{"id":11711,"date":"2018-05-11T21:03:21","date_gmt":"2018-05-11T19:03:21","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=11711"},"modified":"2018-07-08T23:30:49","modified_gmt":"2018-07-08T21:30:49","slug":"10-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/10-studija\/","title":{"rendered":"10. STUDIJA"},"content":{"rendered":"<h1><strong>PREDLO\u017dENI LIJEKOVI \u2013 DRU\u0160TVENI I FINANCIJSKI<\/strong><\/h1>\n<p>Zabrana i pravo glasa \u017dena \u2013 Besplatno Srebro i Za\u0161titni Porez \u2013 \u201eKomunizam\u201c \u2013 \u201eI sve im bija\u0161e zajedni\u010dko\u201c \u2013 \u201eAnarhizam\u201c \u2013 \u201eSocijalizam\u201c ili \u201eKolektivizam\u201c \u2013 Babitt o Dru\u0161tvenom Podizanju \u2013 Herbert Spencer o Socijalizmu \u2013 Primjeri dvaju Socijalisti\u010dkih Zajednica \u2013 \u201eNacionalizam\u201c \u2013 Op\u0107e Mehani\u010dko Obrazovanje kao Rje\u0161enje \u2013 Rje\u0161enje \u201eJedinstvenog Poreza\u201c \u2013 Odgovor Henrya Georga Papi Leu XIII o Radnoj Snazi \u2013 Dr. Lyman Abott o Situaciji \u2013 Prijedlozi M. E. Bishopa \u2013 Daljnje Nade i Strahovi \u2013 Jedina Nada \u2013 \u201eTa bla\u017eena nada\u201c \u2013 Ispravan Stav za Bo\u017eji Narod Koji Vidi Sve To \u2013 U Svijetu ali ne i dio Njega<\/p>\n<p><em>\u201eZar u Gileadu nema balzama? Nema li ondje lije\u010dnika? Ta za\u0161to ne dolazi ozdravljenje k\u0107eri naroda mojega?&#8230; Lije\u010dili smo Babilon, al` se ne izlije\u010di. Pustimo ga, vratimo se svaki u svoj kraj! Jer do neba dopire njegova osuda i di\u017ee se pod oblake.\u201c <strong>Jer. 8:22; 51:7-9<\/strong><\/em><\/p>\n<p>BILA SU zagovarana RAZLI\u010cITA rje\u0161enja kao \u201elijek za sve\u201c za olak\u0161anje uzdi\u0161u\u0107eg stvorenja u njegovom sada\u0161njem, dodu\u0161e ozbiljnom, stanju; i svi koji suosje\u0107aju sa pate\u0107im politi\u010dkim tijelom moraju tako\u0111er suosje\u0107ati sa nastojanjima njegovih razli\u010ditih lije\u010dnika, koji su, budu\u0107i su dijagnosticirali slu\u010daj, posve zabrinuti da pacijent treba probati njihove recepte. Nastojanje da se prona\u0111e lijek i da ga se primjeni je zasigurno pohvalno, i ima cijenjenje sveg dobrog naroda. Me\u0111utim, trijezna prosudba, prosvjetljena Bo\u017ejom Rije\u010di, govori nam da nijedno od predlo\u017eenih rje\u0161enja ne\u0107e izlije\u010diti bolest. Biti \u0107e potrebna prisutnost i slu\u017ebe Velikog Lije\u010dnika s njegovim rje\u0161enjima \u2013 lijekovi, ulo\u0161ci, zavoji, lu\u0111a\u010dke ko\u0161ulje i lancete; i ni\u0161ta manje od njihove u\u010dinkovite i trajne uporabe ne\u0107e utjecati na lije\u010denje bolesti ljudske izopa\u010denosti i sebi\u010dnosti. Ali mi \u0107emo kratko razmotriti recepte drugih lije\u010dnika, da mo\u017eemo zapaziti kako su neki od njih sli\u010dni mudrosti Bo\u017ejoj no ipak kako su jako daleko od toga \u2013 ne zbog polemike, nego da svi mogu jo\u0161 jasnije vidjeti jedan i jedini pravac od kojeg se mo\u017ee o\u010dekivati pomo\u0107.<\/p>\n<p><strong>Zabrana i Pravo Glasa \u017dena kao Lijekovi <\/strong><\/p>\n<p>Ova dva lijeka su obi\u010dno slo\u017eena zajedno, budu\u0107i je bilo priznato da zabrana nikada ne mo\u017ee narediti podr\u0161ku ve\u0107ine ukoliko \u017eene nemaju pravo glasa \u2013 a i tada dvojbeno. Zastupnici ovog lijeka pokazuju statistiku da doka\u017eu kako je mnogo nevolje i siroma\u0161tva u Kr\u0161\u0107anskom svijetu zbog prometa alkohola, i oni misle da ako se to ukine da \u0107e mir i obilje biti pravilo a ne izuzetak.<\/p>\n<p>Mi iskreno suosje\u0107amo sa dosta toga \u0161to se tvrdi po tom pitanju: pijanstvo je zasigurno jedan od naj\u0161kodljivijih plodova civilizacije; isto tako brzo se \u0161iri, na polucivilizirane i barbare. Mi bi smo se radovali vidjeti to ukinuto sada i zauvijek. Mi smo spremni potvrditi, tako\u0111er, da bi njegovo ukidanje rije\u0161ilo puno siroma\u0161tva dana\u0161njice, i da su s njime stotine milijuna bogatstva godi\u0161nje daleko gore od izgubljenog. Me\u0111utim to nije lijek za izlje\u010denje od zala koja proizlaze iz sada\u0161njih, sebi\u010dnih dru\u0161tvenih uvjeta, i da se suo\u010di i parira mljeve\u0107em pritisku \u201eZakona Ponude i Potra\u017enje,\u201c koji \u0107e napredovati neuomoljivije no ikad, istiskuju\u0107i \u017eivotnu krv iz masa.<\/p>\n<p>Tko, zaista, trati milijune novca potro\u0161enog godi\u0161nje na alkoholna pi\u0107a? \u2013 veoma siroma\u0161ni? Ne, nipo\u0161to; bogati! Bogati posebno, i kao drugo srednja klasa. Ako bi promet pi\u0107a bio ukinut sutra, daleko od toga da bi to olak\u0161alo financijski pritisak, na vrlo siroma\u0161ne, imalo bi to obrnuti u\u010dinak. Tisu\u0107e farmera koji sada podi\u017eu milijune bu\u0161ela je\u010dma i ra\u017ei i gro\u017e\u0111a i hmelja kori\u0161tenih u proizvodnji pi\u0107a trebali bi kultivirati druge usjeve, i tako bi zauzvrat potisnuli tvorni\u010dke cijene farmi op\u0107enito. Ogromna vojska od desetaka tisu\u0107a alkoholi\u010dara, ba\u010dvara, staklara, transportnih radnika, \u010duvara salona i barmena, sada zaposlenih u tom prometu i kroz njega, bili bi prisiljeni na\u0107i drugo zaposlenje i tako bi dodatno potisnuli tr\u017ei\u0161te rada, a time i ljestvicu dnevne nadnice. Milijuni na milijune kapitala koji je sada ulo\u017een u taj promet u\u0161ao bi u drugi pravac i prisilio poslovno nadmetanje.<\/p>\n<p>Sve nas to ne bi trebalo odvratiti od \u017eelje za uklanjanjem prokletstva, ako bi bilo mogu\u0107e zadobiti ve\u0107inu da pristane na to. Me\u0111utim ve\u0107ina nikada ne\u0107e biti prona\u0111ena (osim na izuzetnim mjestima). Ve\u0107ina je sastavljena od robova te \u017eelje i onih koji su zainteresirani za nju financijski, izravno ili neizravno. Zabrana ne\u0107e biti uspostavljena sve dok ne bude uspostavljeno Bo\u017eje Kraljevstvo. Mi ovdje samo ukazujemo na to da uklanjanje tog prokletstva, \u010dak i ako bi to bilo mogu\u0107e, ne bi izlije\u010dilo sada\u0161nju dru\u0161tveno \u2013 financijsku bolest.<\/p>\n<p><strong>Lijekovi Besplatnog Srebra i Za\u0161titnog Poreza<\/strong><\/p>\n<p>Mi spremno priznajemo da je demonetizacija srebra od Kr\u0161\u0107anskog svijeta bio majstorski udarac sebi\u010dne politike od strane pozajmljiva\u010da novca da smanje opseg standardnog novca i tako pove\u0107aju vrijednost svojih zajmova; dopustiti odr\u017eavanje visokih kamatnih stopa na takve dugove zbog ograni\u010denja zakonskog novca, dok sve druge poslovne investicije, isto tako kao i radna snaga, trpe obaranje cijena kao rezultat pove\u0107anja ponude i nadmetanja. Mnogi bankari i pozajmljiva\u010di novca su \u201epo\u0161teni\u201c ljudi prema pravnom standardu po\u0161tenja; ali, ajme! standard nekih je prenizak. On ka\u017ee, mi bankari i pozajmljiva\u010di novca gledajmo na svoje interese, a neka farmeri, manje pametni gledaju na sebe. Prevarimo siroma\u0161nije i manje pametne nazivaju\u0107i zlato \u201epo\u0161tenim novcem\u201c i srebro \u201enepo\u0161tenim novcem.\u201c Mnogi od siroma\u0161nih \u017eele biti po\u0161teni, i tako mogu biti zapla\u0161eni i nagovoreni da podr\u017eavaju na\u0161e planove, \u0161to \u0107e, me\u0111utim, i\u0107i te\u017ee sa \u201e\u017eeteocima.\u201c Pod utjecajem na\u0161eg govora o \u201epo\u0161tenom novcu,\u201c i na\u0161eg presti\u017ea kao \u010dasnih ljudi, na\u0161eg polo\u017eaja kao financijera i bogatih ljudi, oni \u0107e zaklju\u010diti da bilo koje gledi\u0161te suprotno na\u0161emu mora biti pogre\u0161no; oni \u0107e zaboraviti da je srebrni novac bio standard svijeta od najranije povijesti, i da je zlato, poput dragog kamenja, prije bilo roba, dok nije bilo dodano srebru da zadovolji rastu\u0107i zahtjev za novcem dovoljnim za vr\u0161enje svjetskog biznisa. Kako kamatna stopa pada u na\u0161im nov\u010danim centrima; koliko bi ni\u017ea kamatna stopa bila ako bi sve srebro imalo vrijednost kovanice i novca bi stoga bilo u obilju! Na\u0161 sljede\u0107i korak mora biti povu\u0107i sav papirnati novac i tako poduprijeti kamatnu stopu.<\/p>\n<p>Pod zakonom ponude i potra\u017enje svaki je du\u017enik zainteresiran imati obilje novca \u2013 srebro, zlato i papir; pod istim zakonom svaki je bankar i pozajmljiva\u010d novca zainteresiran za ukidanje papirnatog novca i diskreditaciju srebra; jer manje novca ima vrijednost otkazivanja duga, vi\u0161e toga manje je tra\u017eeno. Prema tome, dok rad i trgovinske vrijednosti opadaju, novac je tra\u017een i kamata gotovo dr\u017ei svoje.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je ve\u0107 pokazano, pokazatelji proro\u010danstva \u010dini se da su da srebru ne\u0107e biti vra\u0107ene jednake povlastice koje ima zlato kao standardni novac u civiliziranom svijetu. Me\u0111utim o\u010dito je da, \u010dak ako i bilo potpuno vra\u0107eno, njegovo bi olak\u0161anje bilo samo privremeno: to bi uklonilo osebujni poticaj koji je sada dan proizvo\u0111a\u010dima u Japanu, Indiji, Kini i Meksiku; to bi oslobodilo poljodjelstvo u Kr\u0161\u0107anskom svijetu, i tako uklonilo dio sada\u0161njeg pritiska pod kojim svatko radi da \u201espoji kraj s krajem\u201c; i tako mo\u017ee odgoditi slom za neko vrijeme. Ali o\u010dito je da Bog ne \u017eeli tako odgoditi \u201ezli dan\u201c; i tako \u0107e ljudska sebi\u010dnost, slijepa za sav razum, vladati i mnogo br\u017ee uni\u0161titi; kao \u0161to je pisano \u201epropast \u0107e mudrost njihovih mudraca\u201c; i \u201eni srebro njihovo ni njihovo zlato ne\u0107e ih mo\u0107i izbaviti u dan GOSPODINOVA gnjeva.\u201c (Sef. 1:18; Ezek. 7:19; Iza. 14:4-7 bilje\u0161ka; 29:14)<\/p>\n<p>Za\u0161tita, mudro ba\u017edarena da se izbjegne stvaranje monopola i da se razvije sve prirodne resurse zemlje, nesumnjivo je od neke prednosti u spre\u010davanju brzog izjedna\u010davanja rada \u0161irom svijeta. Me\u0111utim, u najboljem slu\u010daju nagnuto izravnavanje pla\u0107a \u0107e i\u0107i k ni\u017eoj razini, umjesto sa jakim potresom preko provalije. Prije ili kasnije, pod konkurentskim sistemom koji sada sve kontrolira, roba isto tako kao i pla\u0107e biti \u0107e prisiljeni na gotovo op\u0107u razinu \u0161irom svijeta.<\/p>\n<p>Prema tome, niti \u201eBesplatno Srebro\u201c niti Za\u0161titni Porez, ne mogu tvrditi da su lijekovi za sada\u0161nja i nadolaze\u0107a zla, nego samo olak\u0161anja.<\/p>\n<p><strong>Komunizam kao Lijek<\/strong><\/p>\n<p>Komunizam se zala\u017ee za dru\u0161tveni sistem u kojemu \u0107e biti sve zajedni\u010dko; u kojemu \u0107e sva imovina biti u zajedni\u010dkom vlasni\u0161tvu i djelovati u op\u0107em interesu, i sva dobra od sveg rada biti posve\u0107ena op\u0107oj dobrobiti \u2013 \u201eonome tko je u potrebi.\u201c Tendencija Komunizma bila je ilustrirana u Francuskoj Komuni. Njegova definicija od Vel. Josepha Cooka, je \u2013 \u201eKomunizam zna\u010di ukidanje nasljedstva, ukidanje obitelji, ukidanje nacionalnosti, ukidanje religije, ukidanje vlasni\u0161tva.\u201c<\/p>\n<p>Mi mo\u017eemo pohvaliti neka obilje\u017eja Komunizma (vidi Socijalizam), ali u cjelini je prili\u010dno neprakti\u010dan. Takvo bi ure\u0111enje vjerojatno u\u010dinilo jako dobro za nebo, gdje su svi savr\u0161eni, \u010disti i dobri, i gdje vlada ljubav; ali trenutak razmi\u0161ljanja bi dokazao bilo kojem \u010dovjeku prosudbe i iskustva da je u sada\u0161njem stanju ljudskih srca takva zamisao skroz neprakti\u010dna. Tendencija bi bila u\u010diniti neradnike od sviju. Uskoro bi smo imali nadmetanje tko mo\u017ee u\u010diniti najmanje i najgori rad; i dru\u0161tvo bi uskoro nestalo u barbarstvu i nemoralu, te\u017ee\u0107i k brzom nestanku rase.<\/p>\n<p>Me\u0111utim neki ma\u0161taju da Biblija nau\u010dava o Komunizmu i da to shodno tome mora biti pravi lijek \u2013 Bo\u017eji lijek. Za mnoge je to najja\u010di argument u njegovu korist. Pretpostavka da su ga uspostavili na\u0161 Gospodin i Apostoli, i da bi trebao nastaviti biti pravilo i praksa Kr\u0161\u0107anima od tada, je vrlo ra\u0161irena. Mi stoga dolje navodimo \u010dlanak o toj fazi predmeta iz na\u0161eg \u010dasopisa:<\/p>\n<p><strong>\u201eI sve im bija\u0161e zajedni\u010dko\u201c<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>\u201eSvi koji prigrli\u0161e vjeru bijahu zdru\u017eeni i sve im bija\u0161e zajedni\u010dko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednodu\u0161no i postojano hrlili u Hram, u ku\u0107ama bi lomili kruh te u radosti i prostodu\u0161nosti srca zajedni\u010dki uzimali hranu hvale\u0107i Boga i u\u017eivaju\u0107i naklonost svega naroda.\u201c (Djela 2:44-47)<\/p>\n<p>Takav je bio spontani osje\u0107aj rane Crkve: sebi\u010dnost je ustupila mjesto ljubavi i op\u0107em interesu. Blagoslovljeno iskustvo! I nema sumnje da sli\u010dan osje\u0107aj, vi\u0161e ili manje jasno definiran, dolazi u srca svih koji su uistinu obra\u0107eni. Kada smo prvi put shvatili Bo\u017eju ljubav i spasenje, kada smo se potpuno predali Gospodinu i shvatili njegove darove nama, \u0161to se ne odnosi samo na \u017eivot koji je sada, nego tako\u0111er i onaj koji \u0107e do\u0107i \u2013 mi smo osjetili izobilje radosti, koja nalazi u svakom suputniku prema nebeskom Kanaanu brata ili sestru u koje smo se pouzdali kao povezane s Gospodinom i da imaju njegov duh; i bili smo skloni ophoditi se s njima svima kao \u0161to bi smo sa Gospodinom, i da dijelimo s njima na\u0161e sve, kao \u0161to bi smo dijelili s na\u0161im Otkupiteljem. I u mnogo slu\u010dajeva smo se sa grubim \u0161okom probudili s obzirom na \u010dinjenicu da niti smo mi niti drugi savr\u0161eni u tijelu; i da bez obzira koliko mnogo Gospodarevog duha njegov narod sada imao, oni imaju \u201eto blago u zemljanim posudama\u201c ljudske krhkosti i manjkavosti.<\/p>\n<p>Zatim smo nau\u010dili, ne samo da ne bi trebalo uzimati u obzir slabosti tijela drugih ljudi, nego da treba stalno \u010duvati na\u0161e vlastite slabosti tijela. Mi smo utvrdili da dok su svi sudjelovali u Adamovom padu, svi nisu pali podjednako, ili u istim pojedinostima. Svi su izgubili Bo\u017eji lik i duh ljubavi, i zadobili sli\u010dnost Sotoni i duh sebi\u010dnosti; i kao \u0161to ljubav ima razli\u010ditosti djelovanja, tako ima i sebi\u010dnost. Shodno tome, sebi\u010dnost je rade\u0107i u jednom pojedincu stvorila \u017eelju za ugodom, lijeno\u0161\u0107u, nehat; u drugome je proizvela energiju, rad za u\u017eitke ovog \u017eivota, samozadovoljenje, itd.<\/p>\n<p>Me\u0111u onima koji su aktivno sebi\u010dni, neki se samo zadovoljavaju skupljaju\u0107i sre\u0107u, i imaju\u0107i je rekli su, On je bogat; drugi zadovoljavaju svoju sebi\u010dnost tra\u017ee\u0107i \u010dast od ljudi; drugi u odje\u0107i, drugi u putovanju, drugi u razvratu i najni\u017eim i osrednjim oblicima sebi\u010dnosti.<\/p>\n<p>Sve i jedan u kojemu je za\u010det novi \u017eivot u Kristu, sa svojim novim duhom ljubavi, nalazi da po\u010dinje sukob, borbe iznutra i izvana; jer novi duh ratuje sa bilo kojim oblikom sebi\u010dnosti ili izopa\u010denosti koji je neko\u0107 imao kontrolu nad nama. \u201eNovi um Kristov,\u201c \u010dija su na\u010dela pravda i ljubav, brani se; i podsje\u0107a volju da je pristala na tu promjenu i zavjetovala se za nju. \u017delje tijela (sebi\u010dne \u017eelje, koja god njihova sklonost), potpomognute izvanjskim utjecajem, raspravljaju i diskutiraju pitanje, bodre\u0107i da se ne moraju poduzeti toliko radikalne mjere \u2013 da bi takav pravac postupanja bio bezuman, lud, i nemogu\u0107. Tijelo inzistira da stari pravac postupanja ne mo\u017ee biti promijenjen, ali \u0107e se slo\u017eiti za lagane izmjene, i da se ne \u010dini ni\u0161ta ekstremno kao prije.<\/p>\n<p>\u010cini se da se velika ve\u0107ina Bo\u017ejeg naroda sla\u017ee sa tim partnerstvom, \u0161to je zaista jo\u0161 uvijek vladavina sebi\u010dnosti. Ali drugi inzistiraju da \u0107e Kristov duh ili um imati kontrolu. Bitka koja slijedi je te\u0161ka (Gal. 5:16,17); ali nova volja treba pobijediti, i ja sa svojom sebi\u010dno\u0161\u0107u, ili iskvarenim \u017eeljama, biti ra\u010dunata mrtvom. (Kol. 2:20; 3:3; Rim. 6:2-8)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim da li to zauvijek okon\u010dava bitku? Ne \u2013<\/p>\n<p>\u201eNikada nemoj misliti da je dobivena pobjeda,<\/p>\n<p>Niti u jednom trenutku s lako\u0107om sjesti;<\/p>\n<p>Tvoj naporan zadatak ne\u0107e biti zavr\u0161en<\/p>\n<p>Sve dok ne dobije\u0161 tvoju krunu.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ah, da, mi moramo svakodnevno obnavljati bitku, i moliti za bo\u017eansku pomo\u0107 i primati je, da bi smo na\u0161 put mogli dovr\u0161iti s rado\u0161\u0107u. Ne samo da moramo pobijediti sebe, nego, kao i Apostol, mi moramo dr\u017eati na\u0161a tijela u pokornosti. (1. Kor. 9:27) I ovo, na\u0161e iskustvo, da moramo stalno biti na oprezu \u0161to se ti\u010de sebi\u010dnosti, i podr\u017eavati i promicati u sebi duh ljubavi, iskustvo je svih koji su sli\u010dno \u201eobukli Krista\u201c i uzeli da je njegova volja njihova. Od tud prikladnost Apostolove primjedbe, \u201etako mi odsada nikoga[u Kristu] ne poznajemo po tijelu.\u201c Mi poznajemo one u Kristu po njihovom novom duhu, a ne po njihovom palom tijelu. I ako ih vidimo da ponekada padnu, ili uvijek do neke mjere, no ipak vidimo dokaze da se novi um bori da zagospodari, mi smo s pravom skloni suosje\u0107ati s njima a ne ih okrivljavati zbog njihovih malih propusta; \u201epaze\u0107i na sebe da i ti ne bude\u0161 isku\u0161an[od na\u0161e stare sebi\u010dne prirode u kr\u0161enju nekih od zahtijeva savr\u0161enog zakon ljubavi].\u201c<\/p>\n<p>Pod \u201esada\u0161njom nevoljom,\u201c prema tome, dok svatko ima sve \u0161to mo\u017ee u\u010diniti da dr\u017ei svoje tijelo u pokornosti i duh ljubavi u kontroli, zdrava prosudba, isto tako kao i iskustvo i Biblija, govore nam da bi nam bilo najbolje ne komplicirati stvari poku\u0161avaju\u0107i komunisti\u010dke zamisli; nego da si svatko za sebe poravna svoje staze, da se ono \u0161to je hromo u na\u0161em palom tijelu ne i\u0161\u010da\u0161i u potpunosti, nego da se iscijeli.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Zdrav sud ka\u017ee da ako sveti sa bo\u017eanskom pomo\u0107i imaju stalnu borbu da dr\u017ee sebi\u010dnost pokornu ljubavi, promiskuitetna kolonija ili zajednica svakako ne bi uspjela u vladanju sa sobom sa zakonom koji je potpuno stran duhu ve\u0107ine svojih \u010dlanova. I bilo bi nemogu\u0107e uspostaviti komunizam od samo svetaca, zato \u0161to mi ne mo\u017eemo \u010ditati srca \u2013 jedino \u201eGospodin poznaje one koji su njegovi.\u201c I ako bi dobili takvu zajednicu od svetih zajedno, i ako bi napredovala sa svim stvarima zajedno, sve bi vrste zlih osoba tra\u017eile da dobiju njihovu imovinu ili da ju dijele; i ako bi bili uspje\u0161no isklju\u010deni oni bi govorili sve vrste zla protiv njih; i tako, ako bi se uop\u0107e dr\u017eali zajedno, pothvat ne bi bio pravi uspjeh.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Neki sveti, isto tako kao i mnogi iz svijeta, su toliko pali u sebi\u010dnu ravnodu\u0161nost da im ni\u0161ta doli potreba ne\u0107e pomo\u0107i da ne \u201ebudu lijeni u poslu, nego da budu gorljivi u duhu, slu\u017ee\u0107i Gospodinu.\u201c I mnogi drugi su toliko sebi\u010dno ambiciozni da trebaju udarce neuspjeha i neda\u0107a da ih smek\u0161aju i omogu\u0107i im da suosje\u0107aju s drugima, ili \u010dak da ih primoraju da postupaju pravedno s drugima. Za obje te klase \u201ezajednica\u201c bi samo slu\u017eila za spre\u010davanje u\u010denja ispravnih i potrebnih lekcija.<\/p>\n<p>Takve zajednice, ako bi bile prepu\u0161tene vlasti ve\u0107ine, potonule bi na razinu ve\u0107ine; jer napredna, aktivna manjina, utvrdiv\u0161i da se ni\u0161ta ne mo\u017ee dobiti sa snagom i \u0161tedljivo\u0161\u0107u nad bezbri\u017eno\u0161\u0107u i lijeno\u0161\u0107u, bi tako\u0111er postala bezbri\u017ena i ravnodu\u0161na. Ako bi bili vo\u0111eni od organizatora jake volje, poput \u017divotnih Korporacija i Menad\u017eera, na patrijarhalnom na\u010delu, rezultat bi financijski bio mnogo povoljniji; ali mase, li\u0161ene osobne odgovornosti, bi bile degenerirane na puka oru\u0111a i robove Korporacija.<\/p>\n<p>Zdravom se sudu prema tome \u010dini da je metoda individualizma, sa svojom slobodom i odgovorno\u0161\u0107u, najbolja za razvoj inteligentnih bi\u0107a; premda puno puta mo\u017ee praviti pote\u0161ko\u0107e svima, i ponekada mnogima.<\/p>\n<p>Zdravi sud mo\u017ee vidjeti da ako bi Milenijsko Kraljevstvo bilo uspostavljeno na zemlji, sa bo\u017eanskim vladarima tada obe\u0107anima, potpomognuto sa nepogre\u0161ivom mudro\u0161\u0107u i punom snagom da ju koristi, pridodaju\u0107i \u201eosudu pravilu i pravednost visku,\u201c i vladaju\u0107i ne uz pristanak ve\u0107ine, nego pravednim sudom, kao \u201esa \u017eeljeznom palicom\u201c \u2013 tada bi komunizam mogao uspjeti; vjerojatno bi to bilo najbolje stanje, i ako bi to bila metoda izabrana od Kralja kraljeva. Ali za to mi \u010dekamo; i ne imaju\u0107i mo\u0107 ili mudrost za koristiti takvu teokratsku mo\u0107, duh zdrave pameti jednostavno \u010deka Gospodinovo vrijeme, mole\u0107i u me\u0111uvremenu, \u201eNeka do\u0111e kraljevstvo tvoje. Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji.\u201c I nakon \u0161to \u0107e Kristovo Kraljevstvo dovesti natrag k Bogu i pravednosti sve voljne, i uni\u0161titi sve buntovne, i tada, s Ljubavlju vladati zemljom kao i nebom, mi mo\u017eemo pretpostaviti da \u0107e ljudi imati zajedni\u010dki udio u zemaljskim milostima, kao i an\u0111eli u nebeskim bogatstvima.<\/p>\n<ul>\n<li>Iskustvo dokazuje neuspjeh komunisti\u010dkih metoda u sada\u0161nje vrijeme. Postojalo je nekoliko takvih zajednica; i rezultat je uvijek bio neuspjeh. Oneida zajednica u New Yorku je jedna \u010diji je neuspjeh odavna prepoznat. Druga, Dru\u0161tvo Harmony iz Pensilvanije, uskoro je razo\u010daralo svoje utemeljitelje, jer prevladalo je toliko mnogo neslaganja da se podijelilo. Podru\u017enica poznata kao Economities smje\u0161tena blizu Pittsburgha, Pa. Cvjetala je neko vrijeme, nakon pode\u0161avanja, ali sada je prili\u010dno posu\u0161ena; i posjed njenog vlasni\u0161tva sada je osporen u Dru\u0161tvu i na zakonskim sudovima.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sada zapo\u010dinju druga komunisti\u010dka dru\u0161tva, koja \u0107e biti daleko manje uspje\u0161na od tih zato \u0161to su vremena druga\u010dija; neovisnost je ve\u0107a, cijenjenje i po\u0161tovanje su manji, ve\u0107ina \u0107e vladati, i bez nadljudskih vo\u0111a sigurno \u0107e propasti. Mudri svjetski vo\u0111e brinu se za sebe, dok su mudri Kr\u0161\u0107ani zaokupljeni na drugim kanalima \u2013 slu\u0161aju\u0107i Gospodinovu zapovijed, \u201eIdite i propovijedajte Evan\u0111elje.\u201c<\/p>\n<p>(3)Biblija ne nau\u010dava Komunizam, ali nau\u010dava ljubazan, obziran Individualizam, izuzev u smislu obiteljskog komunizma \u2013 svaka obitelj djeluje kao cjelina, kojoj je otac glava i \u017eena jedno s njim, njegov sunasljednik milosti \u017eivota, njegov partner u svakoj radosti i koristi isto tako kao i u svakoj neda\u0107i i tuzi.<\/p>\n<p>Istina je, Bog je dopustio komunisti\u010dko ure\u0111enje u primitivnoj Crkvi, na \u0161to je bilo ukazano na po\u010detku ovog \u010dlanka; me\u0111utim to je bilo iz razloga da nam poka\u017ee ne mudrost metode; i da neki, koji razmi\u0161ljaju o toj zamisli sada, zaklju\u010de da apostoli nisu zapovjedili niti organizirali zajednice, zato \u0161to im je nedostajalo mudrosti da osmisle i provedu takve metode; jer niti jednu rije\u010d se ne mo\u017ee citirati da je od na\u0161eg Gospodina ili apostola i da zagovara komunisti\u010dka na\u010dela; nego se mnogo toga se mo\u017ee citirati za suprotno.<\/p>\n<p>Istina je, Apostol Petar (i vjerojatno drugi apostoli) znao je za, i sura\u0111ivao u, to prvo komunisti\u010dko ure\u0111enje, iako nije nau\u010davao to ure\u0111enje. Tako\u0111er je bilo zaklju\u010deno, da je smrt Ananije i Safire bilo pokazatelj da je davanje svih dobara vjernika bilo obavezno; ali nije tako: njihov je grijeh bilo laganje, kao \u0161to je Petar objavio razmatraju\u0107i slu\u010daj. Dok su posjedovali zemlju nije bilo \u0161teta zadr\u017eati je ako su je dobili po\u0161teno; i \u010dak nakon \u0161to su je prodali nije bila u\u010dinjena nikakva \u0161teta: pogre\u0161ka je bila u pogre\u0161nom predstavljanju sume novca preokre\u0107u\u0107i da je to bilo sav novac, kada to nije bilo tako. Oni su poku\u0161ali prevariti druge dobivaju\u0107i udio u cijelom svom dobitku bez da daju svoje sve.<\/p>\n<p>Zapravo, Kr\u0161\u0107anska Zajednica u Jeruzalemu bila je neuspjeh. \u201ePo\u010de\u0161e mrmljati\u201c \u2013 \u201eZato \u0161to su u svagdanjem poslu\u017eivanju zanemarene njihove udovice.\u201c Premda je pod Apostolskim nadzorom Crkva bila \u010dista, oslobo\u0111ena \u201ekukolja,\u201c i svi su imali blago novog duha ili \u201euma Kristovog,\u201c ipak o\u010digledno je da je to blago bilo jedino u deformiranim i iskrivljenim zemaljskim posudama koje se nisu mogle dr\u017eati dobro zajedno.<\/p>\n<p>Apostoli su uskoro uvidjeli da \u0107e upravljanje zajednicom uskoro uvelike ometati njihov pravi posao \u2013 propovijedanje evan\u0111elja. Stoga su oni prepustili te stvari drugima. Apostol Pavao i drugi putovali su od grada do grada propovijedaju\u0107i Krista i to raspetoga; ali, barem koliko znamo iz izvje\u0161taja, oni nikada nisu spomenuli komunizam i nikada nisu organizirali komune; no ipak Sv. Pavao objavljuje, \u201ejer nisam propustio navjestiti vam sav naum Bo\u017eji.\u201c To dokazuje da komunizam nije dio evan\u0111elja, niti nauma Bo\u017ejeg za ovo doba.<\/p>\n<p>Naprotiv, Apostol Pavao je poticao i pou\u010davao Crkvu da radi stvari koje bi bilo gotovo nemogu\u0107e raditi kao \u010dlanovi komunisti\u010dkog dru\u0161tva \u2013 da se svaki \u201ebrine za svoje uku\u0107ane\u201c; da \u201eprvoga dana u tjednu svaki od njih kod sebe pohrani koliko mu je Bog dao da uspije\u201c za Gospodinovu slu\u017ebu; da sluge trebaju slu\u0161ati svoje gospodare, vr\u0161e\u0107i slu\u017ebu s dvostrukom dobrom voljom ako je gospodar tako\u0111er bio brat u Kristu; i kako se gospodari trebaju ophoditi prema svojim slugama, kao oni koji moraju polagati ra\u010dun za sebe velikom Gospodaru, Kristu. (1. Tim. 5:8; 6:1; 1. Kor. 16:2; Efe\u017e. 6:5-9)<\/p>\n<p>Na\u0161 Gospodin Isus ne samo da nije uspostavio Komunu dok je \u017eivio, nego on nikada nije nau\u010davao da bi takvo ne\u0161to trebalo biti uspostavljeno. Ba\u0161 naprotiv, u svojim je usporedbama u\u010dio da svima nije bio dan isti broj mina ili talenata, nego da je svaki upravitelj i da treba pojedina\u010dno (ne kolektivno kao komuna) upravljati svojim vlastitim poslovima, i polagati svoj vlastiti ra\u010dun. (Mat. 25:14-28; Luka 19:12-24. Vidi tako\u0111er Jakov 4:13,15.) Umiru\u0107i, na\u0161 je Gospodin povjerio svoju majku brizi svog u\u010denika Ivana, i izvje\u0161taj iz Ivana (19:27) je, \u201eI od toga \u010dasa uze je u\u010denik k sebi.\u201c Ivan je, prema tome, imao svoj dom, a tako i Marta,\u00a0 Marta i Lazar. Da je na\u0161 Gospodin uspostavio Komunu on bi\u00a0 bez sumnje povjerio svoju majku tamo a ne Ivanu.<\/p>\n<p>Osim toga, formiranje Komune vjernika protivno je svrsi i metodama Evan\u0111eoskog Doba. Cilj ovog doba je svjedo\u010diti Krista svijetu, i tako \u201euzeti narod za njegovo ime\u201c; i iz tog je razloga svaki vjernik potaknut biti goru\u0107e i svjetle\u0107e svjetlo pred ljudima \u2013 svijetu op\u0107enito \u2013 a ne pred i svakim drugim samo. Stoga, dopustiv\u0161i prvoj Kr\u0161\u0107anskoj zajednici da uspostavi Komunu, kako bi se pokazao njen neuspjeh op\u0107enito, Gospodin ju je prekinuo, i raspr\u0161io vjernike posvuda, da propovijedaju evan\u0111elje svakom stvorenju. \u010citamo \u2013 \u201eU onaj dan navali velik progon na Crkvu u Jeruzalemu. Svi se osim apostola raspr\u0161i\u0161e po krajevima judejskim i samarijskim\u2026.U onaj dan navali velik progon na Crkvu u Jeruzalemu. Svi se osim apostola raspr\u0161i\u0161e po krajevima judejskim i samarijskim. Oni dakle \u0161to su se raspr\u0161ili obilazili su navje\u0161\u0107uju\u0107i Rije\u010d. (Djela 8:1,4; 11:19)<\/p>\n<p>Jo\u0161 je uvijek djelo Bo\u017ejeg naroda da svijetle kao svjetla usred svijeta, a ne da se zatvore u samostane i manastire ili kao komune. Obe\u0107anje o Raju ne\u0107e se obistiniti pridru\u017eivanjem takvim zajednicama. \u017delja za pridru\u017eiti se takvim \u201esavezima\u201c samo je dio op\u0107eg duha na\u0161eg vremena, na kojeg smo upozoreni. (Iza. 8:12) \u201eA ja \u0107u \u010dekati na Gospodina i i\u0161\u010dekivati ga.\u201c \u201eStoga budni budite i u svako doba molite da uzmognete uma\u0107i svemu tomu \u0161to se ima zbiti i stati pred Sina \u010covje\u010djega.\u201c (Luka 21:36)<\/p>\n<p><strong>Anarhija kao Lijek<\/strong><\/p>\n<p>Anarhisti \u017eele slobodu do mjere bezakonja. Oni su o\u010dito do\u0161li do zaklju\u010dka da se svaka metoda ljudske metode pokazala bezuspje\u0161nom, i oni predla\u017eu uni\u0161tenje svih kooperativnih ljudskih ograni\u010denja. Anarhija je prema tome to\u010dna suprotnost Komunizmu, iako ih neki mije\u0161aju. Prema bi Komunizam uni\u0161tio sav Individualizam i prisilio cijeli svijet da u\u010dini jednako, Anarhija bi uni\u0161tila sve zakone i dru\u0161tvena ograni\u010denja tako da bi svaki pojedinac mogao \u010diniti \u0161to mu drago. Anarhizam je jedino destruktivan: onoliko koliko mi mo\u017eemo utvrditi, on nema konstruktivna obilje\u017eja. Oni vjerojatno smatraju da imaju dovoljan zadatak da uni\u0161te svijet, i da \u0107e bolje dopustiti budu\u0107nosti da se bori za sebe po pitanju rekonstrukcije.<\/p>\n<p>Sljede\u0107i izvadci iz knji\u017eice od \u0161esnaest stranica izdane od Londonskih Anarhista i distribuirane na njihovoj velikoj Svibanjskoj paradi, daje neku ideju njihovih divljih i o\u010dajnih namjera:<\/p>\n<p>\u201eVjerovanje da negdje mora postojati autoritet, i podlo\u017enost autoritetu, korijen je svih na\u0161ih neda\u0107a. Kao lijek mi predla\u017eemo borbu na \u017eivot ili smrt protiv sveg autoriteta, kao utjelovljenog u Dr\u017eavi, ili doktrinarnog autoriteta, rezultata stolje\u0107a neznanja i praznovjerja, takvog kao \u0161to je religija, patriotizam, poslu\u0161nost zakonima, vjerovanje u korisnost vladavine, podlo\u017enost bogatima i onima\u00a0 u uredu \u2013 ukratko, borba protiv svih i svakog prevaranta osmi\u0161ljenog da zaplijeni i zarobi radnike. Radnici nu\u017eno moraju uni\u0161titi autoritet: one koji imaju korist od njih sigurno ne\u0107e. Patriotizam i religija su sveti\u0161ta i bedemi lupe\u017ea; religija je najve\u0107e prokletstvo ljudske rase. Ipak postoje ljudi koji prostituiraju plemenitu rije\u010d \u201erad\u201c kombiniraju\u0107i je sa mu\u010dnim pojmom \u201ecrkve\u201c u \u201eRadna Crkva.\u201c Netko bi jednako tako mogao govoriti i o \u201eRadnoj Policiji.\u201c<\/p>\n<p>\u201eMi ne dijelimo gledi\u0161ta onih koji vjeruju da Dr\u017eava mo\u017ee biti obra\u0107ena u dobrotvornu ustanovu. Promjena bi bila jednako komplicirana kao i pretvoriti vuka u janje. Niti mi vjerujemo u centralizaciju cjelokupne proizvodnje i potro\u0161nje, prema cilju Socijalista. To ne bi bilo ni\u0161ta novo nego sada\u0161nja Dr\u017eava u novom obliku, s pove\u0107anim autoritetom, \u010dudovi\u0161nost tiranije i ropstva.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to Anarhisti \u017eele je jednaka sloboda za sve. Talenti i sklonosti svih ljudi me\u0111usobno se razlikuju. Svatko najbolje zna \u0161to mo\u017ee i \u0161to \u017eeli; zakoni i propisi samo ograni\u010davaju, i prisilni rad nikada nije ugodan. U dr\u017eavi kakvu su zamislili Anarhisti, svatko \u0107e raditi ono \u0161to mu najbolje odgovara, i zadovoljit \u0107e svoje \u017eelje iz zajedni\u010dke riznice kako mu najbolje odgovara.\u201c<\/p>\n<p>\u010cini se da bi ovdje i najslabiji sud i najmanje iskustvo vidjeli u ovom prijedlogu ni\u0161ta nego najstra\u0161niju ludost. U tome nema lijeka niti predlo\u017eenog niti o\u010dekivanog: to je samo \u0161krgutanje zubi beznadnih i o\u010dajnih; ipak to je krajnost ka kojoj su mno\u0161tva bila privu\u010dena silom prilika pokrenutih sebi\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><strong>Socijalizam ili Kolektivizam kao Lijek<\/strong><\/p>\n<p>Socijalizam kao civilna vladavina predla\u017ee osiguravanje obnove dru\u0161tva, pove\u0107anje bogatstva, i gotovo jednaku distribuciju proizvoda rada kroz javno kolektivno vlasni\u0161tvo zemlje i kapitala (bogatstvo umjesto stvarnih nekretnina), i upravljanje svom industrijom od strane javnosti kolektivno. Njegov moto je, \u201eSvakome prema njegovim djelima.\u201c<\/p>\n<p>Razlikuje se od \u201eNacionalizma\u201c u tome \u0161to ne predla\u017ee nagraditi sve pojedince podjednako. Razlikuje se od \u201eKomunizma\u201c u tome \u0161to ne zastupa zajednicu dobara ili imanja. I tako, po na\u0161em sudu, izbjegava pogre\u0161ke obojeg, i veoma je prakti\u010dna teorija ako bi bila uvedena postupno od strane mudrih, skromnih, nesebi\u010dnih ljudi. To je na\u010delo ve\u0107 postiglo puno na maloj skali na razli\u010ditim mjestima. U mnogim gradovima u Sjedinjenim Dr\u017eavama opskrba vodom, pobolj\u0161anja ulica, \u0161kola i vatrogasnih i policijskih odjela su tako vo\u0111eni, na op\u0107u dobrobit.<\/p>\n<p>Ali Evropa je ispred nas po tim pitanjima; jer mnoge od njihovih \u017eeljeznica i telegrafa su tako vo\u0111eni. U Francuskoj duhanski biznis sa svojim profitom pripada dr\u017eavi, ljudima. U Rusiji je dr\u017eava zaplijenila\u00a0 biznis alkoholnih pi\u0107a i od tada ga se vodi na financijsku dobrobit javnosti, a tvrdi se i moralno tako\u0111er.<\/p>\n<p>Sljede\u0107e zanimljive statistike su iz<\/p>\n<p><strong>\u201eDru\u0161tveno Podizanje\u201c<\/strong><\/p>\n<p>Od E. D. Babbitta, LL. D., sa College of Fine Forces, New Jersey:<\/p>\n<p>\u201e\u0160ezdeset osam vlada posjeduje svoje telegrafske linije.<\/p>\n<p>\u201ePedeset \u010detiri vlade posjeduju svoje \u017eeljeznice u cijelosti ili dijelom, dok jedino devetnaest, Sjedinjene Dr\u017eave, me\u0111u njima ne.<\/p>\n<p>\u201eU Australiji pojedinac mo\u017ee voziti 1609 km (prva klasa) kroz zemlju za $5.50, ili 7 km za 2 centa, i ljudi koji rade na \u017eeljeznici su pla\u0107eni vi\u0161e za osam sati rada nego u Sjedinjenim Dr\u017eavama za deset. Da li to osiroma\u0161uje zemlju? U Viktoriji, gdje prevladavaju te stope, neto dobit za 1894 je bio dovoljan za platiti savezne poreze.<\/p>\n<p>\u201eU Ma\u0111arskoj, gdje dr\u017eava posjeduje ceste, pojedinac se mo\u017ee voziti 7 km za jedan cent, i otkako je vlada kupila ceste, pla\u0107e su se udvostru\u010dile.<\/p>\n<p>\u201eU Belgiji, cijene karte i vozarine su bile upola sni\u017eene a pla\u0107e udvostru\u010dene. Ali za sve to ceste pla\u0107aju godi\u0161nji prihod vladi od \u00a0$4,000,000.<\/p>\n<p>\u201eU Njema\u010dkoj \u0107e, ceste u vlasni\u0161tvu dr\u017eave nositi osobu oko 6km za jedan cent, dok su pla\u0107e zaposlenika 120 posto vi\u0161e od onih kada su ih posjedovale korporacije. Je li se takav sistem pokazao pogubnim? Ne. Tijekom posljednjih deset godina neto dobit pove\u0107ala se za 41 posto. Pro\u0161le godine (1894), ceste su platile Njema\u010dkoj vladi neto dobit od $25,000,000.<\/p>\n<p>\u201eBilo je procijenjeno da bi to \u0161to bi vlada posjedovala \u017eeljeznicu u\u0161tedjelo za ljude u Sjedinjenim Dr\u017eavama milijardu dolara u novcu i dalo bolje pla\u0107e svojim zaposlenicima, od kojih bi nesumnjivo trebala dva milijuna umjesto trenutnih 700,000.<\/p>\n<p>\u201eBerlin, Njema\u010dka, nazvan je naj\u010di\u0161\u0107im, najbolje poplo\u010denim i najbolje vo\u0111enim gradom u svijetu. On posjeduje plinske radnje, elektri\u010dna svjetla, vodene radove, uli\u010dne \u017eeljeznice, gradske telefone, i \u010dak osiguranje od po\u017eara, i tako pravi profit svake godine od 5,000,000 maraka, ili $1,250,000, za sve tro\u0161kove. U tom se gradu gra\u0111ani mogu voziti oko 8km koliko god to \u010desto \u017eele svakog dana u godini za \u00a0$4.50, dok bi dva putovanja dnevno povi\u0161enom \u017eeljeznicom u New Yorku ko\u0161talo $36.50.<\/p>\n<p>&#8220;Mr. F. G. R. Gordon je dao u \u010dasopisu The Twentieth Century podatke s obzirom na rasvjetu u brojnim Ameri\u010dkim gradovima i utvrdio je da je prosje\u010dna cijena svake lu\u010dne lampe godi\u0161nje, kada je pod op\u0107inskom kontrolom, $52.12 \u00bd dok je prosje\u010dna cijena pla\u0107ena privatnim strankama od razli\u010ditih gradova $105.13 po svjetlu svake godine, ili malo vi\u0161e nego dvaput nego kada to provode sami gradovi.<\/p>\n<p>\u201eProsje\u010dna cijena telegrama u Sjedinjenim Dr\u017eavama 1891 bila je trideset i dva i pol centa. U Njema\u010dkoj, gdje je vlada vlasnik telegrama, poruke od deset rije\u010di su poslane u sve dijelove zemlje za pet centi. Iz ve\u0107ih udaljenosti i vi\u0161ih cijena za rad, ovdje, bi smo vjerojatno trebali platiti od pet do dvadeset centi, prema udaljenosti. Izuzetna prednost toga kada svaka op\u0107ina kontrolira svoj vlastiti plin, vodu, ugalj, i uli\u010dne \u017eeljeznice, bila je pokazana u Birminghamu, Glasgow i drugim gradovima Velike Britanije.\u201c<\/p>\n<p>Vrlo dobro, mi odgovaramo, u onoj mjeri u kojoj to ide. Ali jo\u0161 uvijek nijedan \u010dovjek zdrave pameti ne\u0107e tvrditi da siromasi Evrope u\u017eivaju Milenijske blagoslove, \u010dak sa svim tim Socijalisti\u010dkim teorijama koje djeluju u njihovoj sredini. Nijedan dobro informirani \u010dovjek ne\u0107e poku\u0161ati re\u0107i da su radni\u010dke klase Evrope bilo gdje u paru sa radnicima op\u0107enito u Sjedinjenim Dr\u017eavama. To je jo\u0161 uvijek njihov Raj, i \u010dak su i sada bili stvoreni zakoni koji ograni\u010davaju tisu\u0107e koje jo\u0161 \u017eele do\u0107i dijeliti taj Raj.<\/p>\n<p>Me\u0111utim iako se mi radujemo svakom pobolj\u0161anju stanja siroma\u0161nih u Evropi, nemojmo zaboraviti da pokret nacionalizacije, izuzev u Velikoj Britaniji, ne rezultira od ve\u0107e mudrosti od strane naroda, niti od dobronamjernosti ili nemara od strane Kapitalista, nego iz drugog uzroka koji ne djeluje u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u2013 od samih vlada. One su preuzele vlasni\u0161tvo nad svim tim kako bi se izbjeglo bankrot. Oni su pod ogromnim tro\u0161kom jer podr\u017eavaju vojske, mornarice, utvrde, itd., i moraju imati izvor prihoda. Povoljne cijene putovanja su kako bi se ugodilo ljudima i tako\u0111er privuklo biznis; jer da cijene nisu tako niske mnogi koji zara\u0111uju male pla\u0107e ne bi mogli voziti. U stvari, \u010detvero klasni automobili u Njema\u010dkoj su samo teretni automobili, bez sjedala bilo koje vrste.<\/p>\n<p>S punim uvidom u takve \u010dinjenice nemojmo se zavaravati s pretpostavkom da bi takve mjere mogle rije\u0161iti Radni\u010dki Problem, ili \u010dak olak\u0161ati stvari za vi\u0161e od \u0161est godina, i to samo lagano.<\/p>\n<p>Mi imamo razloga za vjerovati da \u0107e Socijalizam napraviti veliki napredak tijekom sljede\u0107ih nekoliko godina. Ali \u010desto to ne\u0107e mudro ili umjereno napredovati: uspjeh \u0107e opiti neke od njegovih zagovornika, i neuspjeh \u0107e druge u\u010diniti o\u010dajnima, i kao rezultat nestrpljivost \u0107e voditi u nesre\u0107u. Kapitalizam i Monarhizam u Socijalizmu vide neprijatelja, i ve\u0107 mu se suprotstavljaju onoliko koliko se usude s obzirom na javno mnijenje. Nominalna je crkva, premda puna kukolja i svjetovnosti, jo\u0161 uvijek mo\u0107an faktor u slu\u010daju; jer ona predstavlja i u velikoj mjeri kontrolira srednju klasu u \u010dijim je rukama ravnote\u017ea mo\u0107i izme\u0111u gornjih i donjih klasa dru\u0161tva danas. Njima je Socijalizam do sada bio u znatnoj mjeri pogre\u0161no predstavljen od svojih prijatelja, koji su do tada op\u0107enito bili nevjernici. Vladari, kapitalisti i sve\u0107enstvo, uz nekoliko izuzetaka, iskoristit \u0107e prve krajnosti Socijalizma kako bi ga napali i bacili ljagu na njega, i privremeno ga prigu\u0161ili, ohrabruju\u0107i sami sebe sa argumentima koje \u0107e im sugerirati samo interes i strah.<\/p>\n<p>Mi ne mo\u017eemo da se ne radujemo vidjeti na\u010dela jednakosti pokrenutima, iako samo privremeno i djelomi\u010dno. I svi \u010diji bi interesi bili pogo\u0111eni time trebali bi nastojati zauzeti \u0161ire gledi\u0161te, i odre\u0107i se dijela svoje osobne prednosti za op\u0107e dobro.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je nagovje\u0161teno pokret \u0107e biti slomljen pod udru\u017eenom mo\u0107i Crkve, Dr\u017eave i Kapitala i kasnije voditi do velike eksplozije anarhije, u kojoj \u0107e, kao \u0161to je nazna\u010deno u Svetom Pismu, sve sada\u0161nje institucije biti uni\u0161tene \u2013 \u201evrijeme nevolje kakvo nije bilo od postanka svijeta.\u201c<\/p>\n<p>Me\u0111utim \u010dak i kad bi Socijalizam imao svoj vlastiti put u potpunosti, pokazalo bi se to samo privremenim olak\u0161anjem, sve dotle dok je sebi\u010dnost vladaju\u0107e na\u010delo u srcima ve\u0107ine \u010dovje\u010danstva. Postoje \u201ero\u0111eni spletkaro\u0161i\u201c koji bi brzo prona\u0161li na\u010dine za pokupiti kremu javnih radova i naknada za sebe; paraziti na dru\u0161tvenoj strukturi umno\u017eili bi se i cvjetali i \u201eobru\u010da\u201c bi bilo posvuda. Sve dotle dok ljudi priznaju i obo\u017eavaju na\u010delo, oni \u0107e mu se manje ili vi\u0161e suobli\u010diti: stoga bi Socijalizam od po\u010detka mogao biti relativno \u010dist, i njegovi predstavnici u slu\u017ebi vjerni sluge javnosti za javno dobro. Me\u0111utim neka Socijalizam postane popularan, i neka isti lukavi, sebi\u010dni spletkaro\u0161i koji mu se sada suprotstavljaju u\u0111u u nj i kontroliraju ga za svoje vlastite sebi\u010dne ciljeve.<\/p>\n<p>Komunisti i Nacionalisti shva\u0107aju da \u0107e sve dotle dok su razlike u nadoknadi dopu\u0161tene sebi\u010dnost izopa\u010davati i iskrivljavati istinu i pravdu; i da bi se zadovoljili ponos i ambicija to \u0107e nadvladati svaku prepreku protiv siroma\u0161tva koju \u010dovjek mo\u017ee podi\u0107i. Da bi se nosili s tim pote\u0161ko\u0107ama oni idu u neprakti\u010dne krajnosti koje njihove tvrdnje predstavljaju \u2013 neprakti\u010dne zato \u0161to su ljudi gre\u0161nici, ne sveci; sebi\u010dni, ne puni ljubavi.<\/p>\n<p><strong>Gledi\u0161te Herberta Spencera o Socijalizmu<\/strong><\/p>\n<p>Gosp. Herbert Spencer, poznati Engleski filozof i ekonomist, zapaziv\u0161i izjavu da Talijanski Socijalista Ferri podr\u017eava njegove teorije, je napisao: \u201eTvrdnja da bilo koje od mojih gledi\u0161ta pogoduje Socijalizmu veoma me iritira. Ja vjerujem da je dolazak Socijalizma najve\u0107a katastrofa koju je svijet ikada vidio.\u201c<\/p>\n<p>Premda se veliki mislioci sla\u017eu da konkurencija ili \u201eindividualizam\u201c ima svoja zla koja zahtijevaju drasti\u010dne lijekove, oni osu\u0111uju porobljavanje pojedinca u dru\u0161tvenu organizaciju: ili umjesto toga pokapanje sve individualnosti u Socijalizam, kao na koncu jo\u0161 ve\u0107u katastrofu; jer bi to stvorilo vojske javnih djelatnika, u\u010dinilo politike vi\u0161e trgovinom nego je to danas, i slijedom toga otvorilo put vi\u0161e nego ikad obru\u010dima i op\u0107oj korupciji.<\/p>\n<p>Sljede\u0107e je iz The Literary Digest (10. Kolovoz, 1895), i nosi naslov o temi da poka\u017ee kako Socijalisti\u010dka na\u010dela ne bi izdr\u017eala osim ako ih ne podr\u017eava neka vrsta sile \u2013 toliko je sna\u017ena sebi\u010dnost u svem \u010dovje\u010danstvu:<\/p>\n<p><strong>\u201eDvije Komunisti\u010dke Zajednice\u201c<\/strong><\/p>\n<p>\u201eDva prakti\u010dna poku\u0161aja Socijalizma privla\u010de pa\u017enju studenata dru\u0161tvene ekonomije na\u0161iroko. U oba slu\u010daja izvorni zagovornicima Socijalisti\u010dkih zajednica ide dosta dobro, u jednom su \u010dak i prosperitetni. Ali nastojanje da se \u017eivi po u\u010denjima Socijalisti\u010dkih teoreti\u010dara nije uspjelo u oba slu\u010daja. Nekada\u0161nji komunisti vratili su se metodama koje se jedva razlikuju od onih bur\u017eoazije oko njih. Prije ne\u0161to vi\u0161e od dvije godine grupa radnika iz Australije, umornih od \u017eivota robovanja za pla\u0107u olak\u0161anog jedino pote\u0161ko\u0107ama prisilne lijenosti, krenula je za Paragvaj, gdje su nabavili zemlju prikladnu za farmere koji nemaju velike strojeve na raspolaganju. Oni su svoje naselje nazvali Nova Australija, i nadali su se pretvoriti ga u Utopiju za radnike. Britansko Ministarstvo Vanjskih Poslova, u svom zadnjem slu\u017ebenom izvje\u0161taju, daje kratku povijest pokreta koji je prouzro\u010dio da su mnogi zamijenili Australiju, \u201eradni\u010dki Eldorado,\u201c za Ju\u017enu Ameriku. Mi uzimamo sljede\u0107e iz spomenutog izvje\u0161taja:<\/p>\n<p>\u201eCiljevi kolonije bili su izneseni u njenom ustavu, u kojem jedan od \u010dlanaka glasi kako slijedi: \u201eNa\u0161a je namjera napraviti zajednicu u kojoj \u0107e sav rad biti u korist svakog \u010dlana, i u kojoj \u0107e biti nemogu\u0107e da netko tiranizira drugoga. Biti \u0107e du\u017enost svakog pojedinca da smatra dobrobit zajednice kao svoj glavni cilj, osiguravaju\u0107i tako stupanj udobnosti, sre\u0107e i obrazovanja \u0161to je nemogu\u0107e u stanju dru\u0161tva u kojem nitko nije siguran da ne\u0107e umrijeti od gladi.\u201c<\/p>\n<p>\u201eOvaj ideal nije bio realiziran. Osamdeset i pet kolonista uskoro se umorilo od ograni\u010denja koja im je nametnula ve\u0107ina, i odbili su poslu\u0161ati. Novi dolasci iz Australije dodali su gubitku prouzrokovanom tom secesijom; ali nove prido\u0161lice, nezadovoljni s vo\u0111om pokreta, izabrali su svog glavnog, tako da su sada postojale tri grupe u koloniji. Jednaka podjela prihoda Njihovog rada uznemirila je brojne radnike, koji su, suprotno Socijalisti\u010dkim pravilima, zahtijevali udio po poslu kojeg su napravili.<\/p>\n<p>Stroga provedba Zakona o zabrani alkohola bilo je daljnji izvor nezadovoljstva, posebno jer je njegovo kr\u0161enje bilo ka\u017enjivo protjerivanjem bez prilike za dobivanje prvotnog kapitala koji je bio ulo\u017een. Kolonija je bila blizu to\u010dke pucanja, kada je prvotni vo\u0111a pokreta uspio u tome da uz pomo\u0107 vlasti Paragvaja postavi sebe kao suca, i okru\u017eio se sa policijskim snagama. Postoji nada da \u0107e kolonija sada postati napredna, me\u0111utim Socijalisti\u010dki su propisi bili odba\u010deni.<\/p>\n<p>\u201eIskustvo rudara Monthieuxa je pomalo druga\u010dije. U njihovom je slu\u010daju napredak bilo to \u0161to je prouzro\u010dilo da Socijalisti\u010dke teorije budu odba\u010dene. The Gewerbe Zeitung, Berlin, govori o njihovoj pri\u010di kako slijedi:<\/p>\n<p>\u201eKod Monthieuxa, blizu St. Etienne, nalazi se jama od koje je tvrtka u \u010dijem je vlasni\u0161tvu bila odustala prije nekoliko godina, a rudari otpu\u0161teni. Kako nije bilo \u0161anse za zaposliti se u susjedstvu, radnici su molili kompaniju da preda jamu njima, i kako vlasnici nisu vjerovali da mo\u017ee biti i\u0161ta od toga, pristali su. Rudari nisu imali strojeve, ali oni su radili s voljom i uspjeli su prona\u0107i nove vene. Oni su napravili gotovo nadljudske napore i uspjeli su spasiti dovoljno od svojih dohodaka da kupe strojeve, i odba\u010deni rudnici Monthieuxa postali su izvorom bogatstva svojim novim vlasnicima. Biv\u0161i vlasnici tada su poku\u0161ali vratiti posjed, ali su izgubili svoju parnicu, i radni\u010dki tisak uspio je napraviti kontrast pohlepe kapitalista sa plemenito\u0161\u0107u rudara koji su podjednako dijelili kako bi nastavili s radom. Rudnici Monthieuxa bili su istaknuti kao slu\u010daj pobjede Kolektivizma nad eksploatacijom privatnog kapitala.<\/p>\n<p>\u201eU me\u0111uvremenu su rudari pro\u0161irili svoje poslovanje sve dok vi\u0161e nisu mogli raditi bez pomo\u0107i. Bili su pozvani drugi rudari, i dali su sve od sebe da unaprijede rad. Ali ljudi koji su najprije poduzeli kupnju jame odbili su jednako podijeliti podjednako s novo prido\u0161lima. Oni su znali da su bogatstvo koje je le\u017ealo pod njihovim nogama oni otkrili uz gotovo nadljudske napore; oni su trebali, da tako ka\u017eemo, ne\u0161to iz ne\u010dega, pa za\u0161to bi onda dijelili rezultate svojeg rada s novo prido\u0161lima, koji su istina radili cijelo vrijeme, ali drugdje. Za\u0161to bi onda dali novim drugovima \u017eetvu koju nisu posadili? Novo prido\u0161li bi trebali biti dobro pla\u0107eni, bolje nego u drugim rudnicima, ali ne bi trebali postati suvlasnici. I kada su novo prido\u0161li stvorili nered, \u201ekapitalisti\u010dka\u201c od radnika naru\u010dena policija izbacila ih je van iz njihove sobe za vije\u0107anje.\u201c<\/p>\n<p><strong>Nacionalizam kao Lijek<\/strong><\/p>\n<p>Nacionalizam je kasniji razvoj teorije po liniji socijalizma. On tvrdi da bi nacija trebala voditi svu industriju, na osnovu zajedni\u010dke obveze prema radu i op\u0107em jamstvu \u017eivotnog uzdr\u017eavanja; da svi radnici rade jednaku koli\u010dinu posla i da dobiju iste pla\u0107e.<\/p>\n<p>Nacionalist tvrdi da \u2013<\/p>\n<p>\u201eKombinacije, korporacije i sindikati, na koje se ljudi trenutno \u017eale, pokazuju prakti\u010dnost na\u0161eg osnovnog na\u010dela udru\u017eivanja. Mi samo poku\u0161avamo pogurati to na\u010dela malo naprijed i posti\u0107i da sve industrije djeluju u interesu svih, od strane nacije \u2013 organiziranog naroda \u2013 organskog jedinstva cijelog naroda.<\/p>\n<p>\u201eSada\u0161nji se industrijski sistem pokazuje pogre\u0161nim kroz ogromne pogre\u0161ke koje proizvodi; pokazuje se apsurdnim kroz ogromno tra\u0107enje energije i materijala za \u0161to je priznato da je njegov pratilac. Mi podi\u017eemo na\u0161 protest protiv tog sistema: mi ula\u017eemo na\u0161e najbolje napore za ukidanje ropstva kojeg je donio i nastavit \u0107e ga.\u201c<\/p>\n<p>Neke povoljne to\u010dke, zajedni\u010dke oboma, spomenuli smo povoljno pod podnaslovom \u201eSocijalizam ili Kolektivizam kao lijek\u201c; me\u0111utim, u cjelini gledano, Nacionalizam je posve neizvediv; prigovori na njega su op\u0107enito isti kao oni koje smo gore naveli protiv Komunizma. Premda Nacionalizam, za razliku od Komunizma, ne prijeti izravno sa uni\u0161tenjem obitelji, njegova bi tendencija zasigurno bila u tom pravcu. Me\u0111u njegovim zagovornicima su mnogi slobodnijih umova, filantropske du\u0161e, od kojih su neki pomogli, ne nadaju\u0107i se osobnoj koristi, utemeljiti kolonije gdje su na\u010dela Nacionalizma trebala djelovati kao javni primjeri. Neka od tih su bila krajnji neuspjeh, i \u010dak su prakti\u010dki uspje\u0161na bila prisiljena ignorirati Nacionalisti\u010dka na\u010dela u opho\u0111enju sa svijetom izvan njihovih kolonija: i,\u00a0 oni su, kao \u0161to se i moglo o\u010dekivati imali znatno unutarnje trvenje. Ako se je pokazalo te\u0161kim Bo\u017eje svete koji su \u201ejednog Gospodina, jedne vjere i jednog kr\u0161tenja,\u201c \u201esa\u010duvati jedinstvo duha povezani mirom,\u201c i trebalo ih je poticati da podnose jedni druge u ljubavi; kako se je moglo o\u010dekivati da takve pomije\u0161ane grupe, koje ne zahtijevaju takav duh kao vezu, mogu uspjeti u pobje\u0111ivanju sebi\u010dnog duha svijeta, tijela i \u0111avla?<\/p>\n<p>Nekoliko takvih kolonija na toj Nacionalisti\u010dkoj osnovi bilo je zapo\u010delo i propalo unutar pro\u0161lih nekoliko godina, u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Jedan od najzapa\u017eenijih neuspjeha je ona poznata kao Altruria Kolonija, Kalifornija, koju je utemeljio Vel. E. B. Payne, na teoriji \u201eJedan za sve i svi za jednoga.\u201c Ona je imala mnoge prednosti nad drugim kolonijama u tome \u0161to je izabrala svoje \u010dlanove, i nije prihva\u0107ala sve vrste. Osim toga, imala je vladu u obliku Lo\u017ee vrlo temeljite kontrole. Njen osniva\u010d, daju\u0107i razloge za njen neuspjeh, u The San Francisco Examiner, 10. Prosinca, 1896, je rekao:<\/p>\n<p>\u201eAltruria nije bila potpuni neuspjeh;\u2026mi smo pokazali da su pouzdanje, dobra volja i iskrenost \u2013 koji su prevladavali dio vremena \u2013 stvorili sretan zajedni\u010dki \u017eivot, i s druge strane, da sumnja, zavist i sebi\u010dni motivi kvare ljudsku prirodu i \u010dine \u017eivot da nije vrijedan \u017eivljenja\u2026Mi nismo nastavili pouzdati se jedni u druge i uzimati se u obzir kao isprva, nego smo se vratili putevima ostatka svijeta.\u201c<\/p>\n<p>Ono \u0161to neki ljudi pokazuju iskustvom drugi znaju induktivnim zaklju\u010divanjem, koje je temeljeno na spoznaji o ljudskoj prirodi. Svatko tko \u017eeli lekciju o ispraznosti nade iz tog kuta dok sebi\u010dnost i dalje kontrolira srca ljudi, mo\u017ee to iskustvo jeftino dobiti tako da se svatko na tjedan dana ukrca na troklasni ili \u010detveroklasni \u201ehostel.\u201c<\/p>\n<p><strong>Lijek Op\u0107eg Mehani\u010dkog Obrazovanja<\/strong><\/p>\n<p>U \u010dasopisu\u00a0 The Forum prije nekoliko godina pojavio se \u010dlanak od Gosp. Henrya Holta, u kojem je on nastojao pokazati da bi obrazovanje trebalo u velikoj mjeri biti industrijsko, da omogu\u0107i mehani\u010daru da se spremno okrene od jednog posla k drugome \u2013 on bi trebao \u201enau\u010diti desetke\u201c obrta. Premda to mo\u017ee na neko vrijeme pomo\u0107i nekolicini pojedinaca, o\u010dito je da takva mjera ne bi rije\u0161ila problem. Dovoljno je lo\u0161e, kada zidari i oni koji prave cigle mogu biti zaposleni dok su cipelari i tkalci besposleni; ali od koje bi bilo koristi ako bi ovi zadnji razumjeli pravljenje cigle i zidanje? To bi samo uve\u0107alo konkurenciju u svakom obrtu, ako bi se svi nezaposleni mogli natjecati za zauzete poslove. D\u017eentlmen se, me\u0111utim, dobro bavi sa dvije sveobuhvatne istine, za koje je potrebno obrazovanje. On je rekao:<\/p>\n<p>\u201eJednostavnija od tih istina je neizbje\u017ena, \u010dak i ako okrutna \u2013 potreba za Prirodnim Odabirom. Ja ne ka\u017eem da je to pravda. Priroda ne zna za pravdu. Njezini strojevi nemilosrdno udaraju u nizu te\u0161kih uvjeta, ali, na kraju krajeva, melju kroz te uvjete najbolje \u0161to \u0107e proizvesti. Istina je, ona je razvila u nama snala\u017eljivosti kako bi lagano usmjeravala svoj pravac; i kori\u0161tenjem njih dolazi do funkcije pravde. Me\u0111utim mi je mo\u017eemo usmjeriti jedino u kanale koji su prikladni njenim vlastitim strujama: ina\u010de smo preplavljeni. E sada, nijedan od njenih pravaca nije \u0161iri i mnogo jasnije ozna\u010den od onoga Prirodnog Odabira, i u kori\u0161tenju na\u0161ih malih sloboda i prava glasa, mi nikada nismo toliko mudri kao kada padamo s njom \u2013 kada, na primjer, podi\u017eemo Linkolna iz kabineta. Me\u0111utim, nama je barem je tako bilo do sada, lak\u0161e znatno davati prednost demagogiji, i mi tada trpimo. Socijalizam predla\u017ee produ\u017eenje opasnosti te patnje u polje proizvodnje. Kapetani industrije sada su odabrani isklju\u010divo prirodnim odabirom \u2013 u najmanju ruku sa veoma umjerenom abnormalno\u0161\u0107u u djelovanju nasljedstva, koje se brzo lije\u010di: ako sin ne naslijedi podobnost, on uskoro ne\u0107e pre\u017eivjeti. Me\u0111utim sa pove\u0107anom slobodom nadmetanja, i pove\u0107anih mogu\u0107nosti za sposobne ljude bez kapitala, da ga zakupe, bitna je istina da je industrija trenutno vo\u0111ena Prirodnim Odabirom. Socijalisti, za to predla\u017eu zamjenu umjetnog odabira, i to onog popularnim glasovima. Op\u0107a spoznaja nadmo\u0107nosti Prirodnog puta izlije\u010dila bi ovo ludilo.<\/p>\n<p>\u201eDruga istina koju je tako te\u0161ko jasno prenijeti, ali ne i nemogu\u0107e dati joj neku koncepciju, je mnogo va\u017enija. Te\u0161ka je, ne toliko zbog toga \u0161to zahtijeva neko preliminarno obrazovanje, koliko zbog dogme za koju se bori ve\u0107 tisu\u0107ama godina, i bori se i dalje. Ve\u0107ini koja ovo \u010dita, sve i jedna od ovih tvrdnji vjerojatno \u0107e izgledati neobi\u010dnom, sve dok istina nije imenovana poznatom frazeologijom \u2013 Univerzalna Vladavina Prava. Ipak \u010dinjenica je da se vojske ljudi koji misle da vjeruju u nju, svaki dan mole da ona ne bude \u2013 da se u njihovom slu\u010daju naprave iznimke. Ljudi op\u0107enito \u2013 i zakonodavci op\u0107enito \u2013 u fiziolo\u0161kim stvarima bi se obratili doktoru; ili u stvarima strojeva, in\u017eenjeru; ili u kemiji, kemi\u010daru; i slijedili bi njegovo mi\u0161ljenje s djetinjastom vjerom; ali u stvarima ekonomije ne \u017eele ni\u010dije mi\u0161ljenje osim svojega. Oni nemaju pojma da su takve stvari, poput tjelesnih stvari, pod kontrolom prirodnih zakona \u2013 da na\u0107i te zakone, ili u\u010diti one ve\u0107 prona\u0111ene, zahtjeva posebni studij; i da i\u0107i kontra njih, u neznanju, mora donijeti katastrofu jednako fatalnu kao i u izopa\u010denosti\u2026<\/p>\n<p>\u201eRadnik stoga treba, ne samo obrazovanje u obrtni\u010dkoj \u0161koli i u izvjesnim ekonomskim \u010dinjenicama, nego vrstu pou\u010davanja u znanosti i povijesti koje \u0107e mu dati neku ideju o Prirodnom Zakonu. Na tako pru\u017eenom temelju mo\u017ee se izgraditi neka ideja o njegovoj kontroli u dru\u0161tvenom isto tako kao i u materijalnom svijetu; i tako\u0111er neko shva\u0107anje da je ljudski zakon isprazan, ili jo\u0161 gore, izuzev ako nije dubljim prou\u010davanjem i opreznim eksperimentiranjem, napravljen tako da odgovara Prirodnom Zakonu. Od tud bi do\u0161la vjera da nijedan ljudski zakon ne mo\u017ee napraviti pre\u017eivljavanje neprikladnih, izuzev na tro\u0161ak nekog drugog; i da je najbolji na\u010din da ih se obu\u010di da pre\u017eive sami od sebe, je da ih se u\u010dini prikladnima.\u201c<\/p>\n<p>Da, dobro je da svi nau\u010de da ta dva zakona upravljaju sada\u0161njim dru\u0161tvenim sistemom, i da nije u mo\u0107i \u010dovjeka promijeniti prirodu prirodnih zakona; i da je stoga za njega nemogu\u0107e u\u010diniti vi\u0161e od mislioca sada\u0161njih dru\u0161tvenih uvjeta, i da ih privremeno pobolj\u0161a. Novi i mnogo po\u017eeljniji zakoni neophodni za savr\u0161eno, idealno dru\u0161tvo, zahtijevat \u0107e nadnaravne mo\u0107i za njihovo uvo\u0111enje. U\u010denje ove lekcije \u0107e pomo\u0107i donijeti (umjesto nezadovoljstva koje ote\u017eava) \u201epobo\u017enost sa zadovoljstvom,\u201c dok se \u010deka na Bo\u017eje Kraljevstvo i moli, \u201eNeka do\u0111e Kraljevstvo tvoje, neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji.\u201c<\/p>\n<p><strong>Lijek Jedinstvenog Poreza<\/strong><\/p>\n<p>Nesumnjivo zato \u0161to je vidio u\u010dinke Komunizma i Nacionalizma\u00a0 i Socijalizma, kao \u0161to je gore istaknuto, Gosp. Henry George osmislio je plan od nekakve vrijednosti, poznat kao \u201eTeorija Jedinstvenog Poreza.\u201c Za to bi se moglo re\u0107i da je obrnuto od Socijalizma u nekim pogledima. To je Individualizam u mnogo va\u017enim aspektima. On ostavlja pojedinca na resurse njegovog vlastitog karaktera, napora i okoline; izuzev da bi to sa\u010duvalo za svakoga neotu\u0111ivo pravo udjela, kao zajedni\u010dkih blagoslova Stvoritelja \u2013 zrak, voda i zemlja. Nudi veoma male izravne\u00a0 izmjene sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema. Tvrde\u0107i da su sada\u0161nje nejednakosti bogatstva, u onoj mjeri u kojoj su tla\u010dila\u010dki i \u0161tetni, u potpunosti posljedice privatnog vlasni\u0161tva nad zemljom, ova teorija nudi da svo tlo postane jo\u0161 jednom vlasni\u0161tvo Adamove rase kao cjeline; i tvrdi da bi se tako zla sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema brzo ispravila. Ona predla\u017ee Da \u0107e ta ponovna podjela zemlje biti ostvarena, ne tako da ju se proporcionalno dijeli izme\u0111u ljudske obitelji, nego smatraju\u0107i sve kao jednu ogromnu nekretninu, i dopu\u0161taju\u0107i svakome kao stanaru da koristi onoliko koliko on mo\u017ee izabrati od onoga \u0161to sada posjeduje, i da se pokupi porez na zemlji\u0161te ili najam od svakog korisnika ve\u0107 ovisno o vrijednosti zemlje (pored vrijednosti gra\u0111evina ili drugih pobolj\u0161anja na njoj). Tako bi upra\u017enjeni dio bio procijenjen jednako te\u0161kim najmom ili porezom kao pridodani dio, izgra\u0111en na, i na neprilago\u0111enom polju kao i pridodanom plodnom. Porez koji bi tako bio potican sa\u010dinjavao bi fond za svaku svrhu za op\u0107u dobrobit \u2013 za \u0161kole, ulice, puteve, vodu, itd., i za mjesnu i op\u0107u vladu; od tud i ime teoriji, \u201eJedinstveni Porez.\u201c<\/p>\n<p>U\u010dinak bi naravno bio otvoriti za stvarno naseljavanje tisu\u0107a gradskih parcela i neplodnih polja a koje se sada dr\u017ee u spekulativne svrhe; jer bi svi porezi tako konsolidirani u jedan, i budu\u0107i maknuti sa stoke, strojeva, poslovanja i pobolj\u0161anja svake vrste, i svi koncentrirani na zemlju u\u010dinili bi porez na zemlji\u0161te posve jedinicom; razvrstan, me\u0111utim, kako ne bi pokazivao pristranost, siroma\u0161nim poljoprivrednim zemlji\u0161tima ili udaljenima od prijevoza koji su tako bili oporezovani manje od bolje zemlje, i onih bli\u017ee prijevozu. Gradski bi udjeli tako bili procijenjeni u skladu sa vrijedno\u0161\u0107u, lokacijom i okolina bi se uzela u obzir.<\/p>\n<p>Takav zakon, napravljen da postane djelotvoran deset godina nakon \u0161to pro\u0111e, imao bi neposredan u\u010dinak smanjenja stvarnih vrijednosti nekretnina, i s vremenom bi postali djelotvorni milijuni hektara i tisu\u0107e gradskih parcela bi bilo otvoreno bilo kome tko bi ih mogao koristiti i platiti procijenjene najmove. Gosp. Henry George iskoristio je \u010dinjenicu \u0161to je Papa Leo XIII izdao Encikliku o Radu, da izda pamflet, naslovljen, \u201eOtvoreno Pismo Papi Leu XIII,&#8221; itd. S obzirom da sadr\u017ei neke dobre misli na liniji na\u0161e teme i osim toga daljnja je izjava teorije koju razmatramo, mi smo slobodno izvadili neke dijelove kako slijedi:<\/p>\n<p>Izvadak iz Otvorenog Pisma od Gosp. Henrya Georgea Papi Leu XIII, u Odgovoru na Zadnju Encikliku o Zbunjuju\u0107em Radni\u010dkom Pitanju.<\/p>\n<p>\u201e\u010cini nam se kao da va\u0161a Svetost proma\u0161uje svoj pravi zna\u010daj nagovje\u0161\u0107uju\u0107i da je Krist, postaju\u0107i sinom tesara i rade\u0107i sam kao tesar, samo pokazao da \u201ese ne treba ni\u010dega sramiti tra\u017ee\u0107i kruha za sebe radom.\u201c Re\u0107i tako ne\u0161to je kao da ka\u017eemo da je ne plja\u010dkaju\u0107i ljude on pokazao da se nema \u010dega stidjeti u po\u0161tenju. Ako uzmete u obzir kako je istina u bilo kojem velikom pogledu klasifikacija svih ljudi u radnike, prosjake i lopove, vidjet \u0107ete koliko je bilo moralno nemogu\u0107e da je Krist, tijekom svog boravka na zemlji, trebao biti i\u0161ta drugo doli radnik, budu\u0107i da onaj koji je do\u0161ao ispuniti zakon mora djelom isto tako kao i rije\u010dju poslu\u0161ati Bo\u017eji zakon o radu.<\/p>\n<p>\u201ePogledajte kako je potpuno i prekrasno Kristov \u017eivot na zemlji ilustrirao taj zakon. Ulaskom u na\u0161 zemaljski \u017eivot u slabost djetinjstva, kao \u0161to je to za sve odre\u0111eno da u\u0111u, On je s ljubavlju uzeo ono \u0161to mu je prirodni red s ljubavlju pru\u017eio, opskrbljivanje, osigurano radom, koje jedna generacija duguje svojim neposrednim nasljednicima. Do\u0161av\u0161i u zrelu dob on je zara\u0111ivao za vlastitu opskrbu s tim op\u0107im radom u kojemu ve\u0107ina ljudi mora i zara\u0111uje. Zatim pre\u0161av\u0161i na uzvi\u0161eniju \u2013 najvi\u0161u \u2013 sferu rada, on je zara\u0111ivao za sebe nau\u010davanjem moralnih i duhovnih istina, primaju\u0107i svoju materijalnu pla\u0107u u prilozima punim ljubavi koje su davali zahvalni slu\u0161atelji, i ne odbijaju\u0107i skupocjenu mirisnu pomast s kojom je Marija pomazala njegove noge. Stoga, kada je birao svoje u\u010denike, on nije oti\u0161ao zemljoposjednicima ili drugim monopolistima koji \u017eive od rada drugih, nego obi\u010dnoj radni\u010dkoj klasi. I kada ih je pozvao u uzvi\u0161eniju sferu rada i poslao ih da nau\u010davaju moralne i duhovne istine, on im je rekao da uzmu, bez kompromitiranja\u00a0 s jedne strane, ili osje\u0107aja degradacije s druge, uzvra\u0107anje puno ljubavi za takav rad, govore\u0107i im da je \u201eradnik dostojan svoje pla\u0107e,\u201c pokazuju\u0107i tako, do \u010dega mi dr\u017eimo, da se sav rad ne sastoji od onoga \u0161to je nazvano ru\u010dnim radom, nego i da je svatko tko poma\u017ee dodati materijalnoj, intelektualnoj, moralnoj ili duhovnoj punini \u017eivota tako\u0111er radnik. *<\/p>\n<p>\u201ePretpostavljaju\u0107i da radnici, \u010dak obi\u010dni obrtnici, su prirodno siroma\u0161ni, vi zanemarujete \u010dinjenicu da je radna snaga proizvo\u0111a\u010d bogatstva, i pripisujete prirodnom zakonu Stvoritelja nepravdu koja proizlazi iz ljudske nepo\u0161tene povrede njegove dobrohotne namjere. U najlu\u0111em stanju umjetnosti mogu\u0107e je, gdje prevladava pravda, za sve dobre ljude da zarade za \u017eivot. Sa instrumentima za u\u0161tedu rada u na\u0161e vrijeme trebalo bi biti mogu\u0107e za sve da zarade jo\u0161 vi\u0161e. I stoga, govore\u0107i da siroma\u0161tvo nije sramota, vi prenosite nerazumnu misao. Da bi siroma\u0161tvo bilo sramota, zbog stanja dru\u0161tvene pravde, to bi, gdje je neprikladna nezaobilazna nesre\u0107a, podrazumijevalo nesmotrenost ili lijenost.<\/p>\n<p>\u201eSimpatije va\u0161e Svetosti su \u010dini se isklju\u010divo usmjerene k siroma\u0161nima, radnicima. Trebali to biti tako? Treba li suosje\u0107ati i sa bogatim besposli\u010darima? Po rije\u010di Evan\u0111elja poziva se na sa\u017ealjenje prema bogatima a ne siroma\u0161nima. I bilo kome tko vjeruje u budu\u0107i \u017eivot, stanje onoga tko se budi da prona\u0111e svoje dragocjene milijune koji su ostali iza \u010dini se za \u017ealjenje. Ali \u010dak i u ovom \u017eivotu, koliko su bogati stvarno jadni. Zlo nije u samom bogatstvu \u2013 u njegovoj zapovijedi o materijalnim<\/p>\n<ul>\n<li>Niti bi trebalo zaboraviti da istra\u017eitelj, filozof, u\u010ditelj, umjetnik, pjesnik, sve\u0107enik, premda nisu uklju\u010deni u proizvodnju bogatstva, nisu samo uklju\u010deni u proizvodnju uslu\u017enosti i zadovoljstava za koje je proizvodnja bogatstva jedino sredstvo, nego stjecanjem i \u0161irenjem znanja, stimuliranjem mentalnih snaga i podizanjem moralnog osje\u0107aja, mogu uvelike pove\u0107ati sposobnost proizvodnje bogatstva. Jer \u010dovjek ne \u017eivi samo od kruha\u2026Onaj tko bilo kojim naporom uma ili tijela dodaje koli\u010dini ugodnog bogatstva pove\u0107ava sumu ljudskog znanja, ili daje ljudskom \u017eivotu vi\u0161e uzvi\u0161enje ili ve\u0107u puninu &#8212; on je, i \u0161irem zna\u010denju rije\u010di, \u201eproizvo\u0111a\u010d,\u201c \u201eradni \u010dovjek,\u201c \u201eradnik,\u201c i po\u0161teno zara\u0111uje pla\u0107u. Ali onaj tko bez da \u010dini i\u0161ta da u\u010dini \u010dovje\u010danstvo bogatijim, mudrijim, boljim, sretnijim, \u017eivi na naporima drugih \u2013 on, bez obzira kojim ga imenom \u010dasti nazvali, ili koliko odu\u0161evljeno sve\u0107enici Mamona mogli njihati svojim kadionicama pred njim, je po posljednjoj analizi samo prosjak ili lopov.\u201c<\/li>\n<\/ul>\n<p>stvarima; nego je u posjedovanju bogatstva dok su drugi u pretjeranom siroma\u0161tvu; u tome \u0161to se je bilo odgojeno van dodira sa \u017eivotom \u010dovje\u010danstva, sa njegovim poslom i njegovim borbama, njegovim nadama i njegovim strahovima, i iznad svega, od ljubavi koja uljep\u0161ava \u017eivot, i ljubaznih suosje\u0107anja i velikodu\u0161nih postupaka koji ja\u010daju vjeru u \u010dovjeka i pouzdanje u Boga. Razmislite kako bogati vide slabiju stranu ljudske prirode;\u00a0 kako su okru\u017eeni sa laskavcima i udvoricama; kako nalaze spremne alate ne samo da zadovolje zlobne impulse, nego i da ih poti\u010du i stimuliraju; kako se stalno moraju \u010duvati kako ne bi bili prevareni; kako \u010desto moraju posumnjati na skriveni motiv iza ljubaznog djela ili prijateljske rije\u010di; kako su ako poku\u0161aju biti velikodu\u0161ni napadnuti od besramnih prosjaka i promi\u0161ljenih varalica; kako im se \u010desto ohlade obiteljske naklonosti, i njihove smrti se o\u010dekuju sa skrivenom bolesnom rado\u0161\u0107u od o\u010dekivanog posjeda. Najgore zlo siroma\u0161tva nije u nedostatku materijalnih stvari, nego u usporavanju i izokretanju uzvi\u0161enijih kvaliteta. Stoga, premda na drugi na\u010din, posjedovanje nezara\u0111enog bogatstva sli\u010dno tome usporava i izokre\u0107e ono najplemenitije kod \u010dovjeka.<\/p>\n<p>\u201eBo\u017eje se zapovijedi ne mo\u017ee neka\u017enjeno izbjegavati. Ako je Bo\u017eja zapovijed da \u0107e \u010dovjek zara\u0111ivati svoj kruh radom, bogati besposlica mora trpjeti. I tako i je. Pogledajte krajnju prazninu \u017eivota onih koji \u017eive za u\u017eitak; pogledajte odvratne poroke koje gaji klasa, koji su, okru\u017eeni siroma\u0161tvom, zasi\u0107eni bogatstvom. Pogledajte tu u\u017easnu kaznu dosade o kojoj siroma\u0161ni znaju toliko malo da ju oni ne mogu razumjeti; pogledajte pesimizam koji raste me\u0111u bogatijim klasama &#8211; koji isklju\u010duju Boga, koji preziru ljude, koji samo postojanje smatraju zlom, i boje\u0107i se smrti ipak i dalje tra\u017ee uni\u0161tenje.<\/p>\n<p>\u201eKad je Krist rekao bogatom mladi\u0107u koji ga je tra\u017eio da proda sve \u0161to je imao i da to da siromasima, on nije razmi\u0161ljao o siroma\u0161nima, nego o mladi\u0107u. I ne sumnjam da me\u0111u bogatima, i posebno me\u0111u onih koji su se sami obogatili, postoje mnogi koji s vremenom, barem, osje\u0107aju odu\u0161evljeno ludost njihovog bogatstva i strah od opasnosti i isku\u0161enja kojima to izla\u017ee njihovu djecu. Me\u0111utim snaga duge navike, poticaj ponosa, uzbu\u0111enje stvaranja i zadr\u017eavanja onoga \u0161to je za njih postalo blagajnom u igri karata, obiteljska o\u010dekivanja koja su poprimila karakter prava, i stvarna pote\u0161ko\u0107a koju nalaze u bilo kakvom dobrom kori\u0161tenju njihovog bogatstva, ve\u017ee ih za njihovo breme, poput umornog magarca za njegov sve\u017eanj, sve dok se ne spotaknu nad provalijom s kojom grani\u010di ovaj \u017eivot.<\/p>\n<p>\u201eLjudi koji si mogu osigurati hranu kada \u0107e im trebati jedu jedino ono \u0161to im apetit diktira. Me\u0111utim sa rijetkim plemenima koja postoje na rubu naseljenog svijeta, \u017eivot je ili glad ili gozba. Trpljenje gladi danima, strah od nje poti\u010de ih da pro\u017ediru poput anakonde kad su uspje\u0161ne u igri s njihovim gostom. I tako, ono \u0161to daje bogatstvu njegovo prokletstvo je ono \u0161to poti\u010de \u010dovjeka da ga tra\u017ei, \u0161to ga \u010dini toliko zavidnim i cijenjenim \u2013 strah od potrebe. Budu\u0107i su nepotrebno bogati posljedica nepotrebno siroma\u0161nih, tako je i svojstvo bogatstva koje uni\u0161tava du\u0161u odraz \u017eelje koja prlja i degradira. Pravo zlo le\u017ei u nepravdi iz koje neprirodno posjedovanje i neprirodno izopa\u010denje ni\u010du.<\/p>\n<p>\u201eAli te\u0161ko se s tom nepravdom mo\u017ee teretiti pojedince ili klase. Postojanje privatne imovine u zemlji je velika dru\u0161tvena nepravda zbog koje dru\u0161tvo u cjelini pati, i od koje su vrlo bogati i veoma siroma\u0161ni \u017ertve podjednako, iako na suprotnim krajevima. Vide\u0107i to, \u010dini nam se poput kr\u0161enja Kr\u0161\u0107anske ljubavi govoriti o bogatima kao da su oni pojedina\u010dno odgovorni za patnje siroma\u0161nih. Ipak, dok to \u010dini\u0161, ti inzistira\u0161 da uzrok monstruoznog bogatstva i poni\u017eavaju\u0107eg siroma\u0161tva ne\u0107e biti dotaknut. Ovdje je \u010dovjek sa uznemiruju\u0107om i opasnom izraslinom. Lije\u010dnik bi je mogao dobrostivo, nje\u017eno, ali odlu\u010dno ukloniti. Drugi inzistira da se to ne treba uklanjati, ali u isto vrijeme zadr\u017eava siroma\u0161nu \u017ertvu da ju se mrzi i ismijava. \u0160to je ispravno?<\/p>\n<p>\u201eU nastojanju da svi ljudi budu ravnopravni u smislu pravde i prirodnih prava mi ne tra\u017eimo korist bilo koje klase, ve\u0107 svih. Jer mi obojica znamo vjerom i poznajemo \u010dinjenicu da nepravda ne mo\u017ee koristiti nikome i da pravda mora koristiti svima.<\/p>\n<p>\u201eNiti mi tra\u017eimo bilo kakvu \u201eispraznu i smije\u0161nu jednakost\u201c\u2026Jednakost koju bi doveli nije jednakost bogatstva, nego jednakost prirodnih prilika\u2026<\/p>\n<p>\u201eI uzimaju\u0107i za dru\u0161tvene koristi ono \u0161to jasno vidimo da je veliki fond namijenjen za dru\u0161tvo po bo\u017eanskom poretku, mi ne bi naplatili ni najmanji porez posjednicima bogatstva, bez obzira koliko bili bogati. Ne samo da mi smatramo takve poreze kr\u0161enjem prava vlasni\u0161tva, mi vidimo da je zbog prekrasnih adaptacija u ekonomskim Stvoriteljevim zakonima nemogu\u0107e bilo kome da po\u0161teno stje\u010de bogatstvo, bez da u isto vrijeme ne dodaje bogatstvu svijeta\u2026<\/p>\n<p>\u201eVa\u0161a Svetost u Enciklici daje primjer toga. Pori\u010du\u0107i jednakosti prava po materijalnoj osnovi \u017eivota, a ipak svjesni da postoji pravo na \u017eivot, vi odobravate pravo radnika na zapo\u0161ljavanje, i njihovo pravo da prime od svojih poslodavaca odre\u0111enu neodre\u0111enu pla\u0107u. Takva prava ne postoje. Nitko nema pravo da zahtijeva zaposlenje od drugoga, ili da zahtijeva ve\u0107e pla\u0107e nego su drugi spremni dati, ili na bilo koji na\u010din stavljati pritisak na drugoga da podigne takve pla\u0107e protiv svoje volje. Tako ne mo\u017ee biti boljeg moralnog opravdanja za takve zahtjeve od poslodavaca od radnika nego \u0161to bi bilo za poslodavce da zahtijevaju da radnici budu prisiljeni raditi za njih onda kada oni to ne \u017eele i da prihvate pla\u0107e ni\u017ee nego su ih spremni primiti. Bilo koje naizgledno opravdanje proistje\u010de iz prethodne nepravde, poricanja radnicima njihovih prirodnih prava\u2026<\/p>\n<p>\u201eKrist je opravdao Davida, koji je kad je bio pritisnut gla\u0111u po\u010dinio ono \u0161to bi obi\u010dno bilo svetogr\u0111e, uzimaju\u0107i iz hrama kruhove predstavljanja. Me\u0111utim daleko od toga da je on time rekao da je plja\u010dkanje hramova bilo ispravna stvar za zara\u0111ivanje za \u017eivot.<\/p>\n<p>\u201eMe\u0111utim u Enciklici, vi pohvaljujete primjenu na\u010dela koja se u etici toleriraju jedino pod izvanrednim uvjetima na uobi\u010dajene \u017eivotne odnose, pod normalnim uvjetima. Vi ste vo\u0111eni k toj tvrdnji la\u017enih prava va\u0161im poricanjem istinskih prava. Prirodno pravo koje svaki \u010dovjek ima nije to da zahtijeva zaposlenje ili pla\u0107u od drugog \u010dovjeka; nego zapo\u0161ljavanje samog sebe \u2013 upotrebljavanje svojim vlastitim radom neiscrpnog skladi\u0161ta kojeg Stvoritelj ima u zemlji pripremljenog za sve ljude. Gdje je ta riznica otvorena, kao \u0161to \u0107e ju jedinstveni porez otvoriti, prirodna potra\u017enja za radom dr\u017eat \u0107e korak s opskrbom, \u010dovjek koji je prodao rad i \u010dovjek koji ga je kupio postat \u0107e slobodni izmjenjiva\u010di na obostranu korist, i svaki uzrok za spor izme\u0111u radnika i poslodavca nestat \u0107e. Jer tada, budu\u0107i da \u0107e svi biti slobodni zaposliti se,\u00a0 puka prilika za rad prestat \u0107e biti bla\u017eenstvom; i budu\u0107i da nitko ne\u0107e raditi za drugoga za manje, uzev\u0161i sve u obzir, tada on mo\u017ee zaraditi rade\u0107i za sebe, pla\u0107e bi nu\u017eno rasle do njihove pune vrijednosti, i odnosi radnika i poslodavca bili bi regulirani zajedni\u010dkim interesom i pogodno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>\u201eTo je jedini na\u010din na koji oni mogu biti zadovoljavaju\u0107e regulirani.<\/p>\n<p>\u201eIzgleda da va\u0161a Svetost pretpostavlja da postoji neka pravedna stopa pla\u0107a koje bi poslodavci trebali biti spremni platiti i da bi radnici trebali biti zadovoljni primiti to, i da zami\u0161ljate da ako je to sve tako osigurano da bi to bio kraj sukoba. Ta stopa o kojoj vi o\u010dito razmi\u0161ljate je ta koja \u0107e dati radnicima jeftin \u017eivot, i da si mo\u017eda te\u017eim radom i strogom ekonomijom omogu\u0107e ne\u0161to sa strane.<\/p>\n<p>\u201eAli kako pravedna stopa pla\u0107e mo\u017ee biti fiksirana bez \u201etrgovanjem tr\u017ei\u0161tem\u201c ni\u0161ta vi\u0161e nego\u00a0 pravedne cijene kukuruza ili svinja ili brodova ili slika mogu biti tako fiksirane? I zar ne bi proizvoljno upravljanje u jednom slu\u010daju kao i u drugom provjerilo tu interakciju koja naju\u010dinkovitije promi\u010de ekonomsku prilagodbu proizvodnih snaga? Za\u0161to bi kupci rada i\u0161ta vi\u0161e od kupaca robe, bili pozvani platiti ve\u0107e cijene nego \u0161to su prisiljeni platiti na slobodnom tr\u017ei\u0161tu? Za\u0161to bi prodava\u010di rada bili zadovoljni s bilo \u010dime manjim nego na slobodnom tr\u017ei\u0161tu mogu dobiti? Za\u0161to bi radnici trebali zadovoljni sa jeftinom hranom kad je svijet toliko bogat? Za\u0161to bi trebali biti zadovoljni sa do\u017eivotnim trudom i smradom, kad je svijet u tolikom obilju? Za\u0161to i oni ne bi mogli \u017eeljeti zadovoljiti svoje uzvi\u0161enije instinkte, finije ukuse? Za\u0161to bi oni trebali biti zadovoljni da zauvijek putuju kormilarenjem kada drugi nalaze kabinu mnogo ugodnijom?<\/p>\n<p>\u201eNiti \u0107e oni. Previranje na\u0161eg vremena ne dolazi samo od \u010dinjenice da radnici nalaze te\u0161kim \u017eivjeti na istoj razini udobnosti. To je tako\u0111er, i vjerojatno u jo\u0161 ve\u0107oj mjeri, zbog pove\u0107anja njihovih \u017eelja sa pobolj\u0161anom razinom udobnosti. Ovo pove\u0107anje \u017eelje mora se nastaviti; jer radnici su ljudi, a \u010dovjek je nezadovoljna \u017eivotinja.<\/p>\n<p>\u201eOn nije vol, za kojega mo\u017ee biti re\u010deno, toliko trave, toliko puno \u017eita, toliko vode, i malo soli, i on \u0107e biti zadovoljan. Ba\u0161 naprotiv, \u0161to vi\u0161e \u010dovjek dobiva tim vi\u0161e \u017eudi. Kada ima dovoljno hrane, on tada \u017eeli bolju hranu. Kada dobije zaklon, tada on \u017eeli mnogo ugodniji i ukusniji. Kada su njegove \u017eivotinjske potrebe zadovoljene, tada nastaju mentalne i duhovne \u017eelje.<\/p>\n<p>\u201eTo nemirno nezadovoljstvo je u prirodi \u010dovjeka \u2013 te plemenite prirode koja ga uzdi\u017ee iznad \u017eivotinja sa toliko neizmjernim jazom, i pokazuje mu da je zaista bio stvoren na sliku Bo\u017eju. Oko toga se ne treba sva\u0111ati, jer to je motor svega napretka. To je ono \u0161to je podiglo kupolu Sv. Petra, i na tamnom, mrtvom platnu napravilo an\u0111eosko lice Madone da sjaji; to je ono \u0161to je izvagalo sunce i analiziralo zvijezde, i otvorilo stranicu za stranicom predivnih djela kreativne inteligencije; to je ono \u0161to je suzilo Atlantik oceanski trajekt i obu\u010dilo munju da prenese na\u0161e poruke do najudaljenijih zemalja; to je ono \u0161to nam otvara mogu\u0107nosti pored kojih se sve ono \u0161to je na\u0161a civilizacija do sada postigla \u010dini malim. Niti to mo\u017ee biti potisnuto osim u slu\u010daju degradiranja i okrutnog postupanja s ljudima, smanjenjem Evrope na Aziju.<\/p>\n<p>\u201eStoga, oskudnost pla\u0107i koje bi se moglo zaraditi kada bi sva ograni\u010denja na rad bila uklonjena, i bio osiguran svima pristup prirodnim mogu\u0107nostima pod jednakim uvjetima, nemogu\u0107e je popraviti bilo koju stopu pla\u0107i koju bi se smatralo pravednom, ili bilo koju stopu pla\u0107e koja mo\u017ee sprije\u010diti radnike da se trude dobiti vi\u0161e. Prema tome daleko od toga da to \u010dini radnike vi\u0161e zadovoljnijima da malo pobolj\u0161aju svoje stanje, zapravo ih to \u010dini vi\u0161e nezadovoljnijima.<\/p>\n<p>\u201eNiti tra\u017eite pravdu kada tra\u017eite od poslodavaca da plate svojim radnicima vi\u0161e nego su potaknuti platiti \u2013 vi\u0161e nego mogu dobiti da drugi rade za to. Vi tra\u017eite dobro\u010dinstvo. Jer vi\u0161ak kojeg bogati poslodavac tako daje nije u stvarnosti pla\u0107a, to je u su\u0161tini milostinja.<\/p>\n<p>\u201eGovore\u0107i o prakti\u010dnim mjerama za pobolj\u0161anje stanja rada koje va\u0161a Svetost predla\u017ee, Ja nisam spomenuo ono na \u0161to vi stavljate va\u017ean naglasak \u2013 dobro\u010dinstvo. Me\u0111utim nema ni\u010deg prakti\u010dnog u takvim preporukama kao lijek za siroma\u0161tvo, niti \u0107e bilo tko to tako uzeti u obzir. Da je bilo mogu\u0107e davanjem milostinje ukinuti siroma\u0161tvo tada ne bi bilo siroma\u0161tva u Kr\u0161\u0107anskom svijetu.<\/p>\n<p>\u201eDobro\u010dinstvo je zaista plemenita i predivna vrlina, na kojoj je \u010dovjek zahvalan i koja ima Bo\u017eje priznanje. Me\u0111utim dobro\u010dinstvo mora biti izgra\u0111eno na pravdi. Ono ne mo\u017ee nadomjestiti pravdu.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to je pogre\u0161no u stanju rada po svom Kr\u0161\u0107anskom svijetu je da je rad orobljen. I sve dok vi opravdavate nastavak tog plja\u010dkanja beskorisno je poticati dobro\u010dinstvo. \u010ciniti to \u2013 pohvaljivati dobro\u010dinstvo kao zamjenu za pravdu, zaista je ne\u0161to u su\u0161tini srodno tim herezama, koje su va\u0161i prethodnici osudili, koje su nau\u010davale da je evan\u0111elje nadomjestilo zakon, i da je Bo\u017eja ljubav izuzela ljude od moralnih obaveza.<\/p>\n<p>\u201eSve \u0161to dobro\u010dinstvo mo\u017ee u\u010diniti tamo gdje postoji nepravda je da tu i tamo malo ubla\u017ei u\u010dinke nepravde. Ne mo\u017ee ih izlije\u010diti. Niti to malo \u0161to mo\u017ee u\u010diniti da ubla\u017ei u\u010dinke nepravde mo\u017ee u\u010diniti bez zla. Jer ono \u0161to mo\u017ee biti smatrano dodanim, a \u0161to je u tom smislu, sekundarna vrlina, \u010dini zlo gdje su odsutne temeljne ili primarne vrline. Stoga je trezvenost vrlina, i marljivost je vrlina. Me\u0111utim trezven i marljiv lopov je tim vi\u0161e opasan. Strpljenje je stoga vrlina. Me\u0111utim strpljenje pod nepravdom je doprino\u0161enje nepravdi. Prema tome vrlina je tra\u017eiti spoznaju i nastojati razvijati mentalne snage. Me\u0111utim zao\u00a0 \u010dovjek postaje vi\u0161e sposobnim za zlo zbog svoje inteligencije. \u0110avle uvijek smatramo inteligentnima.<\/p>\n<p>\u201eI tako to pseudo dobro\u010dinstvo koje odbacuje i pori\u010de pravdu \u010dini zlo. S jedne strane to demoralizira njegove primatelje, vrije\u0111aju\u0107i ljudsko dostojanstvo, koje, kao \u0161to vi ka\u017eete, \u201eSam Bog tretira s po\u0161tovanjem,\u201c i pretvara u prosjake i krajnje siromahe ljude, koji bi da bi postali gra\u0111ani koji su u mogu\u0107nosti da se uzdr\u017eavaju, i imaju samopo\u0161tovanje, jedino trebali vra\u0107anje onoga \u0161to im je Bog dao.<\/p>\n<p>S druge strane to djeluje kao droga na savjesti onih koji \u017eive od plja\u010dke svojih bli\u017enjih, i poti\u010de tu moralnu zabludu i duhovni ponos kojeg je Krist nesumnjivo imao na umu kada je rekao da je lak\u0161e kamili pro\u0107i kroz u\u0161icu igle nego bogata\u0161u u\u0107i u kraljevstvo nebesko. Jer to vodi ljude, u ogromnu nepravdu, i koristi njihov novac i njihov utjecaj da se podupire nepravdu, da misle kako davanjem milostinje \u010dine ne\u0161to vi\u0161e od svoje du\u017enosti prema \u010dovjeku i da zaslu\u017euju da Bog ima veoma dobro mi\u0161ljenje o njima, i da na neodre\u0111eni na\u010din pripi\u0161u svojoj vlastitoj dobroti ono \u0161to u stvari pripada Bo\u017ejoj dobroti. Jer razmislite: Tko je Onaj koji se brine za Sve? Tko je taj da, kako vi ka\u017eete, \u201eduguje \u010dovjeku riznicu koja nikada ne\u0107e iznevjeriti,\u201c i koju \u201eon nalazi jedino u neiscrpnoj plodnosti zemlje.\u201c Nije li to Bog? I kada je \u010dovjek, prema tome, bio li\u0161en dare\u017eljivosti svog Boga, i u\u010dinjen ovisnim od dare\u017eljivosti svojih bli\u017enjih, nisu li ta stvorenja, takoreku\u0107, stavljena na mjesto Boga, da uzmu zaslugu sebi za pla\u0107anje obveza za koje vi sami ka\u017eete da dugujete Bogu?<\/p>\n<p>\u201eAli, mo\u017eda je gore od svega drugoga, na\u010din na koji ta zamjena neodre\u0111enih zapovijedi dobro\u010dinstva\u00a0 za jasne zahtjeve pravde otvara veoma lake na\u010dine navodnim u\u010diteljima Kr\u0161\u0107anske religije svih grana i zajednica da umire Mamona dok uvjeravaju sebe da slu\u017ee Bogu\u2026<\/p>\n<p>\u201eNe, va\u0161a Svetosti, kao \u0161to je vjera bez djela mrtva, kao \u0161to \u010dovjek ne mo\u017ee dati Bogu ono \u0161to mu je du\u017ean dok uskra\u0107uje svojim bli\u017enjima prava koja im je on dao, tako i dobro\u010dinstvo, bez podr\u0161ke pravde, ne mo\u017ee u\u010diniti ni\u0161ta da rije\u0161i problem postoje\u0107eg stanja rada. Premda bogati mogu \u201ekako bi nahranili siromahe razdijeliti sav svoj imetak, i predati svoje tijelo da se spali,\u201c siroma\u0161tvo bi se nastavilo dok bi imetak u zemlji ostao.<\/p>\n<p>\u201eUzmite za primjer bogatog \u010dovjeka danas koji iskreno \u017eeli posvetiti svoje bogatstvo pobolj\u0161anju stanja rada. \u0160to on mo\u017ee u\u010diniti?<\/p>\n<p>\u201eDarovati svoje bogatstvo onima koji ga trebaju? On mo\u017ee pomo\u0107i nekima koji to zaslu\u017euju, ali on ne\u0107e pobolj\u0161ati op\u0107e uvjete. I opet dobro koje on mo\u017ee u\u010diniti biti \u0107e opasnost da napravi \u0161tetu.<\/p>\n<p>\u201eGraditi crkve? Siroma\u0161tvo je pod sjenom crkve gnojna rana, i porok koji je ro\u0111en iz nje razmno\u017eava se.<\/p>\n<p>\u201eGraditi \u0161kole i fakultete? Izuzev \u0161to mo\u017ee voditi ljude do toga da vide bezakonje privatne imovine u zemlji, pove\u0107ano obrazovanje ne mo\u017ee u\u010diniti ni\u0161ta za puke radnike, jer kako se obrazovanje \u0161iri pla\u0107e obrazovanja tonu.<\/p>\n<p>\u201eUspostaviti bolnice? Za\u0161to, radnicima se ionako \u010dini da ima previ\u0161e onih koji tra\u017ee posao, i spasiti i produ\u017eiti \u017eivot zna\u010di dodatni pritisak.<\/p>\n<p>\u201eGraditi primjerne stanove? Ako ne pojeftine ku\u0107ni smje\u0161taj on privla\u010di nadalje klasu kojoj \u0107e to koristiti, i kada on pojeftinjuje ku\u0107ni smje\u0161taj on dovodi jo\u0161 vi\u0161e njih da tra\u017ee zaposlenje i olak\u0161ava pla\u0107e.<\/p>\n<p>\u201eUspostaviti laboratorije, znanstvene \u0161kole, radionice za pokuse iz fizike? On samo stimulira izume i otkri\u0107a, upravo one sile, koje djeluju\u0107i na dru\u0161tvo koje je utemeljeno na privatnom vlasni\u0161tvu na zemlji, drobe radnu snagu kao izme\u0111u gornjeg i donjeg mlinskog kamena.<\/p>\n<p>\u201ePromicati iseljavanje iz mjesta gdje su niske pla\u0107e u mjesta gdje su pone\u0161to vi\u0161e? Ako to u\u010dini, \u010dak \u0107e se i oni kojima je on isprva pomogao u iseljavanju okrenuti na njega i zahtijevati da takvo iseljavanje treba biti zaustavljeno, jer smanjuje njihovu pla\u0107u.<\/p>\n<p>\u201eNapustiti onoliko zemlje koliko bi mogao imati, ili odbiti uzeti rentu za nju, ili je pustiti na ni\u017ee rente od onih tr\u017ei\u0161ne cijene? On \u0107e tako jednostavno napraviti nove zemljoposjednike ili djelomi\u010dne vlasnike zemlji\u0161ta; on bi mogao obogatiti neke pojedince, ali ne\u0107e u\u010diniti ni\u0161ta da pobolj\u0161a op\u0107e stanje rada.<\/p>\n<p>\u201eIli\u00a0 sjetiv\u0161i se onih gra\u0111ana koji su bili zainteresirani za javno dobro iz klasi\u010dnih vremena i koji su potro\u0161ili velike iznose na pobolj\u0161anje svojih rodnih gradova, ho\u0107e li on poku\u0161ati uljep\u0161ati grad gdje se je rodio ili bio usvojen? Neka pro\u0161iri i poravna uske i iskrivljene ulice, neka izgradi parkove i podigne fontane, neka otvori tramvaje i dovede \u017eeljeznicu, ili na bilo koji na\u010din uljep\u0161a i u\u010dini privla\u010dnim svoj izabrani grad, i \u0161to \u0107e biti rezultat? Ne\u0107e li biti da \u0107e oni koji primaju Bo\u017eje dobro\u010dinstvo uzeti i njegovo tako\u0111er? Ne\u0107e li se vrijednost zemlji\u0161ta pove\u0107ati, i da \u0107e neto rezultat njegovih dobro\u010dinstava pove\u0107ati rente i obilje vlasnicima zemlji\u0161ta? Ma samo bi vijest da on ide napraviti takvu stvar zapo\u010dela \u0161pekulaciju i pove\u0107alo\u00a0 vrijednost zemlji\u0161ta po skokovima i granicama.<\/p>\n<p>\u201e\u0160to onda bogati \u010dovjek mo\u017ee u\u010diniti da pobolj\u0161a stanje rada?<\/p>\n<p>\u201eOn ne mo\u017ee u\u010diniti ni\u0161ta osim da iskoristi svoju snagu za ukidanje velike primarne nepravde koja li\u0161ava ljude njihovog prava po ro\u0111enju. Pravda se Bo\u017eja smije na poku\u0161aje ljudi da zamjene bilo \u0161to drugo za nju.\u201c<\/p>\n<p>\u201eDok unutar tijesnih linija obrta sindikalizam promi\u010de ideju o uzajamnosti interesa, i \u010desto poma\u017ee pove\u0107ati hrabrost i daljnje politi\u010dko obrazovanje, i dok je omogu\u0107ilo ograni\u010denim radni\u010dkim tijelima da pone\u0161to pobolj\u0161aju svoje stanje, i dobiju, tako reku\u0107, prostora za disanje, ipak ne uzima u obzir op\u0107e uzroke koji odre\u0111uju uvjete rada, i nastoji podi\u0107i samo mali dio velikog tijela sredstvima koja ne mogu pomo\u0107i ostalima. U cilju ograni\u010davanja tr\u017ei\u0161nog natjecanja \u2013 ograni\u010denje prava na rad, njegove su metode poput onih od vojske, koje\u00a0 \u010dak i u pravednoj stvari prevratni\u010dke za slobodu i podlo\u017ene zlouporabi, dok je njegovo oru\u017eje, \u0161trajk, destruktivno po svojoj prirodi, i borcima i neborcima, budu\u0107i je oblik pasivnog rata. Primijeniti na\u010delo obrtni\u010dkih sindikata na svu industriju, kao \u0161to neki sanjaju raditi, odu\u0161evilo bi ljude koji su u sistemu kaste.<\/p>\n<p>\u201eIli poduzeti \u010dak takve umjerene metode kao \u0161to je ograni\u010davanje radnih sati za \u017eene i djecu. To je povr\u0161no ne tra\u017ee\u0107i dalje od \u017eelje mu\u0161karaca i \u017eena i male djece da rade nedozvoljeno, i nasilno predla\u017eu\u0107i ograni\u010davanje prekomjernog rada istovremeno zanemaruju\u0107i njegov uzrok, \u017ealac siroma\u0161tva koji prisiljava ljudska bi\u0107a na njega. I metode s kojima ta ograni\u010denja moraju biti stavljena na snagu, umno\u017eavaju du\u017enosnike, ometaju osobnu slobodu, imaju tendenciju ka korupciji i podlo\u017eni su zlouporabi.<\/p>\n<p>\u201e\u0160to se ti\u010de temeljitog socijalizma, kojeg bi trebalo vi\u0161e \u010dastiti budu\u0107i da ima hrabrosti svojih uvjerenja, to bi iznijelo te poroke do potpunog izra\u017eaja. Prebrzim dono\u0161enjem zaklju\u010daka bez napora da se otkrije uzroke, propu\u0161ta se uvidjeti da tla\u010denje ne dolazi iz prirode kapitala, nego iz nepravde koja li\u0161ava radnu snagu kapitala odvajaju\u0107i ih od zemlje, i \u0161to stvara fiktivni kapital koji je stvarno kapitalizirani monopol. Ne uspijeva shvatiti da bi bilo nemogu\u0107e za kapital da tla\u010di radnu snagu gdje radna snaga ima slobodan pristup prirodnim materijalima proizvodnje; da sustav pla\u0107e sam po sebi proizlazi iz uzajamne pogodnosti, budu\u0107i je oblik suradnje u kojemu jedna od strana daje prednost odre\u0111enoj situaciji u kontigentnom rezultatu; i da to \u0161to se naziva \u201e\u017eeljeznim zakonom pla\u0107a\u201c nije prirodni zakon pla\u0107a, nego jedino zakon pla\u0107a u tom neprirodnom stanju u kojem su ljudi u\u010dinjeni bespomo\u0107nima budu\u0107i su li\u0161eni materijala za \u017eivot i rad. On brka zla konkurencije s onim \u0161to su stvarno zla ograni\u010denog nadmetanja \u2013 da su rezultat jednostranog nadmetanja na koje su ljudi prisiljeni kada su li\u0161eni zemlje; dok bi njegove metode, organizacija ljudi u industrijske vojske, usmjeravanje i uprava sve proizvodnje i razmjene od strane vladinih ili polu vladinih ureda, ako bi bili u potpunosti izvr\u0161eni, zna\u010dili Egipatski despotizam.<\/p>\n<p>\u201eMi se razlikujemo od Socijalista u na\u0161im dijagnozama zla, i razlikujemo se od njih \u0161to se ti\u010de lijekova. Mi se ne bojimo kapitala, smatraju\u0107i ga prirodnom slu\u017eavkom radne snage; mi gledamo na sami interes kao ne\u0161to prirodno i pravo; mi ne bi smo stavili nikakvo ograni\u010denje na akumulaciju, niti nametnuli na bogate bilo kakvo breme koje nije jednako stavljeno na siroma\u0161ne; mi ne vidimo nikakvo zlo u nadmetanju, nego smatramo neograni\u010deno nadmetanje nu\u017enim za zdravlje industrijskog i dru\u0161tvenog organizma kao \u0161to je slobodna cirkulacija krvi za zdravlje tjelesnog organizma \u2013 da bude sredstvo s kojim je osigurana najpotpunija suradnja. Mi bi jednostavno uzeli za zajednicu ono \u0161to pripada zajednici; vrijednost koja se pripisuje zemlji rastom zajednice; ostavili svetim za pojedinca ono \u0161to pripada pojedincu; i smatraju\u0107i neophodne monopole kao funkcije dr\u017eave, uklonili sva ograni\u010denja i zabrane izuzev onih koje se zahtijeva za javno zdravstvo, sigurnost, moral i udobnosti.<\/p>\n<p>\u201eAli temeljna razlika \u2013 razlika za koju molim va\u0161u Svetost da ju posebno zapazite, je u ovome: Socijalizmu u svim njegovim fazama izgleda kao da zla na\u0161e civilizacije izviru iz neadekvatnosti ili nesklada prirodnih odnosa, koja moraju biti umjetno organizirani ili pobolj\u0161ani. U njegovoj ideji na dr\u017eavi je da inteligentno organizira ljudske industrijske odnose; konstrukcija, tako reku\u0107, velikog stroja \u010diji \u0107e komplicirani dijelovi ispravno raditi zajedno pod vodstvom ljudske inteligencije. To je razlog za\u0161to socijalizam ima tendenciju prema ateizmu. Ne uspijevaju\u0107i vidjeti red i simetriju prirodnog zakona, ne uspijeva prepoznati Boga.<\/p>\n<p>\u201eS druge strane, mi koji se nazivamo Ljudima Jedinstvenog Poreza ( ime koje izra\u017eava samo na\u0161e prakti\u010dne propozicije) vidimo u dru\u0161tvenim i industrijskim odnosima ljudi ne stroj koji zahtijeva konstrukciju, nego organizam koji jedino treba trpjeti da bi rastao. Mi vidimo u prirodnim, dru\u0161tvenim i industrijskim zakonima takav sklad kakvog vidimo u prilagodbama ljudskog tijela, i to \u0161to daleko nadilazi mo\u0107 ljudske inteligencije da odre\u0111uje i usmjerava kao \u0161to je preko ljudske inteligencije da odre\u0111uje i usmjerava vitalna kretanja svog organizma. Mi vidimo u tim dru\u0161tvenim i industrijskim zakonima tako blisku vezu sa moralnim zakonima \u0161to mora potjecati od istog Autora, i to dokazuje moralni zakon sigurnim vodi\u010dem za \u010dovjeka, dok bi ina\u010de njegova inteligencija lutala i zastranila. Stoga, za nas, sve \u0161to je potrebno danas da se izlije\u010de zla na\u0161eg vremena jeste da se \u010dini pravda i da sloboda. To je razlog za\u0161to su na\u0161a vjerovanja sklona ka, ne, nego su jedina vjerovanja koja su dosljedna sa \u010dvrstom i pobo\u017enom vjerom u Boga, i s priznanjem njegovog zakona kao vrhovnog zakona kojeg ljudi moraju slijediti da bi si osigurali napredak i izbjegli uni\u0161tenje. To je razlog za\u0161to za nas politi\u010dka ekonomija jedino slu\u017ei da poka\u017ee dubinu mudrosti u jednostavnim istinama koje je obi\u010dan narod \u010duo sa usana Onoga o kojemu je bilo re\u010deno s \u010du\u0111enjem, \u201eNije li to Tesar iz Nazareta?\u201c<\/p>\n<p>\u201eI to je zbog toga \u0161to mi \u00a0u onome \u0161to predla\u017eemo \u2013 osiguravanje svim ljudima jednake prirodne mogu\u0107nosti za iskazivanje njihovih sposobnosti i uklanjanje svih zakonskih ograni\u010denja za legitimno ostvarivanje tih sposobnosti \u2013 vidimo uobli\u010denje ljudskog zakona moralnom zakonu, da mi dr\u017eimo s pouzdanjem, ne samo da je to dovoljan lijek za sva zla koje vi tako upe\u010datljivo prikazujete, nego da je to jedini mogu\u0107i lijek.<\/p>\n<p>\u201eNiti postoji ijedan drugi. Organizacija \u010dovjeka je takva, njegovi su odnosi u svijetu u koji je postavljen takvi \u2013 to jest, nepromjenjivi su Bo\u017eji zakoni takvi \u2013 da je van mo\u0107i ljudske genijalnosti da osmisli ijedan na\u010din na koji bi zla ro\u0111ena iz nepravdi koje li\u0161avaju \u010dovjeka njegovih prava koje je stekao ro\u0111enjem mogla biti uklonjena na ikoji drugi na\u010din nego vr\u0161enjem pravde, otvaraju\u0107i svima obilje koje je Bog pru\u017eio svima.<\/p>\n<p>\u201eBudu\u0107i da \u010dovjek mo\u017ee jedino \u017eivjeti na zemlji i od zemlje, budu\u0107i je zemlja rezervoar tvari i snage iz kojeg je i samo ljudsko tijelo bilo uzeto, i ka kojemu on mora privu\u0107i sve \u0161to on mo\u017ee proizvesti, da li onda neumoljivo ne slijedi da\u00a0 dati zemlju u vlasni\u0161tvo nekim ljudima i uskratiti drugima pravo na nju zna\u010di podijeliti \u010dovje\u010danstvo na bogate i siroma\u0161ne, privilegirane i bespomo\u0107ne? Zar ne slijedi da oni koji nemaju prava na kori\u0161tenje zemlje mogu \u017eivjeti jedino prodaju\u0107i svoju snagu za rad onima koji posjeduju zemlju? Ne slijedi li da ono \u0161to Socijalisti zovu \u201e\u017eeljeznim zakonom pla\u0107a,\u201c \u0161to politi\u010dki ekonomisti nazivaju \u201etendencijom pla\u0107a na minimum,\u201c mora uzeti od masa koje ne posjeduju zemlju \u2013 obi\u010dnih radnika, koji sami od sebe nemaju snage da koriste svoj rad \u2013 sve koristi bilo kakvog mogu\u0107eg napretka ili pobolj\u0161anja koje ne mijenja tu nepravednu podjelu zemlje? Jer, budu\u0107i da nemaju snage da se sami zaposle, oni se moraju, bilo kao prodava\u010di rada ili iznajmljiva\u010di zemlje, natjecati jedni s drugima za dozvolu za rad. Ovo natjecanje ljudi jednih s drugima, isklju\u010denih od Bo\u017eje neiscrpne riznice, nema ograni\u010denja nego gladovanje, i mora u kona\u010dnici prisilno sniziti pla\u0107e na njihovu najni\u017eu razinu, to\u010dku kod koje se \u017eivot mo\u017ee samo odr\u017eavati i prenositi razmno\u017eavanjem.<\/p>\n<p>\u201eOvim se ne \u017eeli re\u0107i da sve pla\u0107e moraju pasti na tu razinu, nego da pla\u0107e tog nu\u017eno najve\u0107eg sloja radnika koji imaju samo obi\u010dno znanje, vje\u0161tinu i sposobnosti moraju tako pasti. Pla\u0107e posebnih klasa, koji su ogra\u0111eni od nadmetanja sa osobitom spoznajom, vje\u0161tinom ili iz drugih razloga, mogu ostati iznad te obi\u010dne razine. Stoga, gdje su sposobnost da se \u010dita i pi\u0161e rijetki, posjedovanje toga omogu\u0107uje \u010dovjeku da stekne ve\u0107e pla\u0107e od obi\u010dnog radnika. Ali kako \u0161irenje obrazovanja \u010dini sposobnost da se pi\u0161e i \u010dita generalnom, ova je prednost izgubljena. Stoga, kada zvanje zahtjeva posebnu obuku ili vje\u0161tinu, ili je ote\u017ean pristup istome sa izvje\u0161ta\u010denim ograni\u010denjima, provjeravanje nadmetanja ima tendenciju zadr\u017eati pla\u0107e u njemu na najvi\u0161oj razini. Ali kada se napredak izuma \u0161iri s posebnom vje\u0161tinom, ili su izvje\u0161ta\u010dena ograni\u010denja sru\u0161ena, te vi\u0161e pla\u0107e tonu na obi\u010dnu razinu. I prema tome, toliko dugo dok su oni posebni,\u00a0 takva svojstva kao \u0161to su marljivost, razboritost i \u0161tedljivost mogu omogu\u0107iti obi\u010dnom radniku da odr\u017ei stanje iznad onoga \u0161to omogu\u0107uje samo \u017eivljenje. Gdje oni postanu op\u0107eniti, zakon o nadmetanju mora smanjiti zara\u0111ivanje ili \u0161tednju takvih svojstava na op\u0107enitu razinu \u2013 \u0161to, budu\u0107i je zemlja monopolizirana i radna snaga bespomo\u0107na, mo\u017ee biti jedino to \u0161to je ve\u0107 kod sljede\u0107e najni\u017ee to\u010dke prestanak \u017eivota.<\/p>\n<p>\u201eIli da istu stvar izrazimo na druga\u010diji na\u010din: budu\u0107i je zemlja neophodna za \u017eivot i rad, njeni \u0107e vlasnici biti u stanju, zauzvrat za dopu\u0161tenje da ju se koristi, dobiti od obi\u010dnih radnika sve \u0161to rad mo\u017ee proizvesti, izuzev onoga \u0161to je dovoljno da omogu\u0107i takvima od njih da odr\u017ee \u017eivot jer ih zemljoposjednici i njihovi potomci trebaju.<\/p>\n<p>\u201eStoga, gdje privatna imovina u zemlji ima podijeljeno dru\u0161tvo u klasu koja posjeduje zemlju i na klasu bez zemlje, ne postoji mogu\u0107i izum ili pobolj\u0161anje, bilo to industrijsko, dru\u0161tveno ili moralno, koje, toliko dugo dok ne poga\u0111a vlasni\u0161tvo nad zemljom, mo\u017ee sprije\u010diti siroma\u0161tvo ili olak\u0161ati op\u0107e stanje pukih radnika. Jer bilo da u\u010dinak bilo kojeg izuma ili pobolj\u0161anja pove\u0107a ono \u0161to rad mo\u017ee proizvesti ili smanji ono \u0161to je zahtijevano za podr\u0161ku radniku, mo\u017ee, \u010dim postane generalno, rezultirati jedino s pove\u0107anjem prihoda vlasnicima zemlje, bez da uop\u0107e koristi obi\u010dnim radnicima. Ni u kojem slu\u010daju oni koji posjeduju samo obi\u010dnu radnu sposobnost, sposobnost koja je potpuno beskorisna bez sredstava potrebnih za rad, mogu zadr\u017eati vi\u0161e od njihove zarade nego \u0161to je dovoljno da im pomogne za \u017eivot.<\/p>\n<p>\u201eKoliko je to istina mo\u017eemo vidjeti u dana\u0161njim \u010dinjenicama. Upravo u ovo na\u0161e vrijeme izumi i otkri\u0107a u velikoj su mjeri pove\u0107ali produktivnu snagu rada, i u isto vrijeme uvelike smanjili tro\u0161ak mnogih stvari koje su neophodne za podr\u0161ku radniku. Jesu li ta pobolj\u0161anja igdje podigla zaradu obi\u010dnih radnika? Nisu li njihove koristi uglavnom oti\u0161le vlasnicima zemlji\u0161ta \u2013 ogromno pove\u0107ali vrijednost zemlji\u0161ta?<\/p>\n<p>\u201eKa\u017eem uglavnom, jer jedan dio koristi oti\u0161ao je u tro\u0161ak monstruoznih regularnih vojski i u ratne pripreme; na pla\u0107anje kamata na velike javne dugove; i, uglavnom prikriveno kao kamata fiktivnog kapitala, vlasnicima monopola\u00a0 a ne onima zemlje. Ali pobolj\u0161anja koja bi uklonila ta rasipanja ne bi koristila radniku; ona bi jednostavno pove\u0107ala dobit vlasnicima zemlji\u0161ta. Kada bi bile ukinute regularne vojske i svi njihovi incidenti, uklonjeni svi monopoli osim onih zemlji\u0161ta, kada bi vlade postale modeli gospodarstva, kada bi bili spa\u0161eni dobiti \u0161pekulanata, posrednika, svih vrsta izmjenjiva\u010da, kada bi svatko postao toliko strogo po\u0161ten da ne bi bilo potrebe za policijom, sudovima, zatvorima, ne bi bile potrebne mjere predostro\u017enosti protiv nepo\u0161tenja \u2013 rezultat se ne bi razlikovao od onoga \u0161to bi uslijedilo pove\u0107anje produktivne snage.<\/p>\n<p>\u201eNe, ne bi li upravo ti blagoslovi donijeli gladovanje mnogima od onih koji sada uspijevaju \u017eivjeti? Nije li istina, da ako bi danas bilo predlo\u017eeno, ono za \u0161to bi se sav Kr\u0161\u0107anski puk trebao moliti, naime potpuno raspu\u0161tanje svih vojski u Evropi, da bi bili izazvani veliki strahovi zbog posljedica bacanja na tr\u017ei\u0161te rada toliko mnog nezaposlenih radnika?<\/p>\n<p>\u201eObja\u0161njenje toga i sli\u010dnih paradoksa koji u na\u0161e vrijeme zbunjuju na sve strane mo\u017ee se lako vidjeti. U\u010dinak svih izuma i pobolj\u0161anja koji pove\u0107avaju produktivnu snagu, koji \u0161tede rasipanje i \u010duvaju napor, jeste smanjiti rad zahtjevan za odre\u0111eni rezultat, i tako u\u0161tedjeti rad, tako da onda govorimo o njima kao o izumima koji \u0161tede rad ili pobolj\u0161anjima. Sada, u prirodnom stanju dru\u0161tva gdje su svima priznata prava na kori\u0161tenje zemlje, pobolj\u0161anja za u\u0161tedu rada mogu i\u0107i na najvi\u0161u razinu koju se mo\u017ee zamisliti bez smanjenja potrebe za ljudima, budu\u0107i da u takvim prirodnim uvjetima zahtjev za ljudima le\u017ei u njihovom vlastitom u\u017eivanju \u017eivota i u sna\u017enim instiktima koje je Stvoritelj usadio u ljudska prsa. Me\u0111utim u neprirodnom stanju dru\u0161tva gdje su mase ljudi razba\u0161tinjeni od svega osim snage za rad gdje im je od drugih dana prilika za rad, tada zahtjev za njima postaje jednostavno zahtjev za njihovim uslugama od onih koji dr\u017ee u rukama tu priliku, i sam \u010dovjek postaje roba. Stoga, iako je prirodni u\u010dinak pobolj\u0161anja za u\u0161tedu rada pove\u0107ati pla\u0107e, ipak u neprirodnom stanju koje privatno vlasni\u0161tvo stvara, u\u010dinak, \u010dak i od takvih moralnih pobolj\u0161anja kao \u0161to je raspu\u0161tanje vojski i \u0161tednja rada koje taj potez podrazumijeva, jeste smanjenje komercijalne potra\u017enje, smanjenje pla\u0107a i dovo\u0111enje pukih radnika do gladi i poni\u017eenja. Ako bi izumi i pobolj\u0161anja za u\u0161tedu rada mogli biti izvr\u0161eni do samog ukidanja potrebe za radnom snagom, koji bi bio rezultat? Ne bi li bio taj da bi zemljoposjednici tada dobili svo bogatstvo koje zemlja mo\u017ee proizvesti, i ne bi imali potrebe uop\u0107e za radnom snagom, koji bi tada morali gladovati ili \u017eivjeti kao penzioneri od darovitosti zemljoposjednika?<\/p>\n<p>\u201ePrema tome, sve dotle dok se nastavlja privatno vlasni\u0161tvo zemlje \u2013 sve dok se neke ljude smatra kao zemljoposjednike a drugi mogu \u017eivjeti jedino kroz svoju patnju \u2013 ljudska mudrost ne mo\u017ee osmisliti nikakav na\u010din na koji bi se izbjegla zla sada\u0161njeg zlog stanja.\u201c<\/p>\n<p>Ova teorija slobodnog zemlji\u0161ta (izuzev poreza na nju) je \u0161iroka i pravedna teorija koju bi nam bilo zadovoljstvo vidjeti stavljenu u praksu odmah, premda mi osobno ne bi imali koristi od nje. To bi se nesumnjivo pokazalo privremenim olak\u0161anjem dru\u0161tvu, iako bi njenim uni\u0161tenjem zemlji\u0161nih vrijednosti stvorilo mnogo ako i ne i vi\u0161e \u0161oka nego Socijalizam sugerira, osim ako nije razvrstano, kao \u0161to je gore sugerirano, s prethodnom najavom. To bi se lako kombiniralo sa umjerenijim obilje\u017ejima Socijalizma i dalo bi im ve\u0107u i trajniju kvalitetu; budu\u0107i bi zemlja, kao izvor bogatstva, bila u rukama svih ljudi pod tim uvjetima, nikada ne bi bilo nu\u017eno da zdravi, marljivi ljudi gladuju: svi u najmanju ruku mogu uzgajati usjeve dovoljne da se prehrane. Dok bi to, mi vjerujemo, bilo mudra i pravedna mjera, i jedna u skladu sa bo\u017eanskim zakonom, kao \u0161to je vrlo spretno pokazao Gosp. George, ipak to ne bi bio lijek za sve bolesti \u010dovje\u010danstva. Uzdi\u0161u\u0107e stvorenje i dalje bi uzdisalo sve dok pravednost i istina ne bi u potpunosti bili uspostavljeni na zemlji i sva srca bila dovedena u skladu s tim, i sebi\u010dnost vi\u0161e ne bi nalazila priliku da uzme svu kremu, i ostavi samo dovoljno obranog mlijeka za puke potrebe drugih.<\/p>\n<p>Kao dokaz da se jedinstveni porez na zemlji\u0161te sam ne bi mogao suo\u010diti sa pote\u0161ko\u0107ama dru\u0161tvene i financijske nevolje, niti sprije\u010diti dolazak katastrofe i dru\u0161tvenog kolapsa, mi navodimo primjer njegovog zna\u010dajnog neuspjeha. Indija je ve\u0107 dugi niz stolje\u0107a imala jedinstveni porez, porez samo na zemlji\u0161te \u2013 zemlja je bila dr\u017eana zajedni\u010dkom i djelovalo se pod kontrolom sela. Kao rezultat oko dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva su poljoprivrednici \u2013 veliki udio nego kod bilo kojeg drugog naroda u svijetu.<\/p>\n<p>Englezi su tamo tek kasnijih godina uveli privatno vlasni\u0161tvo, i to na prili\u010dno ograni\u010denom podru\u010dju. Moglo se re\u0107i da je narod Indije bio zadovoljan i da im je bilo udobno; ali to sigurno ne zbog toga \u0161to su bili bogati i opskrbljeni sa rasko\u0161i i pogodnostima. Suvremeni strojevi brzo revolucioniziraju njihove poslove i smanjuju njihove ve\u0107 ionako slabe zarade i tjeraju ih da \u017eive sa jo\u0161 manje ili da ina\u010de gladuju. Mi smo ve\u0107 citirali dobar autoritet koji pokazuje da si siroma\u0161ne mase rijetko mogu priu\u0161titi da jedu naj obi\u010dniju hranu do zadovoljstva. Vidi stranicu 381.<\/p>\n<p>Kada mi potvr\u0111ujemo da bi se jedinstveni porez ili teorema slobodne zemlje dokazali samo jednim \u010dimbenikom privremenog olak\u0161anja, to je sve \u0161to mo\u017eemo potvrditi; jer ako bi sebi\u010dnost bila prekinuta u jednom pravcu samo bi izbila na drugom: ni\u0161ta ne\u0107e djelotvorno pomo\u0107i osim \u201enovih srca\u201c i \u201eispravnih stavova\u201c; a to ne mo\u017ee prouzro\u010diti niti teorija Jedinstvenog Poreza niti bilo koja druga teorija.<\/p>\n<p>Pretpostavimo, na primjer, da ljudi imaju zemlju; bila bi laka stvar za kombinaciju kapitala odbiti kupiti poljoprivredne proizvode izuzev za svoje vlastite brojke \u2013 dovoljno male da dopuste proizvo\u0111a\u010dima da \u017eive \u2013 i s druge strane da kontroliraju i utvr\u0111uju visoke cijene za sve \u0161to poljoprivrednici moraju kupiti \u2013 od poljoprivrednog gnojiva i poljoprivrednih ure\u0111aja do odje\u0107e za obitelj i opreme za ku\u0107u.<\/p>\n<p>Upravo ovakvo stanje se pribli\u017eava \u2013 Zakon Ponude i Potra\u017enje djeluje presporo da zadovolji pohlepu za bogatstvom danas. Radna snaga ne mo\u017ee zaustaviti djelovanje tog zakona, i nagomilan je i strojevima i rastom stanovni\u0161tva; ali Kapital mu se mo\u017ee barem djelomi\u010dno suprotstaviti formiraju\u0107i Korporacije, Kombinate, Sindikate, itd., za gotovo ili prili\u010dno kontroliranje potro\u0161nog materijala i cijena. Kombinat za ugljen je primjer.<\/p>\n<p>Od kakve bi koristi, mi pitamo, bio taj Jedinstveni Porez nasuprot tom duhu sebi\u010dnosti? Bio bi bespomo\u0107an.<\/p>\n<p>Ali pretpostavimo da slobodna zemlja i prijedlog jedinstvenog poreza stupe na snagu sutra; pretpostavimo da obra\u0111ena zemlji\u0161ta budu izuzeta iz svih poreza; da je svaka farma dobila ku\u0107u, konja, kravu, plug i druge potrep\u0161tine; pretpostavimo da bi to zna\u010dilo udvostru\u010denje sada\u0161njeg podru\u010dja uzgoja i udvostru\u010denje sada\u0161njih usjeva. To bi osiguralo obilje kukuruza i p\u0161enice i povr\u0107a za zdravo i \u0161tedljivo jelo; me\u0111utim veliki bi vi\u0161ak donio toliko malu cijenu da bi se moglo platiti da se po\u0161alje na tr\u017ei\u0161te, izuzev pod povoljnim uvjetima. Ponekada je tako \u010dak i pod sada\u0161njim uvjetima: tisu\u0107e bu\u0161ela krumpira i kupusa je ostavljeno da istrune, jer se ne pla\u0107a da se radi s njima. Prva bi godina mogla iz gradova u gore spomenute farme izvu\u0107i tisu\u0107e jakih i spremnih mu\u0161karaca \u017eele\u0107i si slu\u017eiti: to bi oslobodilo gradsko tr\u017ei\u0161te rada i privremeno podiglo pla\u0107e onih koji bi ostali u gradovima, ali to bi trajalo samo godinu dana. Poljoprivrednici bi, vidjev\u0161i da si ne mogu priskrbiti odje\u0107u i ku\u0107anske potrep\u0161tine od kukuruza i krumpira, bilo izravno ili razmjenom, prestali bi s poljoprivredom i vratili se u gradove i sna\u017eno se natjecali za \u0161to god bi mogli dobiti a \u0161to bi im omogu\u0107ilo vi\u0161e nego samo puko izdr\u017eavanje; za \u0161to god bi im dalo udio u udobnostima i rasko\u0161ima \u017eivota.<\/p>\n<p>Ne; slobodno je zemlji\u0161te dobro kao za\u0161tita od gladovanja, i to je ispravno stanje s obzirom na \u010dinjenicu da je na\u0161 bogati Tvorac dao zemlju Adamu i njegovoj obitelji kao zajedni\u010dko nasljedstvo; i to bi uvelike pomoglo na\u0161im sada\u0161njim pote\u0161ko\u0107ama, ako bi cijeli svijet imao Jubilejsku obnovu zemlje i otpu\u0161tanje dugova svakih pedeset godina, kao \u0161to su \u017didovi imali. Ali takve bi stvari sada bile samo palijativne, kao \u0161to su bile \u017didovima, i jo\u0161 su uvijek u Indiji.<\/p>\n<p>Jedini pravi lijek je ve\u0107i Jubilej u protuslici koji \u0107e biti uspostavljen kroz dolaze\u0107eg kralja zemlje \u2013 Emanuela.<\/p>\n<p><strong>Daljnje Nade i Strahovi<\/strong><\/p>\n<p>Brzo smo pregledali glavne teorije predlo\u017eene za pobolj\u0161anje sada\u0161njih uvjeta, ali je o\u010dito da nijedna od njih nije adekvatna potrebama slu\u010daja. Pored toga postoji \u010ditav niz ljudi koji neprekidno propovijedaju i mole se u vezi onog za \u0161to vide da je krivo, i koji \u017eele da netko zaustavi pravac kojim svijet ide, ali koji niti vide niti sugeriraju bilo \u0161to \u0161to bi makar simuliralo prakti\u010dnost.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, s tim u vezi ne bi smo trebali zaboraviti da spomenemo neke po\u0161tene ali potpuno neprakti\u010dne du\u0161e koje uzaludno zami\u0161ljaju da crkve, ako bi ih se u\u010dinilo svjesnima situacije, mogu sprije\u010diti predstoje\u0107u dru\u0161tvenu katastrofu, revolucionizirati dru\u0161tvo i ponovno ga uspostaviti na novom i boljem temelju. Oni ka\u017eu, samo ako bi se crkve probudile, one bi mogle osvojiti svijet za Krista i sami uspostaviti na zemlji Bo\u017eje Kraljevstvo na temelju ljubavi i lojalnosti Bogu i jednakoj ljubavi prema bli\u017enjemu. Neki od njih \u010dak tvrde da bi to, Kristov duh u crkvama, bio Kristov drugi dolazak.<\/p>\n<p>Kako je beznadno neprakti\u010dna ta teorija, jedva vrijedna da ju se spomene. Ono \u0161to oni smatraju njenom snagom zapravo je njena slabost \u2013 brojevi. Oni gledaju na brojke 300,000,000 Kr\u0161\u0107ana i ka\u017eu, Kakva snaga! Mi gledamo na iste brojke i ka\u017eemo, Kakva slabost!<\/p>\n<p>Ako bi sveci sa\u010dinjavali tu ogromnu brojku, koji su pokretani i kontrolirani ljubavlju, doista bi postojala snaga iza tog argumenta, i bilo bi veoma prakti\u010dno re\u0107i da ako bi oni postali svjesni prave situacije oni bi mogli i budu revolucionalizirali dru\u0161tvo odjednom. Ali, ajme! \u201ekukolj\u201c i \u201epljeva\u201c prevladavaju i klasa \u201ep\u0161enice\u201c je mala. Kao \u0161to je veliki Pastir objavio, njegovo je samo \u201emalo stado,\u201c poput svog Gospodara \u201ebez ugleda\u201c ili utjecaja, i me\u0111u njima \u201enema mnogo mudrih po tijelu, ni mnogo mo\u0107nih, ni mnogo plemenita roda.\u201c (1. Kor. 1:26) \u201e\u010cujte, bra\u0107o moja ljubljena: nije li Bog one koji su svijetu siroma\u0161ni izabrao da budu bogata\u0161i u vjeri i ba\u0161tinici Kraljevstva \u0161to ga je obe\u0107ao onima koji ga ljube?\u201c (Jakov 2:5)<\/p>\n<p>Ne, ne! Duh Kristov u njegovom malom stadu nije dovoljan dati im Kraljevstvo! Crkva nikada nije bila bez onih koji su imali taj duh. Kao \u0161to je na\u0161 Gospodin bio objavio prije nego nas je ostavio, da \u0107e biti sa nama do kraja doba, tako je i bilo ispunjeno. Me\u0111utim kao \u0161to je on tako\u0111er obe\u0107ao da kao \u0161to je on oti\u0161ao (osobno) na kraju \u017didovskog doba, tako \u0107e ponovno do\u0107i (osobno) na kraju ovog doba. On nam je zajam\u010dio da \u0107e tijekom njegove odsutnosti svi koji mu budu bili vjerni \u201etrpjeti progonstvo\u201c \u2013 da njegovi sunasljednici Kraljevstva budu \u201etrpjeli nasilje\u201c sve dok on ponovno ne do\u0111e i ne uzme ih k sebi. Tada \u0107e on nagraditi njihovu vjernost i patnje sa slavom, \u010da\u0161\u0107u i besmrtno\u0161\u0107u, i udjelom u njegovom prijestolju i njegovoj mo\u0107i da blagoslovi svijet sa pravednom vladavinom i spoznajom istine, i da kona\u010dno uni\u0161ti sve namjerne po\u010dinitelje bezakonja izme\u0111u onih koji postupaju pravedno. Za time ne samo da uzdi\u0161u\u0107e stvorenje, nego i mi tako\u0111er, koji imamo prve plodove duha (Rim. 8:23) moramo uzdi\u0161u\u0107i i\u0161\u010dekivati \u2013 na O\u010devo vrijeme i Njegov na\u010din darovanja. On je jasno pokazao da je vrijeme zate blagoslove sada blizu, i da \u0107e oni biti uvedeni sa bi\u010devanjem svijeta sa zastra\u0161uju\u0107im vremenom nevolje, kojoj \u0107e, sveti, malo stado, umaknuti jer \u0107e biti promijenjeni i proslavljeni u Kraljevstvu.<\/p>\n<p>Ali da nitko nikada ne bi rekao da bogatstvu i prednosti obrazovanja nije bilo dopu\u0161teno da osvoje svijet, Bog je dao nominalnoj crkvi \u2013 \u201eTzv. Kr\u0161\u0107anstvu\u201c -upravo te prednosti. Ipak te prilike \u010dini se da djeluju obrnuto, da razvijaju ponos, gordost, i nevjeru nazvanu \u201evi\u0161i kriticizam\u201c \u2013 i zato \u0107e se desiti slom dru\u0161tva. \u201eNo ho\u0107e li Sin \u010dovje\u010dji, kada do\u0111e, na\u0107i vjeru na zemlji?\u201c<\/p>\n<p><strong>Jedina Nada \u2013 \u201eBla\u017eena Nada\u201c<\/strong><\/p>\n<p>\u201eI\u0161\u010dekuju\u0107i bla\u017eenu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja na\u0161ega Isusa Krista.\u201c \u201eOna nam je kao pouzdano i \u010dvrsto sidro du\u0161e.\u201c \u201eZato opa\u0161ite bokove pameti svoje, trijezni budite i savr\u0161eno se pouzdajte u milost koju vam donosi Objavljenje Isusa Krista.\u201c (Titu 2:13; Hebr. 6:19; 1. Pet. 1:13)<\/p>\n<p>Razmatraju\u0107i to te\u0161ko pitanje Ponude i Potra\u017enje koji toliko mnogo doprinose podjeli \u010dovje\u010danstva na dvije klase, bogate i siroma\u0161ne, mi smo \u0161to je vi\u0161e bilo mogu\u0107e izbjegavali o\u0161tru kritiku obje strane; \u010dvrsto vjeruju\u0107i, kao \u0161to smo nastojali pokazati, da su sada\u0161nji uvjeti posljedice\u00a0 zakona sebi\u010dnosti koji je dio \u010dovjekovog ustrojstva (rezultat Adamovog pada), koji dominira velikom ve\u0107inom ljudske obitelji, bogatima i siroma\u0161nima podjednako. Nad tim duboko usa\u0111enim zakonima sebi\u010dnosti kao dijela \u010dovjekovog ustrojstva gnu\u0161a se mali broj (uglavnom siroma\u0161ni) koji bi, budu\u0107i su prona\u0161li Krista i do\u0161li iskreno pod njegov duh i zakon ljubavi, rado napustili svu sebi\u010dnost, ali ne mogu. Ti zakoni \u010desto nagomilavaju male trgovce i izvo\u0111a\u010de isto tako kao i zaposlenike. No njihovo je djelovanje toliko izvjesno da kad bi svi bogati danas umrli, i njihovo bogatstvo bilo raspodijeljeno, ti bi zakoni unutar nekoliko godina reproducirali iste te uvjete koje imamo danas. Zaista, mnogi od milijunera danas bili su siroma\u0161ni dje\u010daci. I bilo koji sistem zakona kojeg bi ve\u0107ina ljudi mogla donijeti, koji bi li\u0161ili ljude prilika za iskazivanjem njihovih ste\u010denih i sebi\u010dnih sklonosti, potkopali bi \u017eivot napretka i brzo bi okrenuli civilizaciju unatrag prema bezbri\u017enosti, nedjelotvornosti i barbarizmu.<\/p>\n<p>Jedina nada za svijet je u Kraljevstvu na\u0161eg Gospodina Isusa Krista \u2013 Milenijsko Kraljevstvo. To je od Boga davno obe\u0107ani lijek, odgo\u0111en do svog pravog vremena, i sada, hvala Bogu, blizu, \u010dak pred vratima. Jo\u0161 \u0107e jednom ljudska krajnost biti Bo\u017eja prilika \u2013 \u201eDo\u0107i \u0107e \u017eudnja svih naroda,\u201c u trenutku kada su se ljudska genijalnost i vje\u0161tina iscrpili uzalud tra\u017ee\u0107i olak\u0161anje. Zaista, izgleda da je to bo\u017eanska metoda, pou\u010diti velikim lekcijama u \u0161kolama iskustva. Tako su \u017didovi izravno (i mi i svi ljudi neizravno) bili pou\u010deni s njihovim Savezom Zakona velikoj lekciji da se djelima Zakona nijedno (palo) tijelo ne mo\u017ee opravdati pred Bogom. Tako Gospodin upu\u0107uje svoje \u0111ake na bolji Novi Savez Milosti kroz Krista.<\/p>\n<p>Vrijeme nevolje, \u201edan osvete,\u201c s kojim \u0107e ovo doba zavr\u0161iti i zapo\u010deti Milenijsko doba, ne\u0107e samo biti pravedna nadoknada za zloupotrebljene prednosti, nego \u0107e nastojati poniziti aroganciju ljudi i u\u010diniti ih \u201esiroma\u0161nima u duhu,\u201c\u00a0 i spremnima za velike blagoslove koje je Bog spreman izliti na svako tijelo. (Joel 2:28) On tako ranjava kako bi izlije\u010dio.<\/p>\n<p>Ali netko tko nije upoznat sa bo\u017eanskim programom mo\u017eda mo\u017ee pitati, Kako Bo\u017eje Kraljevstvo mo\u017ee biti uspostavljeno ako sve ove ljudske metode propadnu? Koji druga\u010diji nacrt ono predla\u017ee? Ako je njegov nacrt objavljen u Rije\u010di Bo\u017ejoj, za\u0161to ga ljudi ne mogu staviti na snagu odjednom i tako izbje\u0107i nevolju?<\/p>\n<p>Mi odgovaramo, Bo\u017eje Kraljevstvo ne\u0107e biti uspostavljeno glasanjem ljudi, niti glasanjem aristokracije i vladara. U odre\u0111eno vrijeme Onaj \u201ekoji na to ima pravo,\u201c onaj koji ga je kupio sa svojom vlastitom dragocjenom krvlju, \u0107e \u201epreuzeti Kraljevstvo.\u201c On \u0107e \u201epreuzeti svoju veliku vlast i zakraljevati.\u201c Biti \u0107e upotrijebljena sila, \u201ei vladat \u0107e njima[nacijama] palicom gvozdenom, kao posu\u0111e glineno satirati ih.\u201c (Otkr. 2:27) On \u010deka da se \u201esakupe narodi, da se saberu kraljevstva, da na vas gnjev svoj izlijem, svu gor\u010dinu svoje srd\u017ebe: u vatri moje ljubomore bit \u0107e sva zemlja sa\u017egana. \u00a0Tada[nakon \u0161to su poni\u017eeni i spremni \u010duti i poslu\u0161ati njegov savjet] \u0107u pribaviti \u010diste usne narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i slu\u017ee mu jednodu\u0161no.\u201c (Sef. 3:8,9)<\/p>\n<p>Ne samo da \u0107e Kraljevstvo biti uspostavljeno sa silom, i biti mo\u0107 kojoj\u00a0 ljudi ne\u0107e mo\u0107i odoljeti, nego \u0107e ono tako nastaviti tokom cijelog Milenijskog doba; jer cijela vladavina ima specifi\u010dnu svrhu pokoravanja neprijatelja pravednosti. \u201eJer on mora kraljevati dok ne polo\u017ei sve neprijatelje pod svoje noge.\u201c \u201eI neprijatelji \u0107e njegovi prah lizati.\u201c \u201eSvaka du\u0161a koja ne poslu\u0161a tog proroka[slavnog Krista \u2013 ve\u0107eg Mojsija] iskorijenit \u0107e se iz naroda,\u201c u Drugoj Smrti.<\/p>\n<p>Sotona \u0107e biti svezan \u2013 svaki njegov prijevaran i zavaravaju\u0107i utjecaj biti \u0107e ograni\u010den \u2013 tako da zlo vi\u0161e ljudima ne\u0107e izgledati kao dobro, niti \u0107e dobro izgledati nepo\u017eeljnim, zlim; istina se vi\u0161e ne\u0107e ljudima \u010diniti neistinitom, niti \u0107e se la\u017ei prikazivati istinom. (Otkr. 20:2)<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kao \u0161to je do sada pokazano, vladavina ne\u0107e biti provo\u0111ena jedino silom; uz bok sili biti \u0107e maslinova gran\u010dica milosr\u0111a i mira za sve stanovnike svijeta, koji \u0107e se, kada sudovi Gospodinovi budu bili ra\u0161ireni zemljom, u\u010diti pravednosti. (Iza. 26:9) Grijehom zaslijepljene o\u010di biti \u0107e otvorene; i svijet \u0107e razlikovati ispravno i pogre\u0161no, pravdu i nepravdu, u svijetlu posve druga\u010dijem od dana\u0161njeg \u2013 u \u201esedmerostrukom\u201c svjetlu. (Iza. 30:26; 29:18-20) Izvanjska isku\u0161enja sada\u0161njosti uvelike \u0107e biti uklonjena, zla niti \u0107e biti ovla\u0161tena niti dozvoljena: nego \u0107e kazna sigurni i brzo zadesiti prestupnika, izvr\u0161ena po nepogre\u0161ivoj pravdi proslavljenih i kompetentnih sudaca tog vremena koji \u0107e tako\u0111er imati samilosti prema slabima. (1. Kor. 6:2; Ps. 96:13; Djela 17:31)<\/p>\n<p>Ti suci ne\u0107e suditi po onome \u0161to \u010duju u\u0161ima niti po onome \u0161to vide o\u010dima, nego \u0107e suditi pravednim sudom. (Iza. 11:3) Ne\u0107e biti u\u010dinjene nikakve pogre\u0161ke; nijedno zlo djelo ne\u0107e ostati bez svoje pravedne nadoknade: pod takvim \u0107e uvjetima \u010dak i poku\u0161aji da se u\u010dini zlo morati brzo prestati. Svako \u0107e se koljeno pokloniti [mo\u0107i koja \u0107e tada vladati] i svaki \u0107e jezik priznati [pravdu ure\u0111enja]. (Filip. 2:10,11) Zatim \u0107e se, postupno vjerojatno kod mnogih, novi poredak stvari po\u010deti svi\u0111ati srcu nekih, i \u0161to je isprva bila poslu\u0161nost na silu postat \u0107e poslu\u0161nost iz ljubavi, i cijenjenja pravednosti. I na kraju \u0107e svi drugi \u2013 oni koji \u0107e biti poslu\u0161ni samo jer su na to primorani silom \u2013 biti odrezani u Drugoj Smrti. (Otkr. 20:7-9; Djela 3:23)<\/p>\n<p>Vladavina i zakon ljubavi tada \u0107e biti stavljeni na snagu; ne pristankom ve\u0107ine, nego suprotno tome. Biti \u0107e to preokret civilizacije od njenih republikanskih ideja i stavljanje \u010dovje\u010danstva privremeno pod autokratsku vladu \u2013 na tisu\u0107u godina. Takva bi autokratska vlast bila u\u017easavaju\u0107a u rukama bilo pokvarenog ili nesposobnog vladara; ali Bog nas osloba\u0111a svakog straha kada nas obavje\u0161tava da \u0107e Diktator tog doba biti Knez Mira, na\u0161 Gospodin Isus Krist, koji ima na srcu dobrobit \u010dovje\u010danstva da je polo\u017eio svoj \u017eivot kao otkupnu cijenu za nas kako bi mogao imati autoritet podi\u0107i iz na\u0161eg one\u010di\u0161\u0107enja grijehom i vratiti u savr\u0161enstvo i bo\u017eansku naklonost sve koji \u0107e prihvatiti njegovu milost poslu\u0161no\u0161\u0107u Novom Savezu.<\/p>\n<p>Rano u Mileniju svima \u0107e postati o\u010ditim da je taj pravac kojeg je Bog ocrtao jedini odgovaraju\u0107i potrebama slu\u010daja gre\u0161nog, sebi\u010dnog svijeta. Zaista, neki ve\u0107 shva\u0107aju da je najve\u0107a potreba svijeta sna\u017ena i pravedna vladavina: oni po\u010dinju uvi\u0111ati, i to sve vi\u0161e, da su jedine osobe kojima se sigurno mogu povjeriti apsolutne slobode one koji su bile zdravo obra\u0107ene \u2013 koji imaju obnovljene volje, obnovljena srca, duh Kristov.<\/p>\n<p><strong>Ispravan Stav za Bo\u017eji Narod<\/strong><\/p>\n<p>Ali neki mogu pitati, \u0160to mi koji vidimo te stvari u njihovom pravom svjetlu moramo sada raditi? Ho\u0107emo li mi ako imamo slobodno zemlji\u0161te dati ga ili odustati od njega? Ne; to ne bi slu\u017eilo dobroj svrsi osim ako ga ne bi dao nekom siroma\u0161nom bli\u017enjem koji ga stvarno treba: i tada, ako bi on u\u010dinio neuspjeh u njegovom kori\u0161tenju, on bi nesumnjivo osudio tebe kao za\u010detnika njegove nesre\u0107e.<\/p>\n<p>Ako smo poljoprivrednici ili trgovci ili proizvo\u0111a\u010di, ho\u0107emo li poku\u0161ati poslovati na Milenijskoj osnovi? Ne; jer, kao \u0161to je ve\u0107 pokazano, \u010diniti to zna\u010dilo bi navu\u0107i na sebe financijsku katastrofu, \u0161tetnu tvojim vjerovnicima i onima koji su ovisni od tebe, isto tako kao i tvojim zaposlenicima.<\/p>\n<p>Mi sugeriramo da je sve \u0161to sada mo\u017ee biti u\u010dinjeno dopustiti da na\u0161a razumnost bude poznata svim ljudima: izbjegavajte mljevenje bilo koga; pla\u0107ajte razumne pla\u0107e ili udio u dobiti ili ina\u010de ne unajmljujte; izbjegavajte nepo\u0161tenje svakog oblika; \u201enastojte oko onoga \u0161to je po\u0161teno pred svim ljudima\u201c; dajte primjer \u201ePobo\u017enosti sa zadovoljstvom,\u201c i uvijek rije\u010dju isto tako kao i primjerom obeshrabrujte ne samo nasilje, nego \u010dak i nezadovoljstvo; i nastojte voditi umorne i optere\u0107ene ka Kristu i rije\u010di Bo\u017eje milosti \u2013 kroz vjeru i potpuno posve\u0107enje. I bude\u0161 li, Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u, upraviteljem s vi\u0161e ili manje bogatstva, ne obo\u017eavaj ga, niti tra\u017ei koliko ga mnogo mo\u017ee\u0161 nakupiti jer tada \u0107e se tvoji nasljednici sva\u0111ati oko njega i zlouporabiti ga; nego ga koristi, u skladu sa svojim zavjetom, za Bo\u017eju slu\u017ebu i pod njegovim vodstvom; imaju\u0107i na umu da ono nije tvoje da ga \u010duva\u0161, niti tvoje da ga koristi\u0161 za sebe, nego Bo\u017eje koje ti je povjereno na brigu, da bude kori\u0161teno u radosnoj slu\u017ebi, na slavu na\u0161eg Kralja.<\/p>\n<p>Kao sugestija prakti\u010dne primjene ovih zapa\u017eanja \u017eivotnih zbivanja dajemo, u nastavku, pismo koje nam je poslao \u010ditatelj na\u0161eg polumjese\u010dnika, i na\u0161 odgovor na njega kako je tamo objavljen. To mo\u017ee biti od koristi drugima.<\/p>\n<p>U Svijetu ali ne i Dio Njega<\/p>\n<p><em>Pennsylvania<\/em><\/p>\n<p>DRAGI BRATE: Pro\u0161le smo nedjelje na na\u0161em sastanku imali pouku iz Rimljanima 12:1, i me\u0111u mnogim mislima iznesenih iz tako ogromne teme bile su i neke na temu kori\u0161tenja na\u0161eg posve\u0107enog vremena. Ja sam anga\u017eiran u trgovini prehrambenim proizvodima; ali uvjeti trgovine op\u0107enito zahtijevaju gotovo \u201evje\u010dnu budnost\u201c u sada\u0161nje vrijeme.<\/p>\n<p>Pitanje koje mi se predstavilo mnogo puta je, da li bih ja kao jedan od posve\u0107enih trebao ulagati takve napore i odr\u017eavati tu naviku kao \u0161to je sada nu\u017eno \u010diniti? Izdajem tjedne cjenovne liste, mnogo puta nude\u0107i robu za manje cijene kao mamce, i dajem mnoge \u201edarove\u201c s mnogo profitabilnijom robom; ne zato \u0161to dajem prednost takvoj vrsti poslovanja, nego zato \u0161to svi moji konkurenti \u010dine istu stvar, i, da odr\u017eim moju trgovinu i \u017eivljenje (budu\u0107i da nisam bogat), Ja sam prisiljen to slijediti.<\/p>\n<p>Daljnje upitno obilje\u017eje te metode je da priti\u0161\u0107e mog slabijeg brata da radi isto. Poznajem mnoge od njih; neke od njih su udovice koje poku\u0161avaju po\u0161teno zara\u0111ivati za \u017eivot prodavanjem robe: ali ja sam prisiljen baciti sve moje bolje osje\u0107aje u vjetar i \u201egaziti,\u201c bez obzira koga ozlijedio. To je \u017ealosno priznanje za nekoga tko se natje\u010de za polo\u017eaj pomaganja na\u0161em Gospodinu u podizanju \u010dovje\u010danstva iz jame sebi\u010dnosti iz koje oni moraju biti izbavljeni u dobu za koje vjerujemo da je sada toliko blizu. Ne poku\u0161avam vas zadobiti da opravdate moje postupke u ovoj stvari, nego \u017eelim va\u0161e mi\u0161ljenje \u0161to se ti\u010de preporu\u010dljivosti pravca postupanja onih koji se smatraju Bo\u017ejom djecom a koja su anga\u017eirana u biznisu tijekom sada\u0161njeg vremena, kada je krupnije ribe jedu manje.<\/p>\n<p>Va\u0161 u Kristu,<\/p>\n<p>U odgovoru: Uvjeti koje ste imenovali zajedni\u010dki su u gotovo svakom obliku biznisa, i prevladavaju po cijelom civiliziranom svijetu u pove\u0107anoj mjeri. To je dio op\u0107e \u201enevolje\u201c na\u0161ih vremena. Pove\u0107anje kapaciteta strojeva i rast ljudske obitelji oboje doprinose smanjivanju pla\u0107a i \u010dine stalno zaposlenje sve neizvjesnijim. Sve se vi\u0161e ljudi \u017eeli baviti biznisom; i konkurencija i male zarade, dok su korisni siroma\u0161nima, komercijalno ubijaju malu trgovinu i visoke cijene. Kao posljedica toga, male trgovine i male fabrike ustupaju mjesto velikima, zbog toga \u0161to bolje i mnogo ekonomi\u010dnije pripreme, omogu\u0107uju bolju uslugu i ni\u017ee cijene. Ve\u0107e zalihe svje\u017eije robe po ni\u017eim cijenama i sa boljom uslugom su op\u0107enita prednost za javnost u usporedbi sa starim malim trgovinama sa starom robom, visokim cijenama i bezbri\u017enom uslugom; premda samo privremeno neke siroma\u0161ne udovice ili dostojni mogu trpjeti kroz mentalnu, fizi\u010dku ili financijsku nesposobnost da odr\u017ee korak sa novim poretkom stvari. \u010cak i ovi, ako uzmu \u0161ire, dobronamjerno gledi\u0161te o situaciji, mogu se radovati javnoj dobrobiti, premda to stavlja na snagu nepovoljnu promjenu u njihovim vlastitim poslovima. Oni se mogu radovati s onima koji imaju koristi i \u010dekati strpljivo na dolaze\u0107e Kraljevstvo koje \u0107e u\u010diniti Bo\u017eje blagoslove vi\u0161e zajedni\u010dkima za sve nego je to sada. Ali jedino se od onih koji imaju \u201enovu prirodu\u201c i njenu ljubav mo\u017ee o\u010dekivati da gledaju na stvari tako nesebi\u010dno. Prema tome, sada\u0161nje trgovinsko nadmetanje nije \u010disto zlo. To je jedna od velikih pouka koje su dane svijetu kao pripremni studij prije ulaska velikog Milenijskog doba, kada \u0107e biznis svijeta uglavnom biti, ako ne i potpuno, na socijalisti\u010dkoj osnovi \u2013 ne za bogatstvo ili prednost pojedinca, nego za op\u0107u dobrobit.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, me\u0111im, sebi\u010dni konkurentni sojevi rastu neprestano onima koji imaju plemenite, velikodu\u0161ne poticaje, bili Kr\u0161\u0107ani ili ne. Drago nam je zapaziti va\u0161e cijenjenje te teme i va\u0161e nezadovoljstvo sa sada\u0161njim uvjetima.<\/p>\n<p>Na\u0161 savjet vama je da zadr\u017eite o\u0161tar pogled, i, ako zapazite neku drugu granu biznisa manje spre\u010davanog sa konkurencijom i stoga mnogo povoljniju, napravite promjenu. Ako ne, ili sve dok ne na\u0111ete vi\u0161e povoljniji biznis, ili mnogo povoljnije okolnosti, mi vas savjetujemo da nastavite tamo gdje jeste i da do neke mjere uskladite va\u0161 pravac postupanja; naime, podijelite stvari jednako ravnomjerno koliko mo\u017eete izme\u0111u tri suprotstavljena interesa \u2013 va\u0161eg vlastitog, va\u0161ih konkurenata i interesa va\u0161ih pokrovitelja ili bli\u017enjih. Ako va\u0161 biznis snosi tro\u0161kove i pru\u017ea razumnu dobit, nastojte ga odr\u017eati na tome, nemojte ga forsirati u nastojanju da postanete \u201ebogati\u201c; jer \u201eoni koji se \u017eele obogatiti, upadaju u napast i zamku.\u201c (1. Tim. 6:9) Mi bi smo trebali izbjegavati svo ne\u010dasno nadmetanje ili nepo\u0161tenje prema konkurentima, ili bilo kakvo krivo predstavljanje robe kupcima. Pravdu i po\u0161tenje moramo pa\u017eljivo \u010duvati pod svaku cijenu: zatim dodati svu \u201erazumnost\u201c u korist va\u0161eg konkurenta koju ljubav mo\u017ee sugerirati i okolnosti dozvoliti.<\/p>\n<p>Mi ne zaboravljamo nalog, \u201eNemoj se povoditi za mno\u0161tvom da \u010dini\u0161 zlo\u201c (2. Moj. 23:2), niti savjetujemo niti najmanji kompromis s nepravdom. Va\u0161e pitanje, kako smo razumjeli, nije ho\u0107ete li vi u\u010diniti nepravdu, nego ho\u0107e li vam ljubav dopustiti da u\u010dinite sve \u010demu pravda ne bi prigovorila i uobi\u010dajeno ne bi bilo sankcionirano. Svjetovno srce se ne koleba oko takvih \u201esitnica:\u201c va\u0161a \u201enova priroda\u201c je ta, \u010diji je zakon ljubav, koja bi radije vidjela da va\u0161 konkurent napreduje, i \u010dezne \u010diniti dobro svima dok za to ima priliku \u2013 posebno uku\u0107anima vjere. Njegujte tu \u201enovu prirodu\u201c slu\u0161anjem njenog zakona ljubavi na svaki mogu\u0107i na\u010din. \u201eAko je mogu\u0107e, koliko je to do vas, \u017eivite u miru sa svim ljudima\u201c \u2013 postupaju\u0107i velikodu\u0161no\u00a0 i u skladu s ljubavlju. Onaj tko je ispunjen sa duhom ljubavi ne misli zlo svom konkurentu, i ne tra\u017ei samo svoju vlastitu dobrobit, i ne bi se radovao u neuspjehu konkurenta.<\/p>\n<p>Pote\u0161ko\u0107a je u tome \u0161to cijeli svijet funkcionira na izopa\u010denoj osnovi sebi\u010dnosti, \u0161to je posve nespojivo s ljubavlju. Kod nekih je nivo vi\u0161i, a kod nekih ni\u017ei: neki ograni\u010davaju svoju sebi\u010dnost na liniju pravde, drugi se u sebi\u010dnosti spu\u0161taju u nepravdu i nepo\u0161tenje, i sklonost je uvijek prema dolje. \u201eNovo Stvorenje\u201c u Kristu nikada ne smije i\u0107i ispod pravde i po\u0161tenja, i mora nastojati \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e izdi\u0107i se iznad to najvi\u0161eg svjetovnog standarda, prema savr\u0161enoj ljubavi. Krivnja sada\u0161njeg konkurentnog sistema je da su interesi kupca i onih prodava\u010da uvijek u sukobu. Nijedna vlast ne mo\u017ee ispraviti, kontrolirati i preina\u010diti sve to izuzev jedne vlasti koju je Bog obe\u0107ao \u2013 Milenijskog Kraljevstva, koje \u0107e staviti na snagu pravilo ljubavi i osloboditi od sklonosti i sveza sebi\u010dnosti sve one koji \u0107e, kada tada uvide i upoznaju bolji put, prihvatiti pomo\u0107 koja \u0107e im tada biti pru\u017eena.<\/p>\n<p>Mi smo vidjeli kao neizbje\u017eno pod sada\u0161njim dru\u0161tvenim zakonom bilo slom masa \u010dovje\u010danstva u blatu, kao robova bogatstva i intelekta, ili slom sada\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja pod vladavinom anarhije, i izjava Svetog Pisma je da \u0107e biti ovo potonje; i da \u0107e to donijeti stra\u0161nu odmazdu na sve ljude, bogate i siroma\u0161ne, pismene i nepismene, i kroz stvarnu demonstraciju pou\u010diti ljude ludosti sebi\u010dnosti, i pomo\u0107i im da ubudu\u0107e cijene mudrost Bo\u017ejeg zakona ljubavi; i da \u0107e \u201evelika nevolja\u201c pou\u010diti sve zastra\u0161uju\u0107oj, ali na koncu najkorisnijoj pouci. Mi smo stoga spremni da u idu\u0107em poglavlju razmotrimo \u0161to Sveto Pismo ima za re\u0107i u pogledu pada \u201eBabilona\u201c \u2013 \u201etzv. Kr\u0161\u0107anstva\u201c \u2013 u velikom sukobu s kojim \u0107e ovo doba zavr\u0161iti.<\/p>\n<p>Budu\u0107i smo vidjeli neuspjeh Svijeta Kr\u0161\u0107anstva da usvoji duh Kristovog u\u010denja, i kako su spoznaja i sloboda ste\u010deni kroz njegova u\u010denja bili pomije\u0161ani sa duhom zla, sebi\u010dnosti, i iz sada\u0161njih nagovje\u0161taja mi vidimo u\u00a0 sigurnom pribli\u017eavanju stra\u0161ne nesre\u0107e \u2013 anarhije i svakog zlog djela \u2013 pravdu njenog dopu\u0161tenja, i \u010ditamo u tome bo\u017eanski zakon osvete. I iako smo \u017ealosni zbog zala koje ta odmazda nanosi, ipak shva\u0107aju\u0107i njihovu nu\u017enost i pravdu, i nau\u010div\u0161i tako\u0111er da \u0107e ciljevi milosr\u0111a biti postignuti na koncu upravo kroz to, na\u0161a srca kli\u010du, \u201e&#8221;Velika su i \u010dudesna djela tvoja, Gospodine, Bo\u017ee, Svevladaru!\u00a0 Pravedni su i istiniti putovi tvoji, Kralju naroda!\u201c (Otkr. 15:3)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e\u010cekaj na jutro, jer \u0107e sigurno do\u0107i<\/p>\n<p>Kao \u0161to je sigurno da je no\u0107 trebala;<\/p>\n<p>\u010ceznutljive o\u010di napokon \u0107e filtrirati svoj pogled,<\/p>\n<p>Ne\u0107e vi\u0161e biti neusli\u0161eno s jutarnjim svjetlom;<\/p>\n<p>Ne\u0107e vi\u0161e kroz uzaludno naprezanje kroz suze<\/p>\n<p>Da probija tamu tvojih sumnji i strahova,<\/p>\n<p>Nego, okupane u blagoj rosi i zrakama svanu\u0107a,<\/p>\n<p>Smijat \u0107e se sa uznesenjem iznad odlaze\u0107e tame.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e\u010cekaj na jutro, o ti udareno dijete,<\/p>\n<p>Ismijano, izudarano, progonjeno i izgr\u0111eno,<\/p>\n<p>\u017dedno i izgladnjelo, nitko te ne sa\u017ealijeva,<\/p>\n<p>Okrunjeno sa iskrivljenim trnjem agonije \u2013<\/p>\n<p>Niti slaba\u0161nog tra\u010dka sun\u010deve svjetlosti kroz gustu<\/p>\n<p>Beskona\u010dnost tmine da te vodi odatle \u2013<\/p>\n<p>\u010cekaj ti na jutro \u2013 ono \u0107e zaista do\u0107i,<\/p>\n<p>Jednako sigurno kao \u0161to je i no\u0107 trebala.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>James Whitcomb Riley<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PREDLO\u017dENI LIJEKOVI \u2013 DRU\u0160TVENI I FINANCIJSKI Zabrana i pravo glasa \u017dena \u2013 Besplatno Srebro i Za\u0161titni Porez \u2013 \u201eKomunizam\u201c \u2013 \u201eI sve im bija\u0161e zajedni\u010dko\u201c \u2013 \u201eAnarhizam\u201c \u2013 \u201eSocijalizam\u201c ili \u201eKolektivizam\u201c \u2013 Babitt o Dru\u0161tvenom Podizanju \u2013 Herbert Spencer o &hellip; <a href=\"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/10-studija\/\">Continue reading <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":12,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-11711","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11711"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11855,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11711\/revisions\/11855"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}