BIBLIJSKA KRONOLOGIJA<\/strong><\/p>\n Kronologija neophodna za razumijevanje proro\u010danstva\u2014Neophodni podatci navedeni u Bibliji\u2014Od stvaranja Adama do A.D.1873. bilo je \u0161est tisu\u0107a godina\u2014Izvje\u0161taj biblijske kronologije u Velikim razdobljima\u2014Njezino detaljno razmatranje\u2014Od stvaranja do isu\u0161ivanja voda Velikog potopa\u2014Do Abrahamskog saveza\u2014Do davanja Zakona\u2014Do plemenske podjele Kanaana\u2014Razdoblje sudaca\u2014Razdoblje kraljeva\u2014Razdoblje opusto\u0161enja\u2014Do A.D.1873\u2014U \u010demu se ova kronologija razlikuje od one biskupa Ushera, navedene u na\u0161im engleskim Biblijama\u2014Pravi datum ro\u0111enja na\u0161eg Gospodina<\/em><\/p>\n U OVOM poglavlju predstavljamo biblijski dokaz koji ukazuje da se \u0161est tisu\u0107a godina od stvaranja Adama navr\u0161ilo sa A.D.1872; i da smo time, od 1872. A.D. kronolo\u0161ki u\u0161li u sedmo tisu\u0107lje\u0107e ili Milenij\u2014kojega \u0107e prvi dio, \u201eDan Gospodnji,\u201c \u201edan nevolje,\u201c svjedo\u010diti razbijanju na komadi\u0107e kraljevstava ovog svijeta i uspostavi Kraljevstva Bo\u017ejeg pod svim nebom.<\/p>\n Kronologija je tako\u0111er nu\u017ena, kao temelj za razmatranje proro\u010danskih razdoblja. Mi najprije moramo utrditi gdje smo u struji vremena; i da bi smo to mogli, moramo imati pouzdane podatke za izra\u010dun; zato najprije razmatramo temu o kronologiji. I potpuna kronologija ljudske povijesti nu\u017eno mora po\u010deti sa stvaranjem \u010dovjeka.<\/p>\n Duljina vremena od stvaranja \u010dovjeka razli\u010dito je procjenjena. Me\u0111u onima koji prihva\u0107aju biblijski izvje\u0161taj, mo\u017ee biti malih razlika u gledi\u0161tu; me\u0111utim me\u0111u onima koji je odbacuju, razlike su ogromne, variraju\u0107i od nekih deset tisu\u0107a pa do stotinu tisu\u0107a godina. Te su pretpostavke utemeljene na \u010dinjenicama koje si mogu priu\u0161titi lagano tlo za takve ektravagantne i lakomislene zaklju\u010dke. Na primjer<\/p>\n pronala\u017eenje kremenih strelica u treseti\u0161tima \u0160vicarske i Irske, na znatnoj dubini ispod povr\u0161ine, uzeto je kao dokaz da je njihova razina jednom bila povr\u0161ina, te da su treseta mahovine postupno rasla uokolo i iznad njih; i\u00a0 vrijeme za takav rast ra\u010duna se iz predlo\u017eene stope rasta po stolje\u0107u, \u0161to je veoma polagano. Ako su njihove pretpostavke bile to\u010dne, naravno to bi onda dokazivalo da je \u010dovjek \u017eivio stotinama tisu\u0107a godina do sada. Me\u0111utim drugi \u0107e geolozi pokazati, i s dobrim razlogom, da su ta treseti\u0161ta jednom bila veoma mekana tako da je kremena strelica lako mogla potonuti na veliku dubinu postupno, tijekom nekoliko stolje\u0107a.<\/p>\n Navodimo jo\u0161 jedan primjer: \u201eDubinskim mjerenjima ljigavog tla u dolini Nila otkrivene su dvije pe\u010dene cigle, jedna na dubini od osamnaest , a druga na dvadeset i jedan metar.\u00a0 Procjenjujemo li debljinu godi\u0161njeg taloga napravljenog od rijeke na dvadeset cm po stolje\u0107u, tada mo\u017eemo dodijeliti prvoj od tih cigli dob od 12 000 godina i drugoj 14 000 godina. Posredstvom analognih izra\u010duna, Burmeister (slavni geolog) pretpostavlja da je pro\u0161lo sedamdeset i dvije tisu\u0107e godina od prvog pojavljivanja \u010dovjeka na egipatskom tlu; i Draper ( drugi zapa\u017eeni geolog) pripisuje europskom \u010dovjeku koji je svjedo\u010dio posljednjem Ledenom dobu starost od vi\u0161e od 250 000 godina.\u201c*<\/a><\/p>\n Naravno \u201eprocjenjujemo li\u201c upravo kao ovi veliki ljudi, do\u0107i \u0107emo do istih velikih zaklju\u010daka. Me\u0111utim neki su od nas neznanstveni dovoljno da se raspitamo, da li je vi\u0161e nego mogu\u0107e da su\u00a0 mo\u010dvarni talozi rijeke Nil bili vrlo neredoviti, kao i kod ostalih rijeka, koje ponekada preusmjeravaju njihova korita, i peru svoje obale predivno u jednom mlazu. Opet, mi imamo na umu Potop Noinih dana, koji nije<\/p>\n *<\/a> Prof. N. Joly, u “Man Before Metals” (\u010covjek prije metalnih doba<\/em>) B183.<\/p>\n spomenut samo u Bibliji, nego je sa\u010duvan i u najstarijim predajama poganskih naroda, i pitamo se koliko je mnogo mulja i taloga on prouzro\u010dio, i iznad dvadeset cm po stolje\u0107u. Mi se tako\u0111er pitamo, kako se nije dogodilo tim velikim umovima, kao \u0161to se prirodno doga\u0111a nekima ne tako velikima, da pomisle da bi dvije cigle ba\u010dene u to \u201eljigavo tlo\u201c u vrijeme kad je bilo prekriveno vodom i vrlo mekano, potonule zbog vlastite te\u017eine na veliku udaljenost jer su te\u017ee od toga ljigavog tla. \u0160to se ti\u010de razlike dubine dvaju cigli, neznanstvenom umu bi izgledalo mnogo razumnije pretpostaviti da je jedna pala postrance mulja, ili uzdu\u017e, dok je druga padaju\u0107i ravno, utonula sporije, nego pretpostaviti da je \u010dovjek \u017eive\u0107i dvije tisu\u0107e godina napose napravio dvije posvema iste cigle.<\/p>\n Nije pro\u0161lo mnogo godina otkada je bio prona\u0111en kostur mu\u0161karca u prija\u0161njem koritu rijeke Mississippi, i neki su geolozi po\u010deli ra\u010dunati koliko bi se mnogo tisu\u0107a godina moglo razabrati iz mnogih nanosa blata, mulja, itd., koji su prekrivali kostur, i zami\u0161ljali su da su imali veoma vrijedan primjerak prethistorijskog \u010dovjeka. Me\u0111utim, kasnijim pronala\u017eenjem, nekoliko metara ispod kostura, dijelova \u201eravnog broda\u201c , kakav se koristio na rijeci Mississippi od prije nekih pedesetak godina u potpunosti je pobrkalo prora\u010dune, i oslobodilo \u010dovje\u010danstvo od\u00a0 \u201ejo\u0161 jednog dokaza\u201c da je svijet stotine tisu\u0107a godina stariji nego to Biblija nau\u010dava.<\/p>\n Ostavljaju\u0107i neskladno i potpuno nepouzdano naga\u0111anje nekih geologa na tu temu kronologije, apeliramo na ljudsku povijest kao izvor informacija. I \u0161to nalazimo? Povijest najstarijih Poganskih naroda mo\u017eemo jasno i nedvojbeno\u00a0 pratiti unatrag manje od tri tisu\u0107e godina. Preko toga sve je tamna, nesigurna, mitska, bajkovita, i nepouzdana predaja. Povijest Rima ne ide toliko daleko, jer je pro\u0161lo nekih dvije tisu\u0107e sedamsto godina od kad je Rim bio utemeljen, i njegova su prva stolje\u0107a umotana u nesigurnu predaju. Idemo li tri tisu\u0107e godina unatrag u Babilonsku, Sirijsku i Egipatsku povijest, to nas dovodi u razdoblje gdje su izvje\u0161taji rascjepkani i veoma tamni. Povijest Kine nas dovodi do Tchou dinastije, gdje doga\u0111aji kineske povijesti \u201epo\u010dinju biti mnogo pouzdaniji.\u201c U Gr\u010dkoj, zapa\u017eenoj po svojoj znanosti u posljednjih tri tisu\u0107e godina, od koje bi za razliku od svih drugih naroda mogli o\u010dekivati na\u0107i to\u010dnu povijest, \u0161to nalazimo? Nalazimo da su njeni datumi to\u010dni za posljednjih dvije tisu\u0107e \u0161esto godina, ali ne i preko toga. Preko toga, dolazimo do onog \u0161to je poznato kao \u201enevjerojatno, mitsko ili prethistorijsko doba\u201c Gr\u010dke. Jedini razuman i povezan izvje\u0161taj o prvih tri tisu\u0107e godina \u010dovjeka na zemlji nalazimo u Bibliji; i ta je \u010dinjenica zasigurno u skladu s njenom tvrdnjom o bo\u017eanskom porijeklu, vodstvu i o\u010duvanju.<\/p>\n Kako s povije\u0161\u0107u, tako i s datumima: svijet osim Biblije nema na\u010dina pratiti svoju kronologiju dalje od 776. pr. n. e. Na tu temu citiramo prof. Fishera, s Yale Collega. On ka\u017ee: \u201eTo\u010dan na\u010din utvr\u0111ivanja datuma polagano je dosegnut. Uvo\u0111enje era bio je neodvojiv u tom pravcu. Najranije odre\u0111eno vrijeme za datiranje doga\u0111aja bilo je ustanovljeno u Babilonu\u2014era Nabonasara, 747. pr.Kr. Grci su (od oko 300 pr.Kr.) datirali doga\u0111aje od prve zabilje\u017eene pobjede na Olimpijskim igrama, 776. pr.Kr. Te su se igre odvijale svake \u010detiri godine. Svaka Olimpijada\u00a0 bila je tako razdoblje od \u010detiri godine. Rimljani, premda ne za nekoliko stolje\u0107a nakon osnutka Rima, datirali su od tog doga\u0111aja; naime od 753. pr.Kr.\u201c<\/p>\n Kao daljnji dokaz da\u00a0 mnoge tzv. povijesti daleke pro\u0161losti obiluju s toliko mnogo hirova i mitskih predaja koje ih \u010dine bezvrijednima kao kronolo\u0161ke podatke, i posve nedostojne uzimanja u obzir, citiramo nadalje iz Ameri\u010dke Ciklopedije, pod naslovom, Kronologija:<\/p>\n \u201ePovijest drevnih naroda,\u00a0 osim ako napravimo iznimku u slu\u010daju Hebreja, ide unatrag u mitska razdoblja od tisu\u0107e ili milijune godina; \u010dak i nakon \u0161to izvje\u0161taji poprime povijesni aspekt, odstupanja su vrlo velika… asirski, babilonski i egipatski natpisi su na izumrlim jezicima, i sa slovima koja su odavna zastarjela… gr\u010dki i rimski datumi su op\u0107enito dobro potvr\u0111eni sa prvom Olimpijadom, pr.Kr. 776., i uspostavom Konzulata, pr.Kr. 510. preko kojih je sve uglavnom tradicionalno i legendarno. Herodot je vrijedan samo za doga\u0111aje svog vremena, oko 450.pr.Kr., i one od stolje\u0107e ili dva ranije.\u201c<\/p>\n Clinton u svom djelu o gr\u010dkoj kronologiji (B283) ka\u017ee, \u201ePovijest sadr\u017eana u hebrejskim pismima predstavlja izvanredan i ugodan kontrast s obzirom na rane gr\u010dke izvje\u0161taje. Posljednje pratimo vrlo te\u0161ko u nekoliko njihovih nejasnih \u010dinjenica sa\u010duvanih za nas od pjesnika, koji su prenijeli, sa svim ukrasima poezije i bajke, ono \u0161to su primili od usmene predaje. U analima hebrejskog naroda, imamo autenti\u010dne pri\u010de napisane od suvremenika pod vodstvom nadahnu\u0107a. Ono \u0161to su nam prenijeli dolazi pod tom dvostrukom potvrdom. Oni su bili potpomognuti s bo\u017eanskim nadahnu\u0107em, u zapisivanju \u010dinjenica, za koje bi oni, kao samo ljudski svjedoci, njihov dokaz ne bi bio valjan.\u201c<\/p>\n Biblija, od Boga nam dana povijest prvih tri tisu\u0107e godina, je jedino djelo u svijetu koje \u2013 po\u010dev od Adama, prvog \u010dovjeka koji je spomenut u povijesti, spomeniku ili natpisu, \u010dije ime, vrijeme \u010dijeg stvaranja i smrti je zabilje\u017eeno, i \u010diji se potomci mogu pratiti po imenu i starosti po uzastopnim vezama za gotovo \u010detiri tisu\u0107e godina\u2014nam daje \u010distu i povezanu povijest sve do razdoblja u kojem je svjetovna povijest dobro potvr\u0111ena. Kao \u0161to \u0107emo vidjeti biblijski izvje\u0161taj prote\u017ee se na prvu godinu Kira 536. pr.Kr. dobro utvr\u0111en i op\u0107e prihva\u0107en datum. Tamo nit biblijske kronologije pada\u2014na mjestu gdje je svjetovna povijest pouzdana. Bog je tako pru\u017eio svojoj djeci jasan i povezan izvje\u0161taj sve do na\u0161ih dana. Biblija \u010dak sa svojim proro\u010danstvima nadopunjuje povijest, sve do zavr\u0161etka \u201evremena obnove svega,\u201c na kraju sedmog milenija, odakle se po\u010dinje datirati novu eru vje\u010dnog bla\u017eenstva. Biblija je stoga jedini izvje\u0161taj u svijetu koji nam daje pregled cijele povijesti. Ona nas vodi od izgubljenog raja u 1.Mojsijevoj pa do obnovljenog raja Otkrivenja, prate\u0107i put \u010dovje\u010danstva u vje\u010dnost. Uzeto zajedno, povijest i proro\u010danstvo Biblije, dobije se panoramski pogled cijelog tijeka doga\u0111aja od stvaranja i pada \u010dovjeka do njegovog pomirenja i obnove. Biblija je prema tome karta cijele povijesti. Bez nje bi kao \u0161to je jednom bilo s pravom re\u010deno, povijest bila \u201epoput rijeke koja te\u010de iz nepoznatih izvora u nepoznata mora\u201c; me\u0111utim pod njenim vodstvom mi mo\u017eemo pratiti te rijeke do njihovih izvora, da, i vidjeti njihov slavni zavr\u0161etak u oceanu vje\u010dnosti.<\/p>\n Prema tome, samo u Bibliji mo\u017eemo o\u010dekivati za na\u0107i izvje\u0161taj koji \u0107e ispravno poredati neskladna razdoblja i kronolo\u0161ke nepravilnosti koje anali ljudske povijesti na prvi pogled predstavljaju\u2014u sklad jedan s drugim i sa prirodnim razdobljima.<\/p>\n Po\u010dev\u0161i s pitanjem, koliko je dugo vremena pro\u0161lo od stvaranja \u010dovjeka ? mi se trebamo i osje\u0107amo se sigurnima da je onaj koji je dao proro\u010danstva, i rekao da \u0107e se ona u vremenu kraja razumjeti, pru\u017eio u svojoj Rije\u010di podatke koji \u0107e nam pomo\u0107i to\u010dno locirati ta proro\u010danstva. Me\u0111utim ako bilo tko o\u010dekuje da \u0107e te stvari na\u0107i jasno navedene kako bi bili uvjerljivi pukom povr\u0161nom \u010ditatelju ili neiskrenom skeptiku bit \u0107e razo\u010daran. Bo\u017eja vremena i razdoblja dana su na takav na\u010din da budu uvjerljiva, u ovo vrijeme, jedino onima koji su, kroz upoznatost sa Bogom, u stanju prepoznati njegove specifi\u010dne metode. Dan je dokaz da \u201e\u010dovjek bo\u017eji bude potpun, opremljen.\u201c (2.Tim. 3:17) Oni jako dobro znaju da moraju hoditi po vjeri a ne po gledanju svim stazama kojima ih vodi njihov Otac. Svima koji su pripremljeni da tako hode, o\u010dekujemo da \u0107emo mo\u0107i istaknuti, na svakom koraku, \u010dvrste izjave Bo\u017eje Rije\u010di\u2014siguran temelj za razumnu vjeru.<\/p>\n Mi ne\u0107emo ovdje diskutirati o osnovanosti Septuaginte<\/em> i hebrejskih verzija Pisama Starog Zavjeta, njihovoj razlici u kronolo\u0161kim datumima, itd., nego \u0107emo se zadovoljiti, a vjerujemo i \u010ditatelja, s tvrdnjom da je prvo bilo prijevod kojeg su na\u010dinili Egip\u0107ani, dok je ovo kasnije izvorni hebrejski zapis; koje \u010dinjenice, uzete u povezanosti sa gotovo praznovjernom pobo\u017eno\u0161\u0107u s kojom su Hebreji \u010duvali svaku jotu i crticu tih svetih zapisa, je \u010dvrsti dokaz o pouzdanosti hebrejske verzije. To je prihva\u0107eno od gotovo svih izu\u010davatelja, i mi \u0107emo u ovom svesku slijediti njegove datume itd.<\/p>\n Ovdje \u0107emo pokazati dokaz da je od stvaranja Adama pa do A.D. 1873. bilo \u0161est tisu\u0107a godina. I premda Biblija ne sadr\u017ei direktnu izjavu da \u0107e sedmo tisu\u0107lje\u0107e biti epoha Kristove vladavine, veliki Sabatni Dan obnove svijeta, ipak pobo\u017ena predaja nije bez razumnog temelja. Zakon dan Izraelu, predod\u017ebenom narodu, koji odre\u0111uje da nakon \u0161est dana rada i umora treba slijediti jedan dan osvje\u017eenja i odmora od njihovih poslova, izgleda da prikladno ilustrira \u0161est tisu\u0107a godina tijekom kojih se sve stvorenje napre\u017ee i uzdi\u0161e u ropstvu grijeha i smrti (Rim. 8:22) u uzaludnom nastojanju da se oslobodi, i veli\u010danstveni Milenijski Dan tijekom kojega umorni i optere\u0107eni mogu do\u0107i Kristu Isusu, pastiru i nadgledniku svojih du\u0161a, i kroz njega na\u0107i po\u010dinak, osvje\u017eenje i obnovu\u2014u kojima, kroz vrijednost njegove dragocjene krvi, mogu na\u0107i pokajanje i otpust grijeha. Predod\u017ebenog sedmog dana on je upitao uzetog \u010dovjeka, \u201e\u017deli\u0161 li ozdraviti?\u201c i u odgovoru na njegovu vjeru i poslu\u0161nost dao mu je snagu da uzme svoju nosiljku i hoda. (Vidi Ivana 5:6-9; tako\u0111er Mateja 12:10,13; Ivana 7:23; Luku 13:11-16; 14:1-5) Stoga, tijekom Sabata u protuslici, Milenija, biti \u0107e objavljeno svima iz svijeta da \u201etko god \u017eeli\u201c mo\u017ee imati vje\u010dni \u017eivot i zdravlje napravi li korake vjere i poslu\u0161nosti.<\/p>\n Ne smijemo previdjeti ve\u0107 zapa\u017eenu \u010dinjenicu (Prvi Sv. Pogl.8), da je termin dan neodre\u0111en, i ozna\u010dava samo vremensko razdoblje, du\u017eeg ili kra\u0107eg trajanja. Apostol Petar je negovijestio da bi sedmo tisu\u0107lje\u0107e povijesti svijeta trebalo biti sedmi dan po Bo\u017ejem ra\u010dunanju, govore\u0107i, \u201eAli ono jedno, ljubljeni, ne zaboravljajte; jedan je dan kod Gospodina kao tisu\u0107u godina, i tisu\u0107u godina kao jedan dan…do\u0107i \u0107e Dan Gospodnji,\u201c itd. (2. Pet. 3:8,10)<\/p>\n Ako je sedmo tisu\u0107lje\u0107e ljudske povijesti epoha posebno istaknuta kao razdoblje Kristove vladavine, mi \u0107emo pokazuju\u0107i da je ona po\u010dela A.D.1873, dokazati da smo ve\u0107 u njoj. To nas podsje\u0107a na ono \u0161to smo ve\u0107 zapazili u prethodnom svesku, naime da Biblija ukazuje kako \u0107e svanu\u0107e Milenija, ili Dana Gospodnjeg, biti mra\u010dno i olujno, i puno nevolje za svijet i za nominalnu crkvu, premda \u0107e svjetlo njegovog najranijeg svitanja biti puno utjehe i veselja za svete, koji crpe svoju utjehu i mir iz nade koja je stavljena pred njih u evan\u0111elju, koja, poput sidra, ulazi preko vremena nevolje i pri\u010dvr\u0161\u0107uje se na dragocjena obe\u0107anja izlaska Milenijskog sunca i slave: oni vide, preko vremena nevolje, slavnu vladavinu i obe\u0107ane blagoslove.<\/p>\n Op\u0107e stanje svijeta danas i od 1873. brzi razvoj socijalizma, nihilizma i komunizma, \u010diji je zakleti cilj zbacivanje postoje\u0107ih sila, i preraspodjela svjetskog bogatstva, zasigurno nije van sklada s onim \u0161to bi mi trebali o\u010dekivati, koliko god u nekim pogledima, te stvari mogle biti odba\u010dene od onih koji ljube zakon, red i mir. Samo \u0107e oni koji shva\u0107aju da su dolaze\u0107e anarhija i nevolja, Bo\u017eja sredstva za uspostavu mnogo potpunijeg zakona i reda, i mnogo trajnijeg mira, biti oslobo\u0111eni od velikog straha dok prolaze kroz njih.<\/p>\n Ovo isticanje sedme epohe, ili Milenija, nije jedina vrijednost kronologije; jer premda \u0107emo predstaviti nekoliko proro\u010danskih crta u potpunosti neovisnih od kronologije, ona je mjera po kojoj je tih nekoliko proro\u010danskih crta upostavljeno. Savr\u0161eno slaganje izme\u0111u te dvije grupe proro\u010danskih u\u010denja, od kojih neka ovise, a neka ne, o kronologiji, je vrlo jak dokaz, ne samo o ispravnosti tih primjena nego i o ispravnosti kronologije koja pokazuje taj sklad; po istom principu po kojem je klju\u010d koji otvara vremenski trezor kojeg je te\u0161ko otvoriti o\u010digledno pravi klju\u010d.<\/p>\n Kronologija data dolje uskla\u0111uje razli\u010dite proro\u010dke izjave koje se odnose na Kristovo Kraljevstvo i njegovu uspostavu, pokazuju\u0107i njihov me\u0111usobni redoslijed i vrijeme. Kronologija je stabljika ili ru\u010dka na kojoj su svi proro\u010danski vremenski dokazi, kao usjeci ili jezi\u010dci klju\u010da, dr\u017eani zajedno i djelovali.<\/p>\n SA\u017dETAK KRONOLOGIJE Sljede\u0107i sa\u017eetak kronolo\u0161kih razdoblja mo\u017ee s pravom biti nazvan biblijskom kronologijom, zato \u0161to smo slijedili samo biblijski izvje\u0161taj sve do prve godine Kira, pr. Kr. 536, datum koji je dobro utvr\u0111en i op\u0107enito prihva\u0107en od izu\u010davatelja. Ovdje nit biblijske kronologije zavr\u0161ava\u2014malo nakon razdoblja gdje svjetovna povijest po\u010dinje biti pouzdanom. To je, samo po sebi, zna\u010dajan dokaz bo\u017eanskog vodstva i nadzora, poma\u017eu\u0107i nam jedino tamo gdje mi nismo u stanju pomo\u0107i sebi.<\/p>\n Od stvaranja Adama<\/strong><\/p>\n
\nZA PRVIH 6000 GODINA<\/strong><\/p>\n