{"id":1251,"date":"2014-02-11T17:54:03","date_gmt":"2014-02-11T15:54:03","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=1251"},"modified":"2017-02-09T11:47:19","modified_gmt":"2017-02-09T09:47:19","slug":"kako-proucavati-bibliju","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/brosure\/kako-proucavati-bibliju\/","title":{"rendered":"Kako Prou\u010davati Bibliju"},"content":{"rendered":"

\"Cover\"<\/p>\n

Biblija<\/strong><\/h1>\n

Mo\u017ee ju se usporediti sa veli\u010danstvenom
\ngra\u0111evinom koju je trebalo graditi sedamnaest
\nstolje\u0107a. Njezin arhitekt i graditelj je Bog.
\nPoput ovog prekrasnog svijeta, djelo
\nAutora, nosi na sebi otisak
\nBo\u017eanske ruke.<\/p>\n

Ovaj veli\u010danstveni hram sastoji se od
\n66 komora nejednake veli\u010dine-
\n66 knjiga Starog i Novog zavjeta.
\nSvaki od 31, 173 retka je kamen,
\ngreda, plo\u010da gra\u0111evine koja je Hram
\nmnogo slavniji od
\nSalamunovog i Zerubabelovog.<\/p>\n

Da li bi \u017eelio biti u zajedni\u0161tvu
\nsa Ocem? Budi siguran da \u0107e\u0161 ga na\u0107i
\nunutar prostora njegovog svetog doma.<\/p>\n

– Izabrano<\/p>\n

\n

Sadr\u017eaj<\/strong><\/h1>\n

PRVO POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

++<\/span>Uvod
\n++++<\/span>PRASTARI SUKOB<\/em>
\n++++<\/span>\u010cOVJEKU TREBA AUTORITET<\/em>
\n++++<\/span>\u0160TO JE BIBLIJA?<\/em><\/h3>\n

DRUGO POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

++<\/span>METODE PROU\u010cAVANJA
\n++++<\/span>Pet odvojenih ali ipak isprepletenih pristupa<\/em>
\n++++++<\/span>1. Iscrpno tematsko razmatranje
\n++++++<\/span>2. Prou\u010davanje simboli\u010dnog jezika
\n++++++<\/span>3. Prou\u010davanje uz pomo\u0107 vremenskog okvira
\n++++++<\/span>4. Va\u017enost konteksta
\n++++++<\/span>5. Prou\u010davanje uz pomo\u0107 predslika i ispunjenja
\n++++<\/span>Pregled<\/em>
\n++++<\/span>Glasnici Crkve<\/em><\/h3>\n

TRE\u0106E POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

++<\/span>SVRHA I RAZLOG IZA STVARANJA
\n++++<\/span>Nerije\u0161ena pitanja<\/em>
\n++++<\/span>Bo\u017eji plan<\/em>
\n++++<\/span>Sa\u017eetak Biblije<\/em><\/h3>\n

++<\/span>DODATNI MATERIJALI ZA PROU\u010cAVANJE BIBLIJE<\/h3>\n

+<\/span><\/h2>\n

PRVO POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

UVOD<\/strong><\/h2>\n

PRASTARI SUKOB<\/em><\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Biblija je stolje\u0107ima posvuda ljudima bila izvor zbunjenosti. Mnogi su ljudi zaklju\u010dili da ona ne mo\u017ee biti pouzdani izvor informacija zato \u0161to se tvrdi da se mnoge kontradiktorne teorije temelje na njenom sadr\u017eaju. Svrha ove bro\u0161ure je pokazati da je Biblija ukoliko ju se pa\u017eljivo prou\u010dava pouzdan izvor informacija.<\/p>\n

\u010cOVJEKU TREBA AUTORITET<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>U \u010dovjekovoj je prirodi da \u017eeli dobar autoritet za svoje misli i za svoje vladanje. Naro\u010dito kad se radi o religioznim mislima izgleda po\u017eeljnim imati zdrav dokaz kao temelj za zaklju\u010dke. Ipak, danas se \u010dovjek suo\u010dava sa izazovom na polju religiozne misli: Postoji li vjerski autoritet? Ili \u010dovjek treba vjerovati u ono u \u0161to vjeruje s ne vi\u0161e dokaza od osobnog ukusa? Ustvari, postoji autoritet. U stvarnosti prepoznala ga je jedna manjina.<\/p>\n

+<\/span>Putem ove bro\u0161ure nastojali smo pokazati da Biblija mo\u017ee razumno i zadovoljavaju\u0107e odgovoriti na bilo koje pitanje- pru\u017eili smo pomo\u0107 kako bi se nau\u010dilo kako ju koristiti. Ova \u0107e bro\u0161ura nastojati pokazati da je Biblija zaista vrhovni autoritet kojega su ljudi tra\u017eili.<\/p>\n

\u0160TO JE BIBLIJA?<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Prihvati li se ideja da postoji Bog koji je osoba, tada istra\u017eiva\u010d kao sljede\u0107e mora odlu\u010diti ima li pristup spoznaji glede Boga. Biblija unutar svojih korica tvrdi da je ona jedini izvor informacija o Bogu i o tome \u0161to On radi.<\/p>\n

+<\/span>Ova se bro\u0161ura stoga temelji na veoma va\u017enoj pretpostavci. Ona od samog po\u010detka pretpostavlja da je Biblija ono \u0161to ona sama za sebe tvrdi- Rije\u010d Bo\u017eja. \u010cak i ako svaki istra\u017eiva\u010d to ne pretpostavlja, predlo\u017eeno mu je da to privremeno prihvati kao takvo dok istra\u017euje Bibliju. Ako njezin sadr\u017eaj ne odgovara toj tvrdnji, on nije obavezan prihvatiti je ni\u0161ta vi\u0161e od bilo koje druge knjige. Ako njezin sadr\u017eaj otkriva odgovore koji su bili tra\u017eeni, on je na\u0161ao ne\u0161to \u0161to je samo nekolicina prona\u0161la: ISTINU.<\/p>\n

+<\/span>Po\u010detna pretpostavka da je Biblija Bo\u017eja rije\u010d u\u010dinjena je zato \u0161to ina\u010de u prou\u010davanju bilo koje materije velika snaga le\u017ei u pozitivnom umjesto negativnom gledi\u0161tu. Takav na\u010din prou\u010davanja omogu\u0107uje osobi da vidi zamr\u0161ene ljepote koje bi neka druga osoba brzo odbacila kao proturije\u010dja.<\/p>\n

+<\/span>Neko je vrijeme na teolo\u0161kim seminarima bila praksa prou\u010davati Bibliju pomo\u0107u raznih vrsta kriticizma (tekst, oblik itd.) Ovaj se pristup me\u0111utim pokazao negativnim. On je u stvari po\u010deo prou\u010davanje Biblije govore\u0107i: \u201e\u0160to mogu prona\u0107i a da nije u redu?\u201c Metoda prou\u010davanja predstavljena u ovoj bro\u0161uri bit \u0107e potpuno druga\u010dija od one koju se uglavnom prakticira, ali koja \u0107e dati pozitivnu potvrdu vjerodostojnosti ove velike knjige, Biblije.<\/p>\n

+<\/span><\/h2>\n

DRUGO POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

METODE PROU\u010cAVANJA<\/strong><\/h2>\n

Pet odvojenih ali ipak isprepletenih pristupa<\/em><\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Prou\u010davanje samo jedne knjige Biblije neko vrijeme mo\u017ee se na koncu pokazati besplodnim jer ljudski um nije u stanju zadr\u017eati i unakrsno istra\u017eiti sve retke u Bibliji. Kako netko mo\u017ee biti siguran da su zaklju\u010dci glede bilo kojeg pitanja ispravni ako nije istra\u017eio SVE \u0161to cijela Biblija ka\u017ee u odnosu na to pitanje? Na koncu, ako je Biblija Bo\u017eja rije\u010d, njezino svjedo\u010danstvo o danoj temi trebalo bi biti dosljedno i rasvjetljuju\u0107e od Postanka (1.Mojsijeve) do Otkrivenja.<\/p>\n

+<\/span>Da bi smo znali \u0161to CIJELA Biblija ka\u017ee o nekoj temi neophodno je onda prou\u010davati samo jednu temu. Prou\u010davanje mnogih tema, jednu po jednu, mo\u017ee se pa\u017eljivo oblikovati u jednu opse\u017eniju i ve\u0107u sliku onoga o \u010demu Biblija zapavo govori.<\/p>\n

+<\/span>Prema tome prva od pet va\u017enih metoda prou\u010davanja je tematsko prou\u010davanje.<\/p>\n

PRVA METODA<\/strong><\/h3>\n

Iscrpno tematsko razmatranje<\/em><\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Razmatranje svakog retka o nekoj temi nekada je bilo gotovo nemogu\u0107e. Sada je to relativno lako ostvariti. Neophodna je pomo\u0107 dostupna u jednoj od ove dvije velike knjige:<\/p>\n

STRONGOVA ANALITI\u010cKA KONKORDANCIJA
\nYOUNGOVA ANALITI\u010cKA KONKORDANCIJA<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Spomenimo da na hrvatskom jeziku postoji konkordancija prijevoda STVARNOST, Izdava\u010dke ku\u0107e Kr\u0161\u0107anska Sada\u0161njost. Svaka od tih knjiga navodi svaku rije\u010d u prijevodu Biblije King James, ponekad nazvanom i Autorized Version. Tako\u0111er su navedene i hebrejske i gr\u010dke rije\u010di od kojih one dolaze (s definicijama) i alternativni na\u010dini prijevoda tih istih rije\u010di. Konkordanciju prijevoda STVARNOST mo\u017ee se nabaviti u svakoj dobroj knji\u017eari.*<\/p>\n

\n

+<\/span>*Iscrpne konkordancije za brojne prijevode sada su dostupne i kao ra\u010dunalni programi i mo\u017ee ih se skinuti sa interneta. Ukoliko ih \u017eelite imati budite sigurni da ste dobili \u201ecjelovite verzije\u201c kako bi ste tako pobolj\u0161ali svoje prou\u010davanje.<\/p>\n

\n

+<\/span>Kao primjer koje se sve vrste koristi mo\u017ee po\u017enjeti iz takvog iscrpnog tematskog uspore\u0111ivanja,zapazite \u0161to se doga\u0111a kad se ispituje tradicionalno kontroverznu temu o paklu. Na sljede\u0107oj stranici je popis rije\u010di \u201epakao\u201c u Strongovoj konkordanciji.<\/p>\n

+<\/span>Mi je ovdje predstavljamo na engleskom jeziku jer na hrvatskom ne postoji. Odmah mo\u017eete zapaziti da je svako pojavljivanje rije\u010di hell (pakao) u Starom zavjetu prijevod jedne hebrejske rije\u010di (\u0161eol) kao \u0161to je prikazano sa brojem 7585 u desnom stupcu. Zapazi definiciju reproduciranu iz leksikona Strongove konkordancije prikazane na str.13.<\/p>\n

\"Page12\"<\/a><\/p>\n

\"Page13\"<\/p>\n

+<\/span>Nakon dvoto\u010dke i crtice, Strongova konkordancija navodi druge na\u010dine na koje je ta ista hebrejska rije\u010d prevedena u verziji Kralja Jakova. Zanimljivo je saznati da su prevoditelji povremeno prevodili tu rije\u010d sa rije\u010dju grave (grob) i pit (jama). Prona\u0161av\u0161i tu informaciju, sada je va\u017eno gledati gdje Biblija koristi te rije\u010di budu\u0107i da su one jo\u0161 uvijek definitivan dio na\u0161eg tematskog prou\u010davanja o paklu.<\/p>\n

+<\/span>Strongova konkordancija navodi kori\u0161tenje rije\u010di grob i jama kako slijedi. (Gledaj na broj 7585)<\/p>\n

\"Page14\"<\/p>\n

\"Page15\"<\/p>\n

+<\/span>Pogledaj desni stupac na broj 7585 (To sje\u0107ate se ozna\u010dava da je kori\u0161tena Hebrejska rije\u010d \u0161eol) To otkriva zanimljivu \u010dinjenicu, naime da se o\u010dekuje da dobri ljudi idu u pakao! Postanak 37:35 pokazuje da je Jakov o\u010dekivao i\u0107i tamo i da je njegov ljubljen sin bio tamo! Job 14:13 pokazuje da se Job molio da ode u pakao kako bi umaknuo Bo\u017ejem gnjevu.<\/p>\n

+<\/span>Dali vrijednost ovakvog na\u010dina prou\u010davanja postaje jasna? Bez da istjerujemo stvar dalje, trebalo bi postati jasno da je u\u010denje da je pakao mjesto vje\u010dnih muka suprotno Bibliji- kada ju se prou\u010dava iscrpno i nepristrano.<\/p>\n

+<\/span>Ako bi smo ovu stvar prou\u010davali do logi\u010dnog zaklju\u010dka, tada bi smo utvrdili da je rije\u010d \u201ezaborav\u201c najbolji sinonim za Hebrejsku rije\u010d \u0161eol i Gr\u010dku rije\u010d hades. Pakao nije mjesto vje\u010dnih muka; to je zaborav. On nije samo za zle; on je tako\u0111er i za dobre. On nije ne\u0161to trajno; to je privremeni zaborav, ili nepostojanje, ili stanje smrti. (Za detaljnije razmatranje svakog retka u kojemu se spominje rije\u010d pakao vidi na\u0161u publikaciju Gdje se nalaze mrtvi?) Zanimljivo je primjetiti da je jedna stara i velika denominacija poput Engleske Crkve nedavno prihvatila valjanost ovakve definicije pakla.<\/p>\n

Drugi primjer<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Dolje smo naveli tri stupca biblijskih redaka koji sadr\u017ee rije\u010d \u201ezemlja.\u201c Ovi su uzorci namjerno postavljeni u tri stupca da uka\u017eu na naizgledna proturije\u010dja. Jedan stupac sadr\u017ei biblijske retke koji ka\u017eu da \u0107e zemlja biti uni\u0161tena. Drugi stupac sadr\u017ei retke koji pokazuju da zemlja ne\u0107e biti uni\u0161tena. Posljednji stupac donosi pretpostavku da \u0107e biti nova zemlja.<\/p>\n

\n

+<\/span><\/p>\n<\/div>\n

ZEMLJA UNI\u0160TENA<\/strong>
\nMat.24:35
\nHebr.1:10,11
\nSef.3:8
\n+<\/span>
\n+<\/span><\/div>\n
ZEMLJA OSTAJE<\/strong>
\nMat.6:10
\nProp.1:4
\nMat.5:5
\nIza.45:18
\nPs.104:5<\/div>\n
NOVA ZEMLJA<\/strong>
\n2.Pet.3:13
\nOtkr.21:1
\n+<\/span>
\n+<\/span>
\n+<\/span><\/div>\n
+<\/span>
\n+<\/span>
\n+<\/span>
\n+<\/span>
\n+<\/span><\/div>\n

+<\/span><\/p>\n

+<\/span><\/p>\n

+<\/span>Ovaj se popis i dalje temelji na ideji da je TEMATSKO prou\u010davanje od iznimne va\u017enosti. Me\u0111utim iz ovog grafikona je jasno da tematsko prou\u010davanje nije uvijek adekvatno da eliminira proturije\u010dja. Zapazi va\u017enost jo\u0161 dvije metode prou\u010davanja Biblije: prou\u010davanje simboli\u010dnog jezika i prou\u010davanje uz pomo\u0107 vremenskih okvira.<\/p>\n

2 METODA<\/strong><\/h2>\n

Prou\u010davanje simboli\u010dnog jezika<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Jasno je da doslovno tuma\u010denje gornjih tekstova o zemlji rezultira samo sa zbrkom i proturije\u010dnostima. Kada tematsko prou\u010davanje samo po sebi ne razjasni tuma\u010denje, postaje neophodno otkriti prisutnost simboli\u010dnog zna\u010denja u kori\u0161tenim rije\u010dima. Kako se to radi?<\/p>\n

+<\/span>Prvi je test primjeniti o\u010dite mogu\u0107nosti na sve uklju\u010dene tekstove. U ovom slu\u010daju (s rije\u010dju zemlja) pretpostavimo:<\/p>\n

Sve rije\u010di \u201ezemlja\u201c sugeriraju dobre stvari, moraju biti simboli\u010dno nebo.<\/em><\/p>\n

Sve rije\u010di \u201ezemlja\u201c sugeriraju lo\u0161e stvari pa moraju onda biti doslovne i stvarno zna\u010diti zemlju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

+<\/span>Ako ovo ne funkcionira (a ne funkcionira) poku\u0161aj suprotno:<\/p>\n

Sve rije\u010di \u201ezemlja\u201c sugeriraju dobre stvari pa moraju biti doslovne i zaista ozna\u010davati zemlju.<\/em><\/p>\n

Sve rije\u010di \u201ezemlja\u201c sugeriraju lo\u0161e stvari pa moraju biti simboli\u010dne i moraju zna\u010diti ne\u0161to drugo.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

+<\/span>Ovo funkcionira. Tada temeljito uspore\u0111ivanje proro\u010danskih tekstova koji sadr\u017ee rije\u010d \u201ezemlja\u201c a kori\u0161eni su simboli\u010dki otkriva da je njihovo simboli\u010dno zna\u010denje \u201epoliti\u010dki- dru\u0161tveni poredak.\u201c Kada jednom prona\u0111emo ispravan simbolizam, to onda funkcionira. To je zaista, utje\u0161no jamstvo to\u010dnosti tuma\u010denja.<\/p>\n

+<\/span>Kako bi se vidjelo bogatstvo informacija prona\u0111enih kori\u0161tenjem odgovaraju\u0107ih simbolizama, mo\u017ee biti korisno razmotriti 2.Petrovu 3 koje poglavlje vi\u0161estruko koristi rije\u010d zemlja. U tom poglavlju Petar ukazuje na:<\/p>\n

++++<\/span>\u201eonda\u0161nji svijet\u201c (redak 6)
\n++++<\/span>\u201esada\u0161nja nebesa i zemlja\u201c (redak 7)
\n++++<\/span>i \u201enova nebesa i nova zemlja u kojima \u0107e prebivati pravednost.\u201c (redak 13)<\/p>\n

+<\/span>Petar ovdje uvodi rije\u010di koje jo\u0161 nismo razmotrili i pa\u017eljivi \u0107e istra\u017eiva\u010d podvrgnuti te rije\u010di- svijet, nebo i vatra- isrpnoj tematskoj istragi.<\/p>\n

+<\/span>Na\u0161i zaklju\u010dci koji se temelje na metodama tematskog i simboli\u010dnog prou\u010davanja dosta jednostavno razja\u0161njavaju ovo poglavlje:<\/p>\n

+<\/span>\u201eOnda\u0161nji (prije potopa) svijet (politi\u010dko-dru\u0161tveni poredak) je bio uni\u0161ten.\u201c (Me\u0111utim sama doslovna zemlja je ostala) Petar nastavljaju\u0107i \u017eeli napraviti razliku izme\u0111u vladara i podanika, pa stoga dijeli simboli\u010dni \u201esvijet\u201c na \u201enebo\u201c (vladaju\u0107e sile) i \u201ezemlju\u201c (dru\u0161tveni poredak). Tako \u201esada\u0161nja (sve od potopa) nebesa i zemlja (cijelo dru\u0161tveno politi\u010dko- ure\u0111enje) pohranjena su za vatru (uni\u0161tenje- poretka a ne ljudi- zemlja i dalje ostaje ) Ali po obe\u0107anju njegovu o\u010dekujemo nova nebesa (novu vladavinu kojom upravlja Krist) i novu zemlju (dru\u0161tveno ure\u0111enje) u kojima \u0107e prebivati pravednost.\u201c (2.Pet.3:6,7,13)<\/p>\n

+<\/span>Sada (sa ispravnim simbolima koji iskorijenjuju proturije\u010dja) Biblijska obe\u0107anja u odnosu na zemlju poprimaju novo zna\u010denje:<\/p>\n

++++<\/span>Krotki \u0107e naslijediti zemlju. (Mat.5:5)
\n++++<\/span>Budi volja tvoja na zemlji. (Mat.6:10)
\n++++<\/span>A na zemlji mir ljudima miljenicima njegovim. (Lk.2:14)
\n++++<\/span>Zemlja ostaje zauvijek. (Prop.1:4)<\/p>\n

+<\/span>Biblija kazuje cjelokupnu sliku bez proturije\u010dja. Premda izgleda kao da ka\u017ee da \u0107e zemlja biti uni\u0161tena i da zemlja ne\u0107e biti uni\u0161tena, pa\u017eljivo prou\u010davanje pokazuje da ona mudro pri\u010da dosljednu pri\u010du. Ona koristi vrstu simbolizma kakvu je koristio Predsjednik Woodrow Wilson u prvom svjetskom ratu, kada je izjavio: \u201eSvijet je u plamenu!\u201c Ono \u0161to je mislio lako se mo\u017ee razumjeti. Biblijski simbolizam je jednako tako o\u010digledan osim ako mu se ne pristupa sa unaprijed stvorenim koncepcijama.<\/p>\n

3 TRE\u0106A METODA<\/strong><\/h2>\n

Prou\u010davanje uz pomo\u0107 vremenskog okvira<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>Ovo tre\u0107e poglavlje Petrove druge poslanice daje nam interesantan klju\u010d za u\u010dinkovito prou\u010davanje Biblije. Ovdje ispod vidimo dijagram s Petrovim ukazivanjem na tri svijeta:<\/p>\n

\"Page22\"<\/p>\n

+<\/span>Ovakva temeljna podjela ljudske povijesti u tri dijela poma\u017ee u rije\u0161avanju pote\u0161ko\u0107a s obzirom na tekstove koji nisu razja\u0161njeni tematskom i simboli\u010dnom istragom. (Prve dvije metode prou\u010davanja.)<\/p>\n

+<\/span>Kao primjer, zapazi rije\u010di apostola Pavla u 2.Kor.12:1-4. On je bio uzet na \u201etre\u0107e nebo\u201c- ure\u0111enje koje je okarakterizirao kao \u201eraj\u201c. Pavao nije vidio nebo u tri razine, nego je o\u010dito vidio ono \u0161to i Petar, tre\u0107i period u ljudskoj povijesti pod savr\u0161enom vladavinom (nebom) Krista. (Iza.9:6) Kako prekrasno Biblija tuma\u010di samu sebe!<\/p>\n

Daljnje vremenske podjele<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Kao \u0161to tri \u201esvijeta\u201c poja\u0161njavaju neke tekstove, mnogo detaljnija vremenska podjela poma\u017ee u razumijevanju drugih Biblijskih redaka. Naprimjer podjela \u201esada\u0161njih nebesa i zemlje\u201c (drugog svijeta) na tri doba \u0161to se temelji na Biblijskoj povijesti. Jedno razdoblje, od potopa pa do Jakovljeve smrti, razmatra Bo\u017eje postupanje s Patrijarsima- ljudima poput Noe, \u0160ema, Abrahama, Izaka i Jakova- \u010diji su potomci postali \u017didovska nacija. Sljede\u0107a Biblijska vremenska podjela je period tokom kojeg se Bog isklju\u010divo ophodio sa Izraelom. (Amos 3:2) Nakon odbacivanja Izraela (Mat.23:38) slijedi doba Kr\u0161\u0107anstva. Da bi vidio te tri vremenske podjele pogledaj grafikon na str.25<\/p>\n

\"Page25\"<\/p>\n

+<\/span>Dodano na kartu vremenskih okvira je 1000 godina, period s kojim zapo\u010dinju \u201enova nebesa i nova zemlja u kojima prebiva pravednost.\u201c To se tisu\u0107ugodi\u0161nje doba temelji na Otkr.20 .i 2.Pet.3.<\/p>\n

+<\/span>Ova karta vremenskih okvira mo\u017ee biti veoma drag posjed. Ona \u0107e razjasniti mnoge Biblijske retke i naizgledna proturije\u010dja. Prou\u010davanje otkriva da se neki Biblijski retci primjenjuju samo tijekom izvjesnih vremenskih razdoblja. Poku\u0161aj da ih se primjeni na pogre\u0161no vrijeme rezultira sa prastarom zbunjenosti i proturije\u010djem koje ne mogu biti dijelom Biblije koja je uistinu Bo\u017eja Rije\u010d.<\/p>\n

Primjer redaka koji su ograni\u010deni vremenskim okvirom<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Jedan primjer teksta koji je primjenjiv jedino tokom izvjesnog vremenskog razdoblja je Ivan 12:47. U njemu Gospodin navodi da tko god ne vjeruje u njega ne\u0107e biti podlo\u017ean sudu- njegov \u0107e sud biti u kasnijem dobu. Ovaj se redak primjenjuje jedino na Kr\u0161\u0107ansko doba. Usporedba sa Djelima 3:20-23 brzo pokazuje da \u0107e se uvjeti suda promjeniti kada 1000 godi\u0161nje doba Kristovog drugog dolaska po\u010dne djelovati. U to \u0107e vrijeme biti pravilo \u201eSvaka du\u0161a koja ne poslu\u0161a tog Proroka bit \u0107e pogubljena i tako odstranjena iz naroda.\u201c Ova bi dva retka bila u proturije\u010dju da nema ukazivanja na vremenski okvir za svaki. Dakle, ova karta rastjeruje svako proturije\u010dje i uvelike pridonosi razumijevanju napretka Bo\u017ejeg plana za \u010dovjeka.<\/p>\n

4. \u010cETVRTA METODA<\/strong><\/h2>\n

Va\u017enost konteksta<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>\u010cetvrto pravilo za uspje\u0161no prou\u010davanje Biblije je potreba za razmatranjem konteksta- veliki kontekst i mali kontekst. 1.Tim.4:10 je primjer za razvijanje ovog pravila prou\u010davanja.<\/p>\n

+<\/span>U tom nam tekstu Pavao ka\u017ee da je Bog \u201eSpasitelj svih ljudi, a ponajpa\u010de vjernika.\u201c Iz ovog Biblijskog retka je o\u010dito da postoji vi\u0161e od jednog spasenja. Stoga sve tekstove koji spominju spasenje ne mo\u017ee se svesti pod zajedni\u010dki nazivnik, nego ih se mora prema kontekstu podijeliti u grupe ovisno o kojem se spasenju radi.<\/p>\n

+<\/span>Tematsko prou\u010davanje uskrsnu\u0107a daje dodatnu pomo\u0107 po ovom pitanju.<\/p>\n

+<\/span>Zapazi:<\/p>\n

++++<\/span>Otkr.20:6 govori o \u201eprvom uskrsnu\u0107u\u201c.<\/p>\n

++++<\/span>Hebr.11:35 govori o \u201eboljem uskrsnu\u0107u\u201c.<\/p>\n

++++<\/span>Djela 24:15 govore \u010dak o uskrsnu\u0107u nepravednih.<\/p>\n

+<\/span>Svi se ovi retci o\u010dito sla\u017eu sa 1.Tim.4:10 gdje se navodi da postoji vi\u0161e od jednog spasenja.<\/p>\n

+<\/span>Da bi smo jo\u0161 vi\u0161e pojednostavili stvar sa\u017emimo spasenje u dvije glavne podjele temeljene na 1.Tim.4:10:<\/p>\n

++++<\/span>svijet \u010dovje\u010danstva- \u201eSpasitelj svih ljudi\u201c<\/p>\n

++++<\/span>Crkva- \u201eponajpa\u010de vjernika\u201c<\/p>\n

+<\/span>Kada prepoznamo ta dva spasenja onda moramo pa\u017eljivo prou\u010davati kontekst Biblije. Naprimjer, ve\u0107ina Novozavjetnih poslanica bila je upu\u0107ena, \u201e…svetima.\u201c (Crkvi) Prema tome je ludost primjenivati zakone, obe\u0107anja, pobude, upozorenja, itd. sadr\u017eane u tim poslanicama na ljude u svijetu. Svijet su oni \u201ekoji ne vjeruju\u201c i stoga kao \u0161to smo nau\u010dili iz Ivana 12:47 nisu sada na sudu. Ovo eliminira mnoge probleme. To je primjer velikog konteksta.<\/p>\n

+<\/span>Mali kontekst je jo\u0161 jednostavnija stvar. Iako su poslanice bile napisane Crkvi, one sadr\u017ee ukazivanja na one koji nisu u crkvi. Nekoliko redaka prije i poslije bilo kojeg redka kojeg razmatramo trebalo bi jasno pokazati da li tuma\u010denje ima kontekstualnog smisla.<\/p>\n

Sitnije razlike u kontekstu<\/em><\/strong><\/h3>\n

+<\/span>U nekim slu\u010dajevima naizgled definitivan redak nije toliko potpun kao \u0161to se mo\u017ee \u010diniti. Zapazi Mat.7:13,14 kao primjer. Ovaj tekst povr\u0161inski podrazumijeva da pred ljudima stoje otvorena samo dva puta: \u0161iroki put koji vodi u propast (ve\u0107ina ide njime) i te\u017ei put u \u017eivot (samo za nekolicinu).<\/p>\n

+<\/span>To nije u skladu sa tekstovima koje smo dosad razmotrili. Bog nije Spasitelj nekolicine a gubitnik svih ostalih! Za\u0161to onda ovaj tekst ne spominje \u010dinjenicu da \u0107e na koncu postojati lak\u0161i put- cesta- kada \u0107e svi ljudi (\u010dak i bezumni) biti u stanju i\u0107i njime, kao \u0161to Izaija opisuje u 35:8-10?<\/p>\n

+<\/span>Ovaj problem nije neuobi\u010dajen. Biblija \u010desto spominje samo dio Bo\u017ejeg plana zato \u0161to \u017eeli istaknuti specifi\u010dnu pojedinost.<\/p>\n

+<\/span>U Mat.7:13,14 kontekst pokazuje da je Gospodin govorio o onima koji ga slijede.<\/p>\n

+<\/span>On im je istaknuo da je njihov izbor tada (na po\u010detku Kr\u0161\u0107anskog doba), bio bilo da slijede njega kao vjernici (i da tako budu nasljednici posebnog spasenja), ili da slijede put ostatka svijeta kao \u0161to su do tada radili. Taj izbor \u0107e dovesti jedino do njihove propasti, kao da nikada nisu \u010duli za Isusa. Oni su ve\u0107 bili osu\u0111eni na propast kao i svi ljudi od Adama. No Isus nipo\u0161to nije rekao da je taj izbor bio njihova posljednja prilika za izabrati. Ne, nipo\u0161to. Kao \u0161to je pokazano u Ivanu 12:47,48, ako tko ne vjeruje (tijekom Kr\u0161\u0107anskog doba), on nije pod osudom, njegov je sud sa\u010duvan za kasnije vrijeme- za 1000 godi\u0161nje Kristovo Kraljevstvo- za put koji \u0107e u to vrijeme voditi k svetosti.<\/p>\n

+<\/span>Ove sitnije razlike u kontekstu pokazuju va\u017enost primjenjivanja svih metoda prou\u010davanja koje su dostupne- ne se oslanjati na jednu ili dvije. Svaka slu\u017ei kao dodatno provjeravanje za drugu.<\/p>\n

\"Page31\"<\/p>\n

+<\/span>Dobiva se mnogo potpunija vizualna pomo\u0107 ako dodamo karti \u201etri puta\u201c iz Bibijskih redaka koje smo upravo razmotrili. (Vidi kartu str.31) To pokazuje tu \u201etajnu\u201c velikog konteksta Biblije: Postoji vi\u0161e od jednog spasenja. Ne putuju svi ljudi istim putem! Svi putevi ne vode do istog mjesta. Svi putevi nisu otvoreni u isto vrijeme.<\/p>\n

+<\/span>\u0160iroki put iz Mateja 7 postojao je odkad je Adam krenuo njime kad je bio neposlu\u0161an. Uzak i te\u017eak put za pravog Kr\u0161\u0107anina, koji u kona\u010dnici vodi do \u017eivota na nivou duhovnih bi\u0107a, postojao je jedino od kri\u017ea. Tako se Kr\u0161\u0107anin uzdigao sa \u0161irokog puta prije ostatka \u010dovje\u010danstva. Me\u0111utim u 1000-godi\u0161njem Kristovom kraljevstvu biti \u0107e otvoren put (Izaija 35) koji \u0107e dovesti iz uni\u0161tenja ostatak \u010dovje\u010danstva kako bi se i oni mogli u\u010diti pravednosti. Bog je \u201eSpasitelj svih ljudi (na zemlji)- osobito (na nebu) vjernika.\u201c Tako \u0107e na kraju \u201eNjegova volja biti na zemlji kao \u0161to je i na nebu.\u201c<\/p>\n

5. PETA METODA<\/strong><\/h2>\n

Prou\u010davanje uz pomo\u0107 predslika i ispunjenja<\/strong><\/h3>\n

+<\/span>I na kraju moramo ukratko spomenuti i kona\u010dnu metodu prou\u010davanja Biblije. U Starom su Zavjetu zapisani doga\u0111aji koji su se zaista zbili ali koji imaju zna\u010denje preko svog prvobitnog zna\u010denja. Naprimjer: Knjiga Izlaska (2.Mojsijeva) opisuje uspostavu Pashe koja je uklju\u010divala klanje janjeta, osloba\u0111anje prvoro\u0111enih te no\u0107i, i oslobo\u0111enje ostatka naroda ujutro. \u010cudo bi ve\u0107 samo po sebi bilo veliko. Me\u0111utim u 1.Kor.5:7 Pavao ka\u017ee, \u201eKrist je na\u0161e pashalno janje, jer je \u017ertvovano za nas,\u201c ukazuju\u0107i tako da je Bog namjeravao napraviti informativnu predsliku tog doga\u0111aja Pashe. Taj je zaklju\u010dak dodatno potvr\u0111en sa Biblijskim ukazivanjem na Isusa kao na \u201ejanje Bo\u017eje.\u201c<\/p>\n

+<\/span>Pa\u017eljivo razmatranje ove predslike Pashe i njenih simbola, ukazuje na izuzetnu podudarnost s onim \u0161to je bilo prikazano u primjeni ostale \u010detiri metode prou\u010davanja. Isus (janje) umire. Njegova smrt spa\u0161ava prvoro\u0111ene (crkvu) tijekom no\u0107i (kr\u0161\u0107anskog doba) Ostatak svijeta je spa\u0161en ujutro (1000 godina) od ropstva pod grijehom (predo\u010deno sa Faraonovim porobljavanjem Izraela).<\/p>\n

+<\/span>Ova tema predslika\/stvarnosti otvara potpuno nove koncepte u prou\u010davanju Biblije.<\/p>\n

PREGLED<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Ukratko smo razmotrili pet metoda prou\u010davanja Biblije:<\/p>\n

++++<\/span>1. Isrpno tematsko razmatranje<\/em>
\n++++<\/span>2. Prou\u010davanje simboli\u010dnog jezika<\/em>
\n++++<\/span>3. Prou\u010davanje uz pomo\u0107 vremenskog okvira<\/em>
\n++++<\/span>4. Va\u017enost konteksta<\/em>
\n++++<\/span>5. Prou\u010davanje uz pomo\u0107 predslika i ispunjenja<\/em><\/p>\n

+<\/span>Svaka od tih metoda je korisna. Nijedna od njih nije samodostatna. Sve uzete zajedno rezultirat \u0107e tuma\u010denjem Biblije koje je u cijelosti oslobo\u0111eno od samonametnutih predrasuda, naklonjenosti itd. Biblija \u0107e postati razumna, dosljedna, adekvatna i inspirativna: Rije\u010d Bo\u017eja.<\/p>\n

+<\/span>Ako u\u010denik pristupi Bibliji po\u0161teno, to \u0107e promjeniti njegov um- i njegovo srce. Zaista mnogo vrijedi takav po\u0161ten pristup.<\/p>\n

+<\/span>U sljede\u0107em poglavlju imamo kratak pregled Bo\u017ejeg plana kako je otkriven sa prethodnim metodama prou\u010davanja. On se preporu\u010duje kao najuzvi\u0161enija filozofija ikad izre\u010dena ljudima. Odva\u017eno se predstavlja kao nepobitan \u2013 to\u010du po to\u010dku dokazan Biblijom i bez proturije\u010dja s bilo kojim tekstom u njoj.<\/p>\n

+<\/span>U kratko, toliko je predobro da ne bi bilo istinito.<\/p>\n

Glasnici Crkve<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Jedna od najve\u0107ih pomo\u0107i u prou\u010davanju Biblije je pomo\u0107 primljena od u\u010ditelja kojeg Bog koristi s vremena na vrijeme. (Efe\u017e.4:11; 1.Kor.12:28; Otkr.2:1, 8, 12, 18; 3:1, 7, 14) Me\u0111u njima su ljudi poput Aria, Walda, Wycliffa, Luthera i Russella. Svaki je rasvijetlio jednu Biblijski dokumentiranu glavnu istinu. (Efe\u0161.4:8, 11, 12)<\/p>\n

+<\/span>Izvrsni u\u010ditelji prava su vrijednost, i u\u010denik koji profitira od u\u010diteljevog iskustva, mo\u017ee izbje\u0107i mnogo spoticanja kroz Bibliju. To naravno, ne osloba\u0111a svakog pojedinca odgovornosti da si doka\u017ee sve stvari. (1.Sol.5:21) sa pa\u017eljivim i potpunim metodama prou\u010davanja koje smo naveli u ovom poglavlju bro\u0161ure.<\/p>\n

+<\/span>Budu\u0107i da dobri u\u010ditelji mnogo vrijede, sljede\u0107e poglavlje ima za svrhu predstaviti ukratko sa\u017eetak najboljih misli takvih u\u010ditelja. Ovaj je sa\u017eetak u obliku obja\u0161njenja onoga \u0161to je Bog po\u010deo raditi, \u0161to sada radi, i \u0161to \u0107e biti kona\u010dan ishod njegovog plana za \u010dovjeka. Ovaj kratak izvod sadr\u017eaja Biblije u skladu je sa rezultatima pa\u017eljivog prou\u010davanja kao \u0161to je prethodno prikazano. Detaljnija obja\u0161njenja tog plana i njegovih djelova dostupni su u knjizi Bo\u017eanski plan vjekova koju se nudi na pole\u0111ini ove bro\u0161ure.<\/p>\n

+<\/span><\/h2>\n

TRE\u0106E POGLAVLJE<\/strong><\/h2>\n

SVRHA I RAZLOG IZA STVARANJA<\/strong><\/h2>\n

Nerije\u0161ena pitanja<\/em><\/strong><\/h3>\n

+<\/span>U drugom poglavlju ove knji\u017eice bili su kori\u0161teni primjeri tema za prou\u010davanje kako bi se ilustriralo metode prou\u010davanja. Zbog tih primjera u umovima \u010ditatelja mogu se javiti neka pitanja. Neki od zaklju\u010daka su bili:<\/p>\n

++++<\/span>nema vje\u010dnog mu\u010denja
\n++++<\/span>zemlja ne\u0107e izgorijeti ve\u0107 \u0107e zauvijek biti nastanjena
\n++++<\/span>sudnji dan traje 1000 godina
\n++++<\/span>nevjernici \u0107e imati \u201edrugu priliku\u201c- zapravo svoju prvu pravu priliku<\/p>\n

+<\/span>Ti zaklju\u010dci koliko su \u010dudesni toliko su i zapanjuju\u0107i. Oni odra\u017eavaju Boga koji ima osobnost koja ga \u010dini dostojnim obo\u017eavanja. Budu\u0107i da su ti zaklju\u010dci nekako bili nepovezani i sa\u017eeti u drugom poglavlju ove knji\u017eice, svrha ovog tre\u0107eg poglavlja je stvoriti jednu jedinstvenu sliku o implikacijama tih razli\u010ditih zaklju\u010daka.<\/p>\n

Bo\u017eji plan<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Uvodne rije\u010di Biblije glase: \u201eU po\u010detku stvorio je Bog…\u201c Mnogi su se pitali Za\u0161to je Bog i\u0161ao stvarati?- ZA\u0160TO se mu\u010diti sa svim tim? Odgovor na to pitanje je od temeljne va\u017enosti za razumijevanje Bibije.<\/p>\n

+<\/span>\u201eBog je ljubav.\u201c (1.Ivan 4:16) Ova misao je klju\u010d za svrhu stvaranja. Ono \u0161to karakterizira ljubav je \u017eelja i potreba za davanjem. Bog je ljubav: Bog mora davati. Me\u0111utim Bog je bio sam u prostoru. Nije bilo nikoga komu bi mogao bilo \u0161to dati. Tako su bili ro\u0111eni i koncept i potreba za stvaranjem. Bog je trebao stvoriti kako bi mogao dati.<\/p>\n

+<\/span>Bo\u017eje stvaranje prema Bibliji uklju\u010duje mnogo vi\u0161e od ljudskog nivoa postojanja. Ipak, \u010dovjek je va\u017ean dio tog stvaranja i ima posebno mjesto i svrhu u Bo\u017ejem planu. Ovo \u0107e se poglavlje posebice usredoto\u010diti na Bo\u017eje postupke s ljudima, budu\u0107i da se i Biblija prvenstveno usredoto\u010duje na to podru\u010dje.<\/p>\n

Odluke kod stvaranja \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Odluke kod stvaranja u mnogome su se temeljile na Bo\u017ejem svojstvu ljubavi. Kad je do\u0161lo vrijeme za stvaranje \u010dovjeka, Bo\u017eja po\u010detna odluka uklju\u010divala je problem poput ovog:<\/p>\n

+<\/span>\u201eHo\u0107u li na\u010diniti \u010dovjeka da bude kao stroj- programiran da ne mo\u017ee pogrije\u0161iti? Ili \u0107u na\u010diniti \u010dovjeka sa slobodom volje i izbora?\u201c<\/em><\/p>\n

+<\/span>Odgovor na to po\u010detno pitanje bio je odmah vo\u0111en Bo\u017ejom ljubavi. Da je \u010dovjek bio poput robota, stroja, on ne bi mogao primiti Bo\u017eju ljubav. Strojevi ne do\u017eivljavaju ljubav. Da bi \u010dovjek mogao biti zahvalan primaoc Bo\u017eje ljubavi, on mora biti slobodan a ne programiran.<\/p>\n

+<\/span>Bog je znao za opasnosti povezane sa stvaranjem bi\u0107a sa slobodnom voljom, me\u0111utim nije bilo legitimne alternative. Bog \u0107e doista stvoriti \u010dovjeka sa slobodom izbora.<\/p>\n

Priroda slobode<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Sloboda je \u010dudesna rije\u010d. Sloboda ne mo\u017ee postojati bez ograni\u010denja. Ako sloboda jednog \u010dovjeka ugro\u017eava slobodu drugoga, tada sloboda vi\u0161e ne postoji. Sloboda sa svojom vlastitom svojstvenom definicijom mora sadr\u017eavati ograni\u010denja. Me\u0111utim tko \u0107e odrediti granice slobode? \u010cini se da je Bog koji je stvorio \u010dovjeka u najboljoj poziciji re\u0107i \u010dovjeku njegove granice.<\/p>\n

+<\/span>Tako je i bilo. Bog je stvorio \u010dovjeka na svoju vlastitu sliku- slobodnog razmi\u0161ljati i birati. Bog je obavijestio \u010dovjeka da je on bio slobodan sa samo jednim odre\u0111enim ograni\u010denjem.<\/p>\n

Za\u0161to umrijeti jer su okusili plod?<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Od svih mogu\u0107ih ograni\u010denja slobodi, za\u0161to je Bog rekao Adamu da ne smije jesti plod sa odre\u0111enog drveta? (Nema dokaza da je to bila jabuka) \u010cini se da je Bog mogao izabrati bolje ograni\u010denje slobode od toga. Ipak nije tako! Ovaj izbor je bio izvrstan iz jednog sna\u017enog razloga: Bog je \u017eelio da \u010dovjek nau\u010di pouku o poslu\u0161nosti.<\/p>\n

Poslu\u0161nost: Klju\u010d za miroljubiv svemir<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Da je Bog rekao Adamu da ne mo\u017ee ubiti Evu uro\u0111ena moralna snaga te zapovjedi bila bi o\u010digledna. Adam nije znao, me\u0111utim, da Bog \u017eeli poslu\u0161nost i onda kad on ne razumije. Stoga je Bog stavio \u010dovjeka na jedan jednostavan ispit poslu\u0161nosti- u kojemu \u010dovjek povr\u0161inski ne bi mogao razabrati zlo.<\/p>\n

+<\/span>Bog je znao da bi neposlu\u0161nost bilo gdje u njegovom stvarstvu prouzro\u010dila kaos u svemiru. Bog si je stoga zadr\u017eao pravo da ugasi \u017eivot bilo kojeg stvorenja koje je neposlu\u0161no. To je bila stvar koju je \u017eelio istaknuti: Neposlu\u0161nost na koncu rezultira sa smr\u0107u;samo to mo\u017ee sa\u010duvati red u svemiru.<\/p>\n

KAKO U\u010cIMO<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Bog je znao da njegova stvorenja (budu\u0107i da nisu programirana kao strojevi) mogu u\u010diti jedino na tri na\u010dina: kroz informacije, kroz promatranje ili iskustvom. Stoga pouka koju sva Bo\u017eja stvorenja trebaju nau\u010diti se mo\u017ee nau\u010diti ili putem jedne ili sve tri ove metode. Bog je dobar u\u010ditelj; on koristi sve tri.<\/p>\n

+<\/span>Bog je dao Adamu uputu kroz informaciju; On je upozorio Adama na posljedice neposlu\u0161nosti. Bog je naravno bio dovoljno dalekovidan da zna da slobodno, neiskusno bi\u0107e ne\u0107e u\u010diti samo putem informacije. Adam je pogrije\u0161io; i umro je. Bo\u017eja pravda je toliko stroga i nepromjenjiva koliko je i Bo\u017eja ljubav \u0161iroka. On je morao istaknuti svoju stvar: neposlu\u0161nost \u0107e prouzro\u010diti smrt (bez iznimke)!<\/p>\n

+<\/span>Stoga \u010dovjek sada u\u010di kroz iskustvo. An\u0111eli i drugi redovi stvorenja u\u010de promatranjem. Sve stvorenje u\u010di. Svi smo pod sna\u017enim dojmom pouke: neposlu\u0161nost \u0107e donijeti smrt- \u010dak neposlu\u0161nost u najjednostavnijoj, naizgled bezazlenoj stvari jedenja komada vo\u0107a.<\/p>\n

JE LI STVORENJE DO\u017dIVJELO NEUSPJEH?<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Bilo je pokazano da je, Bog ljubavi, \u017eelio stvoriti slobodna bi\u0107a koja bi mogao obilno blagosloviti. Bilo je tako\u0111er pokazano da priroda slobode zahtijeva praksu poslu\u0161nosti Bo\u017ejm uputama, i da je Bog dopustio da zlo (neposlu\u0161nost) u\u0111e u Njegov svemir jer je to bio jedini na\u010din kroz koji \u0107e njegova slobodna bi\u0107a mo\u0107i u\u010diti.<\/p>\n

+<\/span>Me\u0111utim \u010dovjek je mrtav! Bog je naumio imati savr\u0161enu zemlju nastanjenu sa savr\u0161enim ljudima- ljudima koji bi ga voljeli zato \u0161to ga po\u0161tuju. Bo\u017eja se rije\u010d nikada nije njemu vratila prazna. Njegov prvobitni naum, uistinu \u0107e se ostvariti. Jednom kada zemljina populacija dostigne koli\u010dinu koju \u0107e Bog smatrati ispravnom, u\u010denje kroz iskustvo sa zlom prestat \u0107e. \u010covjek \u0107e prestati umirati. \u010covjek \u0107e biti uskrsnut- njegov izvorni grijeh je bio pla\u0107en (ne opravdan) \u017ertvom \u201ejanjeta Bo\u017ejeg koje odnosi grijeh svijeta.\u201c<\/p>\n

U ME\u0110UVREMENU, NOVO STVORENJE<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Biblija nam govori da \u0107e Bo\u017eji stvarala\u010dki trud uklju\u010divati stvaranje posebne grupe bi\u0107a- njegove bliske obitelji. Ta \u0107e obitelj biti poput Njega, tako \u0161to \u0107e biti neuni\u0161tiva.<\/p>\n

+<\/span>Biblija pravi jasnu razliku izme\u0111u smrtnih i besmrtnih bi\u0107a. Jedno vrijeme, samo je Bog bio besmrtan. Besmrtnost je stanje u kojem je smrt apsolutno nemogu\u0107a. (Ivan 5:26) To svojstvo Bog \u017eeli dati svom posebnom stvorenju, svojoj bliskoj obitelji. Sva druga bi\u0107a bit \u0107e smrtna- ne umiru\u0107a, me\u0111utim ipak podlo\u017ena ga\u0161enju budu li ikada neposlu\u0161ni.<\/p>\n

+<\/span>Razmi\u0161ljaju\u0107i o toj Svojoj besmrtnoj, bliskoj obitelji, On je u potpunosti shvatio da stvoriti besmrtna slobodna bi\u0107a bez neke sigurnosti bi zna\u010dilo pozvati mogu\u0107nost vje\u010dne neposlu\u0161nosti u svemiru- mogu\u0107nost koju Bog nikako nije mogao prihvatiti.<\/p>\n

+<\/span>Me\u0111utim Bog je vidio velike mogu\u0107nosti u stvarima na zemlji. On je odlu\u010dio da bi se mogao ophoditi s nekim ljudima dok budu bili izlo\u017eeni u\u017easnim utjecajima zla i tako ispitati njihov karakter i poslu\u0161nost u potpunosti. Ako bi mogao prona\u0107i ljude koji bi bili potpuno poslu\u0161ni pod zlim okolnostima, On bi im onda mogao vjerovati u svim okolnostima. Bog je odlu\u010dio stvoriti svoje Novo stvorenje, svoju blisku obitelj, iz ljudske rase.<\/p>\n

+<\/span>Stoga se u Bibliji ljudima nudi da slijede Krista i da tra\u017ee besmrtnost. Bog poziva sa zemlje nekolicinu ljudi koji \u0107e biti njegovo Novo stvorenje. On ih naziva svojom Crkvom. (To je iz gr\u010dke rije\u010di ekklesia, koja zna\u010di \u201epozvani iz.\u201c)<\/p>\n

+<\/span>U ovom procesu Bog je vidio jo\u0161 jednu prednost. S obzirom da je njegova Crkva, jednom proslavljena kao duhovna bi\u0107a, bila jednom djelom ljudstva, ona \u0107e biti vrlo suosje\u0107ajna prema iskustvima \u010dovje\u010danstva. Crkva \u0107e biti vrlo prikladna u svrhu pomaganja \u010dovje\u010danstvu- podi\u017eu\u0107i ih iz mrtvih, pou\u010davaju\u0107i ih na putu svetosti (Iza.35:8-10), i bave\u0107i se sa svakim problemom kako se posljedice zla budu ispirale.<\/p>\n

+<\/span>Iz tog je razloga Bog odlu\u010dio da Njegova Crkva vlada s Kristom tijekom tisu\u0107ugodi\u0161njeg Kraljevstva. (Otkr.20:6)<\/p>\n

+<\/span>Koliko je sada mnogo ve\u0107i zna\u010daj 1.Tim.4:10? \u201eBog koji je spasitelj svih ljudi, a osobito onih koji vjeruju.\u201c Koliko je sada mnogo ve\u0107i zna\u010daj Mateja 6:10? \u201eDo\u0111i Kraljevstvo tvoje. Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji.\u201c<\/p>\n

Sa\u017eetak Biblije<\/strong><\/p>\n

+<\/span>Da, Bog je namjeravao, i imat \u0107e kao rezultat stvaranja, savr\u0161enu zemlju nastanjenu sa savr\u0161enim, beskrajno \u017eivu\u0107im ljudima koji \u0107e ga obo\u017eavati zato \u0161to ga vole i razumiju. On \u0107e tako\u0111er imati blisku, osobnu, besmrtnu obitelj duhovnih bi\u0107a sli\u010dnih sebi, uzetu izme\u0111u ljudi i u potpunosti ispitanu za svoje besmrtno nasljedstvo. Kakav plan! Kakav Bog!<\/p>\n

+<\/span>Apostol Pavao sa\u017eima tu stvar u samo dva retka u Bibliji. (Efe\u017e.1:9,10) Citiramo iz jednog suvremenog prijevoda, \u201ePriop\u0107io nam je tajnu svoje volje, po svojoj dobroj namjeri, koju je unaprijed osnovao u sebi, da je izvr\u0161i u punini vremena, te da mo\u017ee skupiti sve pod jednu glavu u Kristu, sve ono \u0161to je na nebu i \u0161to je na zemlji, u njemu, Kristu.\u201c<\/p>\n

AMEN!<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biblija Mo\u017ee ju se usporediti sa veli\u010danstvenom gra\u0111evinom koju je trebalo graditi sedamnaest stolje\u0107a. Njezin arhitekt i graditelj je Bog. Poput ovog prekrasnog svijeta, djelo Autora, nosi na sebi otisak Bo\u017eanske ruke. Ovaj veli\u010danstveni hram sastoji se od 66 komora … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":4989,"menu_order":190,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1251","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1251"}],"version-history":[{"count":37,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1251\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5006,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1251\/revisions\/5006"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4989"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}