A245<\/b><\/p>\n
STUDIJA 13<\/b><\/span><\/p>\n KRALJEVSTVA OVOG SVIJETA<\/b><\/p>\n Prva vlast- Njezino oduzimanje- Njeno otkupljenje i obnova- Predod\u017ebeno Bo\u017eje Kraljevstvo- Uzurpator- Dvije faze Sada\u0161nje Vlasti- Postoje\u0107e vlasti, odre\u0111ene od Boga- Nebukadnezarovo gledi\u0161te o njima- Danijelovo gledi\u0161te i tuma\u010denje- Kraljevstva ovog svijeta gledana s drugog stajali\u0161ta- Ispravan odnos Crkve prema sada\u0161njim Vladavinama- Ukratko razmotreno Bo\u017eansko pravo kraljeva- Tvrdnja Nazovikr\u0161\u0107anstva la\u017ena- Bolja nada u Peto Univerzalno Carstvo.<\/b><\/p>\n U prvom poglavlju Bo\u017eanskog Otkrivenja, Bog objavljuje svoj naum glede svog zemaljskog stvorenja i njegove vladavine: \u201eI re\u010de Bog: Na\u010dinimo \u010dovjeka na svoju sliku, sebi sli\u010dna, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima \u0161to puze po zemlji! Na svoju sliku stvori Bog \u010dovjeka, na sliku Bo\u017eju on ga stvori, mu\u0161ko i \u017eensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i re\u010de im: Plodite se, i mno\u017eite, i napunite zemlju, i sebi je podlo\u017eite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim \u017eivim stvorovima \u0161to puze po zemlji!\u201c<\/p>\n Tako je vlast nad zemljom bila stavljena u ruke ljudske rase predstavljene u prvom \u010dovjeku Adamu, koji je bio savr\u0161en, i stoga u potpunosti osposobljen da bude gospodar, vladar i kralj zemlje. Ovaj zadatak da se mno\u017ei, i napuni zemlju i podlo\u017ei si ju nije bio dat samo Adamu, nego cijelom \u010dovje\u010danstvu: \u201eI sebi je podlo\u017eite!\u201c [A246]<\/b> Da je ljudska rasa ostala savr\u0161enom i bezgre\u0161nom, nikada ne bi izgubili ovu vlast.<\/p>\n Ono \u0161to se mo\u017ee primjetiti u tom zadatku datom \u010dovjeku je to da mu nije bila data vlast nad njegovim bli\u017enjim, nego je cijeloj rasi bila data vlast nad zemljom, da je kultiviraju i njezine plodove koriste za op\u0107e dobro. Ono \u0161to je bilo dato \u010dovjeku da nad tim vlada nije bio samo biljni svijet i zemljina rudna bogatstva ve\u0107 i njezin raznoliki \u017eivotinjski svijet. Da je ljudska rasa ostala savr\u0161enom i provodila Stvoriteljevu prvobitnu zamisao, kako bi broj\u010dano rasli tako bi postalo neophodno da se me\u0111usobno savjetuju, i da sistematiziraju svoje napore i da osmisle na\u010dine i sredstva za pravednu i mudru raspodjelu zajedni\u010dkih blagoslova. I kako bi s prolaskom vremena postalo nemogu\u0107e, zbog njihovog ogromnog broja da se sastaju i savjetuju, bilo bi neophodno za razli\u010dite grupe ljudi izabrati neke iz njihovih redova, da ih predstavljaju, da izra\u017eavaju njihove zajedni\u010dke osje\u0107aje, i da djeluju za njih. I kada bi svi ljudi bili savr\u0161eni, mentalno, fizi\u010dki i moralno; i kada bi svi iznimno voljeli Boga i njegove uredbe, i svog bli\u017enjeg kao sebe, u takvom ure\u0111enju ne bi bilo trenja.<\/p>\n Tako gledano, Stvoriteljeva prvobitna zamisao za zemaljsku vladavinu bila je o formi Republike, vladavina u kojoj bi svaki pojedinac imao udio; u kojoj bi svaki \u010dovjek bio suveren, dovoljno osposobljen u svakom pogledu da izvr\u0161ava du\u017enosti svoje slu\u017ebe za svoje i op\u0107e dobro.<\/p>\n Ova zemaljska vlast prene\u0161ena na \u010dovjeka imala je jednu nepredvi\u0111enu okolnost o kojoj je ovisilo ho\u0107e li se ona zauvijek nastaviti; naime ta bo\u017eanski darovana vlast trebala se uvijek provoditi u skladu sa Vrhovnim Vladarem Svemira, \u010diji je zakon ukratko re\u010deno, ljubav. \u201eLjubav je ispunjenje zakona.\u201c \u201eLjubi Jehovu Boga svojega, svim srcem svojim i svom du\u0161om svojom i svim umom svojim… [A247]<\/b> Ljubi bli\u017enjega svojega kao samoga sebe.\u201c (Rim.13:10; Mat.22:37-40)<\/p>\n Glede ove velike milosti podarene \u010dovjeku, David je hvale\u0107i Boga rekao: \u201eU\u010dinio si ga malo manjim od onih \u0161to su Bogu sli\u010dni, slavom i krasotom tada si ga okrunio. Dao si mu da vlada nad djelima ruku tvojih.\u201c (Ps.8:5,6) Ova vlast data \u010dovje\u010danstvu u osobi Adama bila je prva uspostava Bo\u017ejeg Kraljevstva na zemlji. \u010covjek je tada provodio tu vlast kao Bo\u017eji predstavnik. Me\u0111utim \u010dovjek je svojom neposlu\u0161no\u0161\u0107u Vrhovnom Vladaru izgubio ne samo svoj \u017eivot, nego i sva svoja prava i prednosti kao vladar koji je predstavljao Boga na zemlji. Kao pobunjenik bio je svrgnut i osu\u0111en na smrt. Bo\u017eje Kraljevstvo je tada brzo nestalo sa zemlje, i od tada vi\u0161e nije bilo uspostavljeno, osim na kratko vrijeme, na predod\u017eben na\u010din u Izraelu. Premda je u Edenu \u010dovjek izgubio svoje pravo na \u017eivot i vlast nijedno mu nije bilo oduzeto odjednom; i dok se osu\u0111eni \u017eivot nastavio \u010dovjeku je bilo dopu\u0161teno da provodi vlast nad zemljom prema svojoj sposobnosti i vlastitim idejama, sve do od Boga odre\u0111enog vremena kad \u0107e onaj koji ima pravo preuzeti vlast koju je kupio.<\/p>\n Smrt na\u0161eg Gospodina otkupila je ili kupila ne samo \u010dovjeka nego i njegovo prvobitno naslje\u0111e, uklju\u010duju\u0107i i vlast nad zemljom. Budu\u0107i da ju je kupio, titula je sada njegova: on je sada pravovaljani nasljednik, i u odre\u0111eno vrijeme, za kratko, on \u0107e preuzeti kupljeni posjed. (Efe\u017e.1:14) Budu\u0107i da on nije kupio \u010dovjeka da ga dr\u017ei za svog roba, nego da ga obnovi u prvobitno stanje, tako je i sa vla\u0161\u0107u nad zemljom: on ju je kupio kao i sve druge \u010dovjekove prvobitne blagoslove, u svrhu da ih obnovi kada \u010dovjek opet bude bio u stanju ostvarivati ih u skladu s voljom Bo\u017ejom. Stoga Mesijina vladavina na zemlji ne\u0107e trajati zauvijek. Ona \u0107e se nastaviti sve dotle dok sa svojom \u017eeljeznom palicom ne ugu\u0161i svu pobunu i neposlu\u0161nost, i obnovi palu rasu u prvobitno [A248]<\/b> savr\u0161enstvo, kada \u0107e oni biti u potpunosti sposobni da ispravno provode vlast nad zemljom kako je to prvobitno zami\u0161ljeno. Kada to bude bilo obnovljeno, na zemlji \u0107e opet biti Bo\u017eje Kraljevstvo, pod \u010dovjekom kao od Boga imenovanim predstavnikom.<\/p>\n Tijekom \u017didovskog doba, Bog je organizirao Izraelski narod kao svoje kraljevstvo, pod Mojsijem i sudcima- svojevrsna Republika- ali samo predod\u017ebeno. Nakon toga je bila uspostavljena vi\u0161e despotska vladavina, posebice pod Davidom i Salamunom, koja je u nekim aspektima predo\u010davala obe\u0107ano kraljevstvo, kada \u0107e Mesija vladati. Za razliku od nacija koje su ih okru\u017eivale, Izrael je imao Jehovu za svog kralja, i njegovi su vladari nominalno slu\u017eili pod njim kako u\u010dimo iz Ps.78:70,71. To je jasno izra\u017eeno i u 2.Ljet.13:8 i 1.Ljet.29:23, gdje je Izrael nazvan \u201ekraljevstvom Gospodnjim\u201c i gdje je re\u010deno da je Salamun \u201esjeo na prijestolje Jehovino umjesto Davida oca svojega\u201c, koji je sjedio na tom istom prijestolju i provodio vlast \u010detrdeset godina ranije, nakon \u0160aula, prvog kralja.<\/p>\n Kada je Izraelski narod sagrije\u0161io protiv Gospodina on ih je u par navrata ukorio, sve dok im na koncu nije oduzeo kraljevstvo u cijelosti. U danima Sidkije, posljednjeg koji je vladao iz Davidove linije, \u017eezlo ili kraljevska mo\u0107 bilo je uklonjeno. Bo\u017eje predod\u017ebeno Kraljevstvo bilo je svrgnuto.<\/p>\n Bo\u017eja odluka u odnosu na ovu stvar izra\u017eena je rije\u010dima: \u201eA ti ne\u010disti bezbo\u017eni\u010de, kne\u017ee Izraelov, kome do\u0111e dan kad bi na kraju bezakonje. Ovako veli Gos\u0161odin Jehova: svrzi tu kapu i svrzi taj vijenac, ne\u0107e ga biti,…Uni\u0161ti\u0107u, uni\u0161ti\u0107u, uni\u0161ti\u0107u ga, i ne\u0107e ga biti, dokle ne do\u0111e onaj kome pripada, i njemu \u0107u ga dati.\u201c (Ezek.21:30-32) U ispunjenju ovog proro\u010danstva kralj Babilonski do\u0161ao je protiv Izraela, uzeo zarobljenike i uklonio njihovog kralja. Premda je njihovo nacionalno postojanje bilo obnovljeno preko Kira Perzijanca, oni [A249]<\/b> su dalje bili podanici i pla\u0107ali danak uzastopnim carstvima MedoPerzije, Gr\u010dke, i Rima, sve do kona\u010dnog uni\u0161tenja njihove nacije, 70 n.e. od kada su bili raspr\u0161eni me\u0111u sve narode.<\/p>\n Izraelsko krljevstvo bilo je jdino od svog pada, koje je Bog ikada priznao da na bilo koji na\u010din predstavlja njegovu vladavinu, zakone, itd. Postojalo je mnogo nacija prije njihove, ali niti jedna nije mogla s pravom tvrditi da je Bog njezin utemeljitelj, ili da su njezini vladari bili Bo\u017eji predstavnici. Kada je kruna bila uzeta od Sidkije i Izraelsko kraljevstvo svrgnuto, bilo je odlu\u010deno da \u0107e ostati svrgnuto sve do Krista, pravovaljanog nasljednika svijeta, koji ima pravo na nju. Stoga, zaklju\u010dujemo, da su sva druga kraljevstva koja su na vlasti sve do ponovne uspostave Bo\u017ejeg Kraljevstva ozna\u010dena kao \u201ekraljevstva ovog svijeta\u201c pod \u201evladarem ovog svijeta\u201c; pa stoga svaka njihova tvrdnja da su kraljevstva Bo\u017eja je sporna. Ovo Kraljevstvo Bo\u017eje nije bilo uspostavljeno prilikom prvog dolaska Krista. (Lk.19:12) Od tada je Bog izabirao iz svijeta one koje \u0107e se smatrati dostojnima da vladaju s Kristom kao sunasljednici njegovog prijestolja. Krist ne\u0107e preuzeti to Kraljevstvo sve do svog drugog dolaska u sili i slavi da vlada kao Gospodar sviju.<\/p>\n Sva druga Kraljevstva izuzev Izraela Biblija naziva poganskim ili Neznabo\u017ea\u010dkim kraljevstvima- \u201ekraljevstvima ovog svijeta\u201c, pod \u201evladarem ovog svijeta\u201c- Sotone. Uklanjanje Bo\u017ejeg Kraljevstva u danima Sidkije ostavilo je svijet bez ijedne vladavine koju bi Bog mogao odobriti, ili \u010dije bi zakone ili zbivanja on posebno nadgledao. Bog indirektno priznaje Neznabo\u017ea\u010dke vladavine, po tome \u0161to javno izjavljuje svoju odluku (Lk.21:24) da \u0107e se u me\u0111uvremenu kontrola Jeruzalema i svijeta provoditi preko Neznabo\u017ea\u010dkih vladavina.<\/p>\n Ovaj vremenski me\u0111uperiod izme\u0111u [A250]<\/b> uklanjanja Bo\u017ejeg \u017eezla i vladavine i obnove iste u jo\u0161 ve\u0107oj mo\u0107i i slavi u Kristu, u Bibliji se naziva \u201evremena Neznabo\u017eaca.\u201c I ta \u201evremena\u201c ili godine, tijekom kojih je \u201ekraljevstvima ovog svijeta\u201c dozvoljeno vladati, odre\u0111ena su i ograni\u010dena i vrijeme za ponovnu uspostavu Bo\u017ejeg Kraljevstva pod Mesijom jednako je odre\u0111eno i ozna\u010deno u Bibliji.<\/p>\n Premda su te Neznabo\u017ea\u010dke vladavine bile zle, bile su dopu\u0161tene ili \u201eodre\u0111ene od Boga\u201c sa mudrim razlogom. (Rim.13:1) Njihova nesavr\u0161enost i lo\u0161e upravljanje dio su op\u0107e pouke o nevjerojatnoj gre\u0161nosti grijeha i dokazuju nesposobnost palog \u010dovjeka da upravlja sa sobom pa \u010dak i na vlastito zadovoljstvo. Bog ih je dopustio da uglavnom ispunjavaju svoju svrhu sve dok su to u mogu\u0107nosti, preokre\u010du\u0107i ih samo onda kada su bili u koliziji sa njegovim planovima. On je stvari osmislio tako da sve na koncu radi za dobro, i da se na koncu \u010dak i \u201egnjev ljudski obra\u0107a u slavu njemu.\u201c Ostatak koji ne bi bio na dobro, ne bi slu\u017eio svrsi ili davao neku pouku, on ograni\u010dava. (Ps.76:10)<\/p>\n \u010covjekova nesposobnost da uspostavi savr\u0161enu vladavinu pripisana je njegovoj vlastitoj slabosti, u njegovom palom i izopa\u010denom stanju. Ove slabosti, koje same po sebi osuje\u0107uju ljudske napore da naprave savr\u0161enu vladavinu i\u0161le su na ruku Sotoni, koji je prvi napastovao \u010dovjeka na nelojalnost Vrhovnom Vladaru. Sotona je stalno koristio ljudske slabosti, prave\u0107i od dobroga zlo, i od zla dobro, krivo prikazuju\u0107i Bo\u017eju osobnost i planove i zasljepljuju\u0107i ljude u odnosu na istinu. Rade\u0107i tako u srcima djece neposlu\u0161nosti (Efe\u017e.2:2), \u017eive ih je zarobio da vr\u0161e njegovu volju i u\u010dinio se kako ga je na\u0161 Gospodin i njegovi apostoli nazvao- vladarem ovog svijeta. (Ivan 14:30; 12:31) On nije zakoniti vladar ovog svijeta, nego je uzurpator; kroz prijevaru i obmanu i kontrolu palog [A251]<\/b> \u010dovjeka. Zato \u0161to je uzurpator biti \u0107e po kratkom postupku svrgnut. Da sa pravom nosti titulu vladara ovog svijeta, ne bi tako pro\u0161ao.<\/p>\n Tako se mo\u017ee vidjeti da sada\u0161nja vlast nad zemljom ima i nevidljivu i vidljivu fazu. Prva je duhovna, a kasnija ljudska- vidljiva ljudska kraljevstva koja su u velikoj mjeri pod upravom duhovnog kneza, Sotone. Zato \u0161to je posjedovao takvu mo\u0107 Sotona je mogao ponuditi na\u0161em Gospodinu da postane vidljivi suveren zemlje pod njegovom upravom. (Mat.4:9) Kada isteknu Vremena Neznabo\u017eaca obje faze sada\u0161nje vlasti bit \u0107e prekinute: Sotona \u0107e biti svezan a kraljevstva ovog svijeta svrgnuta.<\/p>\n Palo, zaslijepljeno i uzdi\u0161u\u0107e stvorenje stolje\u0107ima je s mukom hodalo svojim iscrpljuju\u0107im putem, pora\u017eeno na svakom koraku, \u010dak su se i njegovi najbolji napori pokazali ispraznima, no ipak se nadaju\u0107i da je zlatno doba o kojem su sanjali njihovi filozofi blizu. No ono nije znalo da \u0107e daleko ve\u0107e izbavljenje od onog kojem su se oni nadali i za kojim su uzdisali do\u0107i kroz prezrenog Nazare\u0107anina i njegovih sljedbenika, koji \u0107e se kao Bo\u017eji sinovi za kratko vrijeme o\u010ditovati u kraljevskoj mo\u0107i za njihovo izbavljenje. (Rim.8:22,19)<\/p>\n Kako njegova djeca ne bi bila u tami glede njegovog dopu\u0161tanja sada\u0161njih zlih vladavina i glede njegove kona\u010dne zamisli da ostvari bolju vladavinu kada ova kraljevstva, pod njegovom providno\u0161\u0107u ispune svrhu zbog koje su bila dopu\u0161tena, Bog nam je dao, preko svojih proroka nekoliko veli\u010danstvenih panoramskih pogleda na \u201ekraljevstva ovog svijeta\u201c, svaki puta pokazuju\u0107i za na\u0161e ohrabrenje, njihovo svrgavanje sa uspostavom njegovog pravednog i vje\u010dnog kraljevstva pod Mesijom, Knezom Mira.<\/p>\n Da sada\u0161nji \u010dovjekov napor da provodi vlast nije uspje\u0161an otpor Jehovinoj volji i mo\u0107i, nego sa njegovim [A252]<\/b> dopu\u0161tenjem, pokazano je sa Bo\u017ejom porukom Nebukadnezaru, u kojoj Bog daje dopu\u0161tenje \u010detirima velikim carstvima Babilonu, Medoperziji, Gr\u010dkoj i Rimu da vladaju sve do vremena za uspostavu Kristovog kraljevstva. (Dan.2:37-43) Ovo pokazuje gdje \u010de ovaj niz vladavina zavr\u0161iti.<\/p>\n Dok sada budemo bacili pogled na ta proro\u010danska vi\u0111enja, sjetimo se da su ona po\u010dela sa Babilonom u vrijeme kada je bilo svrgnuto kraljevstvo Izraelovo, Gospodinovo predod\u017ebeno kraljevstvo.<\/p>\n Nebukadnezarova vizija zemaljskih vladavina<\/p>\n Me\u0111u tim stvarima \u201ekoje su nama za pouku napisane\u201c da bi smo mi kojima je zapovje\u0111eno da budemo podlo\u017eni sada\u0161njim vlastima, mogli kroz ustrajnost i utjehu iz Pisama imati nadu, (Rim.15:4; 13:1) je i Nebukadnezarov san i njegovo tuma\u010denje kroz Proroka. (Dan.2:31-45)<\/p>\n Danijel je objasnio san, rekav\u0161i: \u201eTi si, o kralju, imao vi\u0111enje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, staja\u0161e pred tobom, stra\u0161an za o\u010di. Tome kipu glava bija\u0161e od \u010distog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, gnjati od \u017eeljeza, a stopala dijelom od \u017eeljeza, dijelom od gline. Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od \u017eeljeza i gline te ih razbi.<\/p>\n Tada se smrvi najednom \u017eeljezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bija\u0161e u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.<\/p>\n To bija\u0161e sanja; a njezino \u0107emo zna\u010denje re\u0107i pred kraljem. Ti, o kralju, kralju kraljeva, [A253]<\/b> komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu mo\u0107 i slavu i u \u010dije je ruke stavio, gdje god se na\u0161li, sinove ljudske, \u017eivotinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time – ti si glava od zlata.<\/p>\n Poslije tebe ustat \u0107e drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa tre\u0107e, od mjedi, koje \u0107e gospodariti svom zemljom. A \u010detvrto kraljevstvo bit \u0107e tvrdo poput \u017eeljeza, poput \u017eeljeza koje sve satire i mrvi; kao \u017eeljezo koje razbija, skr\u0161it \u0107e i razbit sva ona kraljevstva. Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom \u017eeljezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat \u0107e ne\u0161to od \u010dvrsto\u0107e \u017eeljeza prema onome \u0161to si vidio \u017eeljezo izmije\u0161ano s glinom. Prsti stopala, dijelom \u017eeljezo a dijelom glina: kraljevstvo \u0107e biti dijelom \u010dvrsto a dijelom krhko.\u201c<\/p>\n Student povijesti mo\u017ee lako u\u0107i u trag, me\u0111u mnogo manjim zemaljskim carstvima koja su ustala, \u010detirima gornjima koja je opisao Danijel. Njih se naziva UNIVERZALNIM CARSTVIMA,- Babilon, prvo, glava od zlata (redak 38); Medoperzija, osvaja\u010d Babilona, drugo, prsa od srebra; Gr\u010dka, osvaja\u010d Medoperzije, tre\u0107e, trbuh od bakra; i Rim, \u010detvrto, jako kraljevstvo, noge od \u017eeljeza i stopala dijelom od \u017eeljeza dijelom od gline. Tri ova carstva su pro\u0161la, i \u010detvrto, Rimsko, koje je zadr\u017ealo univerzalni utjecaj, u vrijeme ro\u0111enja na\u0161eg Gospodina, kao \u0161to \u010ditamo, \u201eU one dane iza\u0111e naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.\u201c (Lk.2:1)<\/p>\n \u017deljezno Carstvo, Rim, bilo je daleko najja\u010de, i trajalo je du\u017ee od svojih prethodnika. U stvari, Rimsko carstvo jo\u0161 uvijek traje, predstavljeno nacijama Evrope. Ova podjela je prikazana sa deset prstiju na stopalima lika. [A254]<\/b> Glina pomije\u0161ana sa \u017eeljezom u stopalima predstavlja mje\u0161avinu crkve i dr\u017eave. Ova se mje\u0161avina u Bibliji naziva \u201eBabilon\u201c- zbrka. Kao \u0161to \u0107emo sada vidjeti, kamen je simbol pravog Bo\u017ejeg kraljevstva, a Babilon je postavljen kao zamjena ili imitacija kamena- glina- koja se ujedinila sa rascjepkanim ostatcima (\u017eeljeza) Rimskog carstva. Ovaj mje\u0161oviti sistem- crkva i dr\u017eava- Crkva, nominalno vjen\u010dana sa Kraljevstvima ovog svijeta, kojeg Gospodin naziva Babilon, zbrka, usudi se nazivati Kristovim kraljevstvom na zemlji. Danijel obja\u0161njava: \u201eA \u0161to si vidio \u017eeljezo izmije\u0161ano s glinom: oni \u0107e se mije\u0161ati ljudskim sjemenom, (spoj crkve i svijeta- Babilon) ali se ne\u0107e dr\u017eati zajedno, kao \u0161to se ni \u017eeljezo ne da pomije\u0161ati s glinom.\u201c Oni se nemogu skroz sjediniti. \u201eU vrijeme ovih kraljeva (kraljevstava predstavljenih sa deset prstiju, tzv. kr\u0161\u0107anskih kraljevstava) Bog Nebeski podi\u0107i \u0107e kraljevstvo koje ne\u0107e nikada propasti i ne\u0107e prije\u0107i na neki drugi narod. Ono \u0107e razbiti i uni\u0161titi sva onakraljevstva, a samo \u0107e stajati dovijeka.\u201c (Dan.2:43,44)<\/p>\n Danijel ovdje ne navodi vrijeme za kraj ovih Neznabo\u017ea\u010dkih vladavina: koje nalazimo na drugom mjestu; ali svaka prore\u010dena okolnost ukazuje da je danas kraj blizu, na samim vratima. Papinski sistem je dugo vremena tvrdio da je on kraljevstvo koje je Bog nebeski obe\u0107ao podi\u0107i i da je ono u ispunjenju tog proro\u010danstva, razbilo u komade i konzumiralo sva druga kraljevstva. Istina je me\u0111utim ta da se je nominalna Crkva samo ujedinila sa zemaljskim carstvima kao glina sa \u017eeljezom, i da Papinstvo nikada nije bilo pravo Bo\u017eje Kraljevstvo, nego samo njegova krivotvorina. Jedan od najboljih dokaza da Papinstvo nije uni\u0161tilo i asimiliralo ta zemaljska kraljevstvaje taj \u0161to ona jo\u0161 uvijek postoje. I sada se je glina osu\u0161ila i postala [A255]<\/b> suha, gubi svoju mo\u0107 prianjanja, i \u017eeljezo i glina pokazuju znakove raspada, i kada ih udari \u201ekamen\u201c, pravo Kraljevstvo, brzo \u0107e se raspasti.<\/p>\n Nastavljaju\u0107i svoje tuma\u010denje, Danijel ka\u017ee: \u201ekao \u0161to si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio \u017eeljezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saop\u0107io kralju \u0161to se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tuma\u010denje joj pouzdano.\u201c (redak 45)<\/p>\n Kamen odvaljen od brijega bez ruku, koji udara i uni\u0161tava Neznabo\u017ea\u010dke sile, predstavlja pravu Crkvu, Bo\u017eje Kraljevstvo. Tijekom Evan\u0111eoskog doba ovaj je kamen bio oblikovan, \u201eodvaljen\u201c, isklesan i oblikovan za svoju bubu\u0107u poziciju i veli\u010dinu- ne ljudskim rukama, ve\u0107 snagom ili duhom istine, nevidljivom silom Jehovinom. Kada bude bio dovr\u0161en, u potpunosti odvaljen, udarit \u0107e i uni\u0161titi kraljevstva ovog svijeta. Nisu ljudi ve\u0107 vladavine bili simbolizirani sa likom, i one \u0107e biti uni\u0161tene kako bi ljudi bili oslobo\u0111eni. Na\u010d Gospodin Isus nije do\u0161ao da uni\u0161ti ljudske \u017eivote ve\u0107 da ih spasi. (Ivan 3:17)<\/p>\n Kamen, tijekom svoje pripreme, dok je bio odvaljivan, mo\u017ee se nazvati embrio gorom, s obzirom na njegovu budu\u0107u sudbinu; tako bi se i Crkvu moglo nazvati a ponekad ju se i naziva Krljevstvo Bo\u017eje. Me\u0111utim kamen ne postaje gorom sve dok ne udari lik; tako \u0107e i Crkva u punom smislu rije\u010di postati Kraljevstvom koje \u0107e ispuniti svu zemlju, kada \u201edan Gospodnji\u201c, \u201edan srd\u017ebe na narode\u201c ili \u201evrijeme nevolje\u201c ne bude bilo gotovo, i kada ono bude bilo uspostavljeno i sve joj druge vlasti postale podre\u0111ene.<\/p>\n Sjetimo se sada obe\u0107anja koje je na\u0161 Gospodin dao pobjednicima Kr\u0161\u0107anske crkve: \u201cOnome tko pobijedi [A256]<\/b> dat \u0107u da sjedne sa mnom na moje prijestolje\u201c- \u201eA onome tko pobijedi i tko se bude dr\u017eao djela mojih sve do kraja, dat \u0107u vlast nad narodima, kao \u0161to sam i ja primio vlast od Oca svojega, te \u0107e upravljati njima palicom \u017eeljeznom i razbiti ih kao posude glinene.\u201c (Otkr.3:21; 2:26,27; Ps.2:8-12) Kada \u017eeljezna palica dovr\u0161i svoje djelo uni\u0161tenja, tada \u0107e se ruka okrenuti da izlije\u010di, ljudi \u0107e se vratiti Gospodinu i on \u0107e ih izlije\u010diti. (Iza.19:22; Jer.3:22,23; Ho\u0161.6:1; 14:4; Iza.2:3) daju\u0107i im ljepotu mjesto pepela, ulje radosti umjesto tuge i ogrta\u010d hvale umjesto duha klonula.<\/p>\n Danijelova vizija zemaljskih vladavina<\/p>\n U Nebukadnezarovoj viziji mi vidimo zemaljska carstva, gledana sa svjetskog stanovi\u0161ta, kao izlo\u017ebu ljudske slave, rasko\u0161i i mo\u0107i; premda u njoj tako\u0111er vidimo nagovje\u0161taj njihovog propadanja i kona\u010dnog uni\u0161tenja, \u0161to je prikazano s pogor\u0161anjem stanja od zlata do \u017eeljeza i zatim do gline.<\/p>\n Klasa kamena, prava Crkva, tijekom svog odabira ili odvaljivanja od gore, za svijet nije imala nikakvu vrijednost. Bila je prezrena i odba\u010dena od ljudi. Nisu vidjeli ni\u0161ta lijepog na njoj da bi je po\u017eeljeli. Svijet voli, divi se i hvali i brani vladare i vladavine predstavljene s tim velikim likom, premda su stalno bili razo\u010darani, prevareni, ranjeni i potla\u010deni od njih. Svijet veli\u010da u prozi i u stihu, velike i uspje\u0161ne nositelje ovog lika, njegove Aleksandre, Cezare, Bonaparte, i druge, \u010dija se veli\u010dina pokazala u pokolju svojih bli\u017enjih, i koji su u svojoj \u017eudnji za mo\u0107i stvorili milijune udovica i siro\u010dadi. Takav duh jo\u0161 uvijek postoji u \u201edeset prstiju\u201c lika, a \u0161to vidimo danas u njihovim raspore\u0111enim vojskama vi\u0161e od 12 milijuna ljudi naoru\u017eanih sa svakom [A257]<\/b> \u0111avolskom napravom suvremene genijalnosti, kako bi ubijali jedni druge na zapovijed \u201esada\u0161njih vlasti.\u201c<\/p>\n Sada se ohole naziva sretnima; da, one koji \u010dine zlo postavlja se na vlast. (Mal.3:15) Zar ne mo\u017eemo stoga vidjeti da uni\u0161tenje ovog velikog lika pod udarcem kamena, i uspostava Bo\u017ejeg kraljevstva, zna\u010di oslobo\u0111enje potla\u010denih i blagoslov za sve? Premda na neko vrijeme ta promjena mo\u017ee uzrokovati katatrofu i nevolju, ona \u0107e na kraju donijeti miroljubive plodove pravednosti.<\/p>\n Me\u0111utim sada, imaju\u0107i na umu te razlike u stajali\u0161tima, pogledajmo ta ista \u010detiri univerzalna zemaljska carstva, sa stajali\u0161ta Boga i onih koji su u skladu s njim, kako je opisano u viziji ljubljenog proroka Danijela. Kao \u0161to nama ta kraljevstva izgledaju neslavno i zvjerski, tako su i njemu ta \u010detiri univerzalna carstva bila prikazana kao \u010detiri velike grabe\u017eljive divlje zvijeri. I njegovom je pogledu dolaze\u0107e kraljevstvo Bo\u017eje (kamen) bilo srazmjerno veli\u010danstvenije od onog kakvo je vidio Nebukadnezar. Danijel ka\u017ee: \u201eKaziva\u0161e ovako: No\u0107u u vi\u0111enju pogledah, kad eno: \u010detiri vjetra nebeska uzbiba\u0161e veliko more. \u010cetiri goleme nemani izi\u0111o\u0161e iz mora, svaka druk\u010dija. Prva bija\u0161e kao lav, a krila joj orlovska… Kad eno druga neman: gle, sasvim druk\u010dija: kao Pojedinosti u odnosu na prve tri zvijeri (Babilon kao lav, MedoPerzija kao medvjed i Gr\u010dka kao leopard) s njihovim glavama, krilima i nogama itd. koja su sva simboli\u010dna \u0107emo pro\u0107i jer su od manje va\u017enosti u na\u0161em sada\u0161njem razmatranju od detalja \u010detvrte zvijeri, Rima.<\/p>\n A258<\/b><\/p>\n O \u010detvrtoj zvijeri, Rimu Danijel ka\u017ee: \u201eZatim, u no\u0107nim vi\u0111enjima, pogledah, kad eno: \u010detvrta neman, strahovita, u\u017easna, izvanredno sna\u017ena… i ima\u0161e deset rogova. Promatrah joj rogove, i gle: me\u0111u njima poraste jedan mali rog; i pred tim se rogom i\u0161\u010dupa\u0161e tri prija\u0161nja roga. I gle, na tome rogu o\u010di kao o\u010di \u010dovje\u010dje i usta koja govorahu velike hule.\u201c (Dan.7:7,8)<\/p>\n Ovdje je prikazano Rimsko carstvo; i udeset rogova je prikazana podjela njegove mo\u0107i jer je rog simbol mo\u0107i. Mali rog koji je izrastao izme\u0111u tih i koji si je prisvojio mo\u0107 prethodna tri, i vladao me\u0111u ostalima, predstavlja malo po\u010detke i postuoni rast do mo\u0107i Rimske Crkve, Papinske mo\u0107i ili roga. Kako je rastao njegov utjecaj, tri podjele, rogovi ili mo\u0107i Rimskog carstva (Heruli, Isto\u010dni Egzarhat i Ostrogoti) bili s maknuti s puta da naprave mjesto za njegovu uspostavu kao civilne mo\u0107i ili roga. Ovaj posljednji posebno istakut rog, Papinstvo, zna\u010dajan je po svojim o\u010dima koje predstavljaju inteligenciju, i po svojim ustima- njegovim iskazima, tvrdnjama itd.<\/p>\n Ovoj \u010detvrtoj zvijeri, koja predstavlja Rim, Danijel nije dao nikakvo opisno ime. Dok su druge opisane kao nalik na lava, nalik na medvjeda, i nalik na leoparda, \u010detvrta je bila toliko divlja i grozna da se nijedna od zemaljskih zvijeri nije mogla usporediti s njom. Ivan koji je napisao Otkrivenje, vidio je u viziji istu simboli\u010dnu zvijer (vladavinu) i tako\u0111er nije imala opisno ime, i na kraju ih je dobila nekoliko. Izme\u0111u ostalih nazvana je i \u201e\u0110avo\u201c (Otkr.12:9). To je zaista bilo prikladno ime za Rim, kada ga se promatra u svijetlu njegovih krvavih progonstava, zasigurno je bio naj\u0111avolskija od svih zemaljskih vladavina. \u010cak i prilikom njegove promjene iz Poganskog u Papinski Rim, on ilustrira jednu od Sotoninih glavnih karakteristika; on se tako\u0111er pretvara da izgleda [A259]<\/b> kao an\u0111eo svjetla (2.Kor.11:14), kao \u0161to se Rim pretvorio iz poganskog i tvrdio da je Kr\u0161\u0107anski- Kristovo kraljevstvo*.<\/p>\n *\u010cinjenica da je Rim bio nazvan \u201e\u0110avo\u201c nipo\u0161to ne pobija osobnost \u0111avla: umjesto toga obrnuto. Vladavine su bile upore\u0111ene sa takvim zvjerima kao \u0161to su lav, medvjed, leopard s njihovim poznatim karakteristikama, zato \u0161to one postoje, tako je i \u010detvrta zvijer nalik njemu.<\/p>\n Nakon \u0161to je dao neke detalje glede ove zadnje ili Rimske zvijeri, i posebno njenog specifi\u010dnog ili Papinskog roga, Prorok ka\u017ee da \u0107e biti done\u0161ena presuda protiv tog roga, i da \u0107e on po\u010deti gubiti svoju vlast, koja \u0107e biti pro\u017edrta postepenim procesom sve dok zvjer ne bude bila uni\u0161tena.<\/p>\n Ova zvijer ili Rimsko carstvo jo\u0161 uvijek postoji u svojim rogovima ili podjelama, i biti \u0107e ubijena ustajanjem masa \u010dovje\u010danstva, i svrgnu\u0107em vladavina, u \u201eGospodinov dan\u201c, kao priprema za priznanje nebeske vladavine. Ovo je jasno pokazano kroz druge Biblijske retke koje \u0107emo jo\u0161 razmotriti. Me\u0111utim, najprije dolazi pro\u017ediranje Papinskog roga. Njegovu se mo\u0107 i utjecaj po\u010delo pro\u017edirati kada je Napoleon uzeo Papu kao zatvorenika u Francusku. Tada, kada niti kletve niti molitve drugih papa ih nisu mogle osloboditi iz Bonapartove mo\u0107i, narodima je postalo o\u010dito da je Papinska trvdnja o bo\u017eanskom auotritetu i mo\u0107i bila neutemeljena. Nakon toga je zemaljska mo\u0107 Papinstva naglo oslabila sve dok u rujnu 1870, nije izgubila i posljednji trag svoje zemaljske mo\u0107i od ruku Viktora Emanuela.<\/p>\n Me\u0111utim, tokom cijelog tog vremena \u201epro\u017ediranja\u201c, ona je nastavila izgovarati svoje visokozvu\u010dne rije\u010di bogohuljenja, njezin posljednji takav izri\u010daj bio je 1870, kada je nekoliko mjeseci prije svog svrgnu\u0107a dala izjavu o nepogre\u0161ivosti papa.Sve je to navedeno u [A260]<\/b> proro\u010danstvu: \u201eJa gledah tada (nakon \u0161to je done\u0161ena odluka protiv tog roga i nakon \u0161to je po\u010dela uni\u0161tavanje), zbog buke VELIKIH HULA \u0161to ih govora\u0161e rog.\u201c (Dan.7:11)<\/p>\n Tako smo kroz povijest do\u0161li do na\u0161ih dana, i vidimo stvari upravo kako je bilo za o\u010dekivati, toliko kad se radi o zemaljskim carstvima, i njihovom potpunom uni\u0161tenju. Sljede\u0107a stvar po redu opisana je rije\u010dima, \u201ei dok gledah, neman bi ubijena, njezino tijelo raskomadano i predano ognju.\u201c Ubijanje i spaljivanje su simboli, isto tako kao i sama zvijer i ozna\u010davaju potpuno i beznadno uni\u0161tenje sada\u0161nje organizirane vladavine. U 12 retku prorok primje\u0107uje razliku izme\u0111u kraja \u010detvrte zvijeri i njezinih prethodnika. Njima su troma koji su vladali uzastopno (Babilon, Perzija i Gr\u010dka) bila uzeta vlast; prestala je njihova vladaju\u0107a mo\u0107 nad zemljom; ali njihovi \u017eivoti kao nacija nisu odmah bili prekinuti. Gr\u010dka i Perzija jo\u0161 uvijek postoje premda je njihova dugogodi\u0161nja univerzalna vlast davno prestala. Me\u0111utim sa Rimskim carstvom, \u010detvrtom i posljednjom zvijeri nije tako. Ona \u0107e svoju vlast i \u017eivot izgubiti odjednom, i oti\u0107i u potpuno uni\u0161tenje; a s njom \u0107e i drugi oti\u0107i isto tako. (Dan.2:35)<\/p>\n Bez obzira koje \u0107e biti sredstvo ili oru\u0111e da se to postigne, uzrok njenog pada biti \u0107e uspostava Petog Univerzlanog Carstva na zemlji, Bo\u017ejeg Kraljevstva, pod Kristom, koji ima pravo da preuzme vlast. Prijenos kraljevstva sa \u010detvrte zvijeri, koja je u svoje odre\u0111eno vrijeme bila \u201epostavljena od Boga\u201c, na peto kraljevstvo pod Mesijom kada do\u0111e njeno odre\u0111eno doba, Prorok je opisao ovim rije\u010dima: \u201eGledah u no\u0107nim vi\u0111enjima i gle, na oblacima nebeskim dolazi kao Sin \u010dovje\u010dji. On se pribli\u017ei Pradavnome i dovedu ga k njemu. Njemu bi predana (Kristu \u2013 glava i potpuno tijelo) vlast, \u010dast [A261]<\/b> i kraljevstvo, da mu slu\u017ee svi narodi, plemena i jezici. Vlast njegova vlast je vje\u010dna i nikada ne\u0107e pro\u0107i, kraljevstvo njegovo ne\u0107e propasti.\u201c An\u0111eo je protuma\u010dio zna\u010denje toga \u201eA kraljevstvo, vlast i veli\u010danstvo pod svim nebesima dat \u0107e se puku Svetaca Svevi\u0161njega. Kraljevstvo njegovo kraljevstvo je vje\u010dno, i sve vlasti slu\u017eit \u0107e mu i pokoravati se njemu.\u201c (Dan.7:13,27)<\/p>\n Tako gledano vlast nad zemljom Jehova (Pradavni) \u0107e staviti u Kristove ruke, \u201esve \u0107e podlo\u017eiti pod noge njegove.\u201c (1.Kor.15:27) Tako ustoli\u010den u Bo\u017ejem Kraljevstvu, on mora vladati sve dok ne uni\u0161ti svaki autoritet i silu koji nisu u skladu s Jehovinom voljom i zakonom. Da bi se ostvario taj veliki zadatak, prvo je neophodno svrgnuti ta Neznabo\u017ea\u010dka kraljevstva; jer se \u201ekraljevstva ovog svijeta\u201c poput \u201evladara ovog svijeta\u201c ne\u0107e mirno predati, nego \u0107e morati biti vezani i ograni\u010deni silom. Tako je napisano: \u201eda im kraljeve bace u lance, a odli\u010dnike u okove gvozdene; da na njima izvr\u0161e sud davno napisan – nek’ bude na \u010dast svim svetima njegovim! Aleluja!\u201c (Ps.149:8,9)<\/p>\n Kada tako gledamo sada\u0161nje vladavine sa stajali\u0161ta na\u0161eg Gospodina i proroka Danijela, i shvatimo njihov bijes, destruktivnost, zvijerski i sebi\u010dan karakter, na\u0161a srca \u010deznu za krajem Neznabo\u017ea\u010dkih vladavina, i raduju se tom blagoslovljenom vremenu kada \u0107e pobjednici sada\u0161njeg doba biti ustoli\u010deni sa svojom Glavom, da vladaju, blagosiljaju i obnove uzdi\u0161u\u0107e stvorenje. Zasigurno, sva Bo\u017eja djeca mogu se od srca moliti sa svojim Gospodinom: \u201eNEKA DO\u0110E KRALJEVSTVO TVOJE, Neka bude volja tvoja, kao na nebu tako i na zemlji.\u201c<\/p>\n Svaka od ovih vladavina predstavljenih u liku i sa tim zvijerima postojala je prije nego \u0161to je do\u0161la do mo\u0107i kao univerzalno carstvo. Isto je tako i sa pravim Bo\u017ejim Kraljevstvom: ono je [A262]<\/b> dugo postojalo odvojeno od svijeta, ne poku\u0161avaju\u0107i vladati, ve\u0107 \u010dekaju\u0107i svoje vrijeme- vrijeme koje je odredio Pradavni. I, poput drugih, ono mora primiti svoje imenovanje i mora do\u0107i do vlasti ili biti \u201epostavljeno\u201c prije nego \u0161to po\u010dne pokazivati svoju mo\u0107 udaraju\u0107i i ubijaju\u0107i zvijer ili kraljevstvo koje je pred njim. Stoga je zaista prikladna izjava: \u201eU vrijeme ovih kraljeva (dok jo\u0161 imaju mo\u0107) Bog Nebeski podi\u0107i \u0107e (uspostaviti u mo\u0107i i autoritetu) kraljevstvo.\u201c I nakon \u0161to je podignuto: \u201eOno \u0107e razbiti i uni\u0161titi sva ona kraljevstva, a samo \u0107e stajati dovijeka.\u201c (Dan.2:44) Stoga, kako god gledali, moramo o\u010dekivati da \u0107e Bo\u017eje Kraljevstvo biti inaugurirano prije pada kraljevstava ovog svijeta koja \u0107e biti svrgnuta s njegovom mo\u0107i i udarcem.<\/p>\n Sada\u0161nje vladavine s drugog stajali\u0161ta<\/p>\n Vrhovno pravo i autoritet da vlada svijetom zauvijek \u0107e biti u rukama Stvoritelja, Jehove, bez obzira kome dozvolio ili ga ovlastio da ima podre\u0111enu u pravu. Pod nesavr\u0161enostima i manjkavostima koji su posljedica njegove nelojalnosti Kralju kraljeva, Adam je ubrzo oslabio i i postao bespomo\u0107an. Kao vladar po\u010deo je gubiti snagu kojom je isprva zapovjedao i dr\u017eao u poslu\u0161nosti ni\u017ee \u017eivotinjske oblike po snazi svoje volje. Izgubio je kontrolu i nad sobom, pa stoga kada je \u017eelio \u010diniti dobro, njegova ga je slabost u tome ometala i zlo je bilo prisutno u njemu; i dobro koje je \u017eelio nije \u010dinio, a zlo koje nije \u017eelio njega je \u010dinio.<\/p>\n Premda ne tra\u017eimo opravdanje za na\u0161u pobunjeni\u010dku rasu, ipak mo\u017eemo suosje\u0107ati s njenim uzaludnim nastojanjima da vladaju sobom i da se urede za vlastitu dobrobit. Ne\u0161to se ima za re\u0107i o uspjehu svijeta u tom pravcu; jer premda priznaju\u0107i pravi karakter ovih zvjerima sli\u010dnih vladavina koje su istina bile korumpirane, ipak su znatno bolje od nijedne- mnogo bolje [A263]<\/b> od bezakonja i anarhije. Iako bi anarhija vjerojatno bila sasvim prihvatljiva \u201evladaru ovog svijeta\u201c, tako nije s njegovim podanicima, i njegova mo\u0107 nija apsolutna: njegova sposobnost da radi kroz \u010dovje\u010danstvo bila je ograni\u010dena; i njegova se djelatnost u velikoj mjeri mora uskladiti sa idejama, strastima i predrasudama ljudi. \u010covjekova ideaj je bila samouprava neovisna o Bogu, i kad mu je Bog dopustio da se isku\u0161a u tome, Sotona je prigrlio priliku da pro\u0161iri svoj utjecaj i vlast. \u017dele\u0107i tako zaboraviti Boga (Rim.1:28) \u010dovjek se izlo\u017eio utjecaju ovog lukavog i mo\u0107nog nevidljivog neprijatelja; i od tada je bio prisiljen raditi protiv Sotoninih spletki isto tako kao i svojih vlastitih osobnih slabosti.<\/p>\n Budu\u0107i tako, pogledajmo sada opet na kraljevstva ovog svijeta, gledaju\u0107i ih sada kao naprezanje palog \u010dovje\u010danstva da vlada samo sobom neovisno od Boga. Premda su pojedina\u010dna iskvarenost i sebi\u010dnost ostavili po strani pravac pravde, tako da je potpuna pravda rijetko kada bila utvr\u0111ena pod bilo kojim kraljevstvom ovog svijeta, ipak je prividan cilj svih vladavina koje su ikad bile organizirane me\u0111u ljudima bio promicati pravdu i dobrobit svih ljudi.<\/p>\n Drugo je pitanje do koje je mjere taj cilj bio postignut; me\u0111utim takva je bila tvrdnja svih vladavina, i takav je bio cilj ljudi nad kojima su vladali i koji su ih podr\u017eavali. I gdje su se ciljevi pravde uvelike ignorirali, biolo da su mase bile prevarene i zaslijepljeene u odnosu na njih ili je rezultat bio ratovi, pobune i revolucije.<\/p>\n Mra\u010dna djela pokvarenih tirana, koji su stekli polo\u017eaje mo\u0107i u vladavinama svijeta, ne predstavljaju zakone i institucije tih vladavina, nego ono \u0161to daje zvjerski karakter tim vladavinama [A264]<\/b> jeste svojatanje autoriteta, i kori\u0161tenje istoga u pokvarene svrhe. Zakoni svih vladavina uglavnom su bili mudri, pravedni i dobri- zakoni za za\u0161titu imovine i \u017eivota, zakoni za za\u0161titu doma\u0107ih i komercijalnih interesa, za ka\u017enjavanje zlo\u010dina, itd. Tako\u0111er su imali prizivne sudove gdje su oni koji imali odre\u0111ene sporove mogli do jedne odre\u0111ene mjere ishoditi pravdu; i koliko god da su bili nesavr\u0161eni nnihovi slu\u017ebenici, prednpst i nu\u017enost takvih institucija bila je o\u010dita. Koliko god da su bile slabe te vladavine, bez njih bi pokvareni elementi dru\u0161tva, silom ve\u0107ine nadvladali pravednije i bolje elemente.<\/p>\n Premda dakle prepoznajemo zvijerski karakter tih vladavina, \u010demu je doprinio uspon do mo\u0107i ve\u0107ine nepravednih vladara, kroz Sotonine intrige i prijevare, djeluju\u0107i kroz ljudske slabosti i izopa\u010dena osjetila i ideje, ipak ih prepoznajemo i kao najbolje napore jadnog, palog \u010dovje\u010danstva da vlada samo sobom. Stolje\u0107e za stolje\u0107em Bog im je dopu\u0161tao da rade napore u tom pravcu i da vide rezultate. Me\u0111utim nakon svih tih stolje\u0107a eksperimentiranja, rezultati su daleko od zadovoljavaju\u0107ih \u0161to je danas vidljivo daleko boljke nego u nijednom drugom razdoblju ljudske povijesti. U stvari nezadovoljstvo, je danas op\u0107enitije i ra\u0161irenije kao nikada prije; ne zato \u0161to je tla\u010denja i nepravde vi\u0161e nego prije, nego zbog toga, \u0161to su se ljudima Bo\u017ejom providno\u0161\u0107u otvorile o\u010di pove\u0107anjem spoznaje.<\/p>\n Razli\u010dite vladavine koje su bile uspostavljene s vremena na vrijeme su izlo\u017eile prosje\u010dnu sposobnost ljudi koje su ih zastupale da vladaju sami sobom. \u010cak i kada su postojale despotske vladavine, \u010dinjenica da su ih mase tolerirale dokazuje da kao ljudi nisu bili u stanju uspostaviti i podr\u017eati bolju vladavinu, premda su mnogi pojedinci uvijek bili nema sumnje daleko iznad prosjeka.<\/p>\n A265<\/b><\/p>\n Usporedimo li stanje svijeta danas sa bilo kojim razdobljem prije nalazimo zn\u010dajne razlike u osje\u0107ajima masa. Sada je ra\u0161iren duh neovisnosti, i ljudi se nedaju vi\u0161e tako lako zaslijepiti, prevariti i voditi od vladara i politi\u010dara, i stoga se ne\u0107e podlo\u017eiti jarmovima prija\u0161njih dana. Ova promjena javnog raspolo\u017eenja od samog po\u010detka \u010dovjekovih nastojanja da vlada sa sobom nije bila postepena, nego ju se jasno mo\u017ee ozna\u010diti tamo negdje od \u0161esnaestog stolje\u0107a, i njezin je napredak bio mnogo br\u017ei unatrag pedeset godina. Stoga ova promjena nije rezultat iskustva pro\u0161lih vjekova, nego je prirodna posljedica odnedavnog porasta i op\u0107eg \u0161irenja znanja me\u0111u masama \u010dovje\u010danstva. Priprema za ovo op\u0107e \u0161irenje spoznaje po\u010dela je sa izumom tiskarskog stroja oko 1440 n.e. i posljedi\u010dnog umno\u017eavanja knjiga i periodi\u010dnih novosti. Utjecaj ovog izuma na op\u0107e javno prosvjetljenje po\u010deo se osje\u0107ati od 16 stolje\u0107a; i svi su upoznati sa naprenim koracima od tog vremena pa naovamo. Postalo je popularno op\u0107e obrazovanje masa, i izumi i otkri\u0107a postali su svakodnevna pojava. Ova j porast spoznaje me\u0111u ljudima, \u0161to je do\u0161lo Bo\u017ejim imenovanjem, i doaga\u0111a se u svoje odre\u0111eno vrijeme, je jedan od mo\u0107nih utjecaja koji su sada na djelu i ve\u017eu Sotonu- ograni\u010davaju\u0107i njegov utjecaj i njegovu mo\u0107 u ovaj \u201eDan pripreme\u201c za uspostavu Bo\u017ejeg kraljevstva na zemlji.<\/p>\n Pove\u0107anje spoznaje u svim smjerovima budi me\u0111u ljudima osje\u0107aj samopo\u0161tovanja, i shva\u0107anja njihovih prirodnih i neotu\u0111ivih prava, i za koje ne\u0107e jo\u0161 dugo dozvoliti da ih se ignorira ili prezire; umjesto toga oni \u0107e i\u0107i u suprotnu krajnost. Pogledaj unatrag kroz stolje\u0107a i vidi [A266]<\/b> kako su narodi pisali povijest svog nezadovoljstva sa krvlju. I proroci objavljuju da \u0107e zbog pove\u0107anja spoznaje jo\u0161 op\u0107enitije i ra\u0161irenije nezadovoljstvo na koncu se izraziti u svjetom ra\u0161irenoj revoluciji, u svrgavanju sveg zakona i ure\u0111enja; posljedica \u0107e biti anarhija i tjeskoba koje \u0107e do\u0107i na sve klase; ali da \u0107e Bog nebeski usred sve te zbrke PODI\u0106I svoje kraljevstvo, koje \u0107e zadovoljiti \u017eelje svih naroda. Umorni i razo\u010darani sa svojim vlastitim neuspjesima, i kada utvrde da su njihova posljednja i najve\u0107a nastojanja rezultirala sa anarhijom, ljudi \u0107e vrlo rado do\u010dekati i pokloniti se pred nebeskim autoritetom, i prepoznati njegovu sna\u017enu i pravednu vladavinu. Tako \u0107e ljudska neprilika postati Bo\u017eja prilika, i \u201edo\u0107i \u0107e blago (\u017eelja, KJV) svih naroda\u201c \u2013Bo\u017eje Kraljevstvo, u mo\u0107i i velikoj slavi. (Hag.2:7)<\/p>\n Znaju\u0107i da je to Bo\u017eji naum, niti Isus niti apostoli nisu ometali zemaljske vladare ni na koji na\u010din. Ba\u0161 naprotiv, oni su nau\u010davali da Crkva treba biti podlo\u017ena tim vlastima, premda su \u010desto trpjeli zbog njihove zlouporabe mo\u0107i. Oni su nau\u010davali da Crkva treba slu\u0161ati zakone, i po\u0161tivati one koji imaju autoritet zbog njihovog polo\u017eaja, iako oni mo\u017eda nisu vrijedni toga; da pla\u0107aju odre\u0111ene poreze, i da se osim ako se to ne sukobljava s Bo\u017ejim zakonima (Djela 4:19; 5:29) ne opiru nijednom uspostavljenom zakonu. (Rim.13:1-7; Mat.22:21) Gospodin Isus i apostoli i rana crkva su svi po\u0161tivali zakon premda su bili odvojeni od vladavina ovog svijeta i nisu imali nikakvog udjela u njima.<\/p>\n Premda su vlasti koje postoje, vladavine ovog svijeta, postavljene od Boga, kako bi \u010dovje\u010danstvo dobilo odre\u0111eno iskustvo pod njima, ipak Crkva, posve\u0107eni koji te\u017ee ka slu\u017ebi u dolaze\u0107em kraljevstvu, ne bi trebali \u017euditi za \u010dastima i slu\u017ebenim namje\u0161tenjima u kraljevstvima ovog svijeta, [A267]<\/b> niti bi se trebali protiviti tim vlastima. Oni su sugra\u0111ani i nasljednici nebeskog kraljevstva (Efe\u017e.2:19), i kao takvi oni bi trebali tra\u017eiti jedino takva prava i prednosti pod krajevstvima ovog svijeta kakva pripadaju strancima. Njihov zadatak nije pomo\u0107i svijetu da pobolj\u0161a svoje sada\u0161nje stanje niti da imaju bilo kakve veze s njihovim sada\u0161njim stvarima. \u010civiti to bio bi zaista uzaludan napor; jer pravac svijeta i njegovo uni\u0161tenje oboje su jasno definirani u Bibliji i pod potpunom su kontrolom onoga koji \u0107e nam u svoje vrijeme dati kraljevstvo. Utjecaj prave Crkve uvijek je bio mali pa je to i sada- toliko mali da se prkati\u010dki uop\u0107e ne ra\u010duna kao politi\u010dki; me\u0111utim koliko god nam to izledalo ogromnim mi trebamo slijediti primjer i u\u010denje na\u0161eg Gospodina i apostola. Znaju\u0107i da je Bo\u017eji naum dopustiti da svijet u potpunosti ispita svoju sposobnost da vladaju sami sobom, prava Crkva ne bit trebala, dok je u svijetu, biti dio njega. Sveti mogu utjecati na svijet jedino svojom odjeljeno\u0161\u0107u od njega, pu\u0161taju\u0107i da njihovo svijetlo svijetli; i tako kroz njihove \u017eivote duh istine UKORAVA svijet. Tako- kao miroljubivi, koji se uredno pokoravaju svakom pravednom zakonu i preporu\u010duju ga, koji prekoravaju bezakonje i grijeh, i upu\u0107uju na dolaze\u0107e Bo\u017eje Kraljevstvo i na blagoslove koji se pod njim mogu o\u010dekivati, a ne naj\u010de\u0161\u0107e prihva\u0107enom metodom mije\u0161anja u politiku i spletkarenjem sa svijetom oko polo\u017eaja mo\u0107i, i tako biti uvu\u010deni u ratove i grijehe i op\u0107u izopa\u010denost- bi kao potencijalna Zaru\u010dnica Kneza Mira u slavnoj \u010destitosti trebala biti snaga za dobro kao predstavnik svog Gospodina u svijetu.<\/p>\n Crkva Bo\u017eja trebala bi svu svoju pa\u017enju i napore usmjeriti prema propovjedanju Bo\u017ejeg Kraljevstva, i unapre\u0111ivanju interesa tog kraljevstva u skladu sa planom izlo\u017eenim u Bibliji. Kada bi se to vjerno \u010dinilo ne bi bilo vremena a niti raspolo\u017eenja za bavljenje sa [A268]<\/b> politikom sada\u0161njih vladavina. Gospodin nije imao vremena za to; apostoli nisu imali vremena za to; a niti bilo koji od svetih koji opona\u0161a njihov primjer.<\/p>\n Rana je Crkva, odmah po smrti apostola, pala plijenom upravo toj napasti. Propovjedanje dolaze\u0107eg Bo\u017ejeg Kraljevstva, koje treba zamjeniti sva zemaljska kraljevstva, i raspetog Krista kao nasljednika tog Kraljevstva, bilo je nepopularno, i donosilo je progonstvo, ismijavanje i prezir. Me\u0111utim neki su razmi\u0161ljali da pobolj\u0161aju Bo\u017eji plan, i umjesto patnje, da postave crkvu u poziciju naklonosti svijeta. U kombinaciji sa svjetskim silama uspjeli su u tome. Kao rezultat razvilo se Papinstvo, i sa vremenom je postalo ljubavnicom i kraljicom naroda. (Otkr.17:3-5; 18:7)<\/p>\n Sa ovakvim smjerom sve se promjenilo: umjesto patnje do\u0161la je \u010dast, umjesto poniznosti do\u0161ao je ponos; umjesto istine do\u0161la je la\u017e; i umjesto da je bila progonjena ona je postala progoniteljem svih koji su osu\u0111ivali njene nove i bsepravne po\u010dasti. Uskoro je po\u010dela izmi\u0161ljati nove teorije i filozofije da opravda svoj smjer, najprije zavode\u0107i sebe, a zatim narode, u to da je obe\u0107ana milenijska vladavina Krista STIGLA, i da je Krist kao njen kralj bio zastupljen sa papama, koji su vladali nad kraljevima zemlje kao njegovi zamjenici. Njene tvrdnje u zavo\u0111enju cijelog svijeta bile su uspje\u0161ne. \u201ePozemljari se opi\u0161e vinom bluda njezinog\u201c s njenim pogre\u0161nim doktrinama (Otkr.17:2) stra\u0161e\u0107i ih sa u\u010denjem o tome kako sve one koji se opiru njenim tvrdnjama o\u010dekuju vje\u010dne muke. Uskoro su kraljevi Evrope bili krunisani ili svrgnuti njenom odlukom, i pod njenim navodnim autoritetom.<\/p>\n Tako da kraljevstva Evrope danas tvrde da su Kr\u0161\u0107anska kraljevstva, i objavljuju da njihovi vladari vladaju \u201epo milosti Bo\u017ejoj\u201c, odnosno kroz imenovanje bilo papinstva ili od nekih Protestantskih sekti. Premda su Reformatori napustili mnoga od Papinskih tvrdnji na crkvenu [A269]<\/b> nadle\u017enost, itd. oni svejedno dr\u017ee do te \u010dasti da kraljevi zemlje prihva\u0107aju kr\u0161\u0107anstvo. Tako su Reformatori pali u istu pogre\u0161ku, i vr\u0161ili autoritet monarha, kroz imenovanje ili sankcioniranje vladavina i kraljeva i ozna\u010davaju\u0107i ih \u201eKr\u0161\u0107anskim kraljevstvima\u201c ili Kristovim kraljevstvima. Stoga danas mnngo \u010dujemo tu stranu enigmu \u201eKr\u0161\u0107anski svijet\u201c- zaista enigma, kada to promatramo u svijetlu ispravnih na\u010dela Evan\u0111elja. Na\u0161 je Gospodin rekao svojim u\u010denicima, \u201eOd svijeta nisu, kao \u0161to ni ja nisam od svijeta.\u201c I Pavao nas poti\u010de govore\u0107i, \u201eNe prilago\u0111ujte se ovom svijetu.\u201c (Ivan 17:16; Rim.12:2)<\/p>\n Bog nikada nije odobravao nazivanje tih kraljevstava Kristovim imenom. Zavedeni od Nominalne crkve, te nacije jedre pod la\u017enim bojama, tvrde\u0107i da su ono \u0161to zapravo nisu. Njihova jedina titula, pored glasa naroda, je Bo\u017eje ograni\u010deno dopu\u0161tenje, re\u010deno Nebukadnezaru \u2013 dok ne do\u0111e onaj koji ima pravo na vlast.<\/p>\n Tvrdnja da su ta nesavr\u0161ena kraljevstva, sa svojim nesavr\u0161enim zakonima i \u010desto sebi\u010dnim i okrutnim vladarima, \u201ekraljevstvo na\u0161eg Gospodina i njegovog Pomazanika\u201c grozna je uvreda pravom Kraljevstvu Kristovom, pred kojim \u0107e uskoro morati pasti, pred njegovim \u201eKnezom mira\u201c i njegovim pravednim vladarima. (Iza.32:1)<\/p>\n Jo\u0161 jedna ozbiljna povreda proizi\u0161la iz te pogre\u0161ke je da je pa\u017enja Bo\u017eje djece time bila odvra\u0107ena od obe\u0107anog nebeskog krajevstva; i bili su vo\u0111eni do neispravnog priznanja i i povezanosti sa tim zemaljskim kraljevstvima, i do gotovo uzaludnih poku\u0161aja da ugraviraju na taj divlji, svjetovni inventar milosti i moral Kr\u0161\u0107anstva, i da zanemare evan\u0111elje pravog Kraljevstva i nade koja je usredoto\u010dena na njega. Tako prevareni, neki sada veoma te\u017ee za time da Bo\u017eje ime bude ugra\u0111eno u Ustav [A270]<\/b> Sjedinjenih Dr\u017eava, ne bi li time postali Kr\u0161\u0107anska nacija. Reformirani Prezbiterijanci godinama su odbijali glasovati ili obna\u0161ati slu\u017ebe u toj vladi, jer ona nije Kristovo Kraljevstvo. Oni priznaju neprikladnost da Kr\u0161\u0107ani u\u010destvuju u bilo kojoj vladi. Mi se sla\u017eemo s time, ali ne i sa zaklju\u010dkom, da ako je Bo\u017eje ime spomenuto u Ustavu da bi ta \u010dinjenica preobrazila ovu vladavinu iz kraljevstva ovog svijeta u kraljevstvo Kristovo, i onda im to dalo slobodu glasati i obna\u0161ati slu\u017ebu u njoj. Kako bezumno! Kako li je velika obmana s kojom je \u201eMajka bludnica\u201c opila sve narode (Otkr.17:2); jer na sli\u010dan se na\u010din tvrdilo da su kraljevstva Evrope bila prene\u0161ena od Sotone Kristu, i da su postala \u201eKr\u0161\u0107anskim nacijama.\u201c<\/p>\n Neka bi se znalo da su najbolji i najgori od zemaljskih naroda, samo \u201ekraljevstva ovog svijeta\u201c \u010dija je dopu\u0161tena mo\u0107 od Boga sada na izmaku, kako bi mogli ustupiti mjesto odre\u0111enom nasljedniku, Kraljevstvu Mesije, Petom Univerzalnom Carstvu na zemlji (Dan.2:44; 7:14,17,27) \u2013 ovo gledi\u0161te mo\u017ee u\u010dinit mnogo da se uspostavi istina i svrgne la\u017e.<\/p>\n Me\u0111utim ono je \u0161to je, djelovanja Papinstva u tom pravcu, sankcionirana od Protestanstskih Reformatora, prolaze neupitno me\u0111u Kr\u0161\u0107anskim narodom. Budu\u0107i da oni \u017eele podr\u017eati Kristovo kraljevstvo, osje\u0107aju se vezanima za sada\u0161nja padaju\u0107a Kraljevstva tzv. Kr\u0161\u0107anstva, \u010dije vrijeme sada brzo isti\u010de; i tako su njihove simpatije \u010desto usmjerene prema strani koja ugnjetava umjesto strani pravde i slobode- strani kraljevstava ovog svijeta, umjesto k strani dolaze\u0107eg pravo Kristovog kraljevstva. (Otkr.17:14; 19:11-19)<\/p>\n Svijet brzo dolazi do zaklju\u010dka da \u201ekraljevstva [A271]<\/b> ovo svijeta\u201c zapravo nisu kr\u0161\u0107anska, i da je njihova tvrdnja sa su imenovana od Krista nije neupitna. Ljudi po\u010dinju koristiti svoj mo\u0107 razmi\u0161ljanja u tom i sli\u010dnim pravcima; i naravno da \u0107e djelovati jo\u0161 nasilnije kada shvate da je na njima bila prakticirana obmana u ime Boga pravde i Kneza mira. U stvari, tendencija je da mnogi zaklju\u010duju kako je kr\u0161\u0107anstvo samo po sebi nametanje bez temelja i da mu je, budu\u0107u udru\u017eeno s civilnim vladarima jedini cilj kontrolirati slobodu masa.<\/p>\n O da su ljudi mudri i da usmjere svoja srca da razumiju Gospodinovo djelo i plan. Tada bi se sada\u0161nja kraljevstva postupno rastopila- reforma bi slijedila reformu, i sloboda slobodu, pravednost i istina bi prevladali sve dok pravda ne bi bila uspostavljena na zemlji. Ali oni to ne\u0107e u\u010diniti, a niti to mogu u svom sada\u0161njem palom stanju; i tako, naoru\u017eani sa sebi\u010dno\u0161\u0107u, svaki te\u017ei da gospodari, i kraljevstva ovog svijeta \u0107e pro\u0107i s velikim vremenom nevolje, kakve nije bilo otkako je naroda. Onima koji uzaludno poku\u0161avaju zadr\u017eati vlast koja \u0107e pro\u0107i, kada se vlast da onome koji ima pravo na nju, Gospodin govori, da se ustvari bore protiv njega- sukob koji sigurno ne\u0107e uspjeti. On ka\u017ee:<\/p>\n Za\u0161to se bune narodi i puci kuju lude osnove? Skupljaju se vladaoci zemaljski, knezovi me\u0111u se vije\u0107aju proti Gospoda i pomazanika njegova: \u201eHajde da rastrgamo sveze njihove i da zbacimo sa sebe jaram njihov!\u201c Onaj, koji stoluje u nebu, smije se, Gospod im se podsmijeva. A tada im govori u srd\u017ebi svojoj i gnjevom ih svojim zbunjuje: \u201eJa sam pomazao kralja svojega na Sionu, svetoj gori svojoj.\u201c … Sad, vi kraljevi, opametite se; nau\u010dite se, vi suci na zemlji! Poklonite se [A272]<\/b> Gospodu sa strahom, \u010dastite ga s trepetom! Po\u0161tujte Sina, da se ne razgnjevi, i va\u0161a vas osnova ne unesre\u0107i; jer \u0107e se gnjev njegov brzo raspaliti. Blagoslovljeni su svi, koji se u njega uzdaju!<\/p>\n Kraljevstvo je blizu<\/p>\n \u201eStra\u017earu, koje je doba no\u0107i- \u201eStra\u017earu, koje je doba no\u0107i- \u201eStra\u017earu reci nam, da li jutro \n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" A245 STUDIJA 13 KRALJEVSTVA OVOG SVIJETA Prva vlast- Njezino oduzimanje- Njeno otkupljenje i obnova- Predod\u017ebeno Bo\u017eje Kraljevstvo- Uzurpator- Dvije faze Sada\u0161nje Vlasti- Postoje\u0107e vlasti, odre\u0111ene od Boga- Nebukadnezarovo gledi\u0161te o njima- Danijelovo gledi\u0161te i tuma\u010denje- Kraljevstva ovog svijeta gledana s … Continue reading
\nmedvjed,… Gledah dalje, i evo: tre\u0107a neman kao leopard,…. Zatim, u no\u0107nim vi\u0111enjima, pogledah, kad eno: \u010detvrta neman, strahovita, u\u017easna, izvanredno sna\u017ena: ima\u0161e velike gvozdene zube; ona \u017edera\u0161e, mrvlja\u0161e, a \u0161to preostade, gazila je nogama. Razlikovala se od prija\u0161njih nemani i ima\u0161e deset rogova.\u201c (Dan.7:2-7)<\/p>\n
\n
\n
\n\u0160to su njegovi znakovi obe\u0107anja.
\nPutni\u010de, pogledaj iznad visine planina,
\nVidi tu zvijezdu koja slavno sja!
\nStra\u017earu, dali njena prekrasna zraka
\nMa koliko nade ili radosti predskazuje?
\nPutni\u010de, da to donosi dan-
\nIzraelu obe\u0107ani dan.<\/p>\n
\nTa se zvijezda sve vi\u0161e uspinje
\nPutni\u010de, bla\u017eenstvo i svijetlost,
\nMir i Istinu, njen pravac ozna\u010dava.
\nStra\u017earu, dali \u0107e njene zrake
\nPozlatiti mjesto koje \u0107e im dati ro\u0111enje?
\nPutni\u010de, doba su njezina;
\nVidi, njena slava ispunjava zemlju.<\/p>\n
\nPravi\u010dne slave Siona svi\u010de?
\nDa li znakovi koji ozna\u010davaju njen dolazak
\njo\u0161 uvijek na tvoju stazu sjaje?
\nPutni\u010de, Da: ustani! Ustani i pogledaj oko sebe
\nSvijetlo se prolama po nebesima!
\nZaogrni svoju svadbenu haljinu oko sebe!
\nJutro svi\u010de! ustani! ustani!\u201c<\/p>\n