\u0107om u na\u0161oj zemlji. Godine 1886 bilo je samo deset trgovina pulovera u New Yorku, sada ih je mnogo stotina, i isto je istina za grad \u010cikago tako\u0111er, dok i drugi gradovi imaju svoj udio. Ove su trgovine najve\u0107im dijelom u rukama \u017didova, i one u Bostonu i New Yorku imaju prednost nad svojom bra\u0107om na krajnjem zapadu u tome da mogu iskoristiti strance, koji su svje\u017ee stigli, koji ne mogu govoriti jezikom i lak\u0161e im je podvaliti. Ti su zaposlenici uzeti, stisnuti u male, slabo ventilirane sobe, ponekada njih dvadeset ili trideset u sobu dovoljno veliku za osam radnika, gdje oni \u010desto moraju kuhati, jesti i \u017eivjeti, mu\u010de\u0107i se osamnaest ili dvadeset sati na dan da si zarade dovoljno da se odr\u017ee na \u017eivotu.<\/p>\n

      \u201eCijene koje su pla\u0107ene za tu vrstu posla sramota su za \u010dovje\u010danstvo. Ljudi sa te\u0161kim radom mogu zaraditi od dva do \u010detiri dolara tjedno. Sljede\u0107e je brojke dao pojedinac koji je napravio studiju o toj stvari i koji je dobio svoje informacije od jednoga od \u201eiznu\u0111iva\u010da radnika\u201c koji su dali te cijene kako su ih primili od trgovca:<\/p>\n

      Za izradu kaputa\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026..0,76 $ do 2,50 $<\/p>\n

      Za izradu poslovnih kaputa\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u20260,32-1,50<\/p>\n

      Za izradu hla\u010da\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026..0,25 do 0,75<\/p>\n

      Za izradu prsluka (po deset)\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026.. 1,00-3,00<\/p>\n

      Za izradu hla\u010da do koljena (po deset)\u2026\u2026\u2026\u2026….0,50 do 0,75<\/p>\n

      Za izradu Calico majica (po deset)\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026\u2026.. \u20260,30-0,45<\/p>\n

      \u201eIzrabljiva\u010d radnika je uzeo veliki postotak sa te liste cijena kao svoj profit, i nakon odbitka tro\u0161kova, koje radnik pla\u0107a, lako se mo\u017ee zamisliti kako te\u0161ko i koliko dugo mu\u0161karci i \u017eene moraju raditi kako bi stekli za obi\u010dne \u017eivotne potrebe. Od hla\u010da do koljena, za koje \u201e\u0161ef\u201c dobiva \u0161ezdeset i pet centi desetak od proizvo\u0111a\u010da, jadni radnik dobiva samo trideset i pet centi.<\/p>\n

      \u201eOnaj koji izra\u0111uje dobiva deset centi za pravljenje ljetnih hla\u010da, i kako bi zavr\u0161io \u0161est pari mora raditi gotovo osamnaest sati. Petnaestak osoba radi kapute, svaki \u010dini svoj dio. Kombinezoni, \u0161ezdeset centi desetak parova. To su samo neki primjeri, i bilo koja \u017eena koja poznaje bilo \u0161to o \u0161ivanju ili pravljenju odje\u0107e, zna za koli\u010dinu rada koji je uklju\u010den.<\/p>\n

      \u201eAli u svemu postoji odmazda, i ponekada nedu\u017eni ili nepromi\u0161ljeni mora trpiti isto tako kao i krivi. Ta je odje\u0107a izra\u0111ena pod najgorim uvjetima \u010disto\u0107e. Napravljena je u prostorijama koje nisu prikladne za ljude i koje su pune klica bolesti. U \u010cikagu, tijekom ove godine, posjetitelj je vidio u jednom od tih du\u0107ana kako \u010detvero ljudi izra\u0111uje kapute, od kojih su svi imali \u0161arlah, a na drugom je mjestu dijete le\u017ealo mrtvo od iste bolesti, dok se rad nastavljao oko njega, i zaraza se neizbje\u017eno \u0161irila.\u201c<\/p>\n

      \u201eAjme da zlato mo\u017ee biti tako drago,<\/p>\n

      I tijelo i krv toliko jeftini.\u201c<\/p>\n

      Brojevi o\u010dajno siroma\u0161nih brzo rastu, i, kao \u0161to je bilo pokazano, konkurencija potiskuje cijelu rasu nizbrdo, izuzev nekolicine sretnika koji su osigurali strojeve ili nekretninu; i njihovo bogatstvo i mo\u0107 odgovaraju\u0107e rastu, sve dok ne bude izgledalo kao da \u0107e se uskoro morati tra\u017eiti milijardera ako se sada\u0161nji uvjeti nastave.<\/p>\n

      Da se takvo stanje stvari treba nastaviti zauvijek to nije mogu\u0107e; \u010dak bi i prirodni zakon uzroka i posljedice na koncu donio odmazdu. Niti mo\u017eemo o\u010dekivati da bi Bo\u017eja pravda koja je uredila taj zakon, dopustila te uvjete zauvijek. Bog je, kroz Krista, otkupio, i razotkrio stvar na\u0161e nedostojne \u010dovje\u010dnosti, i vrijeme za njegovo izbavljenje iz sebi\u010dnosti i od sveop\u0107e vlasti zloga sada je blizu. (Rim. 8:19-23)<\/p>\n

      Sljede\u0107e je iz jednih Zapadnih novina od prije nekoliko godina, jasno predstavilo situaciju u to vrijeme, a koja je danas jo\u0161 gora. Re\u010deno je:<\/p>\n

      \u201eNezaposleni u ovoj zemlji danas broje dva milijuna. Oni koji ovise o njima vjerojatno broje \u010detiri puta vi\u0161e.<\/p>\n

      \u201eMo\u017eda ste to \u010duli prije. \u017delio bih da razmi\u0161ljate o tome sve dok ne shvatite \u0161to to zna\u010di. To zna\u010di da pod \u201enajboljom vladom na svijetu,\u201c sa \u201enajboljim bankarskim sustavom kojeg je svijet ikada vidio,\u201c i svim na vrhuncu, i sa neusporedivom proizvodnjom hrane i svakim drugim komforom i luksuzom koji postoje, jedna sedmina na\u0161e populacije smanjena je na apsolutni prosja\u010dki \u0161tap, kao jedinu alternativu gladi. Ljudi gladuju nao\u010digled skladi\u0161ta i silosa ispunjenih sa \u017eitom koje ne mo\u017ee biti prodano za dovoljno za platiti tro\u0161kove podizanja. Ljudi dr\u0161\u0107u i gotovo su nagi u sjeni spremnica punih gotovo da puknu\u0107a s odje\u0107om svake vrste. Ljudi su na hladnom i bez vatre, sa stotinama milijuna tona ugljena lako dostupnog u tisu\u0107ama rudnika. I postolari koji su besposleni radi bi i\u0161li raditi i praviti cipele za ljude koji rade u rudniku u zamjenu za gorivo. Stoga bi potonji bili radosni da rade u rudnicima kako bi dobili cipele. Sli\u010dno tome napola odjeven farmer u Kanzasu, koji nije u stanju prodati svoju p\u0161enicu da plati za ra\u010dune \u017eetve i vr\u0161idbe, rado bi zamijenio s ljudima u u isto\u010dnim tvornicama koji vrte i tkaju tkaninu koja im je potrebna.<\/p>\n

      \u201eOno \u0161to mu\u010di zemlju danas nije nedostatak prirodnih resursa. To nije nesposobnost ili nespremnost od strane dva milijuna nezaposlenih ljudi da rade i proizvedu po\u017eeljne i korisne stvari. Stvar je jednostavno u tome da su instrumenti proizvodnje i sredstva razmjene nagomilani u rukama nekolicine. Mi po\u010dinjemo shva\u0107ati koliko je to nezdravo stanje stvari; i mi \u0107emo ga jo\u0161 potpunije razumjeti kako to nagomilavanje postaje sve ozbiljnije. Ljudi su besposleni, hladno im je i gladuju zato \u0161to ne mogu razmijeniti proizvode svog rada. S obzirom na takve rezultate kao \u0161to su ti, nije li na\u0161a nahvaljena dana\u0161nja civilizacija prili\u010dno blizu mrtvog neuspjeha? Nezaposleni u ovoj zemlji formirani u redove po \u010detiri jedan pored drugog i oko jedan metar odvojeni napravili bi liniju od oko 10 km dugu. Oni koji ovise o njima za opstanak u istom bi redu dosegnuli oko 3,862 km. Ova vojska tako formirana protezala bi se od Atlantika do Pacifika \u2013 od Sandy Hooka pa do Zlatnih Vrata.<\/p>\n

      \u201eAko svijest rase nije sposobna osmisliti bolji industrijski sistem od tog, mi mo\u017eemo jednako priznati da je \u010dovje\u010danstvo najve\u0107i neuspjeh svemira. [Da, to je upravo ono kamo nas bo\u017eanska providnost vodi: ljudi moraju nau\u010diti svoju vlastitu nemo\u0107 i pravog Gospodara, ba\u0161 kao \u0161to svaka posuda s mirisnim uljem mora biti razbijena prije nego je od vrijednosti.] Najne\u010duvenija i okrutnija stvar svih doba, sada\u0161nje je nastojanje odr\u017eati industrijsku vojsku da se bori u bitkama na\u0161ih plutokratskih kraljeva bez pravljenja ikakvih priprema za njenim zbrinjavanjem tijekom razdoblja u kojima njene slu\u017ebe nisu potrebne.\u201c<\/p>\n

      Ovo gore napisano je tijekom razdoblja najozbiljnije depresije istovjetne \u201ecarinskim trikovima,\u201c i na svu sre\u0107u to nije normalno stanje. Me\u0111utim, ne zna se kada bi se moglo ponoviti. Ipak, Harrisburg Patriot, iste godine, dao je sljede\u0107e brojke ispod naslova, \u201eBroj Nezaposlenih\u201c:<\/p>\n

      \u201ePostoji 10,000 radnika bez posla u Bostonu; u Worcesteru je 7,000 nezaposlenih; u New Havenu 7,000; u Providenceu 9,600; u Gradu New Yorku 100,000. Utica je mali grad, ali nezaposleni broje 16,000; u Patersonu N. J. jedna polovica su u stanju mirovanja; u Philadelphii 15,000; u Baltimoreu 10,000; u Wheelingu 3,000; u Cincinnatiu 6,000; u Clevelandu 8,000; u Columbusu 4,000; u Indianapolisu 5,000; u \u00a0Terre Haute 2,500; u \u010cikagu 200,000; u Detroitu 25,000; u Milwaukee 20,000; u\u00a0 Minneapolisu 6,000; u St. Louisu 80,000; u St. Josephu 2,000; u Omahi 2,000; u Butte City, Mont. 5,000; u San Franciscu 15,000.”<\/p>\n

      Mi dajemo donji izvadak iz The Coming Nation, s naslovom \u201eProblem Kojeg Morate Rije\u0161iti.\u201c To pokazuje kako veoma jasno neki ljudi vide sada\u0161nju situaciju. Svi ti upozoravaju\u0107i glasovi ponavljaju ozbiljan savjet nadahnutog proroka, \u201eBudite sada mudri, o kraljevi[ svi koji su u bilo kojoj mjeri na polo\u017eaju autoriteta i mo\u0107i]; pou\u010dite se, vi suci zemaljski.\u201c On ka\u017ee:<\/p>\n

      \u201eVi \u0107ete priznati da novi strojevi brzo zamjenjuju radnike. Tvrdnja da pravljenje i odr\u017eavanje tih novih strojeva zapo\u0161ljava broj tako izba\u010den ne\u0107e se odr\u017eati; jer kada bi to bilo istina tada ne bi bilo dobitka u kori\u0161tenju strojeva. \u010cinjenica se toliko istaknuto isti\u010de da su tisu\u0107e ljudi sada besposlene zato \u0161to strojevi obavljaju posao kojeg su oni prije radili, da to bilo koji \u010dovjek mora priznati, ako razmisli o tome na trenutak. Ti ljudi bez posla ne kupuju onoliko robe kao kad su bili zaposleni, i to smanjuje potra\u017enju za robom, i tako spre\u010dava mnogo vi\u0161e radnika da budu zaposleni, pove\u0107ava broj bez posla i zaustavlja vi\u0161e kupovine.<\/p>\n

      \u201e\u0160to \u0107ete u\u010diniti s tim nezaposlenima? To \u0161to su cijene dobara, u cjelini, pojeftinile, ne daje tim ljudima zaposlenje. Nema zanimanja koje je otvoreno za njih, jer su sva zanimanja prenatrpana s ljudima, iz istog razloga. Ne mo\u017eete ih ubiti ( osim ako su u \u0161trajku), i oni nemaju kamo oti\u0107i. Sa svom vas ozbiljno\u0161\u0107u pitam, \u0161to \u0107ete u\u010diniti s njima? Vje\u0161ti su poljoprivrednici u ste\u010daju, stoga \u0161to bi ti ljudi imali za pokazat, \u010dak i ako bi imali zemlju?<\/p>\n

      \u201eTi se ljudi umno\u017eavaju kao li\u0161\u0107e u \u0161umi. Njihov se broj procjenjuje na milijune. Nema izgleda za mnoge od njih da dobiju zaposlenje, ili ako dobiju, to \u0107e biti samo da zauzmu mjesta drugih koji su sada zaposleni a koji \u0107e tada biti dodani onima bez posla. Mo\u017eda misli\u0161, da te nije briga \u0161to \u0107e biti s njima, ali dragi moj gospodine, to jeste tvoja briga, i ti \u0107e\u0161 to shvatiti prije mnogih doba. To nije tema koju su mo\u017ee odbaciti tako da se okrenete i odbijete slu\u0161ati. Francuski je narod to nau\u010dio, jednom davno, ali oni su to nau\u010dili druga\u010dije, premda je sada\u0161nji nara\u0161taj zaboravio pouku. Sada\u0161nji nara\u0161taj u Sjedinjenim Dr\u017eavama mora rije\u0161iti to pitanje, i rije\u0161it \u0107e ga na neki na\u010din. Moglo bi to biti u miru i ljubavi i pravdi, ili bi moglo biti tako da \u010dovjek ja\u0161u\u0107i na konju gazi po pravima svih, kao \u0161to sada bezbri\u017eno gledate kako se gaze prava nekih. Ponavljamo, vi \u0107ete odgovoriti na ova pitanja unutar samo nekoliko godina.<\/p>\n

      \u201eFrancuzi su bili upozoreni, ali oni nisu mogli slu\u0161ati zbog vedrine kraljevskog gnjile\u017ea. Ho\u0107ete li poslu\u0161ati? Ili \u0107e sada\u0161njem tijeku stvari biti dopu\u0161teno da ide nesmetano sve dok pet ili \u0161est milijuna ne bude bu\u010dno vikalo za kruhom ili \u017eeljeznim oksidom? Nevolja, kada do\u0111e, u Sjedinjenim \u0107e Dr\u017eavama biti poja\u010dana stostustruko , zbog dru\u0161tvenih uvjeta koji ovdje prevladaju vi\u0161e od stolje\u0107a. Ljubav prema slobodi postala je jakom, dojenom na mr\u017enji kraljeva, tirana i nasilnika. Ni na jednu se vojsku ili mornaricu iz masa ne mo\u017ee osloniti da \u0107e pucati u svoje vlastite o\u010deve i bra\u0107u na klimanje glavom ili zapovijed neimenovanih ili imenovanih kraljeva. Shva\u0107aju\u0107i \u0161to mora rezultirati iz previ\u0161e produ\u017eene dokolice milijuna, \u010diji \u0107e uvjeti uskoro zacementirati vezu zajedni\u0161tva, ne mislite li da ne nemate neko zanimanje za uvjete koje to prouzro\u010duje? Ne bi li bilo bolje prona\u0107i i primijeniti lijek, da se zaposli te ljude, \u010dak i u javnim radionicama, nego imati finale?<\/p>\n

      \u201eMi vidimo \u0161to kapitalisti rade: Mi ih vidimo da pripremaju bojno streljivo kako bi vladali masama oru\u017eanom silom. Ali oni su bezumni. Oni su mudri jedino u svojim vlastitim mislima. Oni usvajaju taktiku kraljeva i naskoro \u0107e biti kao pljeva pred vjetrom. Sve su sudbine protiv njihovih taktika. Kraljevi, sa ve\u0107im vojskama s kojima se mo\u017ee vojevati za kapitalizam ovdje, tresu se pred stalnim rastom uzvi\u0161ene civilizacije me\u0111u ljudima, po\u017eurene s tjeskobom te brzo rastu\u0107e vojske nezaposlenih. Pravda nikoga ne ozlje\u0111uje, iako mo\u017ee isklju\u010diti prednosti razbojnika. Idemo, kao gra\u0111ani, rije\u0161iti i izravnati problem u skladu sa zakonom, ne kao partizani, nego kao gra\u0111ani koji vi\u0161e misle na zemlju nego na stranku, i vi\u0161e na pravdu nego na kraljevo zlato.\u201c<\/p>\n

      Ovo su sna\u017ene rije\u010di od nekoga tko se o\u010dito osje\u0107a sna\u017enim, a mnogo je takvih. Nitko ne mo\u017ee pore\u0107i da ne postoji barem ne\u0161to istine u otpu\u017ebama.<\/p>\n

      Uvjeti Univerzalni i Van Ljudske Mo\u0107i da ih Rije\u0161e<\/strong><\/p>\n

      Niti su ti uvjeti karakteristi\u010dni za Ameriku i Evropu: niti su stolje\u0107ima milijuni u Aziji znali i\u0161ta drugo. Ameri\u010dki misionar u Indiji pi\u0161e da je ona postala utu\u010dena kada su je domoroci upitali da li je bila istina da ljudi iz njene domovine imaju sav kruh kojeg oni \u017eele jesti, tri puta dnevno. Ona ka\u017ee da u Indiji ve\u0107ina rijetko ima dovoljno hrane da zadovolje prirodne \u017eudnje.<\/p>\n

      Izvje\u0161teno je da je ne tako davno Poru\u010dnik- Guverner iz Bengala, Indija, rekao, \u201ePola na\u0161eg poljoprivrednog stanovni\u0161tva ne zna od kraja godine do kraja godine kako je to imati njihovu glad u potpunosti zadovoljenu.\u201c Oni koji siju zrno ne mogu jesti ono \u0161to priroda donosi : najprije se mora platiti poreze za to. Deset milijuna od stanovni\u0161tva Indije tkalci su na ru\u010dnom tkala\u010dkom stanu za pamu\u010dnu tkaninu, i sada su strojevi na obali mora uni\u0161tili njihov obrt i nisu im ostavili ni\u0161ta doli poljoprivredu u gore navedenim te\u0161kim uvjetima.<\/p>\n

      I u Ju\u017enoj Africi isto tako, gdje su milijuni dolara bili spremno ulo\u017eeni tijekom onog \u0161to je bilo poznato kao \u201eAfri\u010dko Zlatno Ludilo,\u201c vremena su \u201ete\u0161ka\u201c za njih puno, i za neke obrazovane daleko gore. Sljede\u0107e iz Natal, S. Africa, \u010dasopisa daje ideju o tim uvjetima:<\/p>\n

      \u201eOni koji ne dolaze izravno u kontakt sa Evropskim imigrantima u potrazi za zaposlenjem mogu imati malo ideje o koli\u010dini bijede koja prevladava me\u0111u tom klasu u Durbanu. Me\u0111utim, zadovoljavaju\u0107e je utvrditi da Odbor za Pomo\u0107 Grada Councila shva\u0107a da, na temelju \u010dovje\u010dnosti, oni imaju du\u017enost prema nesretnicima koji su bili nasukani ovdje. U toku razgovora ovog tjedna sa Gosp. R. Jamesonom, neumornim saziva\u010dem, koji je i srcem i du\u0161om u\u0161ao u taj filantropski pokret, Ja sam utvrdio da pomo\u0107 funkcionira tako \u0161to se priu\u0161ti privremeno zaposlenje na ne\u0161to poput pedeset ljudi. \u017dalosno je utvrditi da ljudi koji su bili osposobljeni za sve\u0107eni\u010dke te\u017enje, isto tako kao i kvalificirani obrtnici, se trebaju na\u0107i toliko \u201edolje u svojoj sre\u0107i\u201c da su spremni prihvatiti milostinju Korporacije u iznosu od 3s po danu i zaklon, u zamjenu za osam sati rada lopatom po pijesku pod vru\u0107im suncem.<\/p>\n

      \u201eU me\u0111uvremenu nema slobodnih radnih mjesta, i \u010deste se molbe moraju odbiti. Sa vremena na vrijeme predsjedavaju\u0107i odbora, putem reklama i druga\u010dije, nalazi zaposlenje za takve ljude koji imaju bilo kakvo znanje o trgovini ili obrtu. Slobodna radna mjesta tako stvorena u skupinama ispunjena su iz redova onih koji su prethodno bezuspje\u0161no predavali molbe. Osim onih koji slu\u017ee u odredu, postoji znatan broj ljudi koji lutaju po gradu uzaludno tra\u017ee\u0107i zaposlenje. Oni vrlo brzo na\u0111u svoj put do srda\u010dnog zamjenika gradona\u010delnika, i on \u010dini najbolje \u0161to mo\u017ee za njih, a \u0161to, na\u017ealost, \u010desto zavr\u0161ava neuspjehom. Kada bi poslodavci koji imaju slobodna radna mjesta \u010dekali na Gosp. Jamesona, oni bi dobili punu informaciju \u0161to se ti\u010de nezaposlenih na njegovoj listi. Mora se razumjeti da nijedan od tih ljudi nisu pravi stanovnici Durbana, nego da su dolutali tamo iz razli\u010ditih dijelova Ju\u017ene Afrike u potrazi za poslom. Durban je nedvojbeno jedinstven u svom iskustvu; postoje jedina dva jasna dokaza da sli\u010dni \u017ealosni uvjeti postoje drugdje.<\/p>\n

      \u201eKao \u0161to je ve\u0107 bilo navedeno, mnogi od podnositelja zahtjeva za mjesta u skupini za pomo\u0107 mu\u0161karci su koji navikli jedino na \u010dinovni\u010dki posao. Ne mo\u017ee se previ\u0161e \u010desto ili previ\u0161e sna\u017eno naglasiti da za takve apsolutno nema \u0161anse u Natalu, tr\u017ei\u0161te je uvijek prenatrpano. Me\u0111utim da nije djelovanja Korporacije u pru\u017eanju privremenog rada, bilo bi znatno vi\u0161e siroma\u0161tva u gradu. Sve u svemu pona\u0161anje ljudi u skupinama za pomo\u0107 bilo je vrlo uzorno, i to garantira nastavak politike koju je vije\u0107e usvojilo. Ali netko bi mogao pitati, \u0161to Dobrotvorno Dru\u0161tvo \u010dini? Ta izvrsna institucija pru\u017ea pomo\u0107 jedino stanovnicima i njihovim obiteljima, i, kao obi\u010dno, njene su ruke pune \u2013 ako ne novca, u svakom slu\u010daju sa zaslu\u017enim slu\u010dajevima.\u201c<\/p>\n

      Ali ne\u0107e li ljudi od inteligencije koji vide te stvari preduzeti korake da sprije\u010den satiranje svojih bli\u017enjih, manje sretnih ili manje inteligentnih? Ne vide li da gornji \u017ervanj dolazi veoma opasno blizu k donjemu, i da mase koje moraju pro\u0107i izme\u0111u njih u konkurenciji osje\u0107aju taj pritisak ozbiljno, i da ga moraju osjetiti jo\u0161 vi\u0161e? Ne\u0107e li velikodu\u0161na srca dati olak\u0161anje?<\/p>\n

      Ne; ve\u0107ina koja je u prednosti bilo sre\u0107om ili vje\u0161tinom su toliko zauzeti radom za sebe, \u201eprave\u0107i novac,\u201c preusmjeravaju\u0107i \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e od \u201e\u017eita\u201c u svoje vre\u0107e, da oni ne shva\u0107aju pravu situaciju. Oni \u010duju jecaje manje sretnih, i \u010desto velikodu\u0161no daju dobrotvornu pomo\u0107 za njih, ali kako broj nesretnih brzo raste i postaje sve ve\u0107i, mnogi dobivaju osje\u0107aj da je op\u0107e olak\u0161anje beznadno; oni su se navikli na sada\u0161nje uvjete, i skrasili se da u\u017eivaju u svojoj vlastitoj udobnosti i posebnim prednostima, i barem na neko vrijeme zaborave ili ignoriraju nevolje njihovih bli\u017enjih.<\/p>\n

      Me\u0111utim postoji nekolicina koji su dobro sticajem okolnosti i koji vide pravu situaciju manje ili vi\u0161e jasno. Neki od tih su nema sumnje, proizvo\u0111a\u010di, vlasnici rudnika, itd. Oni mogu vidjeti pote\u0161ko\u0107e, i \u017eeljeti da stvari budu druga\u010dije, i \u010deznuti da pomognu u njihovom mijenjanju; ali \u0161to oni mogu napraviti? Oni mogu u\u010diniti vrlo malo, izuzev da pomognu ubla\u017eiti najgore slu\u010dajeve tjeskobe me\u0111u njihovim bli\u017enjima i ro\u0111acima. Oni ne mogu promijeniti sada\u0161nji ustroj dru\u0161tva i uni\u0161titi djelomi\u010dno konkurentni sistem, i oni shva\u0107aju da bi se naudilo svijetu sa totalnim ukidanjem tr\u017ei\u0161nog natjecanja bez da neka druga sila zauzme njegovo mjesto da potakne energiju od strane prirodno lijenih.<\/p>\n

      O\u010dito je da nijedan \u010dovjek ili grupa ljudi ne mo\u017ee promijeniti sada\u0161nji poredak dru\u0161tva; nego sa Gospodinovom mo\u0107i i na Gospodinov na\u010din, kako je istaknuto u Svetom Pismu, mo\u017ee i bit \u0107e promijenjen naskoro sa savr\u0161enim sistemom, temeljenom, ne na sebi\u010dnosti, nego na ljubavi i pravdi. I kako bi se to uvelo sada\u0161nji uvjeti moraju biti u potpunosti uklonjeni. Novo vino ne\u0107e biti stavljeno u stare mjehove, niti nova zakrpa na staru odje\u0107u. Stoga, sa suosje\u0107anjem i za bogate i za siroma\u0161ne u nevoljama koje dolaze, mi se mo\u017eemo moliti, \u201eNeka do\u0111e kraljevstvo tvoje. Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji,\u201c premda \u0107e biti uvedeno sa \u201evatrom Bo\u017eje ljubomore,\u201c a za koju vidimo da su \u201eelementi\u201c ve\u0107 u pripremi.<\/p>\n

      Jutro Dolazi<\/strong><\/p>\n

      \u201eBolje vrijeme dolazi, jutro davno obe\u0107ano,<\/p>\n

      Kada \u0107e istina i pravda, sa svetom snagom, svrgnuti nepravdu;<\/p>\n

      Kada \u0107e Krist slu\u0161ati svaki tu\u017eni uzdah,<\/p>\n

      I ispru\u017eiti svoju ruku nad morem i zemljom, s pravdom, naskoro.<\/p>\n

       <\/p>\n

      \u201eHvalisanja oholih tirana vi\u0161e ne\u0107e ispunjavati zrak,<\/p>\n

      Ali \u0107e ostarjeli i mladi ljubiti istinu i po\u017eurivati je posvuda.<\/p>\n

      Ne\u0107e vi\u0161e od oskudice i patnje do\u0107i beznadan pla\u010d,<\/p>\n

      Nego \u0107e rat prestati, i savr\u0161eni \u0107e mir cvjetati naskoro.<\/p>\n

       <\/p>\n

      \u201ePlimni val dolazi, jubilarna godina;<\/p>\n

      Uz povik i pjesmu klizi uzdu\u017e, poput valova mora.<\/p>\n

      Jubilej nacija odzvanjat \u0107e zemljom i nebom.<\/p>\n

      Osvit milosti pribli\u017eava se \u017eurno \u2013 to dolazi naskoro.<\/p>\n

       <\/p>\n

      \u201eO na to slavno svanu\u0107e mi gledamo i \u010dekamo i molimo se,<\/p>\n

      Sve dok s visine svjetlo jutra ne odagna tamu daleko;<\/p>\n

      I kada \u0107e nebeska slava preplaviti zemlju i nebo,<\/p>\n

      Mi \u0107emo blagosiljati Gospodina za sva njegova djela i hvaliti ga uskoro.\u201c<\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      NARODI SAKUPLJENI I PRIPREMA ELEMENATA ZA VELIKU VATRU BO\u017dJEG GNJEVA Kako su i za\u0161to narodi sakupljeni – Dru\u0161tveni element u pripremi za vatru – Nagomilavanje blaga – Pove\u0107anje siroma\u0161tva – Dru\u0161tveno trenje blizu izgaranja – Rije\u010d od Predsjednika Ameri\u010dke radni\u010dke … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":9,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-11042","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11042"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11852,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11042\/revisions\/11852"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}