A149<\/b><\/p>\n
STUDIJA 9<\/b><\/span><\/p>\n OTKUPNINA I OBNOVA<\/b><\/p>\n Obnova zajam\u010dena otkupninom- Otkupnina osigurala ne vje\u010dni \u017eivot ve\u0107 su\u0111enje za to- Uvjeti i prednosti su\u0111enja- Kristova \u017ertva neophodna- Kako je ljudska rasa mogla biti i kako je otkupljena smr\u0107u jednog \u010dovjeka- Vjera i djela i dalje neophodni- Pla\u0107a za namjeran grijeh sigurna- Ho\u0107e li biti mjesta na zemlji za milijune uskrsnulih?- Obnova u odnosu na evoluciju<\/b><\/p>\n Iz nacrta Bo\u017ejeg otkrivenog plana koji je do sada skiciran, o\u010dito je da je njegov dizajn obnoviti za \u010dovje\u010danstvo savr\u0161enstvo i slavu izgubljene u Edenu. Najja\u010di i najuvjerljiviji dokaz o tome najjasnije se vidi kada u potpunosti shvatimo opseg i prirodu otkupnine. Obnova koju su prorekli apostoli i proroci jednostavno i logi\u010dno slijedi otkupninu. Prema bo\u017ejoj pripremi u pribavljanju otkupnine cijelo \u010dovje\u010danstvo ukoliko se namjerno ne odupre spasonosnoj mo\u0107i velikog Osloboditelja, mora biti oslobo\u0111eno od prvobitne kazne, \u201eropstva raspadljivosti,\u201c smrti, ina\u010de otkupnina nije dostupna svima.<\/p>\n Pavlovo shva\u0107anje ove stvari je vrlo jasno i nedvosmisleno. On ka\u017ee (Rim.14:9), \u201eNaime, zato je Krist umro i o\u017eivio, da bude Gospodar (Vladar, upravitelj) i mrtvima i \u017eivima.\u201c Drugim rije\u010dima, svrha smrti i uskrsnu\u0107a na\u0161eg Gospodina nije bila da samo blagoslovi, vlada nad i obnovi \u017eivu\u0107e \u010dovje\u010danstvo, nego da mu da autoritet ili punu kontrolu i nad mrtvima osiguravaju\u0107i koristi otkupnine [A150]<\/b> kako jednima tako i drugima.* On je \u201edao sebe kao odgovaraju\u0107u otkupninu za sve\u201c kako bi mogao sve blagosloviti i dati svakom \u010dovjeku pojedina\u010dno su\u0111enje za \u017eivot. Ako tvrdimo da je on dao \u201eotkupninu za sve\u201c a u isto vrijeme tvrditi da \u0107e samo nekolicina otkupljenih imati koristi od nje je apsurd; jer to bi zna\u010dilo da ili je Bog prihvatio otkupninu a zatim nepravedno odbio dati oslobo\u0111enje otkupljenima, ili da Gospodin nakon \u0161to je sve otkupio nije mogao ili nije \u017eelio izvr\u0161iti prvobitni dobronamjerni dizajn. Nepromjenjivost Bo\u017eanskih planova a ni\u0161ta manje i bo\u017eanska pravda i ljubav odbijaju i proturije\u010de takvoj misli, i daju nam sigurnost da \u0107e prvobitni i dobronamjerni plan, kojemu je temelj \u201eotkupnina za sve\u201c biti izv\u0161en u od Boga odre\u0111eno vrijeme i da \u0107e donijeti svima vjernima blagoslov oslobo\u0111enja od Adamske osude i priliku da im se vrate prava i slobode sinova Bo\u017ejih koje su u\u017eivali prije grijeha i prokletstva.<\/p>\n * S pravom mo\u017eemo prepoznati dodatno i jo\u0161 \u0161ire zna\u010denje Apostolovih rije\u010di; naime da je cijela ljudska obitelj bila uklju\u010dena u izraz \u201emrtvi\u201c. S Bo\u017ejeg gledi\u0161ta cijela ljudska rasa pod smrtnom presudom, tretira se kao da je mrtva (Mat.8:22); pa se onda izraz \u201e\u017eivi\u201c mo\u017ee primjeniti na one van ljudske obitelji \u010diji \u017eivoti nisu bili izgubljeni \u2013 an\u0111eli.<\/p>\n Neka se jasno vide stvarne koristi i rezultati otkupnine, i svi prigovori na njenu univerzalnu primjenu moraju nestati. \u201eOtkupnina za sve\u201c koju je dao \u201e\u010dovjek Krist Isus\u201c ne garantira vje\u010dni \u017eivot ili blagoslov bilo kome; ali garantira svakom \u010dovjeku drugu priliku ili su\u0111enje za vje\u010dni \u017eivot. Prvo \u010dovjekovo su\u0111enje, koje je rezultiralo sa gubitkom blagoslova koji su najprije bili dodijeljeni, se zapravo pretvorilo u blagoslov iskustva onima koji su odana srca, zbog otkupnine koju je Bog omogu\u0107io. Me\u0111utim \u010dinjenica da je \u010dovjek otkupljen od prve [A151]<\/b> kazne ne garantira da ne\u0107e kada bude bilo individualno su\u0111enje, pasti na testu poslu\u0161nosti bez koje nikome ne\u0107e biti dopu\u0161teno da vje\u010dno \u017eivi. \u010covjek \u0107e zbog sada\u0161njeg iskustva sa grijehom i njegovom gorkom kaznom biti potpuno upozoren; i kada kao posljedica otkupnine bude imao drugo, individualno su\u0111enje pod okom i budnim motrenjem onoga koji ga je toliko ljubio da je dao svoj \u017eivot za njega i koji ne \u017eeli da itko propadne, nego da se svi okrenu k Bogu i \u017eive, mo\u017eemo biti sigurni da \u0107e samo oni koji budu bili namjerno neposlu\u0161ni primiti kaznu drugog su\u0111enja. Ta \u0107e kazna biti druga smrt, za koje nema otkupnine, nema oslobo\u0111enja, zato \u0161to ne\u0107e vi\u0161e biti predmeta za drugu otkupninu ili sljede\u0107e su\u0111enje. Svi \u0107e u potpunosti vidjeti i okusiti dobro i zlo; svi \u0107e se osvjedo\u010diti i iskusiti dobrotu i Bo\u017eju ljubav; svi \u0107e imati potpuno, po\u0161teno, pojedina\u010dno su\u0111enje za \u017eivot pod najpovoljnijim uvjetima. Vi\u0161e se ne mo\u017ee tra\u017eiti a vi\u0161e se nemo\u017ee ni dati. To \u0107e su\u0111enje zauvijek pokazati tko bi bio pravedan i svet pod tisu\u0107u su\u0111enja; i tako\u0111er \u0107e odrediti tko bi bio nepravedan, nesvet i ne\u010dist pod tisu\u0107u su\u0111enja.<\/p>\n Bilo bi beskorisno odobriti drugo su\u0111enje za \u017eivot pod posve istim okolnostima; ali premda \u0107e okolnosti onih kojima \u0107e se suditi biti druga\u010dije, mnogo povoljnije, uvjeti njihovog pojedina\u010dnog su\u0111enja za \u017eivot biti \u0107e isti kao i u Adamovom slu\u010daju. Bo\u017eji zakon ostat \u0107e isti- on se ne mijenja. On \u0107e jo\u0161 uvijek glasiti: \u201eOna du\u0161a koja grije\u0161i, ta \u0107e i umrijeti.\u201c; i glede okoline \u010dovjekovi uvjeti ne\u0107e biti ni\u0161ta povoljniji od onih u Edenu; ali \u0107e velika razlika biti pove\u0107ana spoznaja. Iskustvo sa zlom, uporedo sa iskustvom sa dobrom koje \u0107e svatko stjecati tijekom suda dolaze\u0107eg doba, predstavljat \u0107e prednost zbog \u010dega \u0107e se rezultati drugog suda veoma razlikovati od rezultata prvog, [A152]<\/b> i na ra\u010dun toga Bo\u017eanska mudrost i ljubav omogu\u0107ile su \u201eotkupninu za sve\u201c i tako je svima zajam\u010den blagoslov novog su\u0111enja. Ne mo\u017ee se zamisliti nikakav povoljniji sud, povoljniji zakon, niti povoljniji uvjeti i okolnosti kao razlog za drugu otkupninu ili daljnje su\u0111enje preko Milenijskog doba.<\/p>\n Data otkupnina ne opravdava grijeh ni u kome; ona ne predla\u017ee da se gre\u0161nike ra\u010duna kao svece, i da ih na taj na\u010din uvodi u vje\u010dno bla\u017eenstvo. Ona jednostavno osloba\u0111a gre\u0161nika koji ju prihva\u0107a od prve osude i njenih posljedica, direktnih i indirektnih, i stavlja ga ponovno na su\u0111enje za \u017eivot, na kojem sudu \u0107e njegova namjerna poslu\u0161nost ili neposlu\u0161nost odlu\u010diti ho\u0107e li ili ne\u0107e imati vje\u010dni \u017eivot.<\/p>\n Ni ti bi se trebalo pretpostavljati kao \u0161to su to mnogi skloni da \u0107e svi oni koji \u017eive u stanju civilizacije i koji vide ili posjeduju Bibliju, time imati punu priliku za su\u0111enje za \u017eivot. Trebali bi smo imati na umu da pad nije ozlijedio svu Adamovu djecu jednako. Neki su do\u0161li u ovaj svijet toliko slabi i pokvareni tako da ih je Bog ovog svijeta, Sotona, lako oslijepio i vodio zato\u010denima sa grijehom koji ih je posvuda pritjesnio; i svi su manje ili vi\u0161e pod tim utjecajem tako da kada bi \u017eeljeli \u010diniti dobro zlo je prisutno i dobiva na snazi kroz okolinu, itd. a dobro koje bi \u017eeljeli \u010diniti gotovo je nemogu\u0107e dok zlo koje ne \u017eele \u010diniti gotovo je neizbje\u017eno.<\/p>\n Zaista je mali broj onih koji sada iskreno i eksperimentalno u\u010de od slobode za koju je Krist oslobodio one koji prihva\u0107aju njegovu otkupninu i koji se stavljaju pod njegov nadzor za budu\u0107e vodstvo. Ipak samo nekolicina tih, Crkve, pozvanih i isku\u0161avanih unaprijed za posebnu svrhu da budu suradnici sa Bogom u blagoslivljanju svijeta- sada svjedo\u010de i vladat \u0107e i blagoslivljati i suditi svijetu u dobu suda koje dolazi \u2013 ipak do jedne odre\u0111ene mjere u\u017eivaju koristi otkupnine ili su sada na su\u0111enju za \u017eivot. [A153]<\/b> Njima se ra\u010dunaju (oni to primaju s vjerom) svi blagoslovi obnove koji \u0107e biti omogu\u0107eni svijetu u dolaze\u0107em dobu. Oni, premda nisu savr\u0161eni, jo\u0161 nisu obnovljeni do Adamskog stanja ali ih se tretira kao takve na takav na\u010din da to nadokna\u0111uje razliku. Kroz vjeru u Krista njih se ra\u010duna kao savr\u0161ene, a time i obnovljene do savr\u0161enstva i bo\u017eje naklonosti, kao da vi\u0161e nisu gre\u0161nici. Njihove nesavr\u0161enosti i neizbje\u017ene slabosti koje su prekrivene otkupninom, nisu im pripisane ve\u0107 su pokrivene Otkupiteljevom savr\u0161enos\u0161\u0107u. Zbog toga je su\u0111enje Crkvi zbog njenog ura\u010dunatog polo\u017eaja u Kristu kao i ono su\u0111enje koje \u0107e svijet imati. Svijet \u0107e dobiti potpunu spoznaju Istine i svako od njih tko prihvati njene pripreme i uvjete vi\u0161e ga se ne\u0107e tretirati kao gre\u0161nika ve\u0107 kao sina kome su namjenjeni svi blagoslovi obnove.<\/p>\n Jedna razlika izme\u0111u iskustava svijeta na sudu i iskustava Crkve, tijekom njena suda bit \u0107e u tome da \u0107e poslu\u0161ni u svijetu po\u010deti odjednom primati blagoslove obnove postepenim ukljanjanjem njihovih slabosti \u2013 mentalnih i fizi\u010dkih; dok Evan\u0111eoska Crkva posve\u0107ena Gospodinovoj slu\u017ebi sve do smrti odlazi u smrt i dobiva svoju savr\u0161enost odmah tijekom prvog uskrsnu\u0107a. Druga razlika izme\u0111u ta dva suda je u mnogo povoljnijim uvjetima od sada\u0161njih, u tada\u0161njem dru\u0161tvu vladavina \u0107e biti naklonjena pravednosti, nagra\u0111uju\u0107i vjeru i poslu\u0161nost, a ka\u017enjavaju\u0107i grijeh; dok sada pod vladarem ovog svijeta su\u0111enje Crkvi je pod okolnostima koje su nepovoljne za pravednost, vjeru, itd….. Ali to \u0107e kao \u0161to smo ve\u0107 vidjeli biti nadokna\u0111eno sa nagradom slave, \u010dasti i bo\u017eanske prirode ponu\u0111ene Crkvi, uz dar vje\u010dnog \u017eivota.<\/p>\n Adamova smrt bila je sigurna, iako je do nje trebalo devetsto i trideset godina. S obzirom da je on sam [A154]<\/b> bio u umiru\u0107em stanju, sva njegova djeca bila su ro\u0111ena u istom umiru\u0107em stanju i bez prava na \u017eivot; i poput svojih roditelja i ona umiru polagano. Trebalo bi imati na umu da nisu bol i patnja u umiranju, nego smrt- odsutnost \u017eivota- s kojim umiranje kulminira kazna za grijeh. Patnja joj je samo uzgredna, i kazna pada na mnoge sa malo ili nimalo patnje. Dalje bi trebalo imati na umu da kada je Adam izgubio \u017eivot to je bilo zauvijek; i nitko od njegovog potomstva nikada nije bio u stanju okajati tu krivnju i povratiti izgubljenu ba\u0161tinu. Sva rasa ili je mrtva ili umire. I ako nitko nije mogao okajati tu krivnju prije smrti, zacijelo to ne\u0107e mo\u0107i kada bude bio mrtav- kada vi\u0161e ne postoji. Kazna za grijeh nije jednostavno bila samo umrijeti, sa predno\u0161\u0107u i pravom da se nakon toga vrati u \u017eivot. U objavljenoj kazni nije bilo nikakvog nagovje\u0161taja o oslobo\u0111enju. (1.Moj.2:17) Obnova je dakle \u010din besplatne milosti ili naklonosti s Bo\u017eje strane. I \u010dim ih je kazna zapala, \u010dak dok je jo\u0161 bila izgovarana Bog je spomenuo svoju besplatnu milost koja \u0107e nakon \u0161to bude realizirana u potpunosti objaviti njegovu ljubav.<\/p>\n Da nije bilo tra\u010dka nade, pru\u017eene izjavom da \u0107e potomstvo \u017eene satrti zmiji glavu, ljudska bi rasa bila u krajnjem o\u010daju; ali ovo obe\u0107anje ukazivalo je na to da Bog ima nekakav plan za njihovu korist. Kada se je Bog zakleo Abrahamu da \u0107e se u njegovom potomstvu blagosloviti svi narodi na zemlji, to je podrazumijevalo uskrsnu\u0107e ili obnovu svih; jer mnogi su tada bili mrtvi i mnogi su od tada umrli a da nisu bili blagoslovljeni. Me\u0111utim obe\u0107anje je ipak sigurno: svi \u0107e biti blagoslovljeni kroz vremena obnove ili okrepe. (Djela 3:19) \u010cak \u0161tovi\u0161e s obzirom da je blagoslov podrazumijevao naklonost i s obzirom da je Bog svoju naklonost povukao i umjesto toga je do\u0161lo njegovo prokletstvo zbog grijeha, to [A155]<\/b> obe\u0107anje o budu\u0107em blagoslovu podrazumijevalo je micanje prokletstva, i onda posljedi\u010dno povratak naklonosti. To je podrazumijevalo ili da \u0107e Bog popustiti, promjeniti svoju odluku i o\u010distiti krivnju sa ljudske rase, ili da on ima nekakav plan po kojemu bi ih mogao otkupiti, tako da \u010dovjekovu kaznu plati netko drugi.<\/p>\n Bog nije ostavio Abrahama u nedoumici \u0161to je Njegov plan, nego je pokazao, razli\u010ditim predod\u017ebenim \u017ertvama koje su mu trebali prinijeti svi koji su mu pristupali, da on ne bi mogao i da nije popustio, niti oprostio grijeh; i da bi jedini na\u010din da ga se izbri\u0161e i ukine njegova kazna, bio posredstvom \u017ertve koja bi bila dovoljna da zadovolji kaznu. Abrahamu je to bilo prikazano u jednoj veoma va\u017enoj predod\u017ebi: Abrahamov sin, koji je sredi\u0161te obe\u0107anog blagoslova najprije je trebao biti \u017ertva da bi mogao blagosloviti i Abraham ga je primio iz mrtvih kao \u201epriliku\u201c (Hebr.11:19) U toj predslici Izak je predstavaljao pravo potomstvo, Isusa Krista, koji je umro da otkupi \u010dovjeka, kako bi svi otkupljeni mogli primiti obe\u0107ani blagoslov. Da je Abraham razmi\u0161ljao da \u0107e Gospodin oprostiti i o\u010distiti krivnju, osje\u0107ao bi da je Bog promjenjiv i prema tome ne bi mogao imati potpuno pouzdanje u obe\u0107anja koja mu je dao. Mogao je razmi\u0161ljati, ako se Bog predomislio jednom, za\u0161to to ne bi opet? Ako popu\u0161ta glede prokletstva smrti, zar ne bi mogao opet popustiti glede obe\u0107ane milosti i blagoslova? No, Bog nas ne ostavlja u takvoj neizvjesnosti. On nam daje dovoljno jamstvo kako o svojoj pravednosti tako i o svojoj nepromjenjivosti. On ne bi mogao o\u010distiti krivnju iako ih je volio toliko mnogo da \u201enije po\u0161tedio niti vlastitog Sina, nego ga je predao (u smrt) za sve nas\u201c.<\/p>\n Kao \u0161to je cijela ljudska rasa bila u Adamu kada je on bio osu\u0111en, i izgubila \u017eivot kroz njega, tako je kada je Isus \u201edao sebe kao otkupninu za sve\u201c njegova smrt uklju\u010divala mogu\u0107nost nero\u0111ene rase u njegovim bokovima. Potpuno zadovoljenje ili odgovaraju\u0107a [A156]<\/b> cijena, za sve ljude bila je tako stavljena u ruke Pravde- da se primjeni u \u201eodre\u0111eno vrijeme\u201c, i onaj koji je tako kupio sve ima potpuni autoritet da obnovi sve koji preko njega dolaze k Bogu.<\/p>\n \u201eZato, dakle, kao \u0161to je jednim prijestupom na sve ljude do\u0161la osuda, tako su i jednim \u010dinom opravdanja svi progla\u0161eni pravednima i dobivaju \u017eivot. Jer kao \u0161to su neposlu\u0161no\u0161\u0107u jednog \u010dovjeka mnogi postali gre\u0161nici, tako \u0107e i poslu\u0161no\u0161\u0107u jednoga mnogi postati pravedni.\u201c (Rim.5:18,19) Stvar je jasna: Koliko ih je god imalo udjela u smrti zbog Adamovog grijeha bit \u0107e im posredstvom na\u0161eg Gospodina Isusa ponu\u0111ene \u017eivotne povlastice jer je on umro za njih i kao \u017ertva postao Adamova zamjena pred prekr\u0161enim zakonom i tako je \u201edao sebe kao otkupninu za sve\u201c. On je umro \u201epravedan za nepravedne, da bi vas doveo k Bogu.\u201c (1.Pet.3:18) Nikada se me\u0111utim ne bi trebalo previdjeti, da sve Bo\u017eje pripreme za na\u0161u rasu prepoznaju ljudsku volju kao faktor u osiguravanju bo\u017ejih naklonosti koje su toliko mnogo omogu\u0107ene. Neki su previdjeli to obilje\u017eje u razmatranju upravo citiranog teksta. (Rim.5:18,19) Apostolova je izjava ustvari da kao \u0161to je kazna zbog osude do\u0161la na cijelo Adamovo potomstvo, jednako tako je kroz poslu\u0161nost na\u0161eg Gospodina Isusa Krista prema O\u010devom planu, njegovom \u017ertvom za nas, besplatan dar do\u0161ao svima- dar opro\u0161tenja, koji \u0107e ako ga se prihvati predstavljati opravdanje, ili temelj za vje\u010dni \u017eivot. I \u201ekao \u0161to su neposlu\u0161no\u0161\u0107u jednog \u010dovjeka mnogi postali gre\u0161nici, tako \u0107e i poslu\u0161no\u0161\u0107u jednoga mnogi postati (ne jesu) pravedni.\u201c Ako nas sama otkupnina bez na\u0161eg prihva\u0107anja \u010dini pravednima, onda bi pisalo ovako, poslu\u0161no\u0161\u0107u jednoga mnogi su postali pravedni.<\/p>\n Me\u0111utim premda je Otkupitelj dao otkupninu samo je nekolicina tokom Evan\u0111eoskog doba postala pravedna- opravdani- \u201ekroz vjeru u njegovu krv.\u201cAli s obzirom da je Krist pomirbena \u017ertva (zadovoljenje) za grijehe [A157]<\/b> cijelog svijeta, svi ljudi mogu na temelju toga biti razrije\u0161eni i oslobo\u0111eni od kazne za Adamov grijeh kroz njega \u2013 pod Novim Savezom.<\/p>\n Kod Boga nema nepravde; stoga \u201eAko priznamo grijehe svoje, Bog \u0107e nam ih oprostiti i o\u010distiti nas od svake nepravednosti, jer je vjeran i pravedan.\u201c (1.Iv.1:9) Kao \u0161to bi bio nepravedan da je dopustio da umaknemo objavljenoj kazni prije dolaska pomirenja, tako nam isto ovdje daje razumijeti da bi bilo nepravedno s njegove strane da zabrani na\u0161u obnovu, s obzirom da je u skladu sa njegovom pripremom na\u0161a kazna bila pla\u0107ena za nas. Ista postojana pravda koja je jednom osudila \u010dovjeka na smrt sada stoji kao obveza za oslobo\u0111enje svih koji priznaju\u0107i svoje grijehe mole za \u017eivot kroz Krista. \u201eTko \u0107e optu\u017eiti izabranike Bo\u017eje? Bog je onaj koji ih progla\u0161ava pravednima. Tko \u0107e ih osuditi? Krist Isus je umro, \u0161tovi\u0161e i ustao iz mrtvih, on je s zdesna Bogu- on se i zauzima za nas.\u201c (Rim.8:33,34)<\/p>\n Cjelovitost otkupnine je najja\u010di mogu\u0107i argument za obnovu cijelog \u010dovje\u010danstva koji \u0107e ju prihvatiti na temelju ponu\u0111enih uvjeta. (Otkr.22:17) Pravda Bo\u017eja i njegov karakter stoje kao jamstvo za nju; svako obe\u0107anje koje je dao podrazumijeva ju; i svaka predod\u017ebena \u017ertva ukazuje na tu veliku i dovoljnu \u017ertvu\u2014\u201ejanjeta Bo\u017ejeg koje odnosi GRIJEH SVIJETA!\u201c\u2014koji je \u201epomirbena \u017ertva za na\u0161e grijehe(Crkve) i ne samo za na\u0161e nego i za grijehe cijelog svijeta.\u201c (Iv.1:29; 1.Iv.2:2) S obzirom da je smrt kazna ili pla\u0107a za grijeh, kada je grijeh otpu\u0161ten pla\u0107a mora prestati u odre\u0111eno vrijeme. Svako drugo gledi\u0161te bilo bi nerazumno i nepravedno. \u010cinjenica da se jo\u0161 nije ostvario oporavak od Adamovog gubitka iako je pro\u0161lo gotovo dvije tisu\u0107e godina od Isusove smrti, nije argument protiv obnove kao \u0161to ni \u010dinjenica da je pro\u0161lo \u010detiri tisu\u0107e godina prije njegove smrti nije dokaz da [A158]<\/b> Bog nije planirao otkupljenje prije postanka svijeta. I dvije tisu\u0107e godina od i \u010detiri tisu\u0107e godina prije Kristove smrti bila su odre\u0111ena vremena za druge dijelove djela, kao priprema za \u201evremena obnove svega.\u201c<\/p>\n Neka nitko prebrzo ne pretpostavi da je u ovom gledi\u0161tu i\u0161ta u proturije\u010dju sa u\u010denjem Biblije da su vjera u Boga, pokajanje za grijehe i obnova osobnosti neophodni za spasenje. Ovu \u0107emo zna\u010dajku razmotriti kasnije, ali sada tvrdimo da je samo nekolicina ikada imala dovoljno svijetla za punu vjeru, pokajanje i obnovu. Neki su bili zaslijepljeni djelomi\u010dno, a neki potpuno od boga ovog svijeta, i moraju se oporaviti od svoje sljepo\u0107e kao i od smrti, da bi svatko za sebe imao punu \u0161ansu da doka\u017ee, poslu\u0161no\u0161\u0107u ili neposlu\u0161no\u0161\u0107u, da je dostojan ili ne vje\u010dnog \u017eivota. Tada \u0107e oni koji se poka\u017eu nedostojnima \u017eivota ponovno umrijeti\u2014druga smrt\u2014od koje vi\u0161e nema otkupljenja a samim time niti uskrsnu\u0107a. Smrt koja dolazi zbog Adamovog grijeha, i sve slabosti koje taj grijeh poti\u010de biti \u0107e uklonjeni zbog otkupljenja koje je u Kristu Isusu; ali smrt koja dolazi kao posljedica osobnog, namjernog otpada je kona\u010dna. To je grijeh za kojeg nema opro\u0161tenja, i njegova kazna, druga smrt, biti \u0107e vje\u010dna\u2014ne vje\u010dno umiranje ve\u0107 vje\u010dna smrt\u2014smrt koju ne\u0107e prekinuti uskrsnu\u0107e.<\/p>\n U sljede\u0107em svesku bavit \u0107emo se sa filozofijom otkupnine. Sada samo ustanovljujemo \u010dinjenicu da je otkupnina kroz Isusa Krista bila dalekose\u017ena u svojim blagoslovljenim posljedicama i mogu\u0107nostima, kao \u0161to je bio Adamov grijeh u svom kvarenju i uni\u0161tavanju\u2014da svi koji su bili osu\u0111eni i koji su trpili zbog jednoga, jednako tako mogu u odre\u0111eno vrijeme biti oslobo\u0111eni od svih tih zala zbog drugoga.<\/p>\n Me\u0111utim nitko ne mo\u017ee cijeniti [A159]<\/b> ovaj Biblijski argument, ako ne prizna Biblijsku izjavu da je smrt- odsutnost \u017eivota- pla\u0107a za grijeh. Onaj tko smatra da je smrt, \u017eivot u mukama ne samo da zanemaruje zna\u010denje rije\u010di smrt i \u017eivot, koje su suprotnosti, nego ulazi u dva apsurda. Apsurd je pretpostaviti da bi Bog produ\u017eio Adamovo postojanje zauvijek u mukama za grijeh bilo koje vrste, a posebno za relativno malu uvredu jedenja zabranjenog vo\u0107a. I, opet, ako je na\u0161 Gospodin Isus otkupio \u010dovje\u010danstvo, umro umjesto nas, postao na\u0161a otkupnina, oti\u0161ao u smrt da bi smo mi bili oslobo\u0111eni iz nje, onda nije o\u010dito da je smrt koju je on pretrpio za nepravedne bila iste vrste kao ona na koju je osu\u0111eno \u010dovje\u010danstvo. Zar je on trpio vje\u010dne muke za na\u0161e grijehe? Ako nije, onda isto tako sigurno kao \u0161to je on umro za na\u0161e grijehe, tako je i kazna za na\u0161e grijehe bila smrt a ne nekakav svjestan \u017eivot ili stanje.<\/p>\n Me\u0111utim, \u010dudno za re\u0107i, utvrditi da je teorija vje\u010dnih muka u proturije\u010dju sa izjavama da je \u201eGospodin stavio na nj grijehe svih nas.\u201c i da je \u201eKrist umro za na\u0161e grijehe\u201c i vidjeti da jedno ili drugo moramo ispustiti kao nedosljedno, neki su ipak toliko vezani sa idejom o vje\u010dnim mukama, i cijene je kao sladak zalogaj, da vi\u0161e dr\u017ee do nje nego do Biblije, i namjerno nije\u010du, da je Isus platio otkupninu za svijet, iako se tu istinu nau\u010dava na svakoj stranici Biblije.<\/p>\n Da li je obnova prakti\u010dna?<\/strong><\/p>\n Neki su pretpostavili da ako bi milijarde uskrsnule ne bi bilo mjesta na zemlji za njih; i da ako bi bilo dosta mjesta za njih zemlja ne bi mogla biti u stanju podr\u017eavati toliku populaciju. Neki su \u010dak tvrdili da je zemlja jedno veliko groblje, i da ako bi se svi mrtvi probudili gazili bi jedan po drugome zbog nedostatka prostora.<\/p>\n A160<\/b><\/p>\n Ovo je veoma va\u017ena stvar. Kako bi bilo neobi\u010dno ako bi smo utvrdili da dok Biblija objavljuje uskrsnu\u0107e svih ljudi ipak prema stvarnim mjerenjima ne bi se na\u0161lo tla za njih na zemlji! Hajdemo vidjeti; kada to shvatimo vidjet \u0107emo da je strah neosnovan. Utvrdit \u0107e\u0161 da postoji obilje prostora za \u201eobnovu svega o \u010demu je Bog govorio preko svojih svetih proroka.\u201c<\/p>\n Pretpostavimo da je pro\u0161lo \u0161est tisu\u0107a godina od stvaranja \u010dovjeka, i da danas na \u017eemlji \u017eivi milijardu i \u010detiristo milijuna ljudi. Na\u0161a je rasa po\u010dela sa jednim parom, ali napravimo vrlo slobodnu procjenu i pretpostavimo da ih je na po\u010detku bilo toliko koliko ih je sad; i nadalje da nikada nije bilo manje od tog broja u bilo koje vrijeme, premda je zapravo potop smanjio populaciju na osam osoba. Opet, budimo slobodni i procjenimo da je bilo tri nara\u0161taja u svakom stolje\u0107u ili trideset tri godine za nara\u0161taj premda je prema 1. Mojsijevoj bilo samo jedanaest nara\u0161taja od Adama do potopa, period od 1656 godina, ili oko 150 godina za svaki nara\u0161taj. Ovako: \u0161est tisu\u0107a godina je 60 stolje\u0107a; tri nara\u0161taja za svako stolje\u0107e dalo bi nam 180 nara\u0161taja od Adama; i milijarda i \u010detiristo milijuna za nara\u0161taj bi dalo 252 000 000 000 kao ukupan broj na\u0161e rase od stvaranja do sada, prema slobodnoj procjeni, \u0161to je dvaput vi\u0161e od aktuelnog broja.<\/p>\n Gdje na\u0107i dovoljno prostora za ovako veliko mno\u0161tvo? Idemo izmjeriti zemlju pa vidjeti. Dr\u017eava Teksas u SAD-u, sadr\u017ei 237 000 \u010detvornih milja. Postoji 27 milijuna 878 tisu\u0107a i 400 \u010detvornih stopa na milju, i stoga ima [A161]<\/b> 6, 607, 180, 800, 000 \u010detvornih stopa u Teksasu. Dopustimo da je deset \u010detvrtina stopa povr\u0161ina pokrivena sa svakim mrtvim tijelom, onda nalazimo da bi Teksas kao groblje ovim stopama dr\u017eao 660 milijardi 718 milijuna i 80 tisu\u0107a tijela, ili tri puta vi\u0161e od na\u0161e pretjerane procjene broja na\u0161e rase koja je do sad \u017eivjela na zemlji.<\/p>\n Osoba koja stoji zauzima oko jednu ili dvije tre\u0107ine \u010detvornih stopa prostora. Ovim stopama sada\u0161nja populacija zemlje (1 400 000 000) mogla bi stati na povr\u0161inu 86 \u010detvornih milja- podru\u010dje mnogo manje od grada Londona ili Filadelfije. I otok Irska (podru\u010dje, 32000 \u010detvornih milja) bi bio dovoljan prostor za stajanje, za vi\u0161e od dva puta od broja ljudi koji su ikada \u017eivjeli na zemlji, \u010dak i po na\u0161oj pretjeranoj procjeni.<\/p>\n Nema puno pote\u0161ko\u0107a dakle u rije\u0161avanju ovog prigovora. I ako uzmemo u obzir proro\u010danstvo Izaije (35:1-6) da \u0107e zemlja obilno ra\u0111ati plodom, da \u0107e se pusto\u0161 radovati i procvjetati kao ru\u017ea; da \u0107e pustinjom pote\u0107i vode, i potoci u zemlji sasu\u0161enoj, vidimo kako Bog ukazuje da je on predvidio sve neophodno za svoj plan, i da \u0107e bogato zadovoljiti potrebe svojih stvorenja kako se vidi na vrlo prirodan na\u010din.<\/p>\n Obnova nasuprot evoluciji<\/strong><\/p>\n Neki bi mogli prigovoriti da svjedo\u010danstvo Biblije glede ljudske obnove u prija\u0161nje stanje nije u skladu sa u\u010denjima znanosti i filozofije, koji s o\u010ditim razlogom ukazuju na vrhunsku inteligenciju dvadesetog stolje\u0107a i navode kako je to uvjerljiv dokaz da je prvobitnom \u010dovjeku morala u usporedbi s tim veoma nedostajati inteligencija [A162]<\/b> za koju tvrde da je rezultat razvoja. Ako ovako gledamo, obnova u prija\u0161nje stanje bila bi daleko od ne\u010deg po\u017eeljnog i zasigurno obrnuto od blagoslova.<\/p>\n Na prvi pogled takvo razmi\u0161ljanje mo\u017ee izgledati uvjerljivo, i mnogi su ga skloni prihvatiti kao istinu bez pa\u017eljivog ispitivanja govore\u0107i sa slavnim Brooklynskim propovjednikom, ako je Adam uop\u0107e pao njegov je pad bio prema gore, i \u0161to br\u017ee i vi\u0161e padamo od njegovog prvobitnog stanja to je bolje za nas i za sve koji se za to zanimaju.<\/p>\n Tako filozofija \u010dak i sa propovjedaonice \u010dini Bo\u017eju rije\u010d neu\u010dinkovitom, i ako je mogu\u0107e uvjerava nas da su apostoli bili bezumni kada su izjavili da su smrt i svaka nevolja do\u0161li zbog neposlu\u0161nosti prvog \u010dovjeka, i da mogu biti uklonjeni a \u010dovjek obnovljen u bo\u017eansku naklonost i \u017eivot jedino posredstvom otkupnine. (Rim.510,12, 17-19, 21; 8:19-22; Djela 3:19-21; Otkr.21:3-5) Ali nemojmo na brzinu zaklju\u010diti da je ta filozofija neoboriva; jer ako bi smo bili du\u017eni odbaciti u\u010denja apostola glede porijekla grijeha i smrti i obnove u prvobitno savr\u0161enstvo tada bi smo po\u0161teno trebali biti obavezni odbaciti u potpunosti i njihovo svjedo\u010danstvo o svakoj temi kao nenadahnuto i kao posljedica bez posebne te\u017eine ili autoriteta. Idemo sada u svijetlu \u010dinjenica, ukratko ispitati ovo sve popularnije gledi\u0161te, i vidjeti koliko je duboka ta filozofija.<\/p>\n Predstavnik i zastupnik te teorije ka\u017ee: \u201e\u010covjek je najprije bio u fazi postojanja u kojoj je bila dominantna \u017eivotinjska priroda i gotovo je \u010disto fizi\u010dki vladala njime; tada je postepeno rastao iz jednog stanja u drugo sve do sada, kada je prosje\u010dni \u010dovjek dostigao stanje za koje se mo\u017ee re\u0107i da je vladavina mozga. Stoga se ovo doba mo\u017ee nazvati i ozna\u010diti kao Mo\u017edano doba. Mozak poti\u010de na velika poduzetni\u0161tva ovog vremena. Mozak dr\u017ei uzde vladavinama; i elemente zemlje, zraka i vode tako\u0111er je podlo\u017eio. [A163]<\/b> \u010covjek je ovladao svim fizi\u010dkim silama, i polagano i sigurno posti\u017ee takvu mo\u0107 nad domenom prirode da daje dokaz da kona\u010dno mo\u017ee uzviknuti jezikom Aleksandra Selkirka, \u201eJa sam monarh nad svime \u010dime se bavim\u201c.<\/p>\n \u010cinjenica da na prvi pogled teorija izgleda razumnom, ne bi nas trebala navesti da ju na brzinu prihvatimo i da poku\u0161amo iskriviti Bibliju kako bi je uskladili s njom. Na tisu\u0107e smo na\u010dina dokazali Bibliju, i znamo izvan svake sumnje da ona sadr\u017ei nadljudsku mudrost koja njene izjave \u010dini nepogre\u0161ivima. Trebali bi smo imati na umu i to da dok je znanstveno istra\u017eivanje za svaku pohvalu, i da se njihove pretpostavke mo\u017ee razmotriti, ipak njihovi zaklju\u010dci nisu nipo\u0161to nepogre\u0161ivi. I doista kako je neobi\u010dno da su se njene teorije pokazale la\u017enima tisu\u0107u puta, iako je pravi znanstvenik samo u\u010denik koji poku\u0161ava pod mnogim nepovoljnim okolnostima i bore\u0107i se sa gotovo nepremostivim pote\u0161ko\u0107ama u\u010diti iz velike knjige Prirode povijest i udes \u010dovjeka i njegovog doma.<\/p>\n Stoga mi se ne\u0107emo niti protiviti niti spre\u010davati znanstveno istra\u017eivanje; nego slu\u0161aju\u0107i prijedloge u\u010denika knjige Prirode, pa\u017eljivo usporedimo njihove negativne bodove, koji su se toliko \u010desto pokazali bilo djelomi\u010dno ili skroz pogre\u0161nima, sa knjigom Bo\u017eanskog Otkrivenja te doka\u017eimo ili opovrgnimo u\u010denja znanstvenika sa \u201ezakonom i objavom. Tko ne govori tako, njemu vi\u0161e nema zore.\u201c (Iza.8:20) To\u010dna spoznaja obje knjige dokazat \u0107e da su one zapravo skladne; ali sve dok nemamo takvu spoznaju, Bo\u017eje Otkrivenje mora imati prednost i mora biti standard djeci Bo\u017ejoj, po kojemu \u0107e prosu\u0111ivati navodne pronalaske pogre\u0161ivih bli\u017enjih.<\/p>\n \u010cvrsto se dr\u017ee\u0107i tog na\u010dela, idemo vidjeti postoji li neko drugo razumnije obja\u0161njenje [A164]<\/b> pove\u0107ane spoznaje, i vje\u0161tine i mo\u0107i \u010dovjeka od teorije evolucije\u2014da premda je prvobitno razvijen od ni\u017eeg oblika \u017eivota i sada je dostigao superiornije Mo\u017edano doba. Mo\u017eda \u0107emo nakon svega utvrditi da izume i pogodnosti, op\u0107e obrazovanje i ve\u0107u ra\u0161irenost i porast spoznaje, ne treba pripisivati ve\u0107em kapacitetu mozga, nego radije mnogo povoljnijim uvjetima za kori\u0161tenje mozga. Mi pori\u010demo da je kapacitet mozga danas ve\u0107i nego u pro\u0161lim vjekovima; dok s druge strane spremno priznajemo da je zahvaljuju\u0107i povoljnijim okolnostima kori\u0161tenje onog kapaciteta mozga kojeg \u010dovjek posjeduje danas ve\u0107e nego u prija\u0161njem razdoblju. Prou\u010davaju\u0107i slikarstvo i kiparstvo, zar se u\u010denici ovog Mo\u017edanog doba nisu vratili velikim majstorima pro\u0161losti? Zar \u010dine\u0107i to ne pokazuju da je mo\u017edana sposobnost i originalnost dizajna kao i vje\u0161tina izrade vrijedna opona\u0161anja? Zar sada\u0161nje Mo\u017edano doba uvelike ne izvla\u010di izvorne nacrte pro\u0161lih vjekova za svoju arhitekturu? Zar govornici i logi\u010dari ovog Mo\u017edanog doba ne prou\u010davaju i kopiraju metode i silogizme Platona, Aristotela, Demostena, i drugih iz pro\u0161losti? Ne tako mali broj dana\u0161njih govornika pri\u017eeljkuje jezik Demostena ili Apolona, i jo\u0161 vi\u0161e jasno obrazlaganje svojstveno apostolu Pavlu.<\/p>\n Idemo li jo\u0161 unatrag: mogli bi itekako ukazati na retoriku nekoliko proroka, na uzvi\u0161eno pjesni\u010dko oslikavanje razasuto po Psalmima, stoga upu\u0107ujemo filozofe mudrosti i logike ovog Mo\u017edanog doba na ni\u0161ta manje moralno osjetljivije Joba i njegove tje\u0161itelje. I \u0161to \u0107emo re\u0107i o Mojsiju \u201ekoji je bio nau\u010den svoj mudrosti Egipatskoj\u201c ? Zakoni dati preko njega bili su temeljem zakona svih civiliziranih nacija, i jo\u0161 uvijek su priznati kao utjelovljenje \u010dudesne mudrosti.<\/p>\n A165<\/b><\/p>\n Eshumacija starih zakopanih gradova, otkriva spoznaju o umjetnosti i znanosti u pro\u0161lim vjekovima \u0161to je iznena\u0111uju\u0107e nekim filozofima ovog takozvanog \u201eMo\u017edanog doba\u201c. Drevne metode balzamiranja mrtvih, kaljenja bakra, i pravljenja elasti\u010dnog stakla i Dama\u0161\u010danskog \u010delika jesu me\u0111u dostignu\u0107ima daleke pro\u0161losti, sa svim svojim prednostima, koje niti se mo\u017ee shvatiti a kamoli kopirati.<\/p>\n Vratimo li se \u010detiri tisu\u0107e godina unatrag u Abrahamovo vrijeme, nalazimo veliku piramidu u Egiptu- objekt \u010du\u0111enja i divljenja od strane naju\u010denijih znanstvenika dana\u0161njice. Njezina je konstrukcija to\u010dno u skladu sa najnaprednijim dosezima ovog \u201eMo\u017edanog doba\u201c u znanostima Matematike i Astronomije. Ona jasno nau\u010dava istine koje se danas mogu mjeriti kori\u0161tenjem modernih instrumenata. Njezina su u\u010denja toliko jasna i upe\u010datljiva da su neki od najuglednijih svjetskih astronoma bez oklijevanja izjavili da je ona bo\u017eanskog porijekla. I premda evolucionisti na\u0161eg \u201eMo\u017edanog doba\u201cka\u017eu da je ona bo\u017eanska priprema, i da je njezina mudrost nadljudska, jo\u0161 uvijek moraju priznati da je to ipak ljudska konstrukcija. I \u010dinjenica da je u tako dalekoj pro\u0161losti bilo koji skup ljudi imao mentalnu sposobnost da izradi takvu bo\u017eansku stvar a koju bi samo nekolicina danas bila u stanju napraviti sa uzorkom pred sobom, i sa svim modernim znanstvenim aparatima pri ruci, dokazuje da je na\u0161e \u201eMo\u017edano doba\u201c razvilo vi\u0161e umi\u0161ljenosti nego \u0161to to okolnosti i \u010dinjenice nala\u017eu.<\/p>\n Ako smo dakle dokazali, da mentalni kapacitet dana\u0161njice nije ve\u0107i od onoga iz pro\u0161lih vijekova, nego vjerojatno manji, kako onda objasniti porast op\u0107eg znanja, modernih izuma itd. ? Vjerujemo da \u0107emo biti u stanju objasniti to razumski i u skladu sa Biblijom. Izumi i otkri\u0107a koji se sada pokazuju veoma korisnima i koji se smatraju dokazom da je ovo \u201eMo\u017edano doba\u201c [A166]<\/b> zaista su vrlo suvremeni- gotovo sve unutar pro\u0161log stolje\u0107a, a me\u0111u najva\u017enijima su oni od posljednjih \u0161ezdeset godina; npr. primjena pare i elektri\u010dne energije- telegraf, \u017eeljeznica, parni strojevi, i ma\u0161inerija razli\u010ditih mehani\u010dkih industrija. Ako se to smatra dokazima pove\u0107ane mo\u0107i mozga, \u201eMo\u017edano doba\u201conda mora biti na po\u010detku, i logi\u010dan je zaklju\u010dak da \u0107e sljede\u0107e stolje\u0107e svjedo\u010diti svakom obliku \u010duda kao svakodnevnoj pojavi; i bude li isti omjer pove\u0107anja gdje \u0107e to zavr\u0161iti?<\/p>\n No osvrnimo se opet: Jesu li svi ljudi izumitelji? Kako je doista jako malo onih \u010diji su izumi uistinu korisni i prakti\u010dni, u usporedbi sa brojem onih koji cijene i koriste izume kada ih dobiju u ruke! Ne govorimo s prezirom o toj vrlo korisnoj i visoko cijenjenoj klasi javnih slu\u017ebenika kada ka\u017eemo da je manji broj od njih onih sa mozgom velike snage. Neki od naju\u010denijih ljudi u svijetu, i duboki mislioci, nisu mehani\u010dki izumitelji. I neki su izumitelji toliko intelektualno lijeni da se mnogi \u010dude kako su uop\u0107e do\u0161li do svojih otkri\u0107a. Veliki principi (elektri\u010dna energija, snaga pare, itd.) na kojima su mnogi radili godinama, primjenjivali i pobolj\u0161avali, uvijek iznova, op\u0107enito su bili otkriveni jednom slu\u010dajno\u0161\u0107u, bez uprezanja velikih mo\u017edanih snaga, naizgled netra\u017eeno.<\/p>\n S ljudske to\u010dke gledi\u0161ta suvremene izume mo\u017eemo objasniti ovako: Izum tiska 1440 A.D. mo\u017ee se smatrati polaznom to\u010dkom. S tiskanjem knjiga do\u0161li su izvje\u0161taji o mislima i otkri\u0107ima mislioca i promatra\u010da koji bez takvog izuma nikada ne bi bili poznati njihovim nasljednicima. S knjigama je do\u0161lo i op\u0107enito obrazovanje i kona\u010dno \u0161kole. \u0160kole i fakulteti nisu pove\u0107ali ljudske sposobnosti [A167]<\/b> ali su u\u010dinili op\u0107enitim mentalno vje\u017ebanje, i tako pomogli usavr\u0161avanju ve\u0107 posjeduju\u0107e sposobnosti. Kako je spoznaja postajala sve op\u0107enitijom i knjige vi\u0161e ra\u0161irenije, nara\u0161taji koji su ih posjedovali bili su u znatnoj prednosti od prija\u0161njih; ne samo u tome da je sada bilo tisu\u0107u mislioca na jednog prija\u0161njeg, da izo\u0161tre i stimuliraju jedan drugog sa sugestijama nego i u tome \u0161to je svaka sljede\u0107a generacija imala kroz knjige, kombinirano iskustvo iz pro\u0161losti dodano njihovom. Obrazovanje i hvalevrijedna ambicija koja ju prati, pothvati, i \u017eelja da se dosegne razli\u010ditost i kompetentnost, potpomognuti sa izvje\u0161tajima i opisima izuma u dnevnoj \u0161tampi, stimulirali su i rasvijetlili \u010dovjekovu mo\u0107 percepcije, i tada je svatko bio budan, da otkrije ili izumi ako je mogu\u0107e ne\u0161to za dobro i udobnost dru\u0161tva. Stoga, predla\u017eemo da suvremeni izumi, kada ih se gleda sa \u010disto ljudskog stajali\u0161ta, ne predstavljaju pove\u0107anje sposobnosti mozga, nego izo\u0161travanje percepcije od strane prirodnih uzroka.<\/p>\n I sada dolazimo do Biblije da vidimo \u0161to ona nau\u010dava o tome; mi s jedne strane vjerujemo, kao \u0161to je gore predlo\u017eeno da su izumi i porast spoznaje itd. me\u0111u ljudima posljedice prirodnih uzroka, mi ipak vjerujemo da su ti prirodni uzroci svi bili planirani i odre\u0111eni od Jehove Boga, davno prije, i da su se u odre\u0111eno vrijeme trebali dogoditi \u2013 po njegovoj providnosti koja sve vodi \u201epo odredbi onoga koji sve \u010dini po odluci svoje volje\u201c (Efe\u017e.1:11) Prema Bo\u017ejem planu koji je otkriven u njegovoj rije\u010di, Bog je naumio dopustiti zlo i jad da izazovu nered i da tla\u010de svijet \u0161est tisu\u0107a godina, i da nakon toga u sedmom Mileniju obnovi sve stvari i da iskorijeni zlo- uni\u0161tavaju\u0107i i njega i njegove zle posljedice po Isusu Kristu, kojega je davno prije odredio za to djelo. Stoga kako se \u0161est tisu\u0107a godna vladavine zla po\u010delo pribli\u017eavati kraju, Bog je dopustio [A168]<\/b> okolnosti koje su bile pogodne za otkri\u0107a, u prou\u010davanju i knjige Otkrivenja i knjige Prirode, isto tako kao i pripremu mehani\u010dkih i kemijskih aparata korisnih u blagosliljanju i podizanju \u010dovje\u010danstva tijekom Milenijskog doba, koje sada treba biti uvedeno. Proro\u010danska izjava koja jasno ukazuje da je to bio Bo\u017eji plan ka\u017ee: \u201eA ti Danijele zatvori ova objavljenja! Zape\u010dati ovu knjigu do posljednjega vremena; mnogi \u0107e juriti tamo i amo i SPOZNAJA (ne kapacitet) \u0107e biti velika.\u201c, \u201ei nitko tko je zao ne\u0107e to razumijeti (Bo\u017eji plan i put), ali razumijet \u0107e oni koji su razboriti.\u201c , \u201eI nastat \u0107e vrijeme tjeskobe kakve nije bilo otkako je naroda pa do tog vremena.\u201c (Dan.12:1,4,10)<\/p>\n Nekima mo\u017ee izgledati \u010dudno da Bog nije tako uredio stvari da sada\u0161nji izumi i blagoslovi do\u0111u ranije \u010dovje\u010danstvu i tako im olak\u0161a prokletstvo. Trebamo imati na umu, me\u0111utim, da je Bo\u017eji plan bio dati \u010dovje\u010danstvu priliku da zamrzi prokletstvo, da bi kada do\u0111e pravednost svi mogli zauvijek zaklju\u010diti koliko je grijeh beskoristan. Osim toga Bog je predvidio i \u010dak predskazao ono \u0161to svijet jo\u0161 uvijek ne shva\u0107a, naime da \u0107e njegovi najbolji blagoslovi rezultirati sa najve\u0107im zlima ako ih se daruje onima \u010dija srca nisu u skladu sa pravednin zakonima svemira. I na koncu \u0107e se vidjeti da je Bo\u017eje sada\u0161nje dopu\u0161tanje rastu\u0107ih blagoslova, prakti\u010dna pouka po tom pitanju, koja mo\u017ee slu\u017eiti kao primjer tog na\u010dela u svu vje\u010dnost- an\u0111elima i isto tako obnovljenim ljudima. Mi samo predla\u017eemo kako bi to moglo biti:<\/p>\n Prvo: Sve dok je \u010dovje\u010danstvo u sada\u0161njem palom i pokvarenom stanju, bez strogih zakona i kazni i vladavine koja je dovoljno sna\u017ena da ih provede, sebi\u010dne \u0107e sklonosti i dalje vladati nad svima. Uzmemo li u obzir pojedina\u010dne nejednake kapacitete ljudi, ne [A169]<\/b> mo\u017ee se dogoditi druga\u010dije nego da rezultat izuma strojeva za u\u0161tedu rada mora biti poslije u\u017eurbanosti i povoda za proizvodnju strojeva, tendencija da bogati postanu jo\u0161 bogatiji a siroma\u0161ni jo\u0161 siroma\u0161nijima. O\u010dita je tendencija prema monopolu i samouzdizanju, \u0161to stavlja prednost direktno u ruke onih \u010diji su kapacitet i prirodne prednosti ve\u0107 ionako povoljniji.<\/p>\n Kao drugo: Ako bi bilo mogu\u0107e donijeti takve zakone da se podijeli sada\u0161nje bogatstvo i njegov svakodnevni rast \u010dak i me\u0111u svim klasama \u0161to nije mogu\u0107e, jo\u0161 uvijek, bez ljudske savr\u0161enosti ili nadljudske vladavine da regulira ljudska zbivanja, rezultati bi bili vi\u0161e nego \u0161tetni od sada\u0161njeg stanja. Ako bi prednosti strojeva za u\u0161tedu rada i svih suvremenih aparata bili ravnomjerno podijeljeni, rezultat bi bio, naskoro, veliki pad sati rada i veliki porast slobodnog vremena. Lijenost je jako \u0161tetna stvar za pala bi\u0107a. Da nije bilo potrebe za radom i znojenjem lica, propadanje na\u0161e rase bilo bi mnogo br\u017ee nego \u0161to je bilo. Lijenost je majka poroka: i sigurno bi slijedilo moralno, mentalno i duhovno propadanje. Stoga je bila bo\u017eja mudrost i dobrota \u0161to je zadr\u017eao te blagoslove sve dok ne do\u0111e vrijeme za njihovo uvo\u0111enje kao pripremu za Milenijsku vladavinu blagoslova. Pod kontrolom nadljudske vladavine Kraljevstva Bo\u017ejeg, ne samo da \u0107e ti blagoslovi biti pravedno razdijeljeni me\u0111u ljudima, nego \u0107e i slobodno vrijeme biti tako ure\u0111eno i vo\u0111eno tom istom nadljudskom vladavinom da \u0107e njezini rezultati proizvesti vrline i tendenciju prema gore, prema moralnom, mentalnom i fizi\u010dkom savr\u0161enstvu. Sada\u0161nje umno\u017eavanje izuma i drugih blagoslova pove\u0107ane spoznaje dopu\u0161teno je u ovaj \u201edan pripreme\u201c do\u0107i na takav prirodan na\u010din da si ljudi laskaju da se to doga\u0111a zbog \u201eMo\u017edanog doba\u201c; me\u0111utim bit \u0107e dopu\u0161teno [A170]<\/b> u velikoj mjeri da krajnji ishod toga bude veliko razo\u010daranje, nema sumnje od strane tih mudrih filozofa. Zapravo pove\u0107anje tih blagoslova ve\u0107 po\u010dinje donositi na svijet vrijeme nevolje koja \u0107e biti takva kakve nije bilo otkako je naroda.<\/p>\n Prorok Danijel koji je gore citiran, povezuje zajedno porast spoznaje i vrijeme nevolje. Spoznaja uzrokuje nevolju, zbog izopa\u010denosti ljudske rase. Porast spoznaje nije samo dao svijetu veli\u010danstvene strojeve koji \u0161tede rad i ostale pogodnosti, nego je tako\u0111er doveo i do porasta medicinske vje\u0161tine pri \u010demu su tisu\u0107e \u017eivota produ\u017eene, i \u010dovje\u010danstvo je toliko prosvjetljeno da ljudski pokolji, ratovi postaju manje popularni, i tako su tako\u0111er druge tisu\u0107e po\u0161te\u0111ene da umno\u017eavaju ljudsku rasu koja sve br\u017ee raste danas, br\u017ee nego ikada prije u povijesti. Kako su \u010dovje\u010danstvo umno\u017eava proporcionalno se smanjuje njegova potreba za radom, i filozofi \u201eMo\u017edanog doba\u201c imaju problem omogu\u0107iti zaposlenje i hranu ove velike i brzo rastu\u0107e klase koja si mo\u017ee zaraditi za hranu radom na strojevima, ali \u010dije potrebe i \u017eelje ne poznaju granice. Ovi filozofi moraju na koncu priznati da je rije\u0161enje ovog problema izvan sposobnosti njihovog mozga.<\/p>\n Sebi\u010dnost \u0107e i dalje kontrolirati bogate, koji imaju snagu i prednost, i zasljepljivat \u0107e njihov zajedni\u010dki osje\u0107aj savjesti isto tako kao i pravde; dok \u0107e sli\u010dna sebi\u010dnost kombinirana sa osje\u0107ajem za samoodr\u017eanje i pove\u0107ana spoznaja o njihovim pravima, neke nervirati i raspaliti druge od siroma\u0161nih klasa, i rezultat tih blagoslova \u0107e se na neko vrijeme pokazati stra\u0161nim \u2013 vrijeme nevolje, uistinu, kakve nije bilo otkako je naroda- i to zato [A171]<\/b> \u0161to \u010dovjek u izopa\u010denom stanju ne mo\u017ee ispravno koristiti te blagoslove ako nije vo\u0111en i kontroliran. Sve dok Milenijska vladavina ne upi\u0161e ponovno zakon Bo\u017eji u obnovljeno ljudsko srce, \u010dovjek ne\u0107e biti u stanju u potpunosti koristiti slobodu bez \u0161tete ili opasnosti.<\/p>\n Dan nevolje zavr\u0161it \u0107e u odre\u0111eno vrijeme kada onaj koji je zapovjedio bijesnom Galilejskom moru, na isti na\u010din bude s autoritetom zapovjedio uzburkanom moru ljudskih strasti, govore\u0107i, \u201eMir! Utihni!\u201c Kada Knez Mira ustane s autoritetom rezultat \u0107e biti veliki mir. Tada \u0107e bijesni i sukobljeni elementi prepoznati autoritet \u201eJehovinog Pomazanika\u201c, \u201eslava Gospodinova \u0107e se otkriti, i svako \u0107e je tijelo vidjeti\u201c i kada zapo\u010dne Kristova vladavina, \u201ebit \u0107e blagoslovljeni svi narodi na zemlji.\u201c<\/p>\n Tada \u0107e ljudi vidjeti da je ono \u0161to su pripisivali evoluciji ili prirodnom razvoju, i pameti \u201eMo\u017edanog doba\u201c ustvari bilo bljeskanje Jehovinih munja (Ps.77:18) u \u201edan pripreme\u201c za blagoslivljanje \u010dovje\u010danstva. Ali to sada mogu vidjeti jedino sveci, i jedino oni koji su mudri zbog nebeske mudrosti mogu to razumijeti; jer \u201eprisnost Gospodnja je s onima koji ga se boje. Savez svoj njima objavljuje.\u201c (Ps.25:14) Neka je hvala Bogu da dok je op\u0107enita spoznaja porasla, on je tako\u0111er tako uredio stvari da njegova djeca ne moraju biti \u201ebez ploda za spoznaju na\u0161ega Gospodina\u201c i u cijenjenju njegovih planova. I sa tim cijenjem njegove Rije\u010di i planova, mi smo u stanju razabrati i oduprijeti se ispraznim filozofijama i bezumnim tradicijama ljudi koje se protive Rije\u010di Bo\u017ejoj.<\/p>\n Biblijski izvje\u0161taj o stvaranju \u010dovjeka je da je Bog stvorio \u010dovjeka savr\u0161enim i pravim, svojom zemaljskom slikom; da je \u010dovjek i\u0161ao za raznim ispraznostima i okaljao se. (1.Moj.1:27; Rim.5:12; Prop.7:29) da, s obzirom da su svi bili [A172]<\/b> gre\u0161nici ljudska rasa si nije bila u stanju pomo\u0107i, i nitko nikako nije mogao otkupiti svog brata, ili dati Bogu otkup za njega (Ps.49:7,15); da je Bog u svojoj samilosti i ljubavi napravio pripremu za to; da u skladu s tim Sin Bo\u017eji postane \u010dovjekom i da otkup za \u010dovjeka; da kao nagradu za tu \u017ertvu i da bi dovr\u0161io svoje veliko djelo pomirenja bude visoko uzvi\u0161en, \u010dak do bo\u017eanske prirode; i da u odre\u0111eno vrijeme prouzro\u010di da do\u0111e obnova ljudske rase u prvobitno savr\u0161enstvo i svaki blagoslov koji je s tim bio povezan. Biblija jasno nau\u010dava ove stvari, od po\u010detka do kraja u izravnoj suprotnosti teoriji Evolucije; ili bolje re\u010deno \u201eproturije\u010dnom nazoviznanju\u201c koje je u nasilnom i nepomirljivom konfliktu sa Rije\u010dju Bo\u017ejom.<\/p>\n \u201eJo\u0161 uvijek se nad zemaljskim nebom skupljaju oblaci gnjeva, \u201eDa, Zemljo, ti \u0107e\u0161 ustati; pomo\u0107 tvog Oca \u201eTada \u0107e na tvom vje\u010dnom tlu niknuti bujno zelenilo; \u201eSparni pijesak donosit \u0107e desetorostruki \u017eetveni prinos, \u201eSpu\u0161ta se mo\u0107 dvora sjajne vizije, -Heber<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" A149 STUDIJA 9 OTKUPNINA I OBNOVA Obnova zajam\u010dena otkupninom- Otkupnina osigurala ne vje\u010dni \u017eivot ve\u0107 su\u0111enje za to- Uvjeti i prednosti su\u0111enja- Kristova \u017ertva neophodna- Kako je ljudska rasa mogla biti i kako je otkupljena smr\u0107u jednog \u010dovjeka- Vjera i … Continue reading
\n
\n
\nI Bo\u017eja osveta te\u0161ko visi na njezinoj du\u0161i;
\nIpak ona \u0107e ustati \u2013 iako najprije od Boga \u0161ibana-
\nU slavi i ljepoti tada kr\u0161tena.<\/p>\n
\nizlije\u010dit \u0107e ranu koja ti je nane\u0161ena njegovom rukom karanja;
\nSudit \u0107e ponosnoj tla\u010diteljskoj vlasti,
\nI razbit \u0107e njegove sveze i odbaciti konopce daleko.<\/p>\n
\nBuknite vi planine, i vi doline pjevajte!
\nTvoje \u017eedne stijene vi\u0161e ne\u0107e namr\u0161teno biti usamljene,
\nNevjernikova \u0161ala, poganski prezir.<\/p>\n
\ni Novi Eden trnovito polje.
\n\u010cak i sada vidimo \u0161iroko mahanje nad zemljom,
\nMo\u0107ni an\u0111eo podi\u017ee svoj zlatni \u0161tap,<\/p>\n
\nGovore svakim vratima i mjere svaku kulu,
\nI ukoravaju polagane pe\u010date koji se jo\u0161 zadr\u017eavaju
\nTvoj lav, Judo iz svoje su\u0111ene vladavine.\u201c<\/p>\n