{"id":11196,"date":"2017-04-19T09:38:34","date_gmt":"2017-04-19T07:38:34","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=11196"},"modified":"2018-07-08T23:29:05","modified_gmt":"2018-07-08T21:29:05","slug":"8-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/8-studija\/","title":{"rendered":"8. STUDIJA"},"content":{"rendered":"

VAPAJI \u017dETELACA<\/strong><\/h1>\n

Konzervativni elementi Dru\u0161tva \u2013 Seljaci, Farmeri \u2013 Novi Uvjeti u Svijetu Kr\u0161\u0107anstva \u2013 Agrarna Agitacija \u2013 Njezini Uzroci \u2013 Zlatni i Srebrni Standardi su \u010cimbenici \u2013 Ispunjenje Biblijskog Predvi\u0111anja \u2013 Stvari koje su povezane sa Bitkom Velikog Dana.<\/p>\n

\u201eNi njihovo srebro ni njihovo zlato ne\u0107e ih spasiti.” U dan gnjeva Jahvina oganj njegove revnosti svu \u0107e zemlju sa\u017ee\u0107i. Jer on \u0107e uni\u0161titi, zatrti sve stanovnike zemlje.\u201c (Sef. 1:18)<\/em><\/p>\n

MISAONI istra\u017eiva\u010d povijesti, premda slijede\u0107i na\u0161u temu i zapa\u017eaju\u0107i istinitost predstavljenih \u010dinjenica i razumnost izvu\u010denih zaklju\u010daka, mo\u017ee se i dalje osje\u0107ati nesigurnim s obzirom na ishod. On mo\u017ee re\u0107i sebi, \u201ePisac zaboravlja da postoji u civiliziranim isto tako kao i u poluciviliziranim zemljama ogroman, prevladavaju\u0107i dru\u0161tveni element koji je izuzetno konzervativan, i uvijek je sa\u010dinjavao okosnicu dru\u0161tva \u2013 poljoprivrednici.\u201c Ali nije tako: mi nismo zaboravili tu \u010dinjenicu, i mi prepoznajemo njenu va\u017enost. Gledaju\u0107i unatrag, mi vidimo da bi Evropa \u010desto bila bacana u gr\u010deve revolucije da nije bilo ovog veoma konzervativnog elementa. Mi vidimo da su revolucije u Francuskoj bile uglavnom pokrenute i provo\u0111ene od radni\u010dkih klasa ve\u0107ih gradova i da je element koji je na koncu donio odmor i mir bio konzervativni seljak \u2013 poljoprivrednik. Nije te\u0161ko utvrditi razloge za takvo stanje stvari. (1) Poljoprivrednikov \u017eivot sadr\u017ei manje uzbu\u0111enja i dru\u0161tvenog trenja. (2) Njegove su misli manje privu\u010dene prednostima bogatstva,\u00a0 i<\/p>\n

D386<\/strong><\/p>\n

njegova ambicija za bogatstvom i luksuzom le\u017ei relativno neaktivnom. (3) On je manje ili vi\u0161e privr\u017een zemlji i u\u010di se ovisiti samo o njoj, pouzdaju\u0107i se u nagrade prirode zauzvrat za svoj trud. (4) Mjera obrazovanja i posljedi\u010dnog mentalnog bu\u0111enja i aktivnost me\u0111u poljoprivrednicima uvijek je do sada bila prili\u010dno ograni\u010dena. Kao rezultat sveg tog znanja, na klasu poljoprivrednika civiliziranog svijeta je dugo bilo pokazivano kao na primjer \u0161tedljivog napretka i zadovoljstva.<\/p>\n

Me\u0111utim posljednjih trideset godina svjedo\u010dilo je predivnoj promjeni u poslovima poljoprivrednika \u2013 u mnogo\u010demu vrlo korisna promjena. Poljoprivrednici Sjedinjenih Dr\u017eava, Kanade, Velike Britanije i Irske uvijek su bili druga\u010dijeg polo\u017eaja od poljoprivrednika u ostatku svijeta. Ni nisu niti kmetovi niti seljaci, ni u neznanju, niti glupi, nego inteligentni, \u010dak i kada nisu obrazovani. Zatim je Gra\u0111anski Rat u Sjedinjenim Dr\u017eavama imao u\u010dinak privla\u010denja predstavnika iz svakog dijela zemlje i imigranata iz svih dijelova svijeta, i omogu\u0107io je izvjesnu vrstu obrazovanja \u2013 spoznaju o stvarima i zbivanjima. To je podiglo ideje poljoprivrednika potpunije nego ikada iz kolosijeka stolje\u0107a, i dovelo ih u kontakt i sklad sa osje\u0107anjima i ambicijama koje pokre\u0107u gradski \u017eivot. Kao posljedica toga stari drveni \u0161kolski domovi vi\u0161e ne zadovoljavaju ambicije gradskih dje\u010daka i djevoj\u010dica, i sa pove\u0107anjem vi\u0161ih \u0161kola i sveu\u010dili\u0161ta i seminara tako\u0111er je do\u0161lo i do porasta literature (posebno novina), \u0161to je bilo izvanredan \u010dimbenik u razvoju naroda u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u2013 ro\u0111enih u inozemstvu kao i doma\u0107ih gra\u0111ana. Rezultat je bio taj da je na poljoprivredu u mnogome bio primijenjen sistem i taktika koji pripadaju gradskom poslovnom \u017eivotu, zajedno s mno\u0161tvom izuma koji imaju za tendenciju da smanje mu\u010denje poljoprivrednika i da uvelike pove\u0107aju proizvod njegove zemlje. Kao rezultat<\/p>\n

D387<\/strong><\/p>\n

tih uvjeta ne samo da je znatno narasla populacija sela, nego je i gradsko stanovni\u0161tvo zadr\u017ealo korak s tim, no ipak, osim opskrbljivanja s hranom na\u0161ih devedeset milijuna, mi smo u stanju distribuirati ostatak svijetu gotovo osamsto milijuna dolara vrijedne poljoprivredne proizvode godi\u0161nje \u2013 oko osam desetina na\u0161eg ukupnog izvoza. To je sve do posljednjih dvadeset i pet godina zna\u010dilo veliki napredak Ameri\u010dkim poljoprivrednicima; i sa svim tim napretkom poljoprivredniku je to donijelo udio u \u017eivotnim blagodatima i u op\u0107enitoj \u017eelji za bogatstvom i rasko\u0161i a sa time i nezadovoljstvo s njegovim uvjetima koji su, ipak , daleko superiorniji u mnogim pogledima od onih poljoprivrednika u drugim dijelovima svijeta.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, Francusko Pruski rat izvr\u0161io je pomalo sli\u010dan utjecaj na narode Francuske i Njema\u010dke \u2013 me\u0111utim, u mnogo manjoj mjeri \u2013 i njihovo je bu\u0111enje do\u0161lo na druga\u010diji na\u010din. Neprijateljstvo izme\u0111u Francuske, pobije\u0111ene, i Njema\u010dke, pobjednika, koje je prevladavalo od vremena njihovog rata, izazvalo je da obje zemlje, i neizravno Austriju i Rusiju, da ustanove sustav vojne obuke\u00a0 koji pola\u017ee pravo na svakog mladog \u010dovjeka iz tih zemalja i primorava da ih se pou\u010di vojnim taktikama i disciplini, a usput i njihov kontakt s njihovim brojnim bli\u017enjima. Sve to omogu\u0107uje najkorisnije obrazovanje; osim toga, u vojarnama su izvjesni sati bili posve\u0107eni prou\u010davanju knjiga. Premda se odr\u017eavanje tih mirnodopskih vojski pokazalo u\u017easnom nepravdom prema narodima tih razli\u010ditih dr\u017eava, uklanjanjem pojedinca iz kanala doma\u0107ih aktivnosti na tri godine svakog mu\u0161kog \u010dlana dru\u0161tva, ipak se je to, mi vjerujemo, pokazalo predivnim utjecajem za prosvjetljenje; i spomenute su nacije bile probu\u0111ene, oja\u010dane i dobile ambiciju kako to nikada prije nije bilo. I naravno u onoj mjeri u kojoj je do\u0161lo obrazovanje, i<\/p>\n

D388<\/strong><\/p>\n

mjera kontakta sa pogodnostima i udobnostima i rasko\u0161ima gradskog \u017eivota i bogatstva, u toj je mjeri izniknula i mjera nezadovoljstva \u2013 osje\u0107aj da drugi napreduju bolje od njih, i da se oni moraju ogledavati za povoljnom prilikom da pobolj\u0161aju svoje stanje \u2013 tako\u0111er je bila izazvana i labavost u moralu.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, okovi neznanja i praznovjerja po pitanju vjerskih stvari tako\u0111er su po\u010deli nestajati, premda, je utjecaj Papinstva i Gr\u010dke Crkve jo\u0161 uvijek vrlo velik. I premda se jedino napola vjeruje da sve\u0107enik, biskup i papa imaju mo\u0107 da predaju u \u010distili\u0161te, ili na vje\u010dne muke, ili da puste u nebo, ipak njihove se mo\u0107i u jednoj velikoj mjeri ljudi i dalje boje, i po\u0161tuju je. U cjelini, ipak, na sve je klase do\u0161la velika promjena sa vjerske to\u010dke gledi\u0161ta. Tendencija me\u0111u Protestantima se, poput klatna, okrenula u drugu krajnost, tako da je, premda se jo\u0161 mo\u017ee zapaziti oblike pobo\u017enosti, mnogo istinskog po\u0161tovanja\u00a0 odstupilo od masa Protestanata. Takozvani \u201evi\u0161i kriticizam\u201c i teorije evolucije prakti\u010dki su uni\u0161tili po\u0161tovanje prema Rije\u010di Bo\u017ejoj. I te teorije sada pomije\u0161ane sa orijentalnom Teozofijom napravili su brodolom prave Kr\u0161\u0107anske vjere stotina tisu\u0107a, i\u00a0 u Evropi i u Americi.<\/p>\n

Svi ti utjecaji, to bi trebalo primijetiti, ve\u0107 nekoliko godina te\u017ee k promjeni stava klase do sada poznate kao \u201eslobodni seljaci svijeta Kr\u0161\u0107anstva.\u201c I sada, ba\u0161 u kriti\u010dnom trenutku, mi promatramo neki sna\u017eni utjecaj koji je postepeno no ipak marljivo bio na djelu, i sada je na djelu, potkopavaju\u0107i napredak ove konzervativne klase. U posljednjih dvadeset godina poljoprivrednici razli\u010ditih civiliziranih nacija nalazili su sve te\u017eim ste\u0107i kompetenciju ili imati udjela u blagodatima i rasko\u0161ima \u017eivota.<\/p>\n

Istina<\/p>\n

D389<\/strong><\/p>\n

cijene njihovih proizvoda nedavno su oti\u0161le ne\u0161to prema gore. Me\u0111utim to je vi\u0161e nego nadokna\u0111eno tro\u0161kovima pobolj\u0161anih strojeva, itd., oni se nadaju, ipak, da porast proizvodnje bude vi\u0161e nego nadoknadio; i nadaju se tako\u0111er da \u0107e, na neki na\u010din, cijene naskoro odr\u017eati pravilnu ravnote\u017eu umjesto nastavljaju\u0107i sa njihovim nastavljenim nedostatcima.<\/p>\n

Iako je Ameri\u010dki poljoprivrednik bio pritije\u0161njen sa tim uvjetima, njegovom Evropskom bratu jo\u0161 je gore; zato jer su njegovi uvjeti manje povoljni: (1) Za po\u010detak, on je \u010de\u0161\u0107e iznajmljivao farmu, i jednu manju relativno. (2) On nije imao iste objekte za dobivanje pobolj\u0161anih strojeva. Iz tih razloga Evropski poljoprivrednik uop\u0107e nije bio u stanju nadoknaditi svaki pad cijena p\u0161enice s ve\u0107om proizvodnjom u koli\u010dini; i on je pretrpio srazmjerno mnogo vi\u0161e nego njegov Ameri\u010dki brat, izuzev \u0161to je skrenuo svoju pa\u017enju na \u0161e\u0107ernu repu.<\/p>\n

Filozofi, dr\u017eavnici i znanstvenici poklonili su pa\u017enju tome, i vrlo su op\u0107enito \u017eurno do\u0161li do zaklju\u010dka da je svaki pad u cijeni p\u0161enice u potpunosti rezultat \u201eprekomjerne proizvodnje.\u201c Vjeruju\u0107i da su prona\u0161li pravi odgovor, ispustili su stvar tamo. Me\u0111utim, neki su to mnogo pa\u017eljivije \u00a0poku\u0161ali rije\u0161iti, i ispitav\u0161i statistiku,\u00a0 utvrdili su da nije istina da su \u017eitnice svijeta bile natovarene sa golemim zalihama p\u0161enice za potrebe dolaze\u0107ih godina. Oni su ba\u0161 naprotiv utvrdili da je relativno malo p\u0161enice bilo preneseno iz godine u godinu, i da svijet prakti\u010dki ne proizvodi p\u0161enice vi\u0161e nego je konzumirana.<\/p>\n

Gosp. Robt. Lindblom, \u010dlan \u010cika\u0161kog Trgovinskog Odbora, napravio je studiju o toj temi, i u komunikaciji sa Poljoprivrednim Odjelom Vlade Sjedinjenih Dr\u017eava, 26 Prosinca, 1895 je rekao:<\/p>\n

D390<\/strong><\/p>\n

\u201eUkupna proizvodnja p\u0161enice, u glavnim zemljama gdje p\u0161enica raste, nije se pove\u0107ala; jer iako je istina da ne\u0161to od zemalja p\u0161enice pokazuju povremeni porast, jednako je istina da druge zemlje pokazuju odgovaraju\u0107i pad. Kako bi smo bili potpuno nepristrani, uzmimo posljednji urod od kojega imamo potpuni povrat, naime onaj iz 1893.<\/p>\n

\u201e\u0160to se ti\u010de stranih usjeva, Ja koristim brojke dane od posebnog inozemnog dopisnika Trgovinskog Odbora i koje je sastavio tajnik \u010cika\u0161kog Trgovinskog Odbora, te u odnosu na izvoz i doma\u0107e kulture Ja koristim brojke va\u0161eg odjeljenja. Primoran sam izostaviti usporedbu \u0161to se ti\u010de Austro-Ugarske, zato \u0161to nemam u mom posjedu brojke za 1893, nego izvan toga \u010dast mi je podnijeti vam izjavu koja pokazuje proizvodnju p\u0161enice u svim glavnim zemljama za 1893, u usporedbi sa 1883:<\/p>\n

1893\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a01883<\/p>\n

Engleska …………………. 53 milijuna 76 milijuna<\/p>\n

Francuska ………………….. 277 milijuna 286 milijuna<\/p>\n

Rusija ………………….. 252 milijuna 273 milijuna<\/p>\n

Sjedinjene Dr\u017eave ……………. 396000000 421000000<\/p>\n

Njema\u010dka …………………. 116 milijuna 94000000<\/p>\n

Italija …………………… 119 milijuna 128 milijuna<\/p>\n

Indija …………………… 266 milijuna 287 milijuna<\/p>\n

————- ————-<\/p>\n

Ukupno …………. 1479000000 1565000000<\/p>\n

\u201eIz navedenog vidjet \u0107e se da su 1893 glavne zemlje rasta p\u0161enice u svijetu proizvele 86,000,000<\/p>\n

    \n
  1. manje nego deset godina ranije, dok, prema va\u0161im brojkama, proizvodnja u Argentini se je pove\u0107ala samo 60,000,000 bu. tijekom istog vremena. Godine 1871 Velika je Britanija proizvela vi\u0161e od 116,000,000 bu. p\u0161enice; i dvije godine prethodno i nakon te godine urod je bio 105,000,000 bu., ili u prosjeku za tri godine 109,000,000 bu., dok je ove godine urod ne\u0161to vi\u0161e od 48,000,000 bu., prema brojkama danima od strane posebnog inozemnog dopisnika Trgovinskog Odbora, koji \u017eivi u Londonu.<\/li>\n<\/ol>\n

    \u201eAko je bila istina da su Sjedinjene Dr\u017eave bile istisnute<\/p>\n

    D391<\/strong><\/p>\n

    od konkurentnih uzgajiva\u010da p\u0161enice, tada bi slijedilo kao stvar logi\u010dnog zaklju\u010divanja da bi izvoz iz te zemlje u Evropu pokazao pad; ali prije i uklju\u010duju\u0107i 1890 prosje\u010dni je izvoz bio 119,000,000 bu., dok je 1891 bio 225,000,000 bu., 1892, 191,000,000 bu., 1893, 193,000,000 bu., i 1894, 164,000,000 bu., tako da ne izgleda \u010dinjenicom da mi dr\u017eimo na\u0161u p\u0161enicu dok druge zemlje raspola\u017eu svojom. \u010cinjenice su protiv tvrdnje, i ako je potrebno i\u0161ta drugo da to doka\u017ee, va\u0161e Odjeljenje dostavlja informacije da su udjeli u rukama poljoprivrednika pro\u0161log O\u017eujka bili mali. Nemam statistike \u0161to se ti\u010de uroda u Australiji, o \u010demu se toliko mnogo govorilo prije nekoliko godina, ali imam o izvozu iz te zemlje 1893 kao 13,500,000 bu., dok je deset godina prije bilo 23,800,000 bu., i 1894 i 1895 Australija je uvozila p\u0161enicu iz Amerike.<\/p>\n

    \u201eNisam rekao ni\u0161ta o pove\u0107anoj potro\u0161nji koja je, u posljednjem desetlje\u0107u, u Engleskoj iznosila 18,000,000 bu., a u ovoj je zemlji tijekom istog razdoblja pove\u0107anje ne manje od \u00a050,000,000 bu., i\u00a0 do\u0161lo je do porasta u svakoj zemlji, izuzev Francuskoj, koji je bio dovoljan da vi\u0161e nego upije bilo koju pove\u0107anu proizvodnju \u0161irom svijeta.\u201c<\/p>\n

    Bez obzira na uzrok tih depresija u cijeni p\u0161enice (i mo\u017eemo napomenuti da je unutar posljednje tri godine privremeni predujam vjerojatno zbog toga \u0161to poljoprivrednik nalazi CIJENU p\u0161enice relativno manjom od one ostalih \u017eitarica izra\u017eene u ve\u0107im kulturama zobi, kukuruza, ra\u017ei, itd.), \u010dinjenica je da je sam \u017eivot bio iscije\u0111en iz njih, i u Evropi i u Americi. Mnogi Ameri\u010dki poljoprivrednici koji su oti\u0161li u dug zbog poljoprivrednih strojeva, ili koji rade pod kupljenim hipotekama na svojim farmama i domovima, nalaze nemogu\u0107im to platiti, \u010dak i u godinama prili\u010dno dobrog uroda. Oni vape zbog nositelja hipoteka, i tako\u0111er, i \u010desto nepravedno, protiv stopa koje \u017eeljeznice napla\u0107uju za<\/p>\n

    D392<\/strong><\/p>\n

    prijevoz njihovih usjeva. Evropski poljoprivrednici mole nekoliko svojih vlada za \u201eza\u0161titu\u201c od uvoza p\u0161enice iz drugih zemalja, tako da oni mogu odr\u017eavati ili pove\u0107ati svoje cijene da pokriju razuman tro\u0161ak proizvodnje; tvrde\u0107i, a sa \u010dim bi se svi razumni ljudi slo\u017eili, da je pedeset ili \u0161ezdeset centi bu\u0161ela za p\u0161enicu ispod cijene ako bi bila dopu\u0161tena razumna naknada za agrikulturalno vrijeme i snagu.<\/p>\n

    To nas dovodi do toga da zapazimo vrlo upe\u010datljivo proro\u010danstvo \u0161to se ti\u010de zavr\u0161nih dana ovog Evan\u0111eoskog doba, a koje je zabilje\u017eio Apostol Jakov. (Jak. 5:1-9) Nakon \u0161to nam se skre\u0107e pa\u017enja na sada\u0161nje vrijeme i njegovo predivno nakupljanje bogatstva, i nakon \u0161to se navodi da \u0107e te stvari dovesti do velikog vremena nevolje, Apostol daje neposredni uzrok nevolje nemira u dosada konzervativnoj klasi dru\u0161tva \u2013 poljoprivrednicima. \u010cini se da precizno ukazuje na stanje stvari a \u0161to sada mogu vidjeti svi pa\u017eljivi promatra\u010di, dodaju\u0107i obja\u0161njenje stvari \u2013 da je to rezultat prijevare. On ka\u017ee:<\/p>\n

    \u201eEvo, nadnica radnika koji su obirali va\u0161e[bogata\u0161a] njive, a koji ste im na prijevaru uskratili, vi\u010de; i vapaji \u017eetelaca u\u0161li su u u\u0161i Gospodina nad vojskama.\u201c<\/p>\n

    Mi smo vidjeli u prethodnom poglavlju da mehani\u010dari i radna snaga u gradovima ve\u0107 trpe u nekoj mjeri, ali da su njihove prave patnje do sada uglavnom strah od mnogo lo\u0161ijih uvjeta koji se svakodnevno razvijaju s porastom znanja, strojeva i stanovni\u0161tva, pod sada\u0161njim dru\u0161tvenim uvjetima. Civilizirani poljoprivrednik nema samo sve to da se s tim bori, nego kao \u0161to \u0107emo pokazati on je sada optere\u0107en sa \u201eprijevarom\u201c koja ne \u0161kodi nego umjesto toga koristi njegovom bratu mehani\u010daru.<\/p>\n

    Gledaju\u0107i \u010dinjenice slu\u010daja, ne mo\u017eemo se slo\u017eiti da je istina da su radnici op\u0107enito, a posebno poljoprivrednici<\/p>\n

    D393<\/strong><\/p>\n

    prevareni u svojim pla\u0107ama od strane poslodavaca u ovim \u201eposljednjim danima\u201c ovog doba. Zaista, ba\u0161 naprotiv, mi nalazimo da su zakoni mnogo stro\u017ei nego prije u za\u0161titi hranitelja obitelji od gubitaka. On mo\u017ee prilo\u017eiti i prodati imovinu svog poslodavca, i, zaista je, u ve\u0107ini slu\u010dajeva dana prednost mu je dana prednost me\u0111u vjerovnicima. Mi vjerujemo da se umjesto toga proro\u010danstvo primjenjuje na poljoprivrednike op\u0107enito, koji su svjetski proizvo\u0111a\u010di hrane, \u201e\u017eeteoci\u201c; i mi bi smo trebali o\u010dekivati nekakav op\u0107i svijetom ra\u0161ireni zakon koji bi pogodio sve te \u201e\u017eeteoce\u201c svugdje podjednako. Mi bi smo trebali o\u010dekivati za utvrditi da je takav zakon bio osiguran trikovima ili legaliziran \u201eprijevarom\u201c koja je osigurana od strane svjetskih bogatih ljudi i\u00a0 njima u korist. Takav nalaz, a ne nikakav drugi mi smatramo, bi ispunio zahtjeve ovog proro\u010danstva. Mi vjerujemo, i nastojat \u0107emo to dokazati, da su svi ti zahtjevi proro\u010danstva zadovoljeni kroz demonetizaciju srebra.<\/p>\n

    Me\u0111utim neka nitko ni na trenutak ne pomisli da mi prizivamo ili o\u010dekujemo povratak srebra na njegovo biv\u0161e mjesto kao glavnog novca za svijet! \u2013 a kamoli da ga mi prizivamo kao lijek za sada\u0161nje i dolaze\u0107e nevolje! Ba\u0161 naprotiv, mi smo \u010dvrsto uvjereni iz Jakovljevog proro\u010danstva da srebro ne\u0107e biti vra\u0107eno na svoju monetarnu vlast. Me\u0111utim mi \u017eelimo pokazati ispunjenje tog proro\u010danstva, i kako bi svi koji to \u017eele mogli imati koristi od svjetla koje ono baca na sada\u0161nje i dolaze\u0107e nevolje svijeta.<\/p>\n

    Demonetizacija srebra od strane svijeta Kr\u0161\u0107anstva prednost je za izvjesne klase i nedostatak drugim izvjesnim klasama u \u201etzv. Kr\u0161\u0107anstvu.\u201c<\/p>\n

    To je nedostatak za uzgajiva\u010de p\u0161enice, ri\u017ee i pamuka, zato \u0161to moraju prodavati te proizvode svoje snage u konkurenciji sa proizvodima zemalja koje posluju na bazi srebra, i oni ih stoga prodaju za oslabljeno srebro; dok su njihova zemlja, oru\u0111a, odje\u0107a, radna snaga i<\/p>\n

    D394<\/strong><\/p>\n

    kamate na hipoteke na njihovu imovinu svi plativi u pobolj\u0161anom zlatu. Ako prime pla\u0107u u srebru i isplate istu sumu u zlatu oni gube samo jednu polovicu \u2013 kada je zlato dvostruke vrijednosti srebra. Godine 1873, prije nego je srebro bilo demonetizirano od strane nacija Kr\u0161\u0107anstva, srebrni dolar bio je vrijedan dva centa vi\u0161e od zlatnog dolara, dok danas, kao posljedica tog zakona, je potrebno dva srebrna dolara da budu jednaki zlatnom dolaru ( u stvarnoj vrijednosti, izvan nacije stvaraju\u0107i ih i koriste\u0107i ih po fiksnoj vrijednosti). Tu se promjenu mo\u017ee navesti kao porast vrijednosti ili udvostru\u010denje vrijednosti zlatnog dolara; ili kao slabljenje ili dijeljenje vrijednosti srebrnog dolara, ve\u0107 kako govornik ili pisac mo\u017ee preferirati \u2013 \u010dinjenica je ista. Vrijednost bu\u0161ela p\u0161enice<\/p>\n

    1872 godine bila je u srebru $1.51 po bu\u0161elu, u zlatu $1.54<\/p>\n

    1878 godine bila je u srebru 1,34 po bu\u0161elu, u zlatu 1,19<\/p>\n

    1894 godine bila je u srebru 1,24 po bu\u0161elu, u zlatnu 0,61<\/p>\n

    Tako izgleda da je p\u0161enica tokom tih godina pala ali malo \u00a0u zemljama koje i dalje priznaju srebro \u2013 pad u vrijednosti bio je u zlatu, u svijetu Kr\u0161\u0107anstva. Engleska, glavni kupac p\u0161enice, kupuje tamo gdje mo\u017ee dobiti najvi\u0161e p\u0161enice za svoj novac. Okretanjem zlatnog dolara u dva srebrna ona mo\u017ee kupiti dvostruko vi\u0161e p\u0161enice u Indiji kao prije nego je srebro bilo demonetizirano. Tako je zlatna cijena p\u0161enice bila sni\u017eena. Uzgajiva\u010di ri\u017ee i pamuka u Sjedinjenim Dr\u017eavama trpe sli\u010dno iz istih razloga. Ri\u017ea i pamuk su proizvedeni od zemalja srebrnog standarda, i mogu biti kupljeni od zemalja zlatnog standarda na toj osnovi \u2013 jedna polovina biv\u0161e cijene.<\/p>\n

    Usput re\u010deno proizvo\u0111a\u010di ostalih poljoprivrednih kultura imaju udjela u nevolji, jer uzgajiva\u010di p\u0161enice, pamuka i ri\u017ee, nakon \u0161to su uzalud poku\u0161ali nadoknaditi za njihov pad CIJENA pove\u0107anim usjevima, na koncu su se u o\u010daju okrenuli k drugim usjevima koji nisu u padu toliko, i bili su pritisnuti sa prekomjernom proizvodnjom. Usput<\/p>\n

    D395<\/strong><\/p>\n

    tako\u0111er male trgovine trpe, i na koncu sve klase moraju osjetiti seljakov teret u odre\u0111enoj mjeri.<\/p>\n

    Me\u0111utim kojim klasama koristi demonetizacija srebra? Nekolicina: (1) Posebno i ve\u0107inom, bankari, iznajmljiva\u010di novca, vlasnici hipoteka; zato \u0161to svaki dolar njihovog bogatstva je sada vrijedan dvostruko nego \u0161to je bio vrijedan prije; vrijedan dvostruko u smislu da \u0107e kupiti dvostruko vi\u0161e od potreba i rasko\u0161i \u017eivota. (2) Sve osobe s utvr\u0111enim prihodima, kao \u0161to su Kongresmeni, Zakonodavci, Suci, slu\u017ebenici i svi radnici koji primaju pla\u0107e imaju koristi iz sli\u010dnih razloga. Bilo da dobiju deset dolara na tjedan ili po danu ili po satu, deset dolara \u0107e kupiti DVOSTRUKO vi\u0161e pamuka, vune, p\u0161enice, itd., a time gotovo DVOSTRUKO vi\u0161e proizvoda od tih.<\/p>\n

    Kada je pitanje srebra izniknulo kod ljudi Sjedinjenih Dr\u017eava od strane poljoprivrednika, koji su prvi utvrdili uzrok njihove nevolje, to je neko vrijeme izgledalo kao da \u0107e pomesti zemlju kod izbora 1896. Me\u0111utim kada se je svaki pojedinac zagledao na svoje vlastite interese u pitanju, klasa bogatih, klasa onih koji su u uredima, klasa slu\u017ebenika i radnika po\u010deli su shva\u0107ati da je njihov kruh bio namazan s maslacem na zlatnoj strani; vlasnici du\u0107ana i imu\u0107ni poljoprivrednici konzervativno su sumnjali u svoje vlastite prosudbe i slijedili su vodstvo svojih bankara \u2013 suprotno svojim interesima; i srebro je bilo pora\u017eeno u naciji za \u010dije je interese ono bilo najva\u017enije \u2013 jedina nacija koja je, zbog karaktera i koli\u010dine njenog izvoza i uvoza, mogla okrenuti vagu i obnoviti srebro na njegovu biv\u0161u vrijednost kao novca.<\/p>\n

    Ali slu\u010daj je sada beznadan: srebro ne\u0107e biti vra\u0107eno na mjesto koje je izgubilo 1873. To je sada pitanje \u010diste sebi\u010dnosti, i dok su poljoprivrednici kao klasa brojniji<\/p>\n

    D396<\/strong><\/p>\n

    od bilo koje druge, oni ne \u010dine ve\u0107inu, i gotovo su svi ostali sebi\u010dno zainteresirani na drugoj strani pitanja. Jadni poljoprivrednici! Jadni \u017eeteoci polja! Va\u0161i vapaji u posljednjih nekoliko godina bili su nakratko olak\u0161ani, zbog umjetnog podizanja cijena \u2013 mali predah nakon kojeg \u0107e uskoro slijediti ve\u0107i pritisak nego ikad i sve glasniji vapaji od \u017eetelaca svijeta Kr\u0161\u0107anstva. Tako je strpljivost i konzervatizam najstrpljivije i konzervativne klase dru\u0161tva bila potkopana i uni\u0161tena kao daljnja priprema za veliko vrijeme nevolje, veliki dan osvete.<\/p>\n

    Ali kako se je dogodila demonetizacija srebra? Tko bi mogao biti zainteresiran da takva katastrofa zadesi svijet? Mi odgovaramo: Financijeri preuzimaju vodstvo. To je \u201enjihov posao\u201c da tako upravljaju i rade s novcem kao \u0161to farmer radi na svojoj farmi \u2013 da donese sebi, ili njihovim sindikatima i institucijama, najve\u0107i mogu\u0107i prirast. Engleski financijeri predvode svijet \u2013 oni su bili u poslu du\u017ee, te su ga vi\u0161e izu\u010davali.<\/p>\n

    \u201eSve je po\u0161teno u ratu\u201c je izreka, i financijeri i dr\u017eavnici Engleske koji su se izgleda probudili pedeset godina prije ostatka svijeta s obzirom na takve stvari, \u010dini se kako misle da je trgovinsko ratovanje pravilo ovog vremena i daleko isplativije pobjednicima nego trgovina robljem iz pro\u0161losti i ekspedicije za plja\u010dke. Britanci su dosta rano shvatili da, imaju\u0107i relativno manju domenu, njihov najve\u0107i prosperitet mora le\u017eati u pravcu proizvodnje i financija, ne samo za njih, nego koliko je to dopu\u0161teno za ostatak svijeta. Njihovi su javni ljudi pa\u017eljivo slijedili taj plan, i budu\u0107i su bili u stanju na neko vrijeme proizvoditi jeftinije od ostatka svijeta oni su usvojili politiku koja je najpovoljnija njihovom vlastitom interesu \u2013 slobodna trgovina \u2013 te su to nametali kao politiku na civilizirani svijet sve od tada. Uvjeti su<\/p>\n

    D397<\/strong><\/p>\n

    ve\u0107 dugo vremena u\u010dinili Veliku Britaniju ne samo radionicom svijeta, nego tako\u0111er njegovim komercijalnim, nov\u010danim i bankarskim centrom.<\/p>\n

    Prije gotovo jednog stolje\u0107a mudri su Britanski financijeri uvidjeli da budu\u0107i da oni nisu bili agrikulturan narod da bi bilo povoljno za njihove interese smanjivanje cijena poljoprivrednih proizvoda, koje su bili du\u017eni kupovati od izvanjskih dr\u017eava. Oni su tako\u0111er uvidjeli da je srebro bilo novcem svijeta i da je to bilo od najranijeg svanu\u0107a povijesti; prema tome, ako bi mogli utjecati na promjenu u njihovom standardu novca tako da bi oni mogli poslovati na osnovi zlata\u00a0 dok bi ostatak svijeta koristio srebro, oni bi bili u stanju promijeniti relativne vrijednosti dvaju metala sebi na korist. Zbog toga je Velika Britanija demonetizirala srebro jo\u0161 1816. Da je uspjela u ko\u010denju proizvodnje u drugim zemljama, kao \u0161to je \u017eeljela napraviti, i tako (zbog toga \u0161to ima golema postrojenja i objekte i iskusne radnike) bila u stanju proizvoditi pamuk i vunenu tkaninu i strojeve po ni\u017eim CIJENAMA od ostatka svijeta, neopremljenog da ga proizvodi, ona bi uspjela u razdvajanju svog novca od onoga ostatka svijeta, i tako si na kraju ostvariti prednosti. Me\u0111utim niti u jednom od tih pogleda ona nije u potpunosti uspjela: Francuska, i Sjedinjene Dr\u017eave posebno, i kasnije Njema\u010dka, uspostavili su za\u0161titne pristojbe i tako njegovali mehani\u010dku industriju unutar svojih granica, i tako postupno postali sposobni opskrbljivati ne samo ve\u0107inu svojih vlastitih potreba, nego tako\u0111er biti u stanju konkurirati Velikoj Britaniji u trgovini svijeta \u2013 Indija, Kina, \u0160panjolska, Portugal, Ju\u017ena Amerika, Rusija \u2013 a koje zemlje sve, kao \u0161to smo ve\u0107 vidjeli, pak, tra\u017ee slijediti isti pravac i razvijati svoju vlastitu proizvodnju; ipak, Velika Britanija i dalje ima vodstvo kao proizvo\u0111a\u010d i trgovac u svijetu. Niti je ona uspjela u<\/p>\n

    D398<\/strong><\/p>\n

    razdvajanju zlata i srebra, toliko dugo prepoznatih ujedinjeno kao novca svijeta. Zaista, iako je odnos izme\u0111u dvaju metala godinama bio oko \u0161esnaest dijelova srebra na jedan od zlata u vrijednosti, tendencija je pak bila za srebro da se di\u017ee a zlato da se smanjuje relativno \u2013 zato \u0161to je srebro bilo novac svijeta uglavnom u uporabi, i kojemu je narod davao prednost nad zlatom, izuzev u Velikoj Britaniji. Prema tome, nije iznena\u0111uju\u0107e, da, kao \u0161to je pokazano u statistikama, je srebrni dolar postigao premiju od preko dva centa iznad zlatnog dolara 1872.<\/p>\n

    Shva\u0107aju\u0107i da sami ne bi mogli kontrolirati niti zlato niti proizvode, Britanski financijeri tra\u017ee suradnju sa Sjedinjenim Dr\u017eavama i s Evropom, nadaju\u0107i se da \u0107e s njihovim kombiniranim naporom zlato i srebro biti razdvojeno u vrijednostima, i tako prouzro\u010diti da zlato postane pove\u0107ane vrijednosti. Kombinacijom civiliziranih nacija da demonetiziraju srebro kao standardni novac, u\u010dinak bi bio:<\/p>\n

    (1)Srebro bi postalo samo\u00a0 robom za trgovanje u civiliziranim zemljama, i tako bi bilo jeftinije od zlata, \u010diji bi standard (uspostavljen) rastao srazmjerno kako bi srebro opadalo u vrijednosti. To bi omogu\u0107ilo civiliziranim zemljama da kupe ono \u0161to \u017eele od pamuka, p\u0161enice, gume i drugih sirovina od neciviliziranih zemalja s krivotvorenim novcem, srebrom, i tako ih dobiti jeftinije \u2013 za pola cijene \u2013 dok sile\u0107i siroma\u0161nije pogane da plate za svu rasko\u0161, strojeve itd., kupljene od civiliziranih nacija, za duplu cijenu; zato \u0161to je poganski srebrni dolar bio demonetiziran i degradiran na polovicu dolara po zakonima njihove civilizirane bra\u0107e iz svijeta Kr\u0161\u0107anstva pod vodstvom “Shylocksa,\u201c ina\u010de poznatih kao financijeri. To kori\u0161tenje civiliziranih mozgova da se iskoristi pogane je opravdano kao \u201estrogi posao\u201c; ali je li to pravda, ili je to prijevara, sa bo\u017eanskog stanovi\u0161ta? To zasigurno nije raditi poganskom bli\u017enjem kao \u0161to bi htjeli da pogani rade njima.<\/p>\n

    D399<\/strong><\/p>\n

    (2)Premda to bude dopustilo svim civiliziranim nacijama da budu na istoj razini s Velikom Britanijom \u0161to se ti\u010de inozemne trgovine, ipak ona se je nadala da, imaju\u0107i vodstvo pred drugima, da \u0107e ona uvijek biti u stanju dr\u017eati najve\u0107i udio u stranoj trgovini.<\/p>\n

    Mi ne zanemarujemo zakon ponude i potra\u017enje \u0161to se ti\u010de p\u0161enice: mi priznajemo njegov domet, ali je pokazano da svijet jo\u0161 uvijek nema preobilnu snabdjevenost. Mi smo vidjeli, zaista, iz statistika Gosp. Lindbloma da ponuda p\u0161enice \u010dak ne dr\u017ei korak sa porastom svjetskog stanovni\u0161tva. Mi nadalje zapa\u017eamo, da dok je godina 1892 bila zapa\u017eena kao jedna koja je proizvela najve\u0107i urod p\u0161enice u povijesti svijeta, prosje\u010dna cijena p\u0161enice u New York Cityu za tu godinu bila je 90 centi po bu\u0161elu; i to sa manjim prinosom budu\u0107u su cijene stalno u padu, sve do umjetnog napretka unatrag nekoliko godina.<\/p>\n

    Nagli porast u cijenama mo\u017ee biti da je zbog izvjesnih fenomenalnih uvjeta koji prevladavaju \u0161irom svijeta. Usjevi p\u0161enice u Rusiji, republici Argentini, Austriji, Ma\u0111arskoj i drugim zemljama, mogu biti znatno ispod prosjeka, dok Indija, koja obi\u010dno ima ogromni vi\u0161ak p\u0161enice za izvoz, mo\u017ee imati glad koja poga\u0111a 35,000,000 od njenog stanovni\u0161tva, zahtijevaju\u0107i da Ameri\u010dka p\u0161enica pomogne nadoknaditi taj nedostatak. Takvo stanje stvari prija\u0161njih godina \u2013 \u010dak 1892, sa najve\u0107im usjevom kojeg je svijet ikada poznavao, stavio bi cijenu p\u0161enice na vjerojatno $1.30 po bu\u0161elu (jer vrijednost unce za srebro jo\u0161 je uvije bila 87 centi u zlatu 1892) dok pod uvjetima koji su prevladavali 1873 svjetska cijena p\u0161enice bi 1896 bila porasla za ono \u0161to je prodano za Indiju \u2013 oko \u00a0$1.90 po bu\u0161elu (srebro). Osim toga, u razmatranju ove teme, mi moramo zapaziti \u010dinjenicu da, dok je cijena p\u0161enice materijalno pala tijekom posljednjih trideset godina iz nekog razloga (za koji smo vidjeli da nije zbog prekomjerne proizvodnje), cijene nekih drugih artikala su pale relativno malo. Na primjer<\/p>\n

    D400<\/strong><\/p>\n

    usporedite godinu 1878 s godinom 1894 kao prosje\u010dne godine. Sljede\u0107i podatci predstavljaju prosje\u010dne CIJENEA za te godine u New York Cityu:<\/p>\n

    1878 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a01894<\/p>\n

    Ra\u017e, po bu\u0161elu ……………………… 0,65 $ $ 0,68<\/p>\n

    Zob, po bu\u0161elu …………………….. 0,33 0,37<\/p>\n

    Kukuruz, po bu\u0161elu …………………….. 0,52 0,51<\/p>\n

    Kentucky duhan, po kilogramu ………. 0,07 0,095<\/p>\n

    Svje\u017ea govedina, veleprodaja ………………… 0,0525 0,055<\/p>\n

    Svje\u017ea svinjetina, veleprodaja ………………… 0,0425 0,055<\/p>\n

    Sijeno, po toni ………………………… 7,25 8,50<\/p>\n

    Usporedite s time p\u0161enicu, pamuk i srebro, koji su bili posebno pogo\u0111eni, i pogo\u0111eni podjednako, i o\u010dito istim uzrokom \u2013 demonetizacijom srebra u tzv. Kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n

    1878 \u00a0\u00a01894<\/p>\n

    Pamuk, po kilogramu ……………………. 0,11 $ $ 0,07<\/p>\n

    P\u0161enica, po bu\u0161elu ……………………. 1,20 0,61<\/p>\n

    Srebro, po unci ……………………. 1,15 0,635<\/p>\n

    Me\u0111utim, netko sugerira, nije li demonetizacija srebra bila prisilna na nacije svijeta Kr\u0161\u0107anstva zakonom ponude i potra\u017enje? Nije li njegov pad u vrijednosti bio zbog toga \u0161to je postao previ\u0161e vrijedan, a ne zbog bilo kojeg plana da se unaprijedi vrijednost zlatnog novca?<\/p>\n

    Mi odgovaramo, ne; premda je prinos zlata i srebra kasnije bio velik, rast op\u0107eg poslovanja i stanovni\u0161tva je srazmjerno bio daleko ve\u0107i. Svo srebro i zlato svijeta skovano u novac, bilo bi posve nedovoljno za svjetsko poslovanje, i zahtijevalo bi biljege, \u010di\u0161\u0107enje ku\u0107nih certifikata, itd. Vjerovnik je taj koji se zanima da ima vlasni\u010dko zakonsko sredstvo pla\u0107anja, tako da bi uvijek mogao imati dobru potra\u017enju za njime, i biti u stanju posuditi ga za dobru kamatnu stopu i zahtijevati dvostruku<\/p>\n

    D401<\/strong><\/p>\n

    sigurnost. Godine 1896 svo zlato svijeta, skovano i neskovano, bilo je izra\u010dunato na manje od \u0161ezdeset stotina milijuna dolara ($6,000,000,000), dok su javni i privatni dugovi Sjedinjenih Dr\u017eava bili procijenjeni na vi\u0161e od tri puta od te sume. Rusija je godinama prije 1873 poku\u0161avala vratiti papirnati novac u srebrni standard, i kako nije mogla dobiti dovoljno srebra ona je jo\u0161 uvijek na papirnatoj osnovi. Mi spominjemo te stvari kako bi smo pokazali da je pad srebra bio smi\u0161ljen; da je bio uzrokovan, ne zakonom ponude i potra\u017enje (bio je vi\u0161e u potra\u017enji od zlata 1872, i donio je premiju nad zlatom), ali propisano.<\/p>\n

    No da li je mogu\u0107e da su predstavnici naroda iz svih nacija \u201etzv. Kr\u0161\u0107anstva\u201c u\u0161li u urotu protiv pogana i protiv svojih vlastitih poljoprivrednika? Ne: \u010dinjenice ne potvr\u0111uju takav zaklju\u010dak; nego umjesto toga pokazuju da je mo\u0107 novca (\u0161to \u0107emo mi nazvati “Shylock”) projektirala plan tako da zavede zakonodavce u pogledu o\u010dekivanih rezultata. Mi imamo svjedo\u010danstvo Princa Bismarcka, i mnogih Kongresmena iz SAD \u2013 a, u tom pogledu. Tako je, \u201eprijevarom,\u201c klin bio umetnut izme\u0111u dvije polovice svjetskog novca, s u\u010dinkom slabljenja vrijednosti srebra i udvostru\u010davanja vrijednosti zlata; i sada kada je uvidjelo u \u010demu je zlo, dr\u017eavnici ostaju zbunjeni do mjere puknu\u0107a, i shva\u0107aju da bi vra\u0107anje srebra na njegovo prija\u0161nje mjesto uzrokovalo pote\u0161ko\u0107e i gubitak klasi vjerovnika u odnosu na \u0161tetu i gubitak koje je ve\u0107 do\u017eivjela klasa du\u017enika sa smanjenjem vrijednosti srebra. Osim toga, budu\u0107i je “Shylock” stekao prednost toliko vrijednu (udvostru\u010denje vrijednosti svih svojih posjeda i prihoda), dopustio bi da dru\u0161tvo ode u gr\u010deve panike ili revolucije umjesto da izgubi stisak na financijsku krv \u010dovje\u010danstva. “Shylock” ima mo\u0107 da stavi na snagu svoje zahtjeve. On kontrolira brojnu klasu du\u017enika<\/p>\n

    D402<\/strong><\/p>\n

    koji su molitelji kod njegovih banaka: on kontrolira nacionalne vlade, i on kontrolira tisak, s kojim je javnost ohrabrena vjerovati u \u010dast i dobronamjernost “Shylocka\u201c i da se boji njegovog gnjeva i mo\u0107i. Osim toga, vrlo velika i utjecajna klasa pla\u0107enih du\u017enosnika i slu\u017ebenika i vje\u0161tih radnika nalazi da su njihovi interesi u skladu sa “Shylockovom\u201c politikom; a ako nisu njegovi prista\u0161e, oni su mlaki ili hladni u svom protivljenju njegovoj politici, i skloni su re\u0107i malo ili ni\u0161ta protiv nje.<\/p>\n

    Me\u0111u mnogim svjedo\u010danstvima \u0161to se ti\u010de prakticirane zablude i prijevare, sljede\u0107ih malo biti \u0107e dovoljno:<\/p>\n

    SENATOR THURMAN rekao je:<\/p>\n

    \u201eKad je zakon bio u tijeku u Senatu mi smo mislili da je to jednostavno bio\u00a0 zakon za reformu kovanja novca, reguliranja kovanica i rje\u0161avanje jedne stvari i druge, i nije bilo niti jednog \u010dovjeka u Senatu, Ja mislim, izuzev \u010dlana odbora iz kojeg je do\u0161ao zakon, koji su imali imalo pojma da je tu bilo imalo bacanja pogleda prema demonetizaciji. Zapisnik Kongresa, svezak 7, 2 dio, \u010cetrdeset i peti kongres, drugo zasjedanje, strana 1064.<\/p>\n

    SENATOR CONKLING u Senatu, 30 O\u017eujka, 1876, tijekom zapa\u017eanja Senatora Bogya na zakon (S. 263) kao Izmjena i Dopuna zakona u odnosu na Zakonsko Sredstvo Pla\u0107anja Srebrnim Nov\u010di\u0107em, iznena\u0111eno je upitao:<\/p>\n

    \u201eHo\u0107e li mi Senator dopustiti da postavim pitanje njemu ili nekom drugom Senatoru? Je li istina da sada po zakonu nema Ameri\u010dkog dolara? I, ako je tako, je li istina da je u\u010dinak tog zakona da napravi polu dolare i \u010detvrtinu dolara jedinim srebrnim nov\u010di\u0107em koji mo\u017ee biti kori\u0161ten kao zakonsko sredstvo pla\u0107anja?<\/p>\n

    SENATOR ALLISON je, 15 Velja\u010de, 1878, rekao:<\/p>\n

    \u201eMe\u0111utim kada se ispri\u010da tajna povijest tog zakona iz 1873, to \u0107e razotkriti \u010dinjenicu da je Dom Predstavnika namjeravao kovati i zlato i srebro, i namijenio mjesto oboma metalima sli\u010dno Francuskom modelu, umjesto na\u0161em, \u0161to je bila prava znanstvena pozicija u odnosu na<\/p>\n

    D403<\/strong><\/p>\n

    ovu temu 1873, ali da je prijedlog zakona kasnije bio krivotvoren.\u201c<\/p>\n

    \u010casni WILLIAM D. KELLEY, koji je bio zadu\u017een za prijedlog zakona, u govoru odr\u017eanom pred Domom Predstavnika, 9 O\u017eujka, 1878, je rekao:<\/p>\n

    \u201eU povezanosti sa zadu\u017eenjem kojega sam ja imao u vezi sa zagovaranjem prijedloga zakona koji je demonetizirao standardni srebrni dolar Ja ka\u017eem da, premda sam bio predsjedavaju\u0107i odbora za kovanje novca, Ja sam bio neupu\u0107en u \u010dinjenicu da to bude demonetiziralo srebrni dolar iz na\u0161eg sustava novca, za razliku od tih Senatora, Gospoda\u00a0 Blaine i Voorhees, koji su tada bili \u010dlanovi Doma, a svaki je od njih nekoliko dana od tada pitao drugoga: \u201eDa li zna\u0161 da je palo kad je zakon bio usvojen?\u201c \u201eNe,\u201c rekao je Gosp.Blainem, a ti?\u201c \u201eNe,\u201c rekao je Gosp. Voorhees,\u201c Ja mislim da nisu bila niti tri \u010dlana u domu koja su za to znala.\u201c<\/p>\n

    Nadalje, 10 Svibnja, 1879, Gosp. KELLEY je rekao:<\/p>\n

    \u201eSve \u0161to mogu re\u0107i je da je Odbor za kovanje novca, te\u017eina i mjera, koji je predlagao prvobitni zakon, bio vjeran i sposoban, i da su istra\u017eili pripreme pa\u017eljivo; da sam ja kao njihov organ to izvijestio; da je sadr\u017eavao pripremu i za standardni srebrni dolar i trgovinski dolar. Budu\u0107i da nikada nisam \u010duo poslije dugo vremena nakon njegovog stavljanja na snagu u zakon zamjene u Senatu o dijelu koji je ispustio standardni dolar, Ja priznajem da nisam znao ni\u0161ta o njegovoj povijesti; ali sam spreman re\u0107i da u svem zakonodavstvu ove zemlje ne postoji tajna jednaka demonetizaciji srebrnog dolara Sjedinjenih Dr\u017eava. Nisam nai\u0161ao na \u010dovjeka koji bi mogao re\u0107i kako se to dogodilo ili za\u0161to.\u201c<\/p>\n

    SENATOR BECK, u govoru pred Senatom, 10 Sije\u010dnja, 1878, je rekao:<\/p>\n

    \u201eTo (zakon o demonetizaciji srebra) nikada nije bilo shva\u0107eno niti od jednog od Domova Kongresa. Ja to ka\u017eem sa punim znanjem \u010dinjenica. Niti jedan novinski izvjestitelj \u2013 a oni su najoprezniji ljudi koje sam ikada vidio u dobivanju informacija \u2013nije otkrio da je to bilo u\u010dinjeno.\u201c<\/p>\n

    D404<\/strong><\/p>\n

    Da prostor dopu\u0161ta mi bi citirali sli\u010dan sna\u017ean jezik od mnogih drugih. Sam naziv prijedloga zakona dovodio je u zabludu: bio je nazvan: \u201eAkt Revizije Zakona u odnosu na Kovnice, Probne Slu\u017ebenike i Kovanice Sjedinjenih Dr\u017eava\u201c; i demonetizacija srebra je bila skrivena sa (1) pripremom poglavlja 14, da zlatni dolar treba od tada biti \u201ejedinica vrijednosti\u201c; i (2) poglavljem 15, koje definira i odre\u0111uje srebrne kovanice, ali u potpunosti izostavlja spominjanje \u201estandarda\u201c srebrnog dolara. Akt od 22 Lipnja, 1874, dovr\u0161io je ubijanje \u201estandarda\u201c srebrnog dolara ne imenuju\u0107i ga toliko, jednostavno omogu\u0107uju\u0107i da nijedna druga kovanica izuzev onih spomenutih u Aktu iz 1873 bi trebali biti kovani. I Predsjednik U. S. Grant, \u010diji je potpis u\u010dinio akt zakonom, re\u010deno je, da nije znao o njegovom karakteru, i tako je objavio \u010detiri godine kasnije, kada je u\u010dinak postao toliko jasnim. Zaista, nekolicina osim domi\u0161ljatih \u201efinancijera\u201c nije zapazila kovanicu, kako dr\u017eava jo\u0161 nije bila ponovno preuzela pla\u0107anja u kovanicama i za to se je pretpostavljalo da treba biti koristan korak u tom smjeru.<\/p>\n

    Gosp. MURAT HALSTEAD, urednik \u010dasopisa the Cincinnati Commercial Gazette, bio je jedan od sposobnih ljudi svog vremena. Sljede\u0107e od njegovog pera pod datumom 24 Listopada, 1877, citirano je iz \u00a0the New York Journal:<\/p>\n

    \u201eTo, Britanska Zlatna Politika, bila je djelo jedino stru\u010dnjaka. Utaja je bila neophodna za uspjeh u tome, i vjerojatno zbog toga \u0161to nov\u010di\u0107 nije bio u opticaju, i, budu\u0107i van pogleda javnosti, moglo ga se mijenjati bez privla\u010denja pozornosti. Monemetalni sustav velikog vjerovnika dr\u017eave bio je tako nametnut na velikog du\u017enika dr\u017eavu bez rasprave.\u201c<\/p>\n

    Sljede\u0107e se rije\u010di javno pripisuju pokojnom Col. R. G. INGERSOLLU:<\/p>\n

    \u201eJa tra\u017eim demonetizaciju srebra. Srebro je bilo demonetizirano prijevarom. Bio je to namet na svakog \u010dovjeka koji mo\u017ee platiti, prijevara svakog iskrenog du\u017enika u Sjedinjenim<\/p>\n

    D405<\/strong><\/p>\n

    Dr\u017eavama. To ubija radnu snagu. To je bilo u\u010dinjeno u interesu \u0161krtosti i pohlepe, i treba biti poni\u0161teno od po\u0161tenih ljudi.\u201c<\/p>\n

    U\u010dinak bi bio ono \u0161to je bilo prore\u010deno od brojnih dr\u017eavnika na podovima Kongresa \u010dim je prava situacija bila shva\u0107ena \u2013 od 1877 do 1880. Neki su bili slijepi na taj problem, i neki su bili uti\u0161ani vlastitim interesima, i neki su se oslanjali na savjet \u201efinancijera,\u201c ali drugi su govorili hrabro protiv nepravde.<\/p>\n

    Pokojni \u010casni \u00a0JAMES G. BLAINE rekao je u govoru pred Senatom Sjedinjenih Dr\u017eava (1880):<\/p>\n

    \u201eJa vjerujem da \u0107e borba koja se sada vodi u ovoj zemlji i u drugim zemljama za jedan zlatni standard, bude li uspje\u0161na, rezultirati sa \u0161iroko ra\u0161irenom katastrofom u i po \u010ditavom trgova\u010dkom svijetu. Uni\u0161tenje srebra kao novca, i uspostava zlata kao jedine jedinice vrijednosti, mora imati poguban utjecaj na sve oblike imovine, izuzev onih ulaganja koja daju fiksni povrat u novcu. Tima bi se enormno pove\u0107ala vrijednost, te bi dobila nesrazmjernu i nepravednu prednost nad svakom drugom vrstom imovine. Ako, kao \u0161to najpouzdanije statistike potvr\u0111uju, postoji gotovo $7,000,000,000 kovanica ili poluga u svijetu, vrlo podjednako podijeljenih izme\u0111u zlata i srebra, nemogu\u0107e je precrtati srebro iz postojanja kao novac bez rezultata koji \u0107e se pokazati uznemiravaju\u0107ima za milijune, i gotovo pogubnima desecima tisu\u0107a. Ja vjerujem da zlatna i srebrna kovanica ima biti novac ustava; zaista, novac Ameri\u010dkog naroda prije nego ustava, kojeg je veliki organski zakon prepoznao kao posve neovisan od njegovog vlastitog postojanja. Nikakva ovlast nije bila prene\u0161ena na Kongres da objavi da ijedan metal ne bi trebao biti novac; Kongres, stoga, po mom sudu, nema mo\u0107 da demonetizira ijedno. Ako je, prema tome, srebro bilo demonetizirano, ja sam sklon ka njegovom ponovnom stavljanju u opticaj. Ako je njegovo kovanje bilo zabranjeno, Ja sam sklon zapovjediti da se to ponovno pokrene. Sklon sam tome da ga se pro\u0161iri.\u201c<\/p>\n

    Pokojni SENATOR VANCE rekao je kasnije:<\/p>\n

    \u201eMo\u0107 novca i njegovih saveznika po cijelom svijetu u\u0161la je u tu urotu da po\u010dini najve\u0107i<\/p>\n

    D406<\/strong><\/p>\n

    zlo\u010din ovog ili bilo kojeg doba, da svrgne jednu polovicu svjetskog novca i na taj na\u010din udvostru\u010di svoje vlastito bogatstvo pove\u0107anjem vrijednosti druge polovice koja je u njegovim rukama. Mjenja\u010di novca zaga\u0111uju hram na\u0161ih sloboda.\u201c<\/p>\n

    Vlada\u00a0 Sjedinjenih Dr\u017eava poslala je slu\u017ebene dopise svojim predstavnicima u stranim zemljama, zahtijevaju\u0107i izvje\u0161taje o nov\u010danim poslovima. Izvje\u0161taj Gosp. Curria, Ministra u Belgiji, na\u0161iroko objavljen, izvanredan je prikaz, u skladu sa iskustvima naroda Sjedinjenih Dr\u017eava. On navodi sljede\u0107i odgovor na njegova pitanja koja mu je postavio \u010casni \u00a0Alfonse Allard, Belgijski Direktor Financija:<\/p>\n

    \u201eKriza od 1873, koja se sastoji od pada svih cijena, postoji konstantno, niti izgleda mogu\u0107im zaustaviti njen napredak. Taj pad cijena, koji se odra\u017eava na pla\u0107e, sada evoluira u dru\u0161tvenu i industrijsku krizu.<\/p>\n

    \u201eVi me pitate za\u0161to smo se mi 1873 vratili na sistem valute novca od samo jedne kovine, dodu\u0161e hramaju\u0107i. Ne mogu zamisliti nijedan drugi razlog, osim da je to bilo kako bi se ugodilo izvjesnoj klasi financijera koji su iz toga profitirali \u2013 klase koja u to vrijeme bila podr\u017eavana i obranjena izmi\u0161ljenim teorijama od strane nekih politi\u010dkih ekonomista, osobito \u010dlanova Francuskog Instituta.<\/p>\n

    \u201eVi pitate koji su utjecaj te monetarne mjere imale na Belgijsku industriju i pla\u0107e? Novac, koji je ve\u0107 ionako bio rijedak 1873, postao je jo\u0161 rje\u0111i, i dogodio se taj predskazani pad cijena. Prosje\u010dni pad cijena svih proizvoda rada je 50% od 1873 \u2013 taj od \u017eitarica vi\u0161e od 65%. Industrija vi\u0161e nije unosna, poljoprivreda je uni\u0161tena, i svatko bu\u010dno tra\u017ei za\u0161titu kroz du\u017enosti, dok na\u0161i uni\u0161teni gra\u0111ani razmi\u0161ljaju o ratu. Takvo je \u017ealosno stanje Evrope.<\/p>\n

    U pismu Nacionalnoj Republikanskoj ligi (11 Lipnja, 1891), Senator J. D. CAMERON je rekao:<\/p>\n

    \u201eJedinstveni zlatni standard \u010dini nam se da prouzro\u010duje propast s nasiljem kojemu se nitko ne mo\u017ee stati na kraj. Ako se taj utjecaj nastavi u budu\u0107nosti po stopi njegovog utjecaja tijekom<\/p>\n

    D407<\/strong><\/p>\n

    dvadeset godina od kada je zlatni standard zauzeo svijet, neka generacija, ne toliko udaljena, vidjet \u0107e na \u0161irokom Ameri\u010dkom kontinentu samo pola tuceta obraslih gradova koji \u010duvaju masu kapitala i posu\u0111uju ga populaciji zavisnih radnika na tro\u0161ak njihovih uzgojenih usjeva i nedovr\u0161enog djela. Takvi su prizori bili dovoljno uobi\u010dajeni u svjetskoj povijesti, ali mi se svi bunimo protiv njih. Bogati i siroma\u0161ni podjednako, Republikanci, Demokrati, Populisti; radna snaga i kapitalisti; crkve i fakulteti \u2013 svi podjednako, i svi u dobroj \u010dvrstoj vjeri, uzmi\u010du\u0107i od budu\u0107nosti kao \u0161to je ta.\u201c<\/p>\n

    Engleski financijeri jako dobro znaju za\u0161to poljoprivrednici svijeta, i posebno poljoprivrednici Sjedinjenih Dr\u017eava\u00a0 i Kanade, koji izvoze p\u0161enicu, pate; i oni ponekada priznaju da je to njihova sebi\u010dnost. Na primjer, mi citiramo sa stupaca uvodnika Financial News (London),30 Travanj, 1894, kako slijedi:<\/p>\n

    \u201eMi imamo \u010deste diplomatske razlike sa Sjedinjenim Dr\u017eavama; ali, kao pravilo, s tim je rijetko povezan bilo kakav osje\u0107aj neprijateljstva izme\u0111u naroda dvaju zemalja, i pre\u0111e se preko sva\u0111e i zaboravi. Me\u0111utim mi sada ohrabrujemo rast osje\u0107aja da, je po pitanju koje poga\u0111a blagostanje milijuna pojedina\u010dnih\u00a0 Amerikanaca, ova zemlja sklona njegovati gledi\u0161ta neprijateljska Sjedinjenim Dr\u017eavama. Mi znamo, naravno, da neljubaznost nije slu\u010dajna, i da je na\u0161a monetarna politika kontrolirana iz \u010disto sebi\u010dnih razloga \u2013 toliko \u010disto sebi\u010dnima da nam ne smeta gledati kako Indija pati zbog na\u0161ih postupaka mnogo vi\u0161e od Amerike\u2026<\/p>\n

    \u201eSenator Cameron isti\u010de jednostavni moral kada primje\u0107uje da ako bi se Sjedinjene Dr\u017eave usudile odrezati od Evrope i pre\u0161le izravno na srebro, onda bi imali svu Ameriku i Aziju na svojim le\u0111ima i zapovijedali bi tr\u017ei\u0161tima obaju kontinenata. \u201eBarijera zlata bila bi mnogo kobnija od bilo koje barijere carinske ku\u0107e. Veza srebra bila bi sna\u017enija od bilo koje veze slobodne trgovine.\u201c Nema sumnje u to, da ako bi Sjedinjene Dr\u017eave usvojile srebrnu bazu sutra, Britansko<\/p>\n

    D408 <\/strong><\/p>\n

    bi tr\u017ei\u0161te bilo uni\u0161teno unutar godine dana. Svaka Ameri\u010dka industrija bila bi za\u0161ti\u0107ena, ne samo kod ku\u0107e, nego na svakom drugom tr\u017ei\u0161tu. Naravno, Sjedinjene bi Dr\u017eave trpjele do odre\u0111ene mjere u smislu pla\u0107anja svojih obaveza u inozemstvu u zlatu; ali gubitak razmjene pod tom glavnicom bila\u00a0 bi samo kap u vedru u usporedbi sa koristima koje bi po\u017enjeli sa tr\u017ei\u0161ta Ju\u017ene Amerike i Azije, da ne spominjemo Evropu. \u010cudo je da Sjedinjene Dr\u017eave ve\u0107 odavno nisu iskoristile priliku, ali da nije vjerovanja da je put Engleske nu\u017eno put komercijalnog uspjeha i napretka, nedvojbeno\u00a0 bi se to ve\u0107 davno desilo. Sada se Amerikanci bude s obzirom na \u010dinjenicu da \u201eonoliko dugo dok oni su\u017eavaju svoju ambiciju da postanu ve\u0107om Engleskom,\u201c oni nas ne mogu pobijediti. Bio je to djeli\u0107 dobre sre\u0107e za nas da se nikada prije nije bilo dogodilo Amerikancima da nas izbace sa svjetskih tr\u017ei\u0161ta idu\u0107i na srebrnu osnovu, i to bi nam moglo slu\u017eiti kao pravo da ako, razdra\u017eeni prezrivom ravnodu\u0161no\u0161\u0107u na\u0161e vlade s obzirom na te\u017einu srebrnog problema, Amerikanci uzvrate zamrzavanjem zlata. To lako mo\u017ee biti u\u010dinjeno\u2026Nije bilo u nedostatku, u posljednje vrijeme, pokazatelja rastu\u0107e iritacije s ovom zemljom zbog njenog stava sebi\u010dnog \u010dovjeka prema pitanju (srebrnom pitanju) koje gr\u010di dva kontinenta, i ozbiljno ugro\u017eava budu\u0107nost siroma\u0161nijih dr\u017eava u Evropi.\u201c<\/p>\n

    Da je povik farmera, ta pla\u0107a za trud bila zadr\u017eana prijevarom, je op\u0107enito za sve zemlje zlatnog standarda \u2013 za sav svijet Kr\u0161\u0107anstva \u2013 mi citiramo kako slijedi:<\/p>\n

    Pod datumom 22 Rujna, 1896, the New York World objavio je podu\u017eu kabelsku poruku, potpisanu od vode\u0107ih poljoprivrednika Evrope, koji su se sastali na Me\u0111unarodnom Kongresu Poljoprivrednika, u Budimpe\u0161ti, Ma\u0111arska, koja je bila upu\u0107ena tada\u0161njem Predsjedni\u010dkom kandidatu W. J. Bryanu. Re\u010deno je:<\/p>\n

    \u201eMi vam \u017eelimo uspjeh u va\u0161oj borbi protiv dominacije klase vjerovnika, koja je tijekom pro\u0161lih dvadeset i tri godine osigurala i u Evropi i u Americi, monetarne propise koji su destruktivni za napredak va\u0161ih poljoprivrednika i drugih\u2026Mi vjerujemo da \u0107e, u nedostatku takve obnove (srebra u<\/p>\n

    D409<\/strong><\/p>\n

    nov\u010dane povlastice) zlatna premija po svoj Aziji i Ju\u017enoj Americi nastaviti li\u0161avati poljoprivrednika (Amerike i Evrope) svih pla\u0107a za njegov rad, i da va\u0161 izbor mo\u017ee sprije\u010diti ozbiljne agrarne i dru\u0161tvene probleme u Evropi koji su sada u tijeku.\u201c<\/p>\n

    The New York World, pod datumom 24 Rujna, 1896, objavio je sljede\u0107e rije\u010di Princa Bismarcka Herr von Kardorfu, vo\u0111i Slobodne Konzervativne Partije u Njema\u010dkom Reichstagu:<\/p>\n

    \u201ePrestar sam da idem u \u0161kolu zbog pitanja valute, ali Ja prepoznajem da, premda sam postupio 1873 po onom \u0161to sam smatrao najboljim savjetom, moj je postupak bio previ\u0161e nagal s obzirom na rezultate koji su uslijedili.<\/p>\n

    \u201eKlasa kojoj ne mo\u017eemo dopustiti da se udalji je klasa poljoprivrednika. Ako su oni uvjereni, i zasiguravaju vama da su uvjereni, ta poljoprivredna depresija je naro\u010dita tim monetarnim promjenama, na\u0161a vlada mora preispitati svoju poziciju.\u201c<\/p>\n

    Sada\u0161nja krajnja depresija srebra, i sve robe koja je prodana na srebrnoj osnovi, do\u0161la je veoma postupno \u2013 iz dva razloga. (1) Bilo je potrebno vrijeme i manipulacija za depresiju srebra, roba je u jo\u0161 ve\u0107oj potra\u017enji za vi\u0161e od polovice svjetskog stanovni\u0161tva. (2) Vlasnici rudnika srebra i drugi izravno zainteresirani, zajedno s dr\u017eavnicima koji su predvidjeli dolaze\u0107e zlo, pritisnuli su sa svojim argumentima toliko sna\u017eno na Kongres Sjedinjenih Dr\u017eava da su pribjegli sredstvima, kao \u0161to su Zakon o Remonetizaciji iz 1878, i Zakonu o Kupnji Srebra iz 1890. Me\u0111utim sredstva su se pokazala neprakti\u010dnima. Srebro mora biti ili novac sa punom, jednakom mo\u0107i kao i zlato kao zakonsko sredstvo pla\u0107anja, ili ga se ina\u010de treba smatrati robom poput dijamanata, p\u0161enice, itd., i biti podlo\u017ean oscilacijama ve\u0107 po ponudi i potra\u017enji; i kada je 1893 posljednje od tih sredstava bilo ukinuto, srebro je odjednom palo na polovicu cijene zlata, i sva su se zla njegove demonetizacije osjetila u potpunosti 1895, osim \u0161to posljedi\u010dna panika mo\u017ee biti dalekose\u017enija, naprednija i trajnija.<\/p>\n

    D410<\/strong><\/p>\n

    Ovdje su dakle \u010dinjenice:<\/p>\n

    (1)\u017deteoci svjetovnih \u017eetvi, poljoprivrednici \u201eSvijeta Kr\u0161\u0107anstva,\u201c su u tjeskobi, bez obzira na suvremene strojeve, i vi\u010du glasno sugra\u0111anima i zakonodavcima za olak\u0161anje. (Ti su vapaji privremeno zaustavljeni porastom cijene p\u0161enice, a \u0161to je vjerojatno prouzro\u010deno izvjesnim nesta\u0161icama u jugoisto\u010dnoj Evropi, u Rusiji, Australiji i Argentini; me\u0111utim \u010dim se ti uvjeti promjene, i cijeli svijet bude imao svoje prosje\u010dne usjeve, cijena p\u0161enice mogla bi slijediti cijenu srebra dolje od 43 centi \u2013 osim okolnosti koje interveniraju da promjene uvjete \u2013 i vapaji \u017eetelaca odzvanjat \u0107e u jo\u0161 ve\u0107em o\u010daju nego ikada.)<\/p>\n

    (2)Zakonodavci shva\u0107aju pote\u0161ko\u0107u i kako je do nje do\u0161lo, i objavljuju da je to do\u0161lo prijevarom, varkama financijera, doktora \u2013 novca.<\/p>\n

    (3)Zakonodavci koji uvi\u0111aju da bi to moglo ko\u0161tati paniku, i vjerojatno revoluciju, da se ispravi nastale nepovoljne uvjete zaklju\u010duju da kao \u0161to bolest ne mo\u017ee biti gora od takvog lijeka, oni \u010dine najbolje da ne u\u010dine ni\u0161ta tako radikalno. Stoga srebro nikada ne\u0107e biti obnovljeno \u2013 remonetizirano 16 na 1.<\/p>\n

    (4)Priznato je na svim stranama da ta \u201eprijevara\u201c ne samo da melje i obeshrabruje poljoprivrednike, nego i da tako\u0111er gnjevi i ogor\u010duje tu do sada najve\u0107i konzervativni element dru\u0161tva.<\/p>\n

    (5)Svi misaoni ljudi svijeta su se slo\u017eili da su radne i mehani\u010dke klase svijeta Kr\u0161\u0107anstva zrele za revoluciju koja bi trebala pomesti sada\u0161nje dru\u0161tvene institucije sa metlom uni\u0161tenja, i ako se, ogromni i do sada konzervativni poljoprivredni element pridru\u017ei redovima nezadovoljnih i revolucionara, kombinacija \u0107e biti neodoljiva.<\/p>\n

    (6)Dokazi na svakoj strani su da \u0107e samo nekoliko godina biti dovoljno da do\u0111e do takvog ustanka.<\/p>\n

    D411<\/strong><\/p>\n

    Tko \u0107e god usporediti sve te \u010dinjenice sa Jakovljevim proro\u010danstvom mora biti impresioniran s njegovim to\u010dnim ispunjenjem, to\u010dku po to\u010dku, i trebao bi to shvatiti kao daljnje neupitno svjedo\u010danstvo bo\u017eanskog predznanja na\u0161eg vremena i njegovih zbivanja, kao priprema za veliko vrijeme nevolje koje ima pripremiti uzvi\u0161enu cestu za Emanuela i njegovu slavnu vladavinu mira na zemlji i dobre volje prema ljudima.<\/p>\n

    Pro\u010ditajmo ponovno Jakovljevo proro\u010danstvo (5:1-9):<\/p>\n

    \u201eDe sada, bogata\u0161i, propla\u010dite i zakukajte zbog nevolja koje \u0107e vas zadesiti! Bogatstvo vam istrunu, haljine va\u0161e postado\u0161e hrana moljcima, zlato vam i srebro zar\u0111a i r\u0111a \u0107e njihova biti svjedo\u010danstvo protiv vas te \u0107e kao vatra izjesti tijela va\u0161a! Zgrnuste blago u posljednje dane! Evo: pla\u0107a kosaca va\u0161ih njiva – koju im uskratiste – vi\u010de i vapaji \u017eetelaca doprije\u0161e do u\u0161iju Gospoda nad Vojskama. Rasko\u0161no ste na zemlji i razvratno \u017eivjeli, utoviste srca svoja za dan [svog]klanja! Osudiste[va\u0161a klasa] i ubiste[va\u0161a klasa] pravednika[Krista]: on vam se ne suprotstavlja![Mo\u017ee li biti da je Gospodin \u017eelio da zapazimo da su \u017didovski bankari i financijeri, vi\u0161e nego drugi, istaknuti u toj prijevari uskra\u0107uju\u0107i pla\u0107e \u017eetelaca? I ne postoji li poseban zna\u010daj u rije\u010dima, \u201eI ubiste[vi] pravednika?\u201c]<\/p>\n

    Strpite se dakle, bra\u0107o, do Dolaska[prisutnosti] Gospodnjega[koji \u0107e postaviti stvari pravedno podi\u017eu\u0107i onoga tko je siroma\u0161an i onoga koji nema pomo\u0107nika, i osve\u0107uju\u0107i se na svim zlikovcima] ! Evo: ratar i\u0161\u010dekuje dragocjeni urod zemlje, strpljiv je s njime dok ne dobije ki\u0161u ranu i kasnu. Strpite se i vi, o\u010dvrsnite srca jer se Dolazak[prisutnost] Gospodnji pribli\u017eio! Ne tu\u017eite se jedni na druge da ne budete osu\u0111eni[tako\u0111er]! Evo: sudac stoji pred vratima!\u201c<\/p>\n

    D412<\/strong><\/p>\n

    Vladavina Jednakosti<\/strong><\/p>\n

    \u201ePozdravljajmo Gospodinovog Pomazanika,<\/p>\n

    Jehovinog blagoslovljenog Sina!<\/p>\n

    Pozdrav, u vrijeme odre\u0111eno,<\/p>\n

    Njegova vladavina na zemlji je po\u010dela!<\/p>\n

    On dolazi da okon\u010da tla\u010denje,<\/p>\n

    Da oslobodi zarobljenike,<\/p>\n

    Da oduzme prijestup,<\/p>\n

    I vlada u jednakosti.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \u201eOn dolazi s poja\u010danom brzinom<\/p>\n

    Onima koji trpe nepravdu;<\/p>\n

    Da pomogne siroma\u0161nima i potrebitima,<\/p>\n

    I da zapovijedi slabima da budu jaki;<\/p>\n

    Da im da pjesme umjesto uzdisanja,<\/p>\n

    Da njihovu tamu pretvori u svjetlost,<\/p>\n

    \u010cije su du\u0161e, osu\u0111ene i umiru\u0107e,<\/p>\n

    Bile dragocjene u njegovim o\u010dima.<\/p>\n

     <\/p>\n

    \u201eNjemu neka je hvala neprekidna<\/p>\n

    I svakodnevni se zavjeti uzdi\u017eu;<\/p>\n

    Njegovo kraljevstvo, koje i dalje raste,<\/p>\n

    Biti \u0107e bez kraja:<\/p>\n

    Plima vremena nikada ne\u0107e<\/p>\n

    Ukloniti Njegov savez;<\/p>\n

    Ne, on \u0107e stajati zauvijek,<\/p>\n

    Zalog da Bog je ljubav.\u201c<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    VAPAJI \u017dETELACA Konzervativni elementi Dru\u0161tva \u2013 Seljaci, Farmeri \u2013 Novi Uvjeti u Svijetu Kr\u0161\u0107anstva \u2013 Agrarna Agitacija \u2013 Njezini Uzroci \u2013 Zlatni i Srebrni Standardi su \u010cimbenici \u2013 Ispunjenje Biblijskog Predvi\u0111anja \u2013 Stvari koje su povezane sa Bitkom Velikog Dana. … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":10,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-11196","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11196"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11853,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11196\/revisions\/11853"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}