{"id":11776,"date":"2018-06-09T20:13:12","date_gmt":"2018-06-09T18:13:12","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=11776"},"modified":"2018-07-08T23:33:45","modified_gmt":"2018-07-08T21:33:45","slug":"11-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/11-studija\/","title":{"rendered":"11. STUDIJA"},"content":{"rendered":"

BITKA OD HARMAGEDONA<\/strong><\/h1>\n

Proroci su na razli\u010dite na\u010dine Simbolizirali Nevolju koja se Pribli\u017eava \u2013 Predo\u010dena sa padom Izraela 70 A.D., i Francuskom Revolucijom \u2013 Njen Op\u0107eniti Karakter i Veli\u010dina \u2013 Gospodinova Velika Vojska \u2013 \u201eNajgori od Pogana\u201c \u2013 \u201eVrijeme Jakovljeve Nevolje\u201c \u2013 Njegovo Izbavljenje – Gog i Magog Izazvan<\/p>\n

\u201eJer, evo, ja sam po\u010deo ka\u017enjavati grad koji se zove mojim imenom[\u201etzv. Kr\u0161\u0107anstvo\u201c \u2013 \u201eBabilon\u201c]; \u2026 jer \u0107u sam dozvati ma\u010d da udari na sve stanovnike zemlje` – rije\u010d je Jahve nad Vojskama\u2026`Jahve re\u010de sa visine, iz svetoga stana grmi glasom, ri\u010de iza glasa protiv pa\u0161njaka svoga[tzv. Kr\u0161\u0107anstvo], podvikuje kao oni \u0161to gro\u017e\u0111e gaze. Do svih stanovnika zemlje.<\/em><\/p>\n

\u201eDopire bojni klik – do nakraj svijeta – jer Jahve se parbi s narodima, izlazi na sud sa svakim tijelom, bezbo\u017enike \u0107e ma\u010du izru\u010diti – rije\u010d je Jahvina.<\/em><\/p>\n

\u201eOvako govori Jahve nad Vojskama: Evo, nesre\u0107a ve\u0107 zahva\u0107a narod za narodom; nevrijeme stra\u0161no ve\u0107 se prolama s krajeva zemlje.` U onaj dan bit \u0107e pobijenih Jahvinih s jednoga kraja svijeta do drugoga. . Za njima nitko ne\u0107e naricati, niti \u0107e ih tko pokupiti i sahraniti; ostat \u0107e kao gnoj po zemlji.\u201c (Jer. 25:29-38)<\/em><\/p>\n

TOLIKO \u0106E SLO\u017dEN i naro\u010dit biti sukob tog Dana Osvete da ga nijedan simbol ne mo\u017ee opisati. Sukladno tome, u Svetom su Pismu, bili kori\u0161teni mnogi sna\u017eni simboli, kao \u0161to su bitka, zemljotres, vatra,\u00a0 oluja, vihor i potop.<\/p>\n

To je \u201eBitka onoga velikoga dana Boga Svevladara,\u201c kada \u0107e on okupiti nacije i sabrati kraljevstva da izlije na njih svoje neodobravanje, naime sav svoj \u017eestoki gnjev; jer sam Gospodin nad vojskama vr\u0161i smotru vojski za bitku. (Otkr. 16:14; Sef. 3:8; Iza. 13:4)<\/p>\n

To je \u201e\u00a0potres velik, kakva ne bija\u0161e otkako je ljudi – tako bija\u0161e silan potres taj,\u201c koji \u0107e \u201epotresti ne samo zemlju, nego i nebo.\u201c (Otkr. 16:18; Hebr. 12:26)<\/p>\n

To je \u201eVatra Jehovine Ljubomore koja \u0107e pro\u017edrijeti svu zemlju.\u201c I sada\u0161nja nebesa (crkvene vlasti tzv. Kr\u0161\u0107anstva) i zemlja (dru\u0161tvena organizacija koja je i pod crkvenim i dr\u017eavnim utjecajem) sa\u010duvana su za vatru tog dana suda. \u201e\u00a0Nebesa \u0107e trijeskom uminuti, po\u010dela[sada\u0161nje crkvene ideologije] se, u\u017earena, raspasti, a zemlja[dru\u0161tvo] i djela na njoj razotkriti\u2026nebesa \u0107e se, zapaljena, raspasti.\u201c \u00a0Oholi i zlikovci bit \u0107e kao strnjika: dan koji se bli\u017ei spalit \u0107e ih da im ne\u0107e ostati ni korijena ni gran\u010dice. (Sef. 3:8; 2. Pet. 3:10,12; Mal. 4:1)<\/p>\n

\u201eU vihoru i oluji put je njegov.\u201c Tko mo\u017ee izdr\u017eati pred bijesom njegovim? Tko \u0107e odoljeti pred gnjevnom srd\u017ebom njegovom?\u201c (Nahum 1:3,6,7)<\/p>\n

\u201eEvo, od Gospoda jaki i mo\u0107ni, kao pljusak s tu\u010dom, kao vihor razorni, prolom oblaka i povodanj, i svom ih snagom na zemlju baca.\u201c \u201ePrijeti moru i isu\u0161uje ga, presu\u0161uje sve rijeke.\u00a0.. Pred njim se gore potresaju, bregovi se ljuljaju, zemlja[simboli cijelog sada\u0161njeg poretka stvari] se pod njim provaljuje, krug zemaljski i sve \u0161to na njem stanuje\u2026Ali poplavom, \u0161to do\u0161umi, uni\u0161tava mjesto njezino i goni neprijatelje svoje u mrak.\u201c (Iza. 28:2; Nahum 1:4,5,8)<\/p>\n

Da to nisu doslovne poplave i po\u017eari, koji bi uni\u0161tili na\u0161u planetu Zemlju, i njeno stanovni\u0161tvo, o\u010dito je iz izjave(simboli\u010dne) da \u0107e nakon sada\u0161njeg ure\u0111enja stvari, kada bude bio uni\u0161ten, uslijediti novi poredak \u2013 \u201enova nebesa[crkvene vlasti, Bo\u017eja proslavljena Crkva] i nova zemlja[ljudsko dru\u0161tvo reorganizirano pod Bo\u017ejim Kraljevstvom na temelju ljubavi umjesto sebi\u010dnosti].\u201c Ukazuju\u0107i na taj novi poredak stvari nakon \u0161to \u0107e vatra Bo\u017eje pravedne osvete spaliti sada\u0161nja zla, Bog, kroz Proroka, ka\u017ee: \u201eTada \u0107u pribaviti \u010diste usne[istina] narodima, da svi zazivaju ime Gospodnje i slu\u017ee mu jednodu\u0161no.\u201c (Sef. 3:9)<\/p>\n

Dvije Izvanredne Predslike Nadolaze\u0107e Katastrofe<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim neka nitko zbog ovih razli\u010ditih opisa koji nisu doslovni, nego simboli\u010dni, ne zaklju\u010di da oni stoga mogu predstavljati samo borbu rije\u010dima, tresenje od straha, ili bezna\u010dajnu oluju ljudske strasti. Jer premda \u0107e rasprava, i rije\u010di strasti i argumenata biti i jesu me\u0111u oru\u017ejem koje \u0107e biti kori\u0161teno u toj bitki, posebno na njenom po\u010detku, ipak to ne\u0107e zavr\u0161iti s tim. Sve i jedan proro\u010danski detalj ukazuje na to da \u0107e prije nego zavr\u0161i to biti najkrvaviji sukob, \u017eestoka i stra\u0161na oluja. Mi smo ve\u0107 razmotrili* predod\u017ebeni karakter velike nevolje koja je do\u0161la na tjelesni Izrael na kraju \u017didovskog doba; i sada, do\u0161av\u0161i do paralelnog razdoblja \u2013 \u017eetve Evan\u0111eoskog doba, mi vidimo sve pokazatelje iste, premda mnogo ve\u0107e nevolje, na \u201etzv. Kr\u0161\u0107anstvu,\u201c njegovoj protuslici. Iako su sudovi koji su pohodili Judeju i Jeruzalem<\/p>\n

____________________________________________________________<\/p>\n

*Pogl. 3, i Svez. 2, Pogl. 7<\/p>\n

bili u\u017easni do krajnosti, oni su bili samo na maloj razini u usporedbi sa velikom nevoljom, koja se sada brzo pribli\u017eava, na tzv. Kr\u0161\u0107anstvo, i uklju\u010duje cijeli svijet.<\/p>\n

Rimska vojska i regularni rat koji su prouzro\u010dili samo mali dio nevolje na kraju \u017didovskog doba, zapa\u017eeni su me\u0111u najstra\u0161nijima na stranicama povijesti, jedino je Francuska Revolucija posle njih. Ona je proistekla uglavnom iz nacionalnog raspadanja, ru\u0161enja zakona i reda \u2013 anarhije. Sebi\u010dnost je o\u010dito bila preuzela potpunu kontrolu i postavila svakog \u010dovjeka protiv njegovog bli\u017enjeg \u2013 ba\u0161 kao \u0161to je prore\u010deno za dolaze\u0107u nevolju na tzv. Kr\u0161\u0107anstvo (usred koje \u0107e veliki duhovni hram, Bo\u017eja izabran Crkva, biti dovr\u0161en i proslavljen). \u201eJer, prije ovih dana ne bija\u0161e nadnice za \u010dovjeka niti nadnice za \u017eivin\u010de[vidi bilje\u0161ku]; niti bija\u0161e mira od neprijatelja onome koji je izlazio ni onome koji je dolazio; pu\u0161tao sam ljude jedne protiv drugih.\u201c (Zah. 8:9-11)<\/p>\n

Da se vremena nisu toliko promijenila da u\u010dine takvu katastrofu bili nemogu\u0107om ili nevjerojatnom u na\u0161e vrijeme previ\u0161e je o\u010dito da zahtijeva dokaz. Me\u0111utim ako je bilo tko sklon sumnjati u to, neka se prisjeti velike Revolucije koja je prije ne\u0161to vi\u0161e od jednog stolje\u0107a dovela Francusku da ruba dru\u0161tvene propasti i bila prijetnjom miru svijeta.<\/p>\n

Neki imaju pogre\u0161nu ideju da je svijet nadrastao barbarstva ranijih vremena, i oni su spokojni u financijskoj sigurnosti i pretpostavljaju da takve katastrofe koje su se dogodile u pro\u0161losti ne mogu ponovno sna\u0107i svijet; me\u0111utim \u010dinjenica je da je otmjenost na\u0161eg dvadesetog stolje\u0107a vrlo tanka glazura, koju je lako skinuti: zdravo prosu\u0111ivanje i upoznatost sa \u010dinjenicama od \u010dak novije povijesti i sa sada\u0161njim groznim pulsom \u010dovje\u010danstva dovoljni su da garantiraju mogu\u0107nost dupliciranja pro\u0161losti, \u010dak i bez pouzdane proro\u010danske rije\u010di, koja prori\u010de vrijeme nevolje kakve nije bilo otkako je naroda.<\/p>\n

Simboli\u010dnim jezikom Otkrivenje, Francuska je Revolucija zaista bila \u201evelik potres\u201c \u2013 dru\u0161tveni \u0161ok toliko velik da se je cijeli Kr\u0161\u0107anski svijet tresao sve dok to nije bilo okon\u010dano; i ta u\u017easna i iznenadna provala gnjeva samo jedne nacije, samo prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a, mo\u017ee dati neku ideju o srd\u017ebi dolaze\u0107e oluje, kada \u0107e gnjev svih nacija rasprsnuti sveze zakona i reda i prouzro\u010diti vladavinu sveop\u0107e anarhije. Isto bi tako trebalo imati na umu, da se je ta katastrofa dogodila u onome \u0161to je tada bilo samo srce Kr\u0161\u0107anskog svijeta, usred onoga \u0161to se je smatralo da je jedna od naj Kr\u0161\u0107anskijih nacija na svijetu, naciji koja je tisu\u0107u godina bila glavnom podr\u0161kom Papinstvu. Nacija opijena sa Babilonskim vinom la\u017enih u\u010denja o crkvi i dr\u017eavi, i dugo vezana sa varkama sve\u0107enstva i praznovjerjem, tada je izbljuvala svoju ne\u010disto\u0107u i potro\u0161ila snagu svog poludjelog bijesa. U stvari, na\u0161 je Gospodin \u010dini se ukazao u Svom Otkrivenju Ivanu na Patmosu na Francusku Revoluciju kao na uvod, i\u00a0 ilustraciju, velike krize koja se sada pribli\u017eava.<\/p>\n

Tako\u0111er bi trebalo primijetiti da isti uzroci koji su djelovali tako da su doveli do te velike katastrofe, sada djeluju da proizvedu sli\u010dnu, me\u0111utim mnogo opse\u017eniju revoluciju, revoluciju koja \u0107e biti svijetom ra\u0161irena. Uzroci tog u\u017easnog gr\u010da bili su ukratko sa\u017eeti od povjesni\u010dara kako slijedi:*<\/p>\n

_____________________________________________________________<\/p>\n

\u201eMora se ukazati da je neposredni i naju\u010dinkovitiji uzrok Francuske Revolucije bila tjeskoba naroda i \u0161to je vlada bila pogo\u0111ena sa ogromnim tro\u0161kovima rata u kojem je Francuska podr\u017eavala neovisnost Ameri\u010dkih kolonija. Raskala\u0161enost dvora, nesloga me\u0111u sve\u0107enstvom, postupni napredak op\u0107eg znanja, \u0161irenje revolucionarnih na\u010dela izazvano sa Ameri\u010dkim sukobom, i odavno utemeljena tla\u010denja kojima su mase ljudi<\/p>\n

*Napoleonove Kampanje, str.12<\/p>\n

bile podvrgnute, sve je doprinijelo istom u\u010dinku\u2026Iscrpljeni tla\u010denjem, nadra\u017eeni stalnom prisutno\u0161\u0107u uvredljive tiranije, ogor\u010deni zbog nepravdi, i pou\u010deni spoznaji o svojim pravima, narod Francuske se je probudio s jednim sveop\u0107im duhom prigovora i ogor\u010denja. Povik Slobode! odjeknuo je od glavnog grada pa do granica, i odbio se je od Alpi do Pireneja, obala Mediterana i Atlantika. Poput svih iznenadnih i nasilnih promjena u iskvarenim dr\u017eavama, eksplozija je bila popra\u0107ena sa zlima i zlodjelima, pred kojima su zlo\u010dini i jadi drevnog despotizma izblijedili u bezna\u010dajnosti.\u201c<\/p>\n

Drugi povjesni\u010dar* ka\u017ee:<\/p>\n

_____________________________________________________________<\/p>\n

\u201ePrvi me\u0111u uzrocima revolucije u Francuskoj bilo je neprijateljstvo koje su osjetili prema privilegiranim klasama \u2013 kralju, plemstvu i sve\u0107enstvu \u2013 zbog nesposobnosti i tereta koje su zakon i porez bili nametnuli klasama ispod njih.<\/p>\n

\u201eZemlja \u2013 Gotovo dvije tre\u0107ine zemlje u Francuskoj bilo je u rukama plemi\u0107a i sve\u0107enstva. Veliki dio nje bio je na lo\u0161 na\u010din kultiviran od njenih ravnodu\u0161nih vlasnika. Plemi\u0107i su davali prednost radostima Pariza a ne prebivali\u0161tima na svojim posjedima. Bilo je jako puno malih zemljoposjednika, ali oni su pojedina\u010dno imali premalo zemlje da bi ih uzdr\u017eavala. Tretman seljaka bio je \u010desto takav da kada bi on pogledao na kule dvorca svojih gospodara, najdra\u017ea \u017eelja njegovog srca bila je spaliti ih zajedno sa svim registrima dugova [zaloga]. Sve\u0107enstvo je dr\u017ealo ogromnu koli\u010dinu zemlje, gospodarili su nad tisu\u0107ama seljaka, i imali ogroman dohodak od desetaka i drugih izvora. U nekim je provincijama stanje bilo bolje nego u drugima; ali op\u0107enito, bogati su imali u\u017eitke, siroma\u0161ni su nosili teret.<\/p>\n

\u201eMonopoli \u2013 fabrike i obrti, iako ohrabreni, bili su okovani od strane ugnjetavaju\u0107ih monopola i strogih organizacija cehova.<\/p>\n

\u201eIskvarena vlada \u2013 Uprava vladom bila je i proizvoljna i iskvarena.<\/p>\n

\u201eGubitak po\u0161tovanja prema kraljevskom viso\u010danstvu \u2013 Po\u0161tovanje prema prijestolju bilo je izgubljeno.<\/p>\n

*Univerzalna Povijest (od Prof. Fishera, sa Yale Collegea), str. 497.<\/p>\n

\u201ePrijevremeni Poku\u0161aji Reformi \u2013 Nastojanja oko politi\u010dke i dru\u0161tvene reforme u Francuskoj i u drugim zemljama, proistje\u010du\u0107i od suverena nakon velikih ratova, prouzro\u010dila su osje\u0107aj nemira bez da utje\u010du na njihovu svrhu dru\u0161tvene reorganizacije.<\/p>\n

\u201ePoliti\u010dka \u0160pekulacija \u2013 Strujanje misli bilo je u revolucionarnom pravcu. Tradicionalna vjerovanja u religiju bila su odva\u017eno dovedena u pitanje. Politi\u010dke \u0161pekulacije su bile na dnevnom redu. Montesquieu je skrenuo pozornost na slobodu osiguranu Engleskim ustavom. Voltaire je obitavao na ljudskim pravima. Rosseau je detaljno pisao o suverenom pravu ve\u0107ine.<\/p>\n

\u201ePrimjer Amerike \u2013 dodajte tome utjecaj Ameri\u010dke Revolucije, i od Ameri\u010dke Deklaracije o Nezavisnosti, s njenom objavom o ljudskim pravima, i o temelju vladavine u ugovoru i pristanku naroda.\u201c<\/p>\n

U svim ovim vode\u0107im uzrocima vrhunac kojih su bili u\u017easi Francuske Revolucije mi vidimo sna\u017enu sli\u010dnost sa sli\u010dnim uvjetima danas koji brzo i sigurno vode ka prore\u010denim sli\u010dnim posljedicama ali na svjetskom nivou. Zapazite rastu\u0107e neprijateljstvo izme\u0111u privilegiranih klasa (plemstva i aristokracije) i radni\u010dkih klasa, rasprave o pravima i nepravdama prema ljudima, i opadanje po\u0161tovanja prema i gra\u0111anskim i prema crkvenim autoritetima. Zapazite tako\u0111er popularnu teku\u0107u struju revolucionarne misli i izra\u017eavanja \u2013 sve ve\u0107e nezadovoljstvo masa ljudi sa vladaju\u0107im silama i institucijama vlade. I ako je Ameri\u010dka Deklaracija o Nezavisnosti sa svojom objavom ljudskih prava i utemeljenja vladavine na ugovoru i pristanku naroda, nadahnula mase Francuske sa \u017eeljom za slobodom i nezavisnosti, nije iznena\u0111uju\u0107e da uspje\u0161an eksperiment te vladavine naroda i od naroda, tijekom pro\u0161log stolje\u0107a, i mjera slobode i napretka koje se ovdje u\u017eivalo, ima svoj u\u010dinak na ljude starog svijeta. Stalna plima emigracije iz drugih zemalja u ovu zemlju je daljnji dokaz o dojmu kojeg je taj eksperiment ostavio na ljude drugih nacija.<\/p>\n

Pa ipak, sloboda i napredak ljudi ovdje daleko su od zadovoljavaju\u0107eg. Oni \u017eude za jo\u0161 boljim stanjem i tra\u017ee mjere za posti\u0107i ga. Nigdje drugdje \u0161irom Kr\u0161\u0107anskog svijeta se ta odlu\u010dnost ne dokazuje toliko odlu\u010dnije i odva\u017enije nego je to ovdje. Sve jedan \u010dovjek \u017eivi za svoja stvarna ili zami\u0161ljena prava. Tendencija misli ovdje je, kao i drugdje, u revolucionarnom toku, i svakodnevno to postaje sve vi\u0161e.<\/p>\n

Francuska je Revolucija bila sukob mjere svjetla protiv grozne tame; duha slobode koji se je budio protiv dugogodi\u0161njeg tla\u010denja; i mjera istine protiv starih zabluda i praznovjerja, odavna potaknutih i podstrekivanih od strane gra\u0111anskih i crkvenih vlasti zbog njihovog vlastitog pro\u0161irivanja i tla\u010denja naroda. Pa ipak, ona je pokazala opasnost slobode koja nije vo\u0111ena pravedno\u0161\u0107u i duhom zdrave pameti. (2. Tim. 1:7) Malo u\u010denosti je uistinu opasna stvar.<\/p>\n

Jedna od pri\u010da Charlesa Dickensa, scena koje je smje\u0161tena u nemirna vremena Francuske Revolucije, stoga po\u010dinje, i prikladno se uklapa u sada\u0161nje vrijeme, kao \u0161to on sugerira:<\/p>\n

\u201eBilo je to najbolje od svih vremena, bilo je to najgore od svih vremena; bilo je to doba mudrosti, bilo je to doba bezumnosti; bila je to epoha vjere, bila je to epoha nevjerice; bilo je to razdoblje svjetla, bilo je to razdoblje tame; bilo je to prolje\u0107e nade, bila je to zima o\u010daja; mi smo sve imali pred sobom, mi ni\u0161ta nismo imali pred sobom; svi smo i\u0161li izravno u nebo, mi smo svi i\u0161li izravno u suprotnom pravcu; u kratko, period je bio toliko nalik sada\u0161njem da su neke od njegovih najglasnijih institucija inzistirali na tome da se u smislu usporedbe primi za dobro ili za zlo, samo u najuzvi\u0161enijem stupnju.\u201c<\/p>\n

Dok vidimo kako isti uzroci djeluju \u0161irom svijeta danas, da proizvedu sli\u010dne posljedice u daleko ve\u0107im razmjerima, mi se ne mo\u017eemo tje\u0161iti sa idejama zami\u0161ljene sigurnosti, i objavljivati Mir! Mir! kada nema mira; posebno s obzirom na upozorenja proro\u010danstva. U svjetlu prore\u010denog karaktera dolaze\u0107ih doga\u0111aja te bitke, mi mo\u017eemo gledati na Francusku Revoluciju samo kao na tutnjavu udaljene grmljavine; koja daje upozorenje o dolaze\u0107oj oluji; kao blago podrhtavanje koje prethodi glavnom zemljotresnom \u0161oku; kao opominju\u0107eg klika na satu vjekova, koji obavje\u0161tava one koji su ve\u0107 budni da su kota\u010di u pokretu, i da \u0107e uskoro udariti na pono\u0107 a \u0161to \u0107e okon\u010dati sada\u0161nje ure\u0111enje stvari i uvesti novo ure\u0111enje \u2013 Jubilejsku Godinu, s njenim prate\u0107im uzbu\u0111enjem i promjenama posjeda. To \u0107e podi\u0107i cijeli svijet i pokrenuti sna\u017ene sile koje \u0107e u kona\u010dnici sru\u0161iti stari dru\u0161tveni poredak.<\/p>\n

Kada \u0107e uvjeti biti potpuno zreli za veliku Revoluciju najbezna\u010dajnija okolnost mo\u017ee slu\u017eiti kao \u0161ibica koja \u0107e zapaliti sada\u0161nju dru\u0161tvenu strukturu \u0161irom cijelog svijeta; ba\u0161 kao \u0161to je, na primjer, u slu\u010daju Francuske Revolucije, prvi otvoreni \u010din, re\u010deno je, bilo to \u0161to je jedna \u017eena \u010dija su djeca bila gladna udarala u metalnu tepsiju. Uskoro je vojska majki bila mar\u0161irala prema kraljevskoj pala\u010di tra\u017ee\u0107i kruha. Budu\u0107i su bile odbijene, pridru\u017eili su im se mu\u0161karci, i uskoro je gnjev nacije bio zapaljen i plamenovi revolucije pomeli su cijelu zemlju.<\/p>\n

No ipak, rojalizam je bio toliko zaboravljiv s obzirom na uvjete naroda, i toliko su bili okru\u017eeni sa obiljem i luksuzom, da, \u010dak i kada je taj ustanak do\u0161ao, kraljica nije mogla shvatiti situaciju. \u010cuv\u0161i iz svoje pala\u010de mete\u017e mno\u0161tva, ona je pitala \u0161to to zna\u010di, i bilo joj je re\u010deno da narod zahtijeva kruha, ona je odgovorila, \u201eGlupo je od njih da prave toliku buku oko kruha: ako nema puno kruha, neka uzmu kola\u010da, sada je jeftin.\u201c<\/p>\n

Toliko je upe\u010datljiva sli\u010dnost sada\u0161njeg vremena tome onda, da su mnogi misaoni i pronicljivi pojedinci koji prate znakove vremena oglasili uzbunu, dok drugi ne mogu shvatiti situaciju. Vapaji koji su prethodili Francuskoj Revoluciji bili su ni\u0161ta u usporedbi sa molbama koje se sada uzdi\u017eu od masa \u0161irom svijeta onima na polo\u017eajima mo\u0107i i utjecaja.<\/p>\n

Prije nekoliko godina, Prof. G. D. Herron, sa Iowa Collegea, je rekao:<\/p>\n

\u201ePosvuda su znakovi sveop\u0107e promjene. Rasa je u stavu o\u010dekivanja, pritije\u0161njena sve dok njeno novo kr\u0161tenje ne bude postignuto. Sve i jedan \u017eivac dru\u0161tva osje\u0107a prvi bol velike ku\u0161nje koja treba isku\u0161ati sve koji prebivaju na zemlji, dolaska bo\u017eanskog izbavljenja[premda on ne uspijeva vidjeti koje \u0107e to izbavljenje biti, i kako \u0107e do\u0107i do njega]. Mi smo na po\u010detku revolucije koja \u0107e isfiltrirati sve postoje\u0107e vjerske i politi\u010dke institucije, i testirati mudrost i juna\u0161tvo naj\u010di\u0161\u0107ih i najhrabrijih du\u0161a na zemlji\u2026Dru\u0161tvena revolucija, \u010dine\u0107i zavr\u0161ne godine na\u0161eg stolje\u0107a i godine idu\u0107eg koje svi\u010de najva\u017enijima i formativnijima jo\u0161 od raspe\u0107a Sina \u010covje\u010djega, je poziv i prilika tzv. Kr\u0161\u0107anstvu da postane Kr\u0161\u0107ansko.<\/p>\n

Ali, na\u017ealost! poziv se nije \u010duo; zaista nije ga \u010duo nitko doli jedna bespomo\u0107na manjina na vlasti, toliko je veliki zveket sebi\u010dnosti i toliko su jake veze obi\u010daja. Jedino \u0107e bolovi dolaze\u0107eg velikog dru\u0161tvenog zemljotresa\u00a0 – revolucije \u2013 utjecati na promjenu; i u svom zastra\u0161uju\u0107em pohodu ni\u0161ta ne\u0107e biti o\u010ditije od znakova pravedne osvete koja \u0107e otkriti svim ljudima \u010dinjenicu da pravedni Sudac zemlje \u201eosudu pridodaje pravilu i pravednost visku.\u201c (Iza. 28:17)<\/p>\n

Karakter odmazde u velikoj nevolji na tjelesnom Izraelu u \u017eetvi \u017didovskog doba bio je veoma istaknut; tako je isto bilo i kod Francuske Revolucije; i tako \u0107e isto biti o\u010dit u sada\u0161njoj tjeskobi kada bude bio dosegnut vrhunac. Zapa\u017eanja Gosp. Thomas H. Gilla, u njegovom djelu Papinska Drama, ukazuju\u0107i na karakter odmazde Francuske Revolucije, sugerira tako\u0111er karakter odmazde nevolje koja dolazi na Svijet Kr\u0161\u0107anstva u cjelini. On ka\u017ee:<\/p>\n

\u201e\u0160to dublje razmatramo Francusku Revoluciju, to je vi\u0161e o\u010ditija njena istaknutost iznad svih neobi\u010dnih i stra\u0161nih stvari koje su se dogodile na ovoj zemlji\u2026Svijet nikada nije svjedo\u010dio toliko to\u010dnom i krajnjem dijelu odmazde\u2026Ako je nanijelo ogromno zlo, to je pretpostavljalo i ru\u0161enje ogromnog zla\u2026U zemlji u kojoj su svaka drevna institucija i svaki dugogodi\u0161nji obi\u010daj nestali u trenutku; gdje je cijeli dru\u0161tveni i politi\u010dki sistem pao prije prvog udarca; gdje su monarhisti\u010dko plemstvo i crkva bili pometeni gotovo bez otpora, i cijeli okvir dr\u017eave morao biti iskorijenjen: rojalizam, aristokracija i sve\u0107enstvo mora da su grozno sagrije\u0161ili. Gdje su dobre stvari ovog svijeta \u2013 ro\u0111enje, rang, bogatstvo, fina odje\u0107a i elegantni maniri \u2013 postali svjetovnim opasnostima, i svjetovni nedostatci zbog vremena, ranga, ro\u0111enja i bogatstva morali biti zastra\u0161uju\u0107e zloupotrijebljeni.<\/p>\n

\u201eNacija koja je ukinula i zabranila Kr\u0161\u0107anstvo, koja je maknula religiju s prijestolja u korist razuma, i ustoli\u010dila novu bo\u017eicu u Notre Dameu u osobi bludnice, mora da je bila pogo\u0111ena sa veoma nerazumnim i veoma iskvarenim oblikom Kr\u0161\u0107anstva. Ljudi koji su vodili rat do takvog krajnjeg istrebljenja sa svim \u0161to je bilo uspostavljeno, kako bi uklonili op\u0107e oblike obra\u0107anja i pozdrava, i op\u0107i na\u010din ra\u010dunanja vremena, koji su prezirali \u201evi\u201c kao grijeh, i izbjegavali \u00a0‘monsieur’ kao gadost, koji se preokrenuli tjedne u desetlje\u0107a, i koji vi\u0161e nisu \u017eeljeli poznavati stare mjesece, zasigurno su imali dobar razlog da mrze te stare puteve sa kojih su odgurnuli njihov odlazak u takve detalje i apsurdnu ekstravaganciju.<\/p>\n

\u201eDemolirane dvorane aristokracije, oplja\u010dkane kraljevske grobnice, kralju i kraljici odsje\u010dene glave, kraj kraljevske dinastije, kne\u017eevi koji su do\u0161li na prosja\u010dki \u0161tap, zaklani sve\u0107enici i plemi\u0107i, suverena giljotina, republikanski brakovi, Meudonsko ko\u017earstvo, parovi vezani zajedno i ba\u010deni u Loire, i rukavice izra\u0111ene od ko\u017ee mu\u0161karaca i \u017eena: to su jako u\u017easne stvari; ali one su uostalom odmazda: one nagla\u0161avaju va\u017enu prisutnost Nemesis, zastra\u0161uju\u0107e ruke osvetni\u010dke mo\u0107i. To priziva u sje\u0107anje u\u017easne grijehe te stare Francuske; unesre\u0107eni seljaci mljeveni pod te\u017einom davanja od kojih su bogati\u00a0 i plemstvo bili oslobo\u0111eni; uvijek i smjesta poho\u0111eni sa okrutnom gla\u0111u zbog okrutnih poreza, nepravednih ratova, i \u010dudovi\u0161ne zlouporabe vlasti, i zatim vje\u0161ani ili ustrijeljeni samo zbog prigovora na glad: i to sve tako stolje\u0107ima! To priziva u sje\u0107anje milijune Protestanata ubijenih na ulicama Pariza, mu\u010dene godinama vojnim prisilama u Poitou i Bearnu, i lovljene poput divljih zvijeri u Cevennesu; koji su u tisu\u0107ama i desetinama tisu\u0107a bili pogubljeni i klani na mnoge brojne na\u010dine i kroz mnoge mu\u010dne godine\u2026<\/p>\n

\u201eOsvetni\u010dki karakter Francuske Revolucije nije bio toliko o\u010dit i upadljiv u nijednom drugom djelu doli u opho\u0111enju sa Rimskom Crkvom i Papinskom mo\u0107i. To je posebno postala Francuska, koja je nakon tolike \u017eestoke borbe odbacila Reformaciju, i produljila takve ogromne zlo\u010dine u procesu odbacivanja, da je okrenula svoj gnjev protiv te iste Rimske Crkve radi \u010dije je koristi bila toliko bijesna\u2026da je ukinula Rimokatoli\u010dko obo\u017eavanje, da je masakrirala mno\u0161tva sve\u0107enika na ulicama velikih gradova, da su ih lovili uzdu\u017e i poprijeko, i da su ih bacali u tisu\u0107ama\u00a0 na strane obale, ba\u0161 kao \u0161to je ubijala, lovila i odvodila i izgnanstvo stotine tisu\u0107a Protestanata;\u2026da je vodila rat na Papinskim teritorijima, i da su nagomilavali sve vrste jadi i sramote na Popstvo\u2026Krajnosti revolucionarne Francuske nisu bile toliko kazna koliko izravan rezultat krajnosti feudalne, kraljevske, i Papinske Francuske\u2026<\/p>\n

\u201eU jednom od svojih aspekata Revolucija mo\u017ee biti opisana kao reakcija na krajnosti, duhovne i vjerske, Rimokatoli\u010dkog progonstva Protestantizma. Sna\u017ena bujica nije mogla prije provaliti nego je pojurila protiv Rimske Crkve i Popstva\u2026Dr\u017eava je preuzela Crkveno vlasni\u0161tvo; Francusko je sve\u0107enstvo potonulo sa tijela vlasnika u tijelo onoga koji zara\u0111uje, redovnici i \u010dasne sestre bili su vra\u0107eni u svijet, imovina njihovih redova bila je konfiscirana; Protestanti su bili podignuti do potpune vjerske slobode i politi\u010dke jednakosti\u2026Rimokatoli\u010dka je religija uskoro nakon toga bila formalno ukinuta.<\/p>\n

\u201eBonaparte je izvukao iz korica ma\u010d Francuske protiv bespomo\u0107nog Pija VI\u2026Pontif je potonuo toliko da je postao ovisan\u2026Berthier je umar\u0161irao u Rim, uspostavio Rimsku Republiku, i uhvatio Papu. Suvereni pontif bio je premje\u0161ten u tabor nevjernika\u2026iz zatvora u zatvor, i na koncu je bio odveden kao zato\u010denik u Francusku. Tu je\u2026izdahnuo, u Valenci, gdje su njegovi sve\u0107enici bili pogubljeni, gdje je njegova mo\u0107 bila slomljena, i njegovo ime i slu\u017eba postali predmetom izrugivanja i uzre\u010dicom, \u010duvali su ga grubi vojnici republike, koji su dr\u017eali na njegovim usnama \u010da\u0161u takve o\u010dite i ogromne gor\u010dine\u2026Bio je to krajnji i savr\u0161eni dio odmazde, koji je toliko zapanjio svijet na kraju osamnaestog stolje\u0107a; ta zabrana Rimokatoli\u010dke Crkve od iste te Francuske koja je pogubila mirijade Protestanata na njenu naredbu; taj \u017ealosni kraj suverenog pontifa, u tom istom Dauphineu toliko posve\u0107enom s borbama Protestanata, i blizu istih tih Alpa gdje su Valdenzi bili toliko surovo lovljeni od strane Francuskih vojnika; ta preobrazba \u201eCrkvenih Dr\u017eava\u201c u \u201eRimsku Republiku\u201c; i to svrgavanje teritorijalnog Popstva od iste te Francuske Nacije, koja je, samo nekih tisu\u0107u godina prije, pod, Pepinom i Karlom, predala te teritorije.<\/p>\n

\u201eMno\u0161tva su zami\u0161ljala da je Papinstvo bilo na to\u010dki smrti, i pitali su se, ho\u0107e li Pio Vi biti posljednji pontif, i ho\u0107e li kraj osamnaestog stolje\u0107a biti ozna\u010den padom Papinske dinastije. Me\u0111utim Francuska je Revolucija bila po\u010detak, a ne kraj suda; Francuska je bila po\u010dela izvr\u0161avati sud, propast sigurnu i neizbje\u017enu, ali dugu i oklijevaju\u0107u, koja je bila raznolika s mnogim neobi\u010dnim incidentima, i sada i onda sa sli\u010dno\u0161\u0107u bijega, propast koja je bila produ\u017eena kroz mnogo boli i mnogo srama.\u201c<\/p>\n

Mi moramo o\u010dekivati da \u0107e dolaze\u0107a nevolja biti ni\u0161ta manje gor\u010da i ozbiljnija od tih dvaju primjera, nego ba\u0161 naprotiv jo\u0161 u\u017easnija isto tako kao i mnogo op\u0107enitija; zato \u0161to (1) sada\u0161nji uvjeti \u010dine svakog \u010dlana dru\u0161tvene strukture mnogo ovisnijim nego ikada prije, ne samo \u0161to se ti\u010de novih i pove\u0107anih udobnosti i rasko\u0161i, nego tako\u0111er i zbog sami \u017eivotnih potrep\u0161tina. Samo bi obustava \u017eeljezni\u010dkog prometa zna\u010dila gladovanje unutar jednog tjedna u na\u0161im velikim gradovima; i op\u0107a bi anarhija zna\u010dila paralizu svake industrije koja je ovisna o trgovini i povjerenju. (2) Gospodin posebno objavljuje da \u0107e dolaze\u0107a nevolja biti \u201etakva kakve nije bilo otkako je naroda\u201c \u2013 niti \u0107e je ikada vi\u0161e biti poslije. (Dan. 12:1; Joel 2:2; Mat. 24:21)<\/p>\n

Me\u0111utim premda nema nade za izbje\u0107i tu nevolju, postoje upute dane u Svetom Pismu takvim pojedincima koji bi se mogli sakriti od dolaze\u0107e oluje.<\/p>\n

(1)Vjernima od Crkve je obe\u0107ano izbavljenje prije izbijanja pune snage oluje. (2) Svi koji ljube pravdu i te\u017ee za mirom trebali bi si marljivo organizirati stvari, kako su usmjereni Rije\u010dju Gospodinovom, koja ka\u017ee \u2013 \u201ePrije nego se ispuni odluka – kao pljeva pro\u0111e dan – prije nego jo\u0161 do\u0111e na vas plameni gnjev Gospodnji, prije nego jo\u0161 do\u0111e na vas dan gnjeva Gospodnjega. Tra\u017eite Gospoda, svi ponizni u zemlji, koji izvr\u0161ujete zakon njegov! Te\u017eite za pravedno\u0161\u0107u! Nastojte oko poniznosti! Mo\u017ee biti da na\u0111ete zaklon na dan gnjeva Gospodnjega!\u201c (Sef. 2:2,3)<\/p>\n

Kako bi se sve takve u\u010dinilo svjesnima situacije Prorok Joel poziva one koji vide stvari da oglase uzbunu, govore\u0107i, \u201eTrubite u trubu na Sionu! Di\u017eite uzbunu na svetoj mi gori[Tzv.Kr\u0161\u0107anstvu \u2013 tobo\u017enjoj svetoj gori ili kraljevstvu Gospodinovom]! Neka svi stanovnici zemlje dr\u0161\u0107u, jer dolazi Jahvin dan. Da, on je blizu.\u201c (Joel 2:1) \u201eNa gre\u0161nike\u201c ka\u017ee Psalmista Bog \u201e\u0107e izlit` \u017eeravu i sumpor[simboli nevolje i uni\u0161tenja], vjetar ognjeni bit \u0107e dio njine sudbine. Pravedan je Jahve i pravednost ljubi.\u201c (Ps. 11:3-7)<\/p>\n

Bitka tog velikog dana Boga Svemogu\u0107eg biti \u0107e najve\u0107a revolucija koju je svijet ikada vidio zato jer \u0107e biti jedna u koju \u0107e biti uklju\u010deno svako na\u010delo nepravednosti; jer isto tako kao u tom sudu nacijama, tako i u sudu pojedincima, \u201eni\u0161ta nije skriveno \u0161to se ne\u0107e otkriti ni tajno \u0161to se ne\u0107e doznati.\u201c (Mat. 10:26) Gledajte kako \u010dak sada, reflektor op\u0107eg znanja otkriva tajne izvore politi\u010dkih intriga, financijske politike, religioznih tvrdnji, itd., i kako je sve to dovedeno pred sudi\u0161te, i od ljudi, isto tako kao i od Boga, progla\u0161eno ispravnim ili pogre\u0161nim kako je prosu\u0111eno s u\u010denjima Rije\u010di Bo\u017eje \u2013 zlatnim pravilom, zakonom ljubavi, primjerima Krista, itd., od kojih svako dolazi u takvu nevjerojatnu istaknutost u raspravama ovih vremena.<\/p>\n

Bitka velikog dana, poput svakog drugog revolucionarnog rata, ima svoje faze postupnog razvoja. Iza svakog pokazatelja sukoba stoje nadahnjuju\u0107i izvori, stvarne ili zami\u0161ljene nacionalne i pojedina\u010dne nepravde; zatim dolazi o\u0161troumno shva\u0107anje tih nepravdi od onih koji su trpjeli od njih; zatim op\u0107enito slijede razli\u010diti poku\u0161aji reforme, koji, dokazuju\u0107i se neuspjelima, vode do velikih sporova, ratova rije\u010dima, podjela, sukoba mi\u0161ljenja, i na koncu do osvete i borbe oru\u017ejem. Takav je redoslijed Bitke Velikog Dana Boga Svemogu\u0107eg. Njen op\u0107eniti karakter je onaj bitke svjetla protiv tame, slobode protiv tla\u010denja, istine protiv zablude. Ona \u0107e biti u svjetskim razmjerima \u2013 seljak protiv kneza, crkvena klupa protiv propovjedaonice, radnici protiv kapitalista: potla\u010deni u oru\u017eju protiv nepravde i tiranije svake vrste; i tla\u010ditelji u oru\u017eju za obranu onoga \u0161to su dugo smatrali svojim pravima, \u010dak i kada se je vidjelo da su to zadiranja u prava drugih.<\/p>\n

Gospodinova Velika Vojska<\/strong><\/p>\n

U prija\u0161njim smo poglavljima primijetili djelo pripreme za sukob ovog zlog dana \u2013 organiziranje, opremanje i obuku golemih vojski, gra\u0111enje velikih mornarica, izume novih i predivnih ratnih ma\u0161ina, pravljenje novih i sna\u017enih eksploziva, i isisavanje dr\u017eavnih resursa u svakoj zemlji u svrhu ratnog opremanja; i mi smo zapazili mrmljanje gnjevnih nacija dok sve stoje naoru\u017eane do zuba, mrgode\u0107i se jedni na druge.<\/p>\n

Kada gledamo te milijune naoru\u017eanih i discipliniranih vojnika\u00a0 mi se pitamo, koji su od tih mo\u0107nih vojski ta vojska na koju prorok ukazuje kao na Gospodinovu veliku vojsku? Mogu li proro\u010danska ukazivanja biti na bilo koju od tih? I ako je tako, u kojem ih se smislu mo\u017ee smatrati Gospodinovom vojskom, budu\u0107i da nitko od njih nije pokrenut njegovim duhom? Ili mo\u017ee li to ukazivati na Bo\u017eji narod, vojnike kri\u017ea, \u010dije je oru\u017eje Apostol Pavao opisao da nije tjelesno, nego sna\u017eno, kroz ru\u0161enje utvrda? (2. Kor. 10:3-5) Mo\u017ee li biti da \u0107e \u201ema\u010d duha, to jest Rije\u010d Bo\u017eja\u201c (Efe\u017e. 6:17), u rukama Bo\u017ejeg naroda, koji su ispunjeni s njegovim duhom, ostvariti veliko djelo ru\u0161enja svih kraljevstava ovog svijeta i davanjem istih Kristu u vje\u010dni posjed?<\/p>\n

Bi li to moglo biti tako! ali da tako ne\u0107e biti slu\u010daj mi smo ve\u0107 vidjeli, i iz proro\u010danskog pregleda i iz znakova vremena. Ba\u0161 naprotiv, proteste i upozorenja pravednih svijet stalno ignorira, i nacije hode u tami, i posljedice tome su da su svi temelji zemlje (sada\u0161nje dru\u0161tvene strukture) poljuljani (Ps. 82:5), ugro\u017eavaju\u0107i tako cijelo dru\u0161tveno nadgra\u0111e koje je sada u\u017easno uzdrmano. \u201eLije\u010dili smo Babilon,\u201c ka\u017ee prorok, \u201eal` se ne izlije\u010di. Pustimo ga[\u201eIza\u0111i iz nje narode moj\u201c \u2013 Otkr. 18:4]; vratimo se svaki u svoj kraj! Jer do neba dopire njegova osuda i di\u017ee se pod oblake.\u201c (Jer. 51:9)<\/p>\n

O\u010dito je da nisu sveti ti koji sa\u010dinjavaju Gospodinovu veliku vojsku, na koju su ukazali proroci, za ru\u0161enje kraljevstava ovog svijeta: niti je oru\u017eje njihovog ratovanja dovoljno za to. Njihovo je oru\u017eje uistinu sna\u017eno, kao \u0161to Apostol ka\u017ee, me\u0111u onima koji su pod njihovim utjecajem. Me\u0111u pravim Bo\u017ejim narodom, koji svim srcem prianjaju uputi, Njegova je Rije\u010d o\u0161trija od ma\u010da s dvije o\u0161trice, uistinu \u201eobaraju umi\u0161ljenosti[ljudska razmi\u0161ljanja] i svaku uznositost koja se uzdi\u017ee protiv spoznaje Boga te zarobljavamo svaku misao na pokornost Kristu\u201c (2. Kor. 10:4,5); me\u0111utim oru\u017eje ovog ratovanja tako ne djeluje na svijet. Ba\u0161 naprotiv, vojska svetih, nije \u201evelika vojska,\u201c nego \u201emalo stado,\u201c kao \u0161to ih je sam na\u0161 Gospodin ozna\u010dio. (Usporedi Luka 12:32; Joel 2:11)<\/p>\n

Poslu\u0161ajte proro\u010danski opis te vojske:<\/p>\n

\u201eNarod jak i mnogobrojan, kakva ne bje nikad prije, niti \u0107e ga igda biti do vremena najdaljih. Pred njim oganj pro\u017edire, za njim plamen guta. Zemlja je k`o vrt rajski pred njim, a za njim pustinja tu\u017ena. Ni\u0161ta mu ne umi\u010de. Nalik su na konje, jure poput konjanika. Bu\u010de kao bojna kola, po gorskim vrhuncima[kraljevstvima] ska\u010du, pucketaju k`o plamen ognjeni kad strnjiku pro\u017edire, kao vojska jaka u bojnome redu.<\/p>\n

Pred njima narodi dr\u0161\u0107u i svako lice problijedi. Ska\u010du k`o\u00a0junaci, k`o ratnici se na zidove penju. Svaki ide pravo naprijed, ne odstupa od svog puta. Ne tiskaju jedan drugog, ve\u0107 svak` ide svojom stazom. Padaju od strijela ne kidaju\u0107` redova. Na grad navaljuju, na zidine ska\u010du, penju se na ku\u0107e i kroz okna ulaze poput lupe\u017ea. Pred njima se zemlja[sada\u0161nji dru\u0161tveni poredak] trese, nebo[crkveni autoriteti] podrhtava, sunce, mjesec[prosvjetljuju\u0107i utjecaji evan\u0111elja i Mojsijevog zakona] mr\u010daju[nevjera op\u0107enito postaje na\u0161iroko rasprostranjena], zvijezdama[apostolska svjetla (Otkr. 12:1 su zakrivena] se trne sjaj[do\u0107i \u0107e mra\u010dna no\u0107 kada nitko ne mo\u017ee raditi \u2013 Ivan 9:4; Iza. 21:9,11,12]. I Jahve glas svoj \u0161alje pred vojsku svoju. I odista, tabor mu je silno velik, zapovijedi njegove mo\u0107an izvr\u0161itelj. Da, velik je Jahvin dan i vrlo stra\u0161an. Tko \u0107e ga podnijeti?\u201c (Joel 2:2-11)<\/p>\n

Ova Gospodinova vojska se mora suo\u010diti sa u\u017easnim uvjetima zlog dana, kada \u0107e strepe\u0107i elementi koji se sada pripremaju za sukob, vatru, dose\u0107i vrhunac spremnosti. Ta vojska je ona koja \u0107e pod Gospodinovim providonosnim utjecajem svrgnuti prijestolje kraljevstava i uni\u0161titi snagu kraljevstava nacija. (Hag. 2:22) Ali gdje se nalazi takva vojska? Ho\u0107e li to biti Njema\u010dka vojska? Francuska, Engleska, Ruska ili vojska Sjedinjenih Dr\u017eava? Tako velika vojska koju je Prorok ovdje opisao i ona koja mora ostvariti takve nevjerojatne stvari, i to, kao \u0161to je nazna\u010deno, unutar nekoliko godina koje su jo\u0161 preostale ovom zna\u010dajnom razdoblju \u017eetve, vjerojatno sada postoji, i u nekom je pravcu pripreme za dolaze\u0107e djelo pokolja. Prorok ne opisuje nediscipliniranu svjetinu, s kojima bi oni koji su nau\u010deni vje\u0161tinama ratovanja lako rije\u0161ili stvar; nego je to mo\u0107na vojska pod visokim stupnjem discipline.<\/p>\n

Gdje je stoga, mi pitamo, takva vojska, pod sada\u0161njim u\u010denjem i obukom? Vojska pred kojom \u0107e se zemlja[dru\u0161tvo] tresti i nebesa[crkvene vlasti] drhtati (Joel 2:10); koja \u0107e se odva\u017eno postaviti u bojni red protiv konzervativnih sila Kr\u0161\u0107anskog svijeta, i civilnih i crkvenih, i nadamo se \u010dak se nositi sa njegovom sada\u0161njom snagom? Gdje je vojska koja \u0107e se u bliskoj budu\u0107nosti usuditi zanijekati stoljetne doktrine tzv. Kr\u0161\u0107anstva, njegovo vje\u0161to upravljanje dr\u017eavnim stvarima i rad sve\u0107enstva? Koja \u0107e zlovoljno zanemariti sva njihova prokletstva, odbaciti njihove odredbe, i baciti iza le\u0111a njegovu grmljavinu autoriteta i organizirane vlasti? Koja \u0107e se suo\u010diti sa rikom njegove Vezuvijanske artiljerije, prkositi njegovim zrnima metaka i granata, brazdati kroz njihove flote pomorskog naoru\u017eanja, i, skidaju\u0107i krune sa okrunjenih glava, ru\u0161iti kraljevstva usred mora? Koja \u0107e zapaliti nebesa, i otopiti zemlju sa \u017earkom vru\u0107inom, prouzrokuju\u0107i tako jednu ogromnu propast starog ure\u0111enja stvari kao \u0161to predskazali proroci?<\/p>\n

Da takva vojska dolazi u postojanje i priprema se za o\u010dajni\u010dki sukob mi smo ni\u0161ta manje sna\u017eno uvjereni preko znakova vremena nego \u201esigurnom proro\u010dkom rije\u010dju.\u201c I priznanje te \u010dinjenice (bez ikakvog upu\u0107ivanja na ili spoznaje proro\u010danske rije\u010di) jeste ono \u0161to sada ispunjava srca Kr\u0161\u0107anskog svijeta sa zastra\u0161uju\u0107im predosje\u0107ajem, i poti\u010de dr\u017eavnike posvuda da preduzimaju izvanredne mjere za za\u0161titu i obranu.<\/p>\n

Me\u0111utim u samim tim mjerama za samoobranu osmi\u0161ljenima od tih \u201evlasti\u201c postoji vjerojatno zamka koju oni ne prepoznaju. Vojske na koje se oni oslanjaju za obranu, treba imati na umu, su vojske obi\u010dnog naroda: ti milijuni discipliniranih ratnika imaju \u017eene i sinove i k\u0107eri i bra\u0107u i sestre i ro\u0111ake i prijatelje u redovima obi\u010dnog naroda, \u010diji su interesi me\u0111usobno povezani sa \u010dvrstim prirodnim vezama; i njihova je slu\u017eba prijestoljima i kraljevstvima jedino osigurana po zapovjednim nalozima, i u\u010dinjena izdr\u017eljivom sa naknadom koju \u0107e oni ubrzo po\u010deti smatrati nezadovoljavaju\u0107om naknadom za pote\u0161ko\u0107e i oskudice kroz koje oni i njihove porodice moraju prolaziti, da ne spominjemo opasnosti za \u017eivot i tijelo i zdravlje i sre\u0107u. Iz godine u godinu te su naoru\u017eane vojske sve manje zaslijepljene sa \u201eslavom\u201c rata, i sve vi\u0161e pod pritiskom zbog svojih patnji i oskudica, i sve manje posve\u0107eni suverenim silama koje zapovijedaju njihovom slu\u017ebom, dok vojske fizi\u010dkih radnika, obi\u010dnog naroda kod ku\u0107e, sve vi\u0161e postaju razdra\u017eeni i nezadovoljni sa svojim udesom, i sve vi\u0161e prestra\u0161eni od budu\u0107nosti.<\/p>\n

Sve su te stvari pokazatelji u najmanju ruku mogu\u0107nosti da\u00a0 u krizi koja se pribli\u017eava sna\u017eno naoru\u017eane i disciplinirane vojske tzv. Kr\u0161\u0107anstva mogu okrenuti svoju snagu protiv vlasti koje su ih dovele u postojanje, umjesto da ih podr\u017ee i sa\u010duvaju ih. Da takva mogu\u0107nost nije u potpunosti nezamisliva vladarima je posvjedo\u010deno \u010dinjenicom da su u Rusiji, kada je zavladala glad, i dovela do pobune me\u0111u obi\u010dnim narodom, \u010dinjenice \u0161to se ti\u010de toga bile pa\u017eljivo \u010duvane od njihovih prijatelja i bra\u0107e u Ruskoj vojski, i vojnici odre\u0111eni za suzbijanje pobune bili su iz udaljenih oblasti.<\/p>\n

Koji \u0107e ustvari uvjeti i okolnosti biti kori\u0161teni od Gospodina kao \u201eglas\u201c zapovjedi da postroji tu mo\u0107nu vojsku mi sada mo\u017eda ne\u0107emo biti u stanju jasno predvidjeti; ali mi \u017eivimo u vremenu koje brzo stvara povijest; i po op\u0107enitim na\u010delima ne bi bilo nerazumno o\u010dekivati pokrete u tom pravcu u bilo koje vrijeme. Me\u0111utim u prethodnim studijima (Svesci 2 i 3) mi smo vidjeli da Bog ima vrijeme za svako obilje\u017eje svog plana, i da smo mi \u010dak i sada u tom \u201eDanu odmazde,\u201c \u0161to je razdoblje od \u010detrdeset godina; da je po\u010delo u Listopadu, 1874, i da \u0107e vrlo brzo zavr\u0161iti. Zloslutne godine koje su ve\u0107 pro\u0161le tog \u201edana\u201c zasigurno su postavile \u0161irok i dubok temelj u crkvi, u dr\u017eavi, u financijama i u dru\u0161tvenim uvjetima i osje\u0107anjima za velike doga\u0111aje predvi\u0111ene u Svetom Pismu. To ve\u0107 zasjenjuje svijet, i jednako je sigurno da \u0107e do\u0107i kao ono \u0161to je bilo prore\u010deno. Izgleda da je jo\u0161 samo nekoliko godina obilan prostor za njihovo potpuno ostvarenje. Ve\u0107 \u201eljudima srca klonu od straha i od i\u0161\u010dekivanja onoga \u0161to dolazi na svijet.\u201c<\/p>\n

Proro\u010danstva na koja nam je skrenuta pa\u017enja i koja su javno objavljivana od po\u010detka tog \u201eDana odmazde\u201c brzo se kre\u0107u prema svom vrhuncu; i, kao \u0161to je pokazano u prethodnim poglavljima, svi su ljudi u stanju vidjeti tamne obrise nevolje koja se sve vi\u0161e pribli\u017eava sve do sada, kada je dru\u0161tvo, o\u010digledno, poput kutije za kresivo koja je spremna za \u0161ibice \u2013 poput magazina baruta, spremnog za eksploziju u bilo kojem trenutku \u2013 poput organizirane vojske, spremne za napad na rije\u010d zapovijedi. Ali Shakespeare je istinito zapisao:<\/p>\n

\u201ePostoji bo\u017eanstvo koje oblikuje na\u0161e ciljeve<\/p>\n

Grubo \u0107e ih otesati kako mi ho\u0107emo.\u201c<\/p>\n

\u010covje\u010danstvo op\u0107enito nije svjesno velikog zanimanja kojeg Gospodin pokazuje za tu bitku: i gotovo svi borci naoru\u017eani bojnom opremom zbog sebi\u010dnih i osobnih interesa u kojima oni s pravom shva\u0107aju Gospodin ne mo\u017ee sudjelovati; i stoga, dok su svi na svakoj strani spremni pozivati Gospodinove blagoslove, nekolicina ra\u010duna na njih \u2013 svi se izgleda oslanjaju na sebe \u2013 svoju organizaciju, brojeve, itd. Nitko ne\u0107e biti vi\u0161e iznena\u0111en od \u201esila nebeskih,\u201c velikana sada\u0161nje crkvene vlasti, koji su, i\u0161av\u0161i unaokolo da uspostave svoj vlastiti plan za Gospodina, zanemarili njegov plan koji je otkriven u njegovoj Rije\u010di. Njima \u0107e se Gospodinovo djelo u idu\u0107ih nekoliko godina doista \u010diniti \u201e\u010dudnovatim djelom.\u201c Poslu\u0161ajte Gospodinovu Rije\u010d o tome:<\/p>\n

\u201eDa, kao na gori Perasimu, Jahve \u0107e ustati, kao u Dolini gibeonskoj, on \u0107e se razjariti, da izvr\u0161i djelo svoje, djelo \u010dudnovato, da ispuni naum svoj, naum tajnoviti\u2026 jer \u010duh da je od Gospoda, Jahve nad Vojskama, zemlji ovoj dosu\u0111eno uni\u0161tenje.\u201c (Iza. 28:21,22)<\/p>\n

Dru\u0161tveni sistem, \u201ezemlja,\u201c \u201eelementi,\u201c \u201etijek prirode,\u201c ne mogu biti zapaljeni sve dok Gospodin ne dopusti \u0161ibici da bude udarena: velika odlu\u010duju\u0107a bitka ne mo\u017ee zapo\u010deti sve dok veliki \u201eMihael,\u201c \u201ePredvodnik na\u0161eg spasenja,\u201c ne ustane i izda zapovijed (Dan. 12:1), premda \u0107e prethodno biti \u010destih okr\u0161aja po svim pitanjima. I veliki Zapovjednik obavje\u0161tava svoju kraljevsku legiju, Crkvu, da se katastrofa, premda je neposredna, ne mo\u017ee dogoditi sve dok \u201eKraljev posjed,\u201c \u201eMalo Stado, \u201eIzabrani,\u201c ne budu svi bili \u201ezape\u010da\u0107eni\u201c i \u201esakupljeni.\u201c<\/p>\n

U me\u0111uvremenu imajmo na umu Apostolov nadahnuti opis te nevolje \u2013 da \u0107e ona biti kao trudovi trudnice, u gr\u010devima ili bolovima nevolje, sa sve kra\u0107im intervalima izme\u0111u. Tako je bilo sve do sad; i svaki budu\u0107i trud biti \u0107e \u017ee\u0161\u0107i, sve do kona\u010dne muke u kojoj \u0107e biti ro\u0111en novi poredak u smrtnoj agoniji sada\u0161njih institucija.<\/p>\n

Budu\u0107i da je Gospodin dozvolio svijetu op\u0107enito \u2013 izuzev u slu\u010daju Izraela \u2013 da ide svojim vlastitim kursom proteklih \u0161est tisu\u0107a godina njegovo \u0107e se uplitanje tim vi\u0161e sada \u010diniti nao\u010ditim i \u201e\u010dudnovatim\u201c onima koji ne razumiju dispenzacionalne (periodi\u010dne) promjene na po\u010detku sedmog milenija. Me\u0111utim u toj \u0107e \u201ebitci\u201c on prouzro\u010diti gnjevu ljudskom (i njihovoj ambiciji i sebi\u010dnosti) da ga hvali i slu\u017ei mu, a ostatak gnjeva \u0107e ograni\u010diti. On je sa mnogo dugotrpljivosti dopustio dugu vladavinu grijeha, sebi\u010dnosti i smrti jer se je to pokazalo dobrim za ku\u0161anje njegove izabrane Crkve, i u pou\u010davanju ljudi \u201eneizmjernoj gre\u0161nosti grijeha.\u201c Ali vidjev\u0161i da svijet op\u0107enito prezire njegov zakon ljubavi i istine i pravednosti, on namjerava op\u0107e ka\u017enjavanje stegom prije davanje idu\u0107e lekcije, koja \u0107e biti prakti\u010dni primjer koristi pravednosti, pod Milenijskim Kraljevstvom njegovog dragog Sina.<\/p>\n

Iako Gospodin zabranjuje svom narodu da se bori sa fizi\u010dkim oru\u017ejem, i premda on objavljuje sebe kao Boga mira, Boga reda i ljubavi, on tako\u0111er objavljuje sebe da je Bog pravde, i pokazuje da grijeh ne\u0107e zauvijek trijumfirati u svijetu, nego da \u0107e biti ka\u017enjen. \u201eMoja je osveta, ja \u0107u vratiti, govori Gospodin.\u201c (Rim. 12:9: 5. Moj. 32:35) I kada se on ustaje da sudi protiv nacija, osve\u0107uju\u0107i se na svim zlima, on objavljuje sebe \u201eratnikom\u201c i \u201emo\u0107nim u boju,\u201c i da ima \u201eveliki tabor vojske\u201c pod svojom komandom. I tko mo\u017ee jam\u010diti da mno\u0161tva koja sada sa\u010dinjavaju postrojene vojske tzv. Kr\u0161\u0107anstva ne\u0107e tada sa\u010dinjavati veliki tabor koji \u0107e oboriti svojom mo\u0107nom snagom bedeme sada\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja. (2. Moj. 15:3; Ps. 24:8; 45:3; Otkr. 19:11; Iza. 11:4; Joel 2:11)<\/p>\n

\u201eKao junak izlazi Jahve, kao ratnik \u017ear svoj podjaruje. Uz bojni poklik i viku ratnu ide juna\u010dki na svog neprijatelja.\u201c Poklik i viku svoje velike vojske, i njihov uspjeh u ostvarivanju njegove namjere u revoluciji, on tako pripisuje sebi; zato \u0161to oni ostvaruju, premda u neznanju, njegovo djelo uni\u0161tenja. On ka\u017ee: \u201e\u0160utjeh dugo, gluh se \u010dinjah, svladavah se; sad vi\u010dem kao \u017eena kada ra\u0111a, da\u0161\u0107em i uzdi\u0161em.\u201c (Iza. 42:13,14)<\/p>\n

Me\u0111utim u Svetom Pismu tako\u0111er postoje nagovje\u0161taji da bi moglo biti i drugih osim pobunjeni\u010dkih vojski tzv. Kr\u0161\u0107anstva koji \u0107e tako\u0111er sa\u010dinjavati dio Gospodinove velike vojske. I Gospodin, kroz Proroka Ezekijela, ukazuju\u0107i na to isto vrijeme, i na nadolaze\u0107e nevolje tzv. Kr\u0161\u0107anstva, ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eTu\u0111incima predajem to za plijen, zlo\u010dincima u zemlji za plja\u010dkanje; \u00a0oni \u0107e to oskvrniti\u2026Na\u010dini verige[ve\u017ei, ujedini ih; dopusti im da imaju zajedni\u010dki cilj], jer je zemlja puna krvnoga djela i grad[Babilon, tzv. Kr\u0161\u0107anstvo] pun zlo\u010dina. Zato \u0107u dovesti najgore izme\u0111u naroda; oni \u0107e zaposjesti ku\u0107e njihove. Slomit \u0107u obijesti silnicima. Sveti\u0161ta njihova[njihova sveta mjesta, njihove vjerske institucije] neka se oskvrne!\u201c (Ezek. 7:13-24)<\/p>\n

To se mo\u017ee shvatiti da ozna\u010dava kako \u0107e podizanje masa tzv. Kr\u0161\u0107anstva u anarhiji, tijekom rasprostranjenog bezakonja, biti toliko ekstremno brutalno i divlje da \u0107e nadma\u0161iti barbarstva svih poganskih invazija \u2013 kao \u0161to je bio slu\u010daj u Francuskoj Revoluciji. Ili to mo\u017ee ozna\u010davati podizanje naroda Indije, Kine i Afrike protiv svijeta Kr\u0161\u0107anstva \u2013 ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 bilo sugerirano od strane javnog tiska \u0161to se ti\u010de o\u017eivljavanja Turske i podizanja milijuna Muslimana. Me\u0111utim na\u0161e je mi\u0161ljenje da su \u201enajgori izme\u0111u naroda\u201c oni u tzv. Kr\u0161\u0107anstvu koji su \u201ebez Boga\u201c i bez Kr\u0161\u0107anskog osje\u0107aja ili nada; koji su sve do sada bili ograni\u010deni i dr\u017eanima pod kontrolom kroz neznanje, praznovjerje i strah, ali koji u svanu\u0107e dvadesetog stolje\u0107a brzo gube te ograni\u010davaju\u0107e utjecaje.<\/p>\n

Gospodin \u0107e, kroz svoj providonosni utjecaj, preuzeti op\u0107e zapovijedanje nad tom velikom vojskom nezadovoljnika \u2013 patriota, reformatora, socijalista, moralista, anarhista, neznalica i beznadnih \u2013 i upotrijebiti njihove nade, strahove, bezumlja i sebi\u010dnost, prema svojoj bo\u017eanskoj mudrosti, kako bi ostvario svoje veli\u010danstvene namjere u ru\u0161enju sada\u0161njih institucija, i za pripremu \u010dovjeka za Kraljevstvo Pravednosti. Iz tog je samo razloga nazvana \u201eGospodinovom velikom vojskom.\u201c Nitko od njegovih svetih \u2013 nijedan tko je vo\u0111en duhom Bo\u017ejim kao sinovi Bo\u017eji nema ni\u0161ta sa tim dijelom \u201ebitke.\u201c<\/p>\n

Uvjeti Te Bitke koji su Bez Presedana<\/strong><\/p>\n

Prema predvi\u0111anjima proroka uvjeti te bitke biti \u0107e bez presedana u povijesti. Kao \u0161to je ve\u0107 bilo sugerirano, ovaj kona\u010dan sukob je \u017eivopisno prikazan u simbolima \u010detrdeset \u0161estog Psalma. (Usporedi tako\u0111er Ps. 97:2-6; Iza. 24:19-21; 2 Pet. 3:10) Brda (manje visoka, manje autokratske vladavine) ve\u0107 se tope poput voska; one i dalje zadr\u017eavaju svoj oblik, ali kako zemlja (dru\u0161tvo) postaje vru\u0107a oni popu\u0161taju njihovim zahtjevima, sve se vi\u0161e sni\u017eavaju\u0107i na stupanj javnog mnijenja. Velika Britanija je dobra ilustracija te klase. Visoke gore (predstavljaju autokratske vladavine) biti \u0107e \u201epotresene\u201c revolucijama, i na koncu \u201eprenesena nasred mora\u201c \u2013 potpuno uni\u0161tene u anarhiji. Ve\u0107 \u201ehu\u010de vode mora i kome\u0161aju se\u201c protiv bedema sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema: ne jo\u0161 zadugo i zemlja (sada\u0161nja dru\u0161tvena struktura) \u0107e teturati amo tamo kao pijanac, uzalud nastoje\u0107i uspraviti se, odr\u017eati se na nogama i ponovno se osoviti: naskoro \u0107e biti u potpunosti \u201euklonjena,\u201c da ustupi mjesto \u201enovoj zemlji\u201c ( novom dru\u0161tvenom ure\u0111enju) u kojemu \u0107e pravednost, pravda, prebivati.<\/p>\n

Biti \u0107e nemogu\u0107e ponovno uspostaviti sada\u0161nji poredak, (1) zato \u0161to je on o\u010dito nad\u017eivio svoju upotrebljivost, i nepravedan je pod sada\u0161njim uvjetima; (2) zbog op\u0107eg \u0161irenja svjetovne spoznaje; (3) zbog toga \u0161to je otkriveno da je rad sve\u0107enstva ve\u0107 dugo zasljepljivao i vezao mase sa zabludom i strahom to \u0107e voditi u op\u0107e nepo\u0161tivanje svih vjerskih tvrdnji i u\u010denja kao par\u010deta zajeno sa otkrivenim prijevarama; (4) zbog toga \u0161to \u0107e religiozni ljudi op\u0107enito, ne razabiru\u0107i da je do\u0161lo Bo\u017eje vrijeme za promjenu perioda, ignorirati razum, logiku, pravdu\u00a0 i Sveto Pismo u obrani sada\u0161njeg poretka stvari.<\/p>\n

Ne\u0107e stoga biti gotovo nikakvog u\u010dinka to \u0161to \u0107e se crkvena nebesa (religiozne vlasti, Papinske i Protestantske) smotati kao svitak. (Iza. 34:4; Otkr. 6:14) Kombinirana vjerska sila tzv. Kr\u0161\u0107anstva biti \u0107e u potpunosti uzaludna protiv podi\u017eu\u0107e plime anarhije kada bude bila dosegnuta zastra\u0161uju\u0107a kriza. Pred tom velikom vojskom \u201esva \u0107e se vojska nebeska[nominalna crkva] rasplinuti i nebesa \u0107e se kao svitak saviti[dva velika tijela koji sa\u010dinjavaju crkvena nebesa; naime Papinstvo i Protestantizam, kao dva razli\u010dita kraja svitka se \u010dak i sada brzo pribli\u017eavaju jedni drugima, savijaju\u0107i se, kao \u0161to smo pokazali]; sva \u0107e njihova vojska popadati[spadati, pasti; ne svi odjednom, nego postupno, ipak brzo] kao \u0161to list otpada s loze i kao \u0161to pada plod sa smokve\u201c (Iza. 34:4); i na koncu ta \u201enebesa, zapaljena, raspast \u0107e se, i po\u010dela[od kojih su sastavljena] se u\u017eariti i rastopiti.\u201c (2. Pet. 3:12)<\/p>\n

\u201eJer kao trnje spleteni[jer se Protestantizam i Papinstvo nikada ne mogu savr\u0161eno prilagoditi; svatko \u0107e biti trnje na drugoj strani], pijani[opijeni duhom svijeta] od vesele pijanke, bivaju sasvim pro\u017ederani[oni \u0107e biti svladani u velikoj nevolji, i, kao vjerski sistemi, biti potpuno uni\u0161teni] kao suha pljeva\u201c; jer Gospodin \u201euni\u0161tava do kraja; nevolja se ne\u0107e dva puta podi\u0107i.\u201c Blagoslovljeno obe\u0107anje! \u201eJer evo, dolazi dan, koji gori kao pe\u0107. Tada \u0107e svi zlikovci i svi zlo\u010dinci biti kao strnjika. Spalit \u0107e ih dan, koji dolazi”, veli Gospod nad vojskama. “Ni korijena ni grane ne\u0107e im ostaviti[za daljnji razvoj].\u201c (Nahum 1:9,10; Mal. 4:1)<\/p>\n

\u201eVrijeme Jakovljeve Nevolje\u201c<\/strong><\/p>\n

Dok \u0107e nevolja i tjeskoba ovog dana Gospodinovog najprije do\u0107i na i to posebno na tzv. Kr\u0161\u0107anstvo, i na koncu na sve nacije, kona\u010dni udar, mi smo obavje\u0161teni od Proroka Ezekijela, \u0107e biti na Izraelski narod koji je ponovno okupljen u Palestini. \u010cini se da prorok ukazuje na mnogo ve\u0107e ponovno okupljanje Izraela u Palestini unutar ovog razdoblja \u017eetve nego se je to jo\u0161 dogodilo. On ih predstavlja tamo kao okupljene iz naroda u velikim brojevima, i, sa zna\u010dajnim bogatstvom, nastanjuju\u0107i neko\u0107 pusta mjesta; i kako svi oni prebivaju sigurno u vrijeme kada je ostatak svijeta u svojem najdivljem mete\u017eu. (Ezek. 38:11,12)<\/p>\n

Svi su ljudi svjedoci \u010dinjenice da je to ponovno okupljanje Izraela u Palestini po\u010delo, ali je posve o\u010dito da \u0107e njihov izlazak iz drugih zemalja tek primiti neki ve\u0107i i iznenadan impuls da bi se ovo proro\u010danstvo ostvarilo unutar odre\u0111enog vremena. Ostaje se jo\u0161 za vidjeti \u0161to \u0107e biti taj impuls; ali, da \u0107e sigurno do\u0107i nadalje je nazna\u010deno rije\u010dima Proroka Jeremije. (Jer. 16:14-17,21)<\/p>\n

“Zato, evo, dolaze dani – rije\u010d je Jahvina – kad se vi\u0161e ne\u0107e govoriti: `\u017divoga mi Jahve koji sinove Izraelove izvede iz Egipta`, nego: `\u017divoga mi Jahve koji sinove Izraelove izvede iz zemlje sjeverne[Rusija] i iz svih zemalja kamo ih bija\u0161e prognao.` Vratit \u0107u ih u zemlju njihovu koju dadoh ocima njihovim. Evo, poslat \u0107u mnoga ribara – rije\u010d je Jahvina – koji \u0107e ih uloviti. A zatim \u0107u dovesti mnoge lovce koji \u0107e ih goniti sa svih gora, i sa svih bre\u017euljaka, i iz svih pe\u0107inskih rasjeklina. Jer moje o\u010di prate sve njihove putove: ne\u0107e mi izma\u0107i, niti se bezakonje njihovo mo\u017ee sakriti od o\u010diju mojih. .. U\u010dinit \u0107u, evo, da osjete, da ovaj put zaista o\u0107ute moju ruku i snagu moju, i znat \u0107e da mi je ime Jahve.\u201c<\/p>\n

Nimalo nema sumnje u to da je Gospodin vi\u0161e nego sposoban u stanju to ostvariti. U svakoj naciji pitanje, \u201e\u0160to \u0107e biti u\u010dinjeno sa \u017didovima?\u201c je zbunjuju\u0107e, koje \u0107e, u nekoj krizi bliske budu\u0107nosti Gospodinovim providonosnim utjecajem biti izneada izazvano, i nesumnjivo voditi, kao \u0161to je prorok nazna\u010dio, do neke uskla\u0111ene akcije od strane nacija njihovog brzog slanja u obe\u0107anu zemlju. I, kada su izlazili iz Egipta u \u017eurbi, sa svojom stokom i dobrima, i potpomognuti od Egip\u0107ana koji su rekli, \u201eUstajte i odlazite od moga naroda\u2026Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite\u201c i kako je Gospodin u\u010dinio da narod bude u naklonosti Egip\u0107ana, onim su im tako dali sve \u0161to su ovi zahtijevali, od zlata i srebra i odje\u0107e (2. Moj. 12:31-36), tako i u idu\u0107em izlasku, kojeg su prorekli proroci, oni ne\u0107e biti poslani praznih ruku, nego \u0107e o\u010dito nekakav pritisak staviti breme na nacije \u0161to \u0107e rezultirat povoljno za Izrael, ispunjavaju\u0107i tako gornje Ezekijelovo proro\u010danstvo.<\/p>\n

Ova poduzetna rasa, kada jednom bude ponovno u\u010dvr\u0161\u0107ena u zemlji obe\u0107anja, i tako odvojena, barem na neko vrijeme, od tjeskobe nacija koja \u0107e posvuda drugdje prevaldavati, brzo \u0107e se prilagoditi novoj situaciji, i dotad opusto\u0161ena mjesta biti \u0107e opet nastanjena.<\/p>\n

Ali jo\u0161 jedan val boli mora pre\u0107i preko tog ka\u017enjenog naroda; jer, prema proroku, kona\u010dan sukob velikog dana biti \u0107e u zemlji Palestini. Relativan spokoj i napredak ponovno okupljenog Izraela blizu kraja tog dana nevolje, naskoro \u0107e potaknuti ljubomore i privu\u0107i kao plijen druge narode. I kada zakon i red budu bili pometeni Izrael \u0107e na koncu biti opkoljen sa vojskama nemilosrdnih plja\u010dka\u0161a, koje je prorok opisao kao vojske Goga i Magoga (Ezek. 38), i velika \u0107e biti tjeskoba bespomo\u0107nog Izraela.<\/p>\n

\u201eJao,\u201c ka\u017ee prorok Jeremija, \u201e jer velik je dan ovaj, sli\u010dna mu ne bi! Vrijeme je nevolje za Jakova, al` \u0107e se izbaviti iz nje.\u201c (Jer. 30:7)<\/p>\n

Vojske Goga i Magoga su predstavljene kao jedan \u010dovjek koji govori, \u201eHajde da se dignem na zemlju nebranjenu, da navalim na miran narod koji spokojno \u017eivi bez zidina i bez prijevornica i bez vrata.\u201c \u201ePa da se plijena naplijenim\u201c ka\u017ee prorok, \u201e i plja\u010dke naplja\u010dkam – da ruku stavim na razvaline opet napu\u010dene i na narod iz naroda sakupljen, koji se bavi stadima i imanjem i \u017eivi u sredi\u0161tu zemlje.`(Ezek. 38:11-13) Prorok koji prori\u010de te doga\u0111aje kao da se obra\u0107a tim vojskama, govore\u0107i, \u201eDo\u0107i \u0107e\u0161 iz svoga sjedi\u0161ta, s krajnjega sjevera[Evropa i Azija su sjeverno od Palestine], ti i s tobom mnogo naroda, sve samih konjanika, silno mno\u0161tvo, golema vojska. Navalit \u0107e\u0161 na Izraela, narod moj, kao oblak kad pokrije zemlju. U posljednje dane[o\u010digledno zavr\u0161na scena dana nevolje] dovest \u0107u te na svoju zemlju da me narodi upoznaju, kad na tebi[odvojen, odijeljen kao tvoj osvaja\u010d], Go\u017ee, njima nao\u010digled, poka\u017eem svetost svoju.` (Ezek. 38:15,16)<\/p>\n

U sred nevolje Bog \u0107e se otkriti kao branitelj Izraela kao i u drevnim vremenima, kada su oni kao nacija bili u njegovoj naklonosti. Njihova krajnost biti \u0107e njegova prilika; i tamo \u0107e njihova sljepo\u0107a biti uklonjena. Mi \u010ditamo, \u201eI sabrat \u0107u sve narode[predstavljene sa vojskama Goga i Magoga] u Jeruzalem u borbu. I zaposjest \u0107e grad, oplja\u010dkati ku\u0107e i silovati \u017eene. Polovina \u0107e grada oti\u0107i u izgnanstvo, ali Ostatak ne\u0107e biti istrijebljen iz grada. Tada \u0107e Jahve iza\u0107i i boriti se protiv tih naroda kako on zna ratovati u dan ratni.\u201c (Zah. 14:2,3) Izaija (28:21), ukazuje na istu stvar,na slu\u010dajeve Gospodinovog izbavljenja Izraela od Filistejaca u Gerazimu, i od Amorejaca u Gibeonu, govore\u0107i, \u201eDa, kao na gori Perasimu, Jahve \u0107e ustati, kao u Dolini gibeonskoj, on \u0107e se razjariti.\u201c (Vidi 2. Sam. 5:19-25; 1. Ljet. 14:10-17; Jo\u0161. 10:10-15 \u2013 kako Bog nije bio ovisan od ljudske vje\u0161tine i generala, nego je vodio svoje bitke na svoj vlastiti na\u010din. Stoga \u0107e Bog u taj veliki dan donijeti izbavljenje u svoje vlastito vrijeme i na\u010din.<\/p>\n

U Ezekijelovom proro\u010danstvu (38:1-13) Gospodin imenuje glavne aktore u borbi u Palestini; ali mi ne mo\u017eemo biti previ\u0161e jasni u na\u0161im identifikacijama. Magog, Me\u0161ek, Tubal, Gomer, Togarma, Javan i Tar\u0161i\u0161 bila su imena djece Noinog sina Jafeta \u2013 za koje se pretpostavlja da su izvorni naseljenici Evrope. \u0160eba i Dedan bili su potomci Noinog sina Hama \u2013 za koje se pretpostavlja da su izvorni naseljenici sjeverne Afrike. Abraham i njegovo potomstvo (Izrael) bili su potomci Noinog sina \u0160ema, i pretpostavljalo se da su naselili Armeniju \u2013 Zapadnu Aziju. (Vidi 1. Moj. 10:2-7) Ovo bi moglo ukazivati da \u0107e napad op\u0107enito do\u0107i iz Evrope \u2013 \u201eiz sjevernih krajeva\u201c \u2013 sa savezni\u010dkim pomije\u0161anim narodima.<\/p>\n

Pobjedni\u010dko uni\u0161tenje tih neprijatelja Izraela (privo\u0111enje kraju vremena nevolje i vrijeme za uspostavu Bo\u017ejeg Kraljevstva) Prorok Ezekijel je slikovito opisao. (38:18 do 39:20) To mo\u017ee biti uspore\u0111eno jedino sa u\u017easnim svrgavanjem Faraona i njegovih vojski, kada su poku\u0161ali ponovno povratiti Izraelce, koje je Bog izbavio. U tome \u0107e tako\u0111er izbavljenje Izraela biti \u201ekao[poput] u danima tvoga izlaska iz zemlje egipatske\u201c \u2013 \u201e\u010dudesna djela.\u201c (Mihej 7:15)<\/p>\n

Nakon opisivanja da \u0107e dolazak te vojske sa sjevernih krajeva protiv Izraela (ponovno okupljenog u Palestini \u201eu posljednjim godinama,\u201c \u201ekoji je stekao stoku i dobra\u201c i \u201espokojno prebiva u sigurnosti\u201c) biti iznenada, i \u201ekao oblak da zemlju prekrije\u0161\u201c (Ezek. 38:1-17) poruka je, \u201eOvako govori Jahve Gospod: `Nisi li ti onaj o kome sam govorio, u davne dane, preko slugu svojih, proroka Izraelovih, koji u ono vrijeme prorokova\u0161e da \u0107u te na njih dovesti?\u201c Gospodin zatim objavljuje svoje namjeravano uni\u0161tenje zlih vojski; i opis \u010dini se ukazuje da \u0107e to biti ostvareno izbijanjem ljubomore, revolucije i anarhije me\u0111u razli\u010ditim elementima koji sa\u010dinjavaju veliku pomije\u0161anu vojsku: revolucija i sukob koji \u0107e uklju\u010divati \u0161to god jo\u0161 ostalo od doma\u0107ih vlada razli\u010ditih naroda, i dovr\u0161iti sveop\u0107u pobunu i anarhiju \u2013 veliki potres iz Otkrivenja 16:18-21.<\/p>\n

Svjedo\u010danstvo svih proroka je u tome da \u0107e Bo\u017eja mo\u0107 biti tako \u010dudesno o\u010ditovana u izbavljenju Izraela, kada se on bude borio za njih (uzgredno za sve), sa oru\u017ejem koje nikakva ljudska mo\u0107 ne mo\u017ee kontrolirati \u2013 uklju\u010duju\u0107i po\u0161asti i razli\u010dite katastrofe \u2013 izlivene na zle (Izralske neprijatelje i Bo\u017eje protivnike) sve dok veoma brzo cijeli svijet ne postane svjestan da je Gospodin ponovno vratio Izrael u svoju naklonost, i postao njihovim Kraljem, kao u drevnim vremenima; i ubrzo zatim \u0107e oni isto tako kao i Izrael nau\u010diti cijeniti Bo\u017eje Kraljevstvo, koje \u0107e brzo postati \u017eudnjom svih naroda.<\/p>\n

Prorok Ezekijel (39:21-29), kao Gospodinov glasnogovornik govori o slavnom ishodu te pobjede, i rezultatima Izraelu i cijelom svijetu, rekav\u0161i, \u201e`Tako \u0107u se proslaviti me\u0111u narodima, i svi \u0107e narodi vidjeti sud koji \u0107u izvr\u0161iti i ruku \u0161to \u0107u je na njih podi\u0107i. Znat \u0107e dom Izraelov da sam ja, Jahve, Bog njihov – od toga dana zauvijek. I znat \u0107e narodi da dom Izraelov bija\u0161e odveden u ropstvo zbog svojih nedjela: iznevjerio mi se[odbaciv\u0161i Krista \u2013 Rim. 9:29-33], pa sakrih lice svoje od njih i predadoh ih njihovim neprijateljima u ruke da od ma\u010da poginu. Postupih s njima po ne\u010disto\u0107i njihovoj i nedjelima te sakrih lice svoje od njih.`<\/p>\n

Stoga[sada kad je kazna dovr\u0161ena] ovako govori Jahve Gospod: `Sad \u0107u vratiti roblje Jakovljevo i pomilovati sav dom Izraelov[\u017eive i mrtve, budu\u0107i da su do\u0161la \u201evremena obnove\u201c – Djela 3:19-21]- ljubomoran na ime svoje sveto, oprostit \u0107u im svu sramotu i nevjeru kojom mi se[tako] iznevjeri\u0161e dok jo\u0161 spokojno \u017eivljahu u zemlji i nikoga ne bija\u0161e da ih stra\u0161i. A kad ih dovedem iz naroda i skupim iz zemalja du\u0161manskih i na njima, nao\u010digled mnogih naroda, svetost svoju poka\u017eem, znat \u0107e da sam ja Jahve, Bog njihov, koji ih u izgnanstvo me\u0111u narode odvedoh i koji ih opet skupljam u njihovu zemlju, ne ostaviv\u0161i ondje nijednoga od njih. I nikada vi\u0161e ne\u0107u kriti lica od njih, jer \u0107u duh svoj izliti na dom Izraelov` – rije\u010d je Jahve Gospoda.\u201c \u201eSa zapada vidjet \u0107e ime Jahvino i Slavu njegovu s istoka sun\u010danog. Jer do\u0107i \u0107e kao uska rijeka koju goni dah Jahvin[tokom cijelog Evan\u0111eoskog doba \u2013 od ruku duhovnog Izraela]. Ali do\u0107i \u0107e Otkupitelj Sionu[Crkva, \u201etijelo Kristovo\u201c], i onima od sinova Jakovljevih koji se obrate od svog otpadni\u0161tva, rije\u010d je Jahvina.\u201c (Iza. 59:19,20. Usporedi Rim. 11:25-32)<\/p>\n

\u201eJahve je dobar onima koji se u njeg` uzdaju, on je okrilje u dan nevolje, poznaje one koji se njemu utje\u010du.\u201c Ali \u201eTko mo\u017ee izdr\u017eati pred bijesom njegovim? Tko \u0107e odoljeti pred gnjevnom srd\u017ebom njegovom?\u201c… On uni\u0161tava do kraja[bezakonje]; nevolja se ne\u0107e dva puta podi\u0107i.\u201c (Nahum 1:7,6,9)<\/p>\n

Tako \u0107e kroz bitku velikog dana Boga Svemogu\u0107eg cijeli svijet biti pripremljen za novi dan i njegovo veliko djelo obnove. Iako \u0107e sat bu\u0111enja biti sat oblaka i guste tmine, hvala Bogu za njegovo blagoslovljeno jamstvo da \u0107e djelo uni\u0161tenja biti \u201eskra\u0107en \u010din,\u201c (Mat. 24:22), i da \u0107e odmah nakon njega slavno Sunce Pravednosti po\u010deti sjati. \u201eZemlja[sada\u0161nje staro dru\u0161tveno ure\u0111enje] \u0107e [tako]\u2026biti uklonjena kao koliba\u201c (Iza. 24:19,20), da o\u010disti put za novu Bo\u017eju gra\u0111evinu, nova nebesa i novu zemlju u kojima prebiva pravednost. (2. Pet. 3:13; Iza. 65:17)<\/p>\n

Budu\u0107i da je gore navedeno u slovu, zapazili smo \u010dlanak u starom\u00a0 N. Y. Tribune (26 Lipanj, 1897), koji je ba\u0161 o toj temi. U tolikom je skladu sa na\u0161im sugestijama \u0161to se ti\u010de \u201eGospodinove velike vojske\u201c koja je sada u pripremi, da smo napravili prostora za izvadak iz njega, kako slijedi:<\/p>\n

Kruna ili Narod?<\/strong><\/p>\n

Izme\u0111u \u010cega \u0107e Vojske Evrope morati birati u Bliskoj Budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n

\u201ePrije manje od \u010detrdeset godina postrojbe su, u poslu\u0161nosti zapovijedima svojih suverena, okretali svoje oru\u017eje na narod, i pucali na njih i i\u0161li na njih sa bajunetama, na mu\u017eeve i \u017eene \u010dak i djecu sve dok krv nije potekla poput vode ulicama Berlina, Be\u010da, i mnogih drugih glavnih gradova Starog Svijeta. Vojska nije bila pozvana da se bavi samo sa gomilom skitnica i tvrdokornih, nego sa bogatim i visoko obrazovanim gra\u0111anima \u2013 ljudima od profesije, trgovcima, proizvo\u0111a\u010dima, politi\u010darima i zakonodavcima \u2013 u stvari, sa svim tim elementom koji je sa\u010dinjavao ono \u0161to je bilo poznato u Starom Svijetu kao \u201eBur\u017eoazija\u201c i srednje klase, koji su si nastojali osigurati politi\u010dka prava koja su im bila sve\u010dano obe\u0107ana odredbama ustava koje odredbe su donijeli njihovi pojedina\u010dni vladari, ali koje su ovi potonji odbili staviti na snagu sve dok ih na to nije primorao narod.<\/p>\n

\u201eDovedeni Do Granice Italije<\/strong><\/p>\n

Ho\u0107e li postrojbe, ako budu bile pozvane danas pucati na svoje sugra\u0111ane, pokazati sli\u010dnu poslu\u0161nost naredbi \u201ePomazanika Gospodinovog?\u201c To je pitanje koje u ovom trenutku zaokuplja u daleko ve\u0107oj mjeri nego su to ljudi u ovoj zemlji skloni vjerovati pa\u017enju okrunjenih poglavara Evrope, i to je u posljednjih nekoliko dana izi\u0161lo pred javnost kroz rezoluciju podnesenu Talijanskom Parlamentu za zamjenu rije\u010di \u201enacionalna\u201c za onu \u201ekraljevska\u201c u slu\u017ebenom opisu vojske. Argumenti koje su istaknuli predlagatelji, a koji su na koncu pora\u017eeni od strane Vladine stranke koja posjeduje ve\u0107inu u Zakonodavnoj vlasti, nisu bili samo logi\u010dni, nego tako\u0111er i sna\u017eni, i nije moglo da ne budu privla\u010dni narodu Italije, isto tako kao i svakoj drugoj civiliziranoj naciji, i morali su sigurno donijeti veoma ozbiljne temelje za razmi\u0161ljanje Kralju Humbertu i njegovoj bra\u0107i i sestrama monarsima.<\/p>\n

[\u010clanak isti\u010de da je, bez posebnog prevrata, zapovijedanje nad Engleskom vojskom unutar prethodne tri godine bilo dano Parlamentu, kojeg je zastupao Ministar Rata, dok je prije toga vojska bila izravno vezana za krunu zbog toga \u0161to je njen zapovjednik bio princ kraljevske krvi, koji je obna\u0161ao tu slu\u017ebu kao Kralji\u010din predstavnik. Kraljica je, \u010dini se, i to nije neprirodno, nastojala neko vrijeme zadr\u017eati taj preostali potporanj suverenosti, ali neuspje\u0161no. U Francuskoj, tako\u0111er, ljubomora naroda da upravljaju vojskom bila je pokazana \u010dinjenicom da je bilo odbijeno imenovanje generala kao glavnog zapovjednika, i da je uprava bila zadr\u017eana u rukama promjenjivog Tajnika Rata, koji predstavlja stranku koja je do\u0161la na vlast glasanjem naroda. \u010clanak nastavlja:]<\/p>\n

\u201eSukob Neposredan u Njema\u010dkoj<\/strong><\/p>\n

\u201eSukob te vrste se vi\u0161e ne smatra neposrednim u Italiji. Ali se ne mo\u017ee zanijekati da se ne\u0161to takovoga predosje\u0107a u Njema\u010dkoj, a posebno u Prusiji, gdje se monarh i narod se vi\u0161e udaljavaju jedni od drugih. Da Car William predosje\u0107a takav sukob o\u010dito je iz svih njegovih nedavnih izjava kad bi se god imao priliku obratiti svojim postrojbama, osobito u Bielefeldu pro\u0161log tjedna, njegova je omiljena tema bila du\u017enost vojnika da se dr\u017ee spremnima obraniti sa krvlju vlastitog \u017eivota svog suverena i njegovo prijestolje, ne toliko protiv stranog neprijatelja koliko protiv neprijatelja unutar granica carstva, i kraljevstva. Predsjedaju\u0107i ceremonijom zakletve novaka, on nikada ne propu\u0161ta podsjetiti ih da je njihova prva du\u017enost prema sebi, a ne prema narodu koji ih pla\u0107a, i on se nikada ne umara od na\u0161irokog pri\u010danja o onome \u0161to on opisuje kao \u201eKraljeva Odora\u201c; odnosno, uniforma, koju on, poput mnogih drugih suverena, izabira po\u0161tivati kao predaju, ne Dr\u017eavi ili naciji, nego monarhu, s kojom je nosilac vezan posebnim vezama odanosti, lojalnosti, i slijepe, neupitne poslu\u0161nosti. Niti se smije zaboraviti da u svim slu\u010dajevima spora i sva\u0111e izme\u0111u civila i vojnih lica Car uvijek podr\u017eava potonje, \u010dak i kada je o\u010dito da su oni agresori, i to do te mjere da opra\u0161ta ili mijenja uvijek blagim re\u010denicama optu\u017ebe koje su bile podignute na oficire\u00a0 koji su, dok su bili pijani, ozbiljno ranili, a u nekim slu\u010dajevima i ubili, nenaoru\u017eane i bezopasne civile.<\/p>\n

\u201eStav Njema\u010dke Vojske<\/strong><\/p>\n

\u201e\u0160to \u0107e biti stav vojske dogodi li se o\u010dekivani sukob izme\u0111u Krune i naroda? Na dvoru i u slu\u017ebenim krugovima u Berlinu vjeruje se da \u0107e Car biti u stanju osloniti se na svoje postrojbe. Me\u0111utim sami ljudi nisu takvog mi\u0161ljenja, niti vode\u0107i Njema\u010dki politi\u010dari. Redovi i kolone vojske se vi\u0161e ne sastoje, kao u pro\u0161losti, od neotesanih neznalica, koji nisu u stanju niti \u010ditati, niti pisati niti razmi\u0161ljati, nego od misaonih, dobro obrazovanih ljudi, koji su bili pou\u010deni u \u0161kolama koja su prava i ustavne povlastice za koja su se njihovi pradjedovi i o\u010devi uzalud borili. Oni tako\u0111er, znaju dovoljno iz povijesti da cijene \u010dinjenicu da je u svakom sukobu izme\u0111u Krune i naroda potonji uvijek odnio pobjedu.\u201c<\/p>\n

Bo\u017eji Gnjev<\/strong><\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji je Ozbiljnost Ljubavi<\/p>\n

U lije\u010denju grijeha \u2013 revnost pravednosti<\/p>\n

U pobje\u0111ivanju nepravde \u2013 lijek<\/p>\n

Pravde za obe\u0161te\u0107enje svijetu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji je kazna za grijeh,<\/p>\n

U mjeri prema svemu prijestupu u svoje vrijeme,<\/p>\n

Koji zapa\u017ea razlike dobro i pravedno izme\u0111u<\/p>\n

Oholih grijeha i grijeha lak\u0161e nijanse.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji ne nanosi bespotrebnu bol<\/p>\n

Samo osvetni\u010dku, ili sebi da ugodi;<\/p>\n

Nego cilja da postigne ciljeve milosr\u0111a,<\/p>\n

Iskorijeni zlo i pove\u0107a dobro.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji je vatra koja pro\u017edire,<\/p>\n

Koja gori dok postoji zlo koje treba uni\u0161titi<\/p>\n

Ili dobro da pro\u010disti; niti mo\u017ee uminuti<\/p>\n

Dok sve ne oslobodi od smjese grijeha.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji je Roditeljska palica Ljubavi,<\/p>\n

Da kazni neposlu\u0161ne, pokori,<\/p>\n

I pot\u010dini podlo\u017ene volji Bo\u017ejoj,<\/p>\n

Da Ljubav mo\u017ee vladati kada sve postane novo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGnjev Bo\u017eji nikada ne\u0107e udariti uzalud,<\/p>\n

Niti \u0107e prestati udarati sve dok grijeha vi\u0161e ne\u0107e biti;<\/p>\n

Sve dok Bog ne postigne svoju milostivu namjeru,<\/p>\n

I zemlju vrati u pravednost i mir.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BITKA OD HARMAGEDONA Proroci su na razli\u010dite na\u010dine Simbolizirali Nevolju koja se Pribli\u017eava \u2013 Predo\u010dena sa padom Izraela 70 A.D., i Francuskom Revolucijom \u2013 Njen Op\u0107eniti Karakter i Veli\u010dina \u2013 Gospodinova Velika Vojska \u2013 \u201eNajgori od Pogana\u201c \u2013 \u201eVrijeme Jakovljeve … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":13,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-11776","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11776"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11776\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11856,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11776\/revisions\/11856"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}