{"id":8419,"date":"2016-04-12T14:44:48","date_gmt":"2016-04-12T12:44:48","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=8419"},"modified":"2016-04-12T14:46:14","modified_gmt":"2016-04-12T12:46:14","slug":"predgovor-autora","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/predgovor-autora\/","title":{"rendered":"PREDGOVOR AUTORA"},"content":{"rendered":"

Bitka od Harmagedona<\/strong><\/p>\n

PREDGOVOR AUTORA<\/strong><\/p>\n

PRVO IZDANJE ovog sveska bilo je izdano 1897. Odnosi se na zavr\u0161ni dio ovog Evan\u0111eoskog Doba, preklapanja izme\u0111u njega\u00a0 i Novog Perioda — perioda koji donosi svijetu prekrasne blagoslove, koji \u0107e s druge strane, zbog nepripremljenosti srca, sve vi\u0161e i vi\u0161e postajati uzrokom podjela, nezadovoljstva, nevolje. Nastave li se blagoslovi posljednjih 43 godine sada\u0161njom brzinom rasta, nezadovoljstvo \u010dovje\u010danstva \u0107e se sli\u010dno tome pove\u0107ati, i sama Bo\u017eja namjera u uspostavi Mesijanskog Kraljevstva i blagoslova koje \u0107e \u010dovje\u010danstvo dobiti kroz njega, bila bi osuje\u0107ena.<\/p>\n

Iz tog razloga Bog dopu\u0161ta da Milenijsko svitanje dolazi na svijet postupno. Kako se ljudi bude iz o\u0161amu\u0107enosti pro\u0161losti, oni ne uzimaju u obzir Gospodina niti priznaju njegovu milost u povezanosti sa sada\u0161njim i dolaze\u0107im blagoslovima. Mi smo procjenili da je tih 43 godine donijelo \u010dovje\u010danstvu tisu\u0107u puta toliko bogatstva koliko je bilo stvoreno tijekom prethodnih \u0161est tisu\u0107a godina. Pobolj\u0161ani uvjeti cijelog \u010dovje\u010danstva u civiliziranim zemljama, skra\u0107enje radnih sati, itd., su nadokna\u0111eni sa ve\u0107om spoznajom i nezadovoljstvom koje dolazi s njom. To je u skladu sa Gospodinovom objavom \u0161to se ti\u010de ovog tog vremena. Opisuju\u0107i na\u0161e vrijeme u Danijelovom proro\u010danstvu, On ka\u017ee: \u201cMnogi \u0107e juriti amo-tamo i znanje \u0107e se umno\u017eiti.\u201d \u201cMudri \u0107e razumjeti,\u201d \u201ci bit \u0107e doba tjeskobe, kakva ne bija\u0161e nikada otkada je naroda.\u201d (Dan. 12:1-4,10)<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, pove\u0107anje znanja je odgovorno za pove\u0107anje nezadovoljstva i straha koje dovodi Harmagedon, ili Dan Odmazde Bo\u017eje, na cijeli svijet. U sada\u0161njem velikom ratu, mi vidimo da su velike nacije bile u strahu od napretka onih drugih. Premda su se svi nevjerovatno obogatili, svi su jo\u0161 vi\u0161e\u00a0nezadovoljni kao nikada prije, i jo\u0161 se vi\u0161e boje da \u0107e se ne\u0161to dogoditi \u0161to \u0107e sprije\u010diti njihovo daljnje boga\u0107enje i okrenuti struje bogatstva prema lukama konkurenata. Njihov strah jednih od drugih bio je odlu\u010duju\u0107 u svezi dolaska rata, i ovaj je bio izabran kao najpovoljnija prilika, prije nego slabiji postanu previ\u0161e jaki. Sli\u010dan je duh o\u010dit posvuda — nezahvalnost za sada\u0161njost i pro\u0161lost, strah od budu\u0107nosti, i sebi\u010dnost koja poklanja malo pa\u017enje Zlatnom Pravilu. Sukob izme\u0111u kapitala i rada je na toj liniji, i mi o\u010dekujemo da \u0107e takve stvari brzo i\u0107i sa zla na gore.<\/p>\n

Dugovi zara\u0107enih nacija su meritorno navedeni u iznosu od pedeset i pet milijardi dolara — iznos, kojeg se, naravno, nikada ne bi moglo platiti u zlatu; i svatko zna da ne postoji dovoljno zlata za platiti kamate na dugove svijeta. To ima za posljedicu ste\u010daj — \u010dim \u0107e rat zavr\u0161iti i izdavanje obveznica \u0107e prestati pru\u017eati novac za pla\u0107anje kamata na druge obveznice. Nacije tako padaju u ponor ste\u010daja, s njima je kao i kao s ljudskim bi\u0107em kada pada, osjeti nisu tako lo\u0161i sve dok padanje ne zavr\u0161i u demoraliziraju\u0107em potresu. O\u010dito rat ne\u0107e zaustaviti da ljudi zbog neima\u0161tine pucaju i budu upucani, bilo zbog nedostatka hrane ili zbog financijske slabosti. Autorovo je mi\u0161ljenje da \u0107e biti ovo potonje.<\/p>\n

Kraljevi, politi\u010dari i financijeri, i njihovi savjetnici, su u velikoj nedoumici u vezi toga \u0161to u\u010diniti nakon kraja rata kako bi se sprije\u010dila svijetom ra\u0161irena revolucija nezadovoljnih. Dvadeset milijuna ljudi koji su sada pod oru\u017ejem trebat \u0107e zaposlenje. Pretpostavimo da jedna \u010detvrtina njih bude zadr\u017eana u vojsci, \u0161to u\u010diniti sa preostale tri \u010detvrtine? To je pitanje koje zabrinjava mnoge od svjetovno mudrih ljudi. Svijet mo\u017ee bez njih i sada, i tako\u0111er proizvodnja velikih koli\u010dina vojne opreme i streljiva. O\u010dito je da mo\u017ee i\u0107i i bez tih dvadeset milijuna ljudi sveukupno. Ne obaziru\u0107i se na ljudski \u017eivot, oni \u0107e biti manje ili vi\u0161e\u00a0prijetnja u svakoj zemlji. Britanci prave pripreme da potaknu njihov suvi\u0161ak da postanu poljoprivrednicima u Kanadi i Australiji. Druge nacije nesumnjivo slijede sli\u010dan pravac do one mjere u kojoj su to u stanju. Ali svi oni shva\u0107aju da \u0107e imati ruke pune posla da se nose s tom situacijom.<\/p>\n

Biblija isti\u010de da \u0107e nekako u to vrijeme Nominalni Crkveni sistemi svijeta ponovno postati istaknuti u povezanosti sa Dr\u017eavnim silama. Mi lako mo\u017eemo vidjeti podlogu za to. Sva \u0107e kraljevstva, financijski oslabljena, shvatiti potrebu o\u010duvanja dominiraju\u0107eg stiska javnosti i spre\u010davanje bilo \u010dega nalik Socijalizmu i Anarhiji. Oni \u0107e se prirodno okrenuti ka vjerskim institucijama koje se zovu Crkvama da ih podr\u017ee, da zaprijete ljudima sa budu\u0107im mukama, i da op\u0107enito pomognu sa\u010duvati Brod Dr\u017eave od brodoloma. Crkve \u0107e tako\u0111er biti spremne i radosne za takvu priliku. One se ve\u0107, motaju poput svitka – s jedne strane Katolici, s druge, Protestanti suprotstavljeni ali ipak povezani — svaka strana ujedinjena i udru\u017eena na najbolji mogu\u0107i na\u010din.<\/p>\n

Ali Biblija objavljuje da \u0107e ta vladavina \u201ckao kraljice\u201d biti kratkog vijeka, i da \u0107e pad Babilona biti stra\u0161an — poput velikog mlinskog kamena ba\u010denog u more. Tijekom vladavine te tzv. \u201ckraljice\u201d tih malo vremena, svijet \u0107e biti pod velikim ograni\u010denjem \u0161to se ti\u010de bilo kakvog predstavljanja Istine. I oni koji se na\u0111u lojalnima Bogu i na\u010delu nesumnjivo \u0107e zbog toga stradati.<\/p>\n

U vrijeme pada Babilona, mo\u0107nici zemlje, financijski i politi\u010dki kne\u017eevi i kraljevi, stajat \u0107e podalje, \u010duvaju\u0107i se podalje od bilo kakve povezanosti s njom, premda \u0107e oni uvelike oplakivati njenu propast, shva\u0107aju\u0107i da ona nagovje\u0161tava i njihovu vlastitu. Potom \u0107e vrlo brzo do\u0107i potpuno svrgavanje i uni\u0161tenje sada\u0161njih Neznabo\u017ea\u010dkih vladavina, simboli\u010dki predstavljeno u Bibliji kao veliki po\u017ear koji \u0107e pro\u017edrijeti svu zemlju – sve institucije – vjerske, dru\u0161tvene, politi\u010dke i financijske.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir da je ovaj Svezak bio napisan prije dvadeset godina, nitko ne treba biti iznena\u0111en ako utvrdi da neke od izjava u njemu vi\u0161e nisu aktuelne. Na primjer, bogatstvo svijeta se uvelike umno\u017eilo u ovih dvadeset godina. Kombinacije kapitala su se uvelike pove\u0107ale u kapitalizaciji, mo\u0107i i utjecaju. Procjenjeno je da se je kapital Sjedinjenih Dr\u017eava u posljednje \u010detiri godine pove\u0107ao po stopi od deset milijardi godi\u0161nje.<\/p>\n

U ovom je Svesku bilo istaknuto da premda su Korporacije u vrijeme pisanja bile korisne, a ne \u0161tetne, ipak \u0107e ti divovi, ro\u0111eni iz pohlepe i izgra\u0111eni na vlastitom interesu, na koncu postati prijetnjom, opasno\u0161\u0107u za ljude i njihove interese. To vrijeme je do\u0161lo, i mnogi shva\u0107aju da je opasnost dosegnuta. Nikakvo zlo ne mo\u017ee biti u\u010dinjeno toliko dugo dok strojevi rade dobro i dok su pod kontrolom; ali kada \u0107e do\u0107i trenutak da \u0107e interesi menad\u017eera i kapitalista biti suprotni interesima njihovih zaposlenika i javnosti, tada pazite! Sjetite se nadahnute Rije\u010di – da to ima biti \u201cVrijeme Nevolje kakve nije bilo otkako je naroda.\u201d<\/p>\n

Kako smo sretni da \u0107e \u010dovjekova krajnost u tom Vremenu Nevolje biti Gospodinova prilika! On \u010deka da bude milostiv. On \u017eeli izliti na \u010dovje\u010danstvo blagoslove Milenijskog Kraljevstva na tisu\u0107u godina, za njihovo podizanje iz stanja grijeha i smrti natrag na sliku i priliku Bo\u017eju. On je znao da \u0107e oni najprije trebati nau\u010diti svoju lekciju. On je to ve\u0107 pokazao onima koji imaju o\u010di da vide, daju\u0107i vi\u0161e od \u010detrdeset godina razdoblja svitanja – koje je, me\u0111utim, umjesto dovo\u0111enja blagoslova i sre\u0107e svijetu, donijelo samo jo\u0161 vi\u0161e nezadovoljstva. Gospodin \u0107e dopustiti \u010dovje\u010danstvu sada da ide do krajnosti u izvr\u0161avanju njihovih vlastitih planova i programa. On \u0107e im dopustiti da poka\u017eu ispraznost svih tih programa, , i da ni\u0161ta osim Bo\u017eanskog uplitanja ih ne\u0107e spasiti od uni\u0161tenja cijele strukture\u00a0Dru\u0161tva. Zaista on \u0107e dopustiti krah, i zatim \u0107e reorganizirati \u010dovje\u010danstvo pod Mesijom; jer On obe\u0107ava da \u0107e Njegovo Kraljevstvo biti \u201c\u017eudnja svih naroda.\u201d (Hag. 2:7)<\/p>\n

Va\u0161 sluga u Gospodinu,<\/p>\n

CHARLES T. RUSSELL<\/p>\n

Brooklyn. N. Y.,<\/p>\n

1.Listopad, 1916<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bitka od Harmagedona PREDGOVOR AUTORA PRVO IZDANJE ovog sveska bilo je izdano 1897. Odnosi se na zavr\u0161ni dio ovog Evan\u0111eoskog Doba, preklapanja izme\u0111u njega\u00a0 i Novog Perioda — perioda koji donosi svijetu prekrasne blagoslove, koji \u0107e s druge strane, zbog … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-8419","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8419"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8421,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8419\/revisions\/8421"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}