{"id":8969,"date":"2016-06-08T17:26:49","date_gmt":"2016-06-08T15:26:49","guid":{"rendered":"http:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/?page_id=8969"},"modified":"2018-07-08T23:13:00","modified_gmt":"2018-07-08T21:13:00","slug":"4-studija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/knige\/bitka-od-harmagedona\/4-studija\/","title":{"rendered":"4. STUDIJA"},"content":{"rendered":"

BABILON OPTU\u017dEN PRED VELIKIM SUDOM<\/strong><\/h1>\n

Gra\u0111anske, Dru\u0161tvene i Crkvene Vlasti Babilona, Kr\u0161\u0107anstva, Sada Su Bile Izvagane Na Vazi — Otpu\u017eba Gra\u0111anskih Vlasti — Optu\u017eba Sada\u0161njeg Dru\u0161tvenog Sistema — Optu\u017eba Crkvenih Vlasti — \u010cak Se Sada, Usred Njenih Proslava Mo\u017ee Primjetiti i Izrazito \u010citati Rukopis Na Zidu, Premda Su\u0111enje Jo\u0161 Nije Dovr\u0161eno<\/p>\n

\u201cBog nad bogovima, Jahve, govori i zove zemlju od izlaza sun\u010deva do zalaza. \u00a0On zove nebesa odozgo[uzvi\u0161ene ili vladaju\u0107e sile] i zemlju[masama ljudi] da sudi narodu[Kr\u0161\u0107anstvu] svojemu[kako oni tvrde].<\/em><\/p>\n

“Slu\u0161aj, narode moj, ja \u0107u govoriti, o Izraele[Nominalni Duhovni Izrael — Babilon, Kr\u0161\u0107anstvo], svjedo\u010dit \u0107u protiv tebe: ja, Bog – Bog tvoj…A gre\u0161niku Bog progovara: “\u0160to tuma\u010di\u0161 naredbe moje, \u0161to me\u0107e\u0161 u usta Savez moj? Ti, komu stega ne prija, te rije\u010di moje iza le\u0111a baca\u0161?\u00a0 Kad tata vidi\u0161, s njime se bratimi\u0161 i dru\u017ei\u0161 se s preljubnicima. Svoja si usta predao pakosti, a jezik ti plete prijevare. U dru\u0161tvu na brata[pravih svetaca, klase p\u0161enice] govori\u0161 i kalja\u0161 sina matere svoje. Sve si to \u010dinio, a ja da \u0161utim? Zar misli\u0161 da sam ja tebi sli\u010dan? Pokarat \u0107u te i stavit \u0107u ti sve to pred o\u010di.”<\/em><\/p>\n

Shvatite ovo svi vi koji Boga zaboraviste, da vas ne pograbim i nitko vas spasiti ne\u0107e. \u201d (Ps. 50:1,4,7,16-22)<\/em><\/p>\n

Kao logi\u010dna posljedica velikog porasta znanja o svakoj temi providonosno dodijeljenog u ovaj \u201cdan priprave\u201d za Kristovu Milenijsku Vladavinu, gra\u0111anske i crkvene vlasti Kr\u0161\u0107anstva, Babilona, su sada bile izvagane na vazi Pravde, pred o\u010dima cijelog svijeta. Do\u0161ao je \u010das suda, Sudac je sada na suda\u010dkoj stolici; svjedoci — \u0161ira javnost — su sada prisutni; i u ovoj fazi su\u0111enja \u201cSada\u0161njim Vlastima\u201d je dopu\u0161teno da \u010duju optu\u017ebe i da zatim govore za sebe. Njihovi slju\u010dajevi se vode na javnom sudu, i cijeli svijet gleda sa intenzivnim i grozi\u010davim zanimanjem.<\/p>\n

Cilj ovog su\u0111enja nije uvjeriti velikog Suca o stvarnom polo\u017eaju tih vlasti; jer mi smo ve\u0107 unaprijed upozoreni na njihovu propast iz njegove \u201csigurne proro\u010dke rije\u010di\u201d; i ljudi ve\u0107 mogu \u010ditati na zidovima njihovih dvorana za bankete tajnoviti rukopis, ali sudbonosan, ruke — MENE, MENE, TEKEL, UPARSIN!\u201d Sada\u0161nje je su\u0111enje, uklju\u010duju\u0107i raspravu o ispravnom i pogre\u0161nom, o u\u010denjima, autoritetima, itd., zato da o\u010dituje svim ljudima pravi karakter Babilona, tako da, premda su ljudi dugo bili zavedeni njenim ispraznim pretenzijama, mogu na kraju, kroz ovaj proces suda, u potpunosti shvatiti pravdu Bo\u017eju u njenom kona\u010dnom svrgavanju. Na ovom su\u0111enju su, njene tvrdnje o uzvi\u0161enoj svetosti i o bo\u017eanskom autoritetu i imenovanju da vlada svijetom, isto tako kao i njene mnoge monstruozne i kontradiktorne doktrinarne tvrdnje, sve bile dovedene u pitanje.<\/p>\n

Sa o\u010ditim sramom i zbunjenosti na licu pred takvim mno\u0161tvom svjedoka, gra\u0111anske i crkvene vlasti, kroz svoje predstavnike, vladare i sve\u0107enstvo, nastoje polo\u017eiti svoje ra\u010dune. Nikada, u analima povijesti, nije bilo takvo stanje stvari. Nikada prije nisu crkveni vo\u0111e, dr\u017eavnici i gra\u0111anski vladari bili ispitivani, unakrsno ispitivani i kritizirani kao sada pred sudi\u0161tem javnog suda, kroz kojega u srce prodiru\u0107i Duh Gospodnji djeluje na njih na njihovu veliku zbunjenost. Bez obzira na njihovo nastojanje i napor da izbjegnu istragu i unakrsno ispitivanje duha ovih vremena, oni su du\u017eni to izdr\u017eati, i su\u0111enje se nastavlja.<\/p>\n

Babilon Izvagan Na Vagi<\/strong><\/p>\n

Dok mase ljudi danas odva\u017eno izazivaju i gra\u0111anske i vjerske vlasti Kr\u0161\u0107anstva da doka\u017eu svoje tvrdnje o bo\u017eanskom autoritetu da vladaju, niti oni niti vladari ne shva\u0107aju da je Bog odobrio, ili radije dopustio, rok vlasti* takvim vladarima koje bi \u010dovje\u010danstvo moglo izabrati ili tolerirati, bilo dobre ili lo\u0161e, sve dok ne isteknu \u201cVremena Neznabo\u017eaca;\u201d da je Bog tijekom tog vremena dopustio da svijet u velikoj mjeri upravlja svojim vlastitim stvarima i da preduzme svoj vlastiti pravac u samoupravi, s ciljem da \u010dine\u0107i to, svi ljudi mogu nau\u010diti da su, u njihovom palom stanju, nesposobni za samoupravu, i da se ne isplati poku\u0161avati biti neovisan bilo od Boga ili jedan od drugoga. (Rim. 13:1)<\/p>\n

Vladari i vladaju\u0107e klase svijeta, ne shva\u0107aju\u0107i to, ali shva\u0107aju\u0107i svoju priliku, i iskoristiv\u0161i manje sretne mase ljudi, s \u010dijim dopu\u0161tenjem ili tolerancijom, bilo u neznanju ili svjesno, su dugo bili odr\u017eavani na vlasti, nastojali su nametnuti nepismenim masama apsurdnu doktrinu bo\u017eanskog imenovanja i \u201cbo\u017eanskog prava kraljeva\u201d — gra\u0111anskih i crkvenih. I u cilju odr\u017eavanja tog nauka, toliko pogodnog njihovoj politici, neznanje i praznovjerje su kroz mnoga stolje\u0107a bili njegovani i poticani me\u0111u masama.<\/p>\n

Samo su u novije vrijeme spoznaja i obrazovanje postali op\u0107eniti. I to se dogodilo silom providonosnih okolnosti, a ne naporima kraljeva i crkvenih vo\u0111a.<\/p>\n

______________________________________________________________<\/p>\n

*Drugi Svezak, str.8<\/p>\n

Tiskarski stroj i prijevoz na paru bili su glavna sredstva u njihovom promoviranju. Prije tih bo\u017eanskih uplitanja, mase ljudi, budu\u0107i da su u velikoj mjeri bili izolirani jedni od drugih, nisu bili u stanju mnogo nau\u010diti preko njihovih vlastitih iskustava. Me\u0111utim ta su sredstva imala zna\u010dajnu ulogu u predivnom porastu putovanja i dru\u0161tvenih i poslovnih odnosa, tako da svi ljudi, bez obzira na svoj rang ili polo\u017eaj, mogu imati koristi od iskustava drugih diljem cijelog svijeta.<\/p>\n

Sada je velika javnost \u010ditaju\u0107a javnost, putuju\u0107a javnost, misaona javnost; i ona brzo postaje nezadovoljna i bu\u010dna javnost, s malo po\u0161tovanja preostalog za kraljeve i mo\u0107nike koji su dr\u017eali na okupu stari poredak stvari pod kojim sada tako nemirno drhte. Prije samo tri stotine i pedeset godina statut Engleskog parlamenta napravio je pripremu za nepismene me\u0111u svojim \u010dlanovima, u ovim rije\u010dima–\u201dbilo koji Lord i Lordovi Parlamenta, i \u010dlan gornjeg Doma i vi\u0161e njih koji imaju mjesto ili glas u Parlamentu, na svoj zahtijev ili molbu, tvrde\u0107i korist od ovog akta, iako ne mo\u017ee \u010ditati.\u201d Od dvadeset \u0161est Baruna koji su potpisali Magna Kartu, re\u010deno je da je samo troje napisalo svoja imena, dok su dvadeset i tri stavili svoj znak.<\/p>\n

Shvativ\u0161i da je tendencija op\u0107eg prosvje\u0107ivanja masa naroda prema su\u0111enju vladaju\u0107im silama i da ne pridonose njihovoj stabilnosti, Ruski je Ministar unutarnjih poslova predlo\u017eio, kao provjeru rasta Nihilizma, stati na kraju vi\u0161em obrazovanju bilo kojeg pripadnika siroma\u0161nijih klasa. Godine 1887 on je izdao nalog iz kojeg izdvajamo sljede\u0107e: \u201cGimnazije, vi\u0161e \u0161kole i sveu\u010dili\u0161ta bi stoga trebali odbiti primati kao \u0111ake ili studente djecu doma\u0107ih slugu, seljaka, obrtnika, sitnih trgovaca, poljoprivrednika, i drugih sli\u010dnog stanja, \u010dije potomstvo ne bi trebalo biti obrazovano iz kruga kojem pripadaju, i da na taj na\u010din budu vo\u0111eni, kako je dugogodi\u0161nje iskustvo pokazalo…da postanu nezadovoljni sa svojom sudbinom, i nadra\u017eeni sa neizbje\u017enim nejednakostima postoje\u0107ih dru\u0161tvenih polo\u017eaja.\u201d<\/p>\n

Ali prekasno je za takvu politiku da bude uspje\u0161na, \u010dak i u Rusiji. To je politika koju je Papinstvo provodilo u danima svoje mo\u0107i, ali za koju ta lukava institucija sada shva\u0107a da bi bila neuspjeh, i zasigurno izazvala reakciju koja je jednaka snazi poku\u0161aja iste. Svjetlo je osvanulo na umovima masa, i njih se ne mo\u017ee svesti na njihovu prija\u0161nju tamu. Sa postupnim pove\u0107anjem znanja zahtijeva se rebuplikanski oblik vladavine, a monarhisti\u010dki su bili iz nu\u017enosti izmjenjeni snagom njihovog primjera i zahtijevima ljudi.<\/p>\n

U izlaze\u0107em svjetlu novog dana ljudi po\u010dinju uvi\u0111ati da su pod za\u0161titom la\u017enih tvrdnji, podr\u017eanih od strane naroda u njihovom prija\u0161njem neznanju, vladaju\u0107e klase napravile sebi\u010dnu trgovinu od prirodnih prava i prednosti ostatka \u010dovje\u010danstva. I, gledaju\u0107i i va\u017eu\u0107i tvrdnje tih na polo\u017eaju, oni brzo dolaze do vlastitih zaklju\u010daka, bez obzira na jadne isprike koje su ponu\u0111ene. Me\u0111utim budu\u0107i da su i sami potaknuti sa nikakvim uzvi\u0161enijim na\u010delima pravednosti i istine od vladaju\u0107ih klasa, prosudba masa je daleko od prava druge strane pitanja, budu\u0107i je njihov rastu\u0107i stav \u017eurno ignorirati sav zakon i red umjesto da razmotre hladno i nepristrano zahtijeve za pravdom na objema stranama u svjelu Bo\u017eje Rije\u010di.<\/p>\n

Dok je Babilon, Kr\u0161\u0107anstvo — sada\u0161nja organizacija i dru\u0161tveno ure\u0111enje, predstavljeno sa svojim dr\u017eavnicima i njenim sve\u0107enstvom — bilo je izvagano na vagi javnog mnijenja, njene su mnoge monstruozne tvrdnje shva\u0107ene kao neutemeljene i apsurdne, i te\u0161ke optu\u017ebe protiv nje — sebi\u010dnosti i neuskla\u0111enosti sa Kristovim zlatnim pravilom, na \u010dije se ime i autoritet poziva — ve\u0107 su prevagnule, i snop svjetlosti je podignut toliko visoko da, \u010dak i sada, svijet ima malo strpljenja da slu\u0161a daljnje dokaze o njenom stvarnom antikr\u0161\u0107anskom karakteru.<\/p>\n

Njeni predstavnici pozivaju svijet da zapazi slavu njihovih kraljevstava, pobjede njihovih mi\u0161ica, sjaj njihovih gradova i pala\u010da, vrijednost i snagu njihovih institucija, politi\u010dkih i vjerskih. Oni nastoje probuditi duh iz starih vremena klanskog patriotizma i praznovjerja, kojemu su se ranije klanjali u pokornom i pobo\u017enom po\u0161tovanju onima na vlasti i polo\u017eaju; koji su odu\u0161evljeno uzvikivali, \u201c\u017divio Kralj!\u201d i pobo\u017eno po\u0161tivali osobe koje su tvrdile da su bile Bo\u017eji predstavnici.<\/p>\n

Ali ti su dani pro\u0161lost: ostatci prija\u0161njeg neznanja i praznovjerja brzo nestaju, a s njima i osje\u0107anja klanskog patriotizma i slijepog vjerskog po\u0161tovanja; i na njihovom mjestu mi nalazimo neovisnost, sumnju i prkos, koji \u0107e naskoro dovesti do svijetom ra\u0161irenog sukoba — anarhije. Ljudi razli\u010ditih dr\u017eavnih brodova govore gnjevno i prijete\u0107i zapovjednicima i pilotima, te s vremena na vrijeme postaju gotovo buntovni. Oni tvrde da je sada\u0161nja politika onih koji su na polo\u017eaju da ih namame na ropska tr\u017ei\u0161ta budu\u0107nosti i da naprave trgovinu od svih njihovih prirodnih prava i da ih svedu na kmetstvo njihovih o\u010deva. I mnogi inzistiraju sa pove\u0107anom \u017eestinom na promjeni sada\u0161njih zapovjednika i pilota i pu\u0161taju da im brodovi besciljno plutaju dok se oni me\u0111usobno sva\u0111aju za gospodarstvo. Me\u0111utim protiv te divlje i opasne vike kapetani i piloti, kraljevi i dr\u017eavnici, bore se da zadr\u017ee svoje polo\u017eaje mo\u0107i, vi\u010du\u0107i cijelo vrijeme ljudima, \u201cDolje ruke! Odvest \u0107ete plovilo na stijene!\u201d Zatim vjerski vo\u0111e istupaju naprijed i savjetuju podlo\u017enost od strane naroda; i, tra\u017ee\u0107i da naglase da je njihov vlastiti autoritet od Boga, oni su u dosluhu sa gra\u0111anskim vlastima da zadr\u017ee narod pod ograni\u010denjem. Ali, i oni isto tako, po\u010dinju shva\u0107ati da je njihova mo\u0107 oti\u0161la, pa ju poku\u0161avaju nekako ponovno povratiti. Stoga oni govore o savezu i suradnji me\u0111u sobom, i \u010dujemo ih kako raspravljaju sa dr\u017eavom za vi\u0161e pomo\u0107i s te strane, obe\u0107avaju\u0107i im zauzvrat podr\u0161ku civilnih institucija sa njihovom (slabe\u0107om) mo\u0107i. Ali, oluja se di\u017ee, i dok mase ljudi, koje nisu u stanju shvatiti opasnost, nastavljaju \u017eamor, srca onih koji su na za\u010delju brodova po\u010dinju klonuti od straha od onoga \u0161to sada vide da sigurno mora do\u0107i.<\/p>\n

Crkvene sile, posebno, osje\u0107aju se du\u017enima da polo\u017ee svoje ra\u010dune kako bi se pokazale u najboljem svjetlu; da bi tako, bude li mogu\u0107e, ograni\u010dile revolucionarnu struju javnog mnijenja protiv njih. Ali kako se poku\u0161avaju ispri\u010dati za oskudno dobre rezultate pro\u0161lih stolje\u0107a njihove mo\u0107i, oni jedino mogu dodati njihovoj vlastitoj zbunjenosti i za\u010du\u0111enosti, i izazvati pozornost drugih na pravo stanje stvari. Te se isprike stalno pojavljuju u stupcima svjetovnih i vjerskih novina. I u izrazitoj suprotnosti sa time su neustra\u0161ive kritike iz gotovo cijelog svijeta i gra\u0111anskih i vjerskih sila Kr\u0161\u0107anstva. Od tih su sljede\u0107i izvatci iz novinskih izvje\u0161taja koji su u opticaju primjeri.<\/p>\n

Svijet Optu\u017euje Gra\u0111anske Vlasti<\/strong><\/p>\n

\u201cMe\u0111u svim \u010dudnim vjerovanjima rase, nema nijedne toliko \u010dudnije od te da je Svemogu\u0107i Bog pa\u017eljivo izabrao neke od najobi\u010dnijih \u010dlanova vrste, \u010desto bolesne, bezumne i opake, da vladaju nad velikim zajednicama pod njegovom posebnom za\u0161titom, kao njegovi predstavnici na zemlji.\u201d New York Evening Post. Drugi \u010dasopis od prije nekoliko godina imao je sljede\u0107e, pod naslovom — \u201cJadan Udes Kraljeva:\u201d<\/p>\n

\u201cNavedeno je a izgleda da je istina da je Srpski Kralj Milan poludio. Kralj Wurttemberga je djelomi\u010dni lu\u0111ak. Posljednji Kralj Bavarske po\u010dinio je samoubojstvo u ludilu, i sada\u0161nji vladar te zemlje je idiot. Ruski Car zauzima taj polo\u017eaj zato \u0161to je njegov brat, prirodni nasljednik, presu\u0111en kao mentalno neura\u010dunljiv; i sada\u0161nji je Car pogo\u0111en sa melankolijom od vremena svoje krunidbe, te su mu pozvani u pomo\u0107 specijalisti za mentalno zdravlje iz Njema\u010dke i Francuske. \u0160panjolski kralj je \u017ertva \u0161krofule i najvjerovatnije ne\u0107e dosti\u0107i mu\u017eevnu dob. Njema\u010dki Car ima neizlje\u010divu bolest u svom uhu koja \u0107e na koncu utjecati na njegov mozak. Kralj Danske je ostavio otrovanu krv pola tucetu dinastija. Turski Sultan je pogo\u0111en sa melankolijom. Nema prijestolja u Evropi gdje se grijesi o\u010deva nisu vidljivo spustili na djecu, i za generaciju ili dve vi\u0161e ne\u0107e biti ni Burbona, Habsburga, Romanofa niti Guelfa da zlostavljaju i vladaju svijetom. Plava krv te vrste ne\u0107e biti premijom u 1900 – stotima. Ona se izuzima od problema budu\u0107nosti.\u201d<\/p>\n

Drugi pisac za dnevne novine ustanovio je tro\u0161ak kraljevske obitelji kako slijedi:<\/p>\n

\u201cTrgovina koju je napravila Kraljica Vitkorija po svom dolasku na prijestolje daje joj #385,000 godi\u0161nje, sa snagom dodjele novih mirovina u iznosu od #1,200 godi\u0161nje, procjenjuje se da je to jednako godi\u0161njem prihodu od\u00a0 #19,871. To \u010dini sveukupno od\u00a0 #404,871 samo za Kraljicu, od \u010dega je #60,000 za njen potanji nov\u010danik; to jest, jednostavni nov\u010danik.\u00a0 Vojvodstvo iz Lancastera, koje je jo\u0161 uvijek pod upravljanjem krune, tako\u0111er pla\u0107a #50,000 godi\u0161nje u potanji nov\u010danik. Tako Kraljica ima\u00a0 #110,000 za godi\u0161nje tro\u0161enje novca;\u00a0 drugi tro\u0161kovi njenog ku\u0107anstva se snabdjevaju sa drugim stavkama Gra\u0111anske Liste. Kada je najavljen Kralji\u010din dar od #50 ili #100 za dobrotvorne svrhe, ne smijemo pretpostaviti da to dolazi iz potanjeg nov\u010danika, jer postoji zasebna stavka od #13,200 godi\u0161nje za kraljevsko darivanje, milostinju i milodare. Me\u0111u imenovanjima u kraljevskom ku\u0107anstvu 20 ih je klasificirano kao politi\u010dka, sa ukupnim pla\u0107ama od #21,582 godi\u0161nje, pravilo je da jedan \u010dovjek izvla\u010di pla\u0107u a drugi obavlja posao. Medicinski odjel uklju\u010duje 25 osoba, od izvanrednih lije\u010dnika do kemi\u010dara i ljekara, svi kako bi odr\u017eali kraljevsko tijelo u dobrom zdravlju, dok 36 redovnih kapelana i 9 sve\u0107enika obi\u010dno slu\u017ee kraljevskoj du\u0161i. Odjel Lorda Chamberlaina uklju\u010duje zamoran popis ureda, me\u0111u kojima, je sve ispremje\u0161ano sa ispitiva\u010dima predstava, pjesni\u010dkih nagrada i ispitiva\u010da slika, brodari, \u010duvari labudova, i \u010duvari dragulja u Utvrdi. Najvi\u0161e zanimljiva slu\u017eba pod upravom Kraljevskog Lovca je ona nasljedna velikog sokolara, dr\u017eana od vojvode iz Sv. Albansa za pla\u0107u od\u00a0 #1,200 godi\u0161nje. Vojvoda najvjerovatnije ne zna razliku izme\u0111u sokola i pingvina, i nema namjeru to saznati. Od njenog stupanja Kraljica Viktorija ukinula je mnoge beskorisne urede, napraviv\u0161i time zna\u010dajne u\u0161tede, koji je novac oti\u0161ao u njen prostrani tanki nov\u010danik.<\/p>\n

\u201cPobrinuv\u0161i se tako velikodu\u0161no za kraljicu, Britanski je narod trebao ne\u0161to dati i njenom mu\u017eu. Princ Albert primio je #30,000 na godinu posebnim glasovanjem, pored #6,000 godi\u0161nje kao feldmar\u0161al, #2,933 na godinu kao Pukovnik dvije pukovnije, #1,120 godi\u0161nje kao Upravitelj Dvorca u Windsoru, i #1,500 kao Rend\u017eer Windsora i Home Parksa. Kralji\u010din je mu\u017e sveukupno ko\u0161tao naciju #790,000 tijekom njihovih 21 godinu bra\u010dnog \u017eivota, i za\u010deli veliku obitelj koja je bila na teret nacije. Kao sljede\u0107a dolazi Njema\u010dka Carica Augusta, koja izvla\u010di\u00a0 #8,000 na godinu, pored \u0161to je dobila miraz od #40,000, i #5,000 za pripreme vjen\u010danja. Me\u0111utim taj dobrovoljni milodar nije dovoljan da plati njenu vo\u017enju u Englesku da vidi svoju majku, jer svakom takvom prilikom za put se plati #40. Kada je Princ od Walesa dostigao svoju punoljetnost on je primio malu stvar od oko #601,721 kao ro\u0111endanski dar, to je bio iznos od prikupljenog prihoda Vojvodstva iz\u00a0 Cornwalla do tog razdoblja. Do tog vremena on je primio u prosjeku #61,232 godi\u0161nje od Vojvodstva. Nacija je tako\u0111er potro\u0161ila #44,651 na popravke na Domu u Marlboroughu, Prin\u010devoj gradskoj rezidenciji, , od 1871; pla\u0107ali su njega #1,350 na godinu kao \u00a0Pukovnika Desetine Husara; dali su mu #23,450 da plati svoje tro\u0161kove oko braka; daruju\u0107i njegovoj \u017eeni\u00a0 #10,000 na godinu, i daju\u0107i njemu #60,000 za tro\u0161enje na njegovom putovanju u Indiju 1875. Sve zajedno on je izvukao\u00a0 #2,452,200 (vi\u0161e od 22 milijuna kuna) iz nov\u010danika John Bulla od otprije deset godina i bilo je to sve od tada redovito izvla\u010denje.<\/p>\n

\u201cSada za mla\u0111e sinove i k\u0107eri. Princeza Alice primila je\u00a0 #30,000\u00a0 za svoje vjen\u010danje 1862, i rentu od #6,000 sve do njene smrti 1878. Vojvodi od Edinburgha bilo je dano #15,000 godi\u0161nje do punoljetnosti 1866, i dodatnih #10,000 za njegov brak 1874, pored #6,883 za tro\u0161kove vjen\u010danja i popravke na njegovoj ku\u0107i. To je ono \u0161to on dobiva za to \u0161to ni\u0161ta ne radi nego samo za to \u0161to je Princ. Rade\u0107i kao kapetan, i kasnije kao admiral u mornarici, on je zaradio\u00a0 #15,000. Princeza Helena, kod udaje za Princa Kristijana, iz Schleswig-Holsteina, 1886, primila je miraz od\u00a0 #30,000 i bespovratna sredstva od #7,000 godi\u0161nje za \u017eivot, dok njezin mu\u017e prima #500 na godinu kao Rend\u017eer Windsor Home Parka. Princeza Louiza primila je iste blagodati kao i njena sestra. Vojvoda od Connaughta po\u010deo je \u017eivot 1871 sa\u00a0 #15,000 godi\u0161nje\u00a0 od nacije i to je bilo pove\u0107ano na\u00a0 #25,000 za njegov brak, 1879. On sada zapovijeda vojskom u Bombayu, sa\u00a0 #6,600 na godinu i vrijedne prihode. Vojvodi iz Albanya bilo je odobreno #15,000 na godinu, 1874, iznos se pove\u0107ao na\u00a0 #25,000 na njegov brak 1882, i njegova udovica prima\u00a0 #6,000\u00a0 na godinu. Nesretni Vojvoda bio je genije obitelji; i da je on bio obi\u010dni gra\u0111anin sa prosje\u010dnim mogu\u0107nostima, mogao je zaraditi za udoban \u017eivot kao odvjetnik, jer je bio govornik. Princeza Beatrice za svoj brak primila je uobi\u010dajeni miraz od #30,000 i rentu od #6,000. Tako je nacija, od Kralji\u010dinog stupanja na tron pa do kraja 1886, platila #4,766,083 za luksuz Princa Consorta, pet Princezi, i \u010detiri Princa, izostavljaju\u0107i ra\u010dun posebnih d\u017eepnih cijena, rezidencija olobo\u0111enih od najamnine i osloba\u0111anja od poreza.<\/p>\n

\u201cMe\u0111utim to nije sve. Nacija ne samo da je podr\u017eavala Kralji\u010dine potomke nego i njene ro\u0111ake i stri\u010deve i tetke. Samo \u0107u zabilje\u017eiti iznose tih kraljevskih umirovljenika koje su primili od 1837. Leopold I., kralj Belgije samo zato \u0161to je o\u017eenio Kralji\u010dinu tetku, primao je #50,000 na godinu sve do svoje smrti, 1865, ukupno #1,400,000 tijekom sada\u0161nje vladavine. Ali on je imao neki osje\u0107aj pristojnosti, jer kad je on postao Kralj Belgije 1834, on je svoju mirovinu isplatio preko povjerenika, propisuju\u0107i je samo za rente svojih slu\u017ebenika i odr\u017eavanje Claremont House, i kada je on umro cijeli je iznos bio vra\u0107en u Trezor. No tako nije bilo sa Kraljem Hanovera, ujakom Kraljice. On je uzeo sve \u0161to je mogao dobiti, \u0161to je, od 1837do 1851 iznosilo od\u00a0 #21,000 na godinu do #294,000. Kraljica Adelaidea, udovica Williama IV., izvukla je #100,000 godi\u0161nje za 12 godina, ili u svemu #1,200,000. Kralji\u010dina majka Vojvotkinja od Kenta, primala je #30,000 godi\u0161nje od dolaska svoje k\u0107eri na tron pa do njene smrti, ukupno #720,000. Vojvoda od Sussexa, drugi stric, primao je #18,000 godi\u0161nje za \u0161est godina, ukupno\u00a0 #108,000. Vojvoda od Cambridgea, ujak Br. 7 upio je #24,000 god\u0161nje, ili u svemu #312,000, dok je njegova udovica, koja je jo\u0161 uvijek \u017eiva, primala #6,000 godi\u0161nje od njegove smrti, ili u svemu\u00a0 #222,000. Princeza Augusta, jo\u0161 jedna tetka, imala je oko\u00a0 #18,000 u svemu. \u017dena poglavara samostalne dr\u017eavice u Njema\u010dkom carstvu u Hessenu, tetka Br. 3, osigurala si je oko #35,000. Vojvotkinja od Gloucester, tetka Br.4, izvukla se sa\u00a0 #14,000 godi\u0161nje, i tako 20 godina, ili u svemu #280,000. Princeza Sofija, jo\u0161 jedna tetka, primila je #167,000, i zadnja tetka, Princeza Sofija iz Gloucestera, ne\u0107akinja D\u017eord\u017ea III., primala je #7,000 godi\u0161nje za 7 godina, ili\u00a0 #49,000. Zatim je Vojvoda od Mecklenburg-Strelitza, Kralji\u010din ro\u0111ak, bio pla\u0107en #1,788 godi\u0161nje za 23 godine njene vladavine, ili #42,124.<\/p>\n

Vojvoda od Cambridgea, kao Vrhovni Zapovjednik Britanske vojske, uz mirovine, pla\u0107u kao Vrhovni Zapovjednik, slu\u017ebe pukovnika nekoliko pukovnija i rend\u017eerstvo nekoliko parkova, velike dijelove kojih je on preuredio u rezervate za igre, primio je #625,000 javnog novca. Njegova sestra Vojvotkinja od Mecklenburg-Strelitza, primila je #132,000, i njegova druga sestra, \u201cDebela Marija,\u201d Vojvotkinja od Tecka, uzela je\u00a0 #153,000. To \u010dini sveukupno #4,357,124 koje je nacija platila za podr\u0161ku Kralji\u010dinim stri\u010devima, tetkama i ro\u0111acima tijekom njene vladavine.<\/p>\n

\u201cPored iznosa datih na Kralji\u010dinoj Gra\u0111anskoj listi, izvorni tro\u0161ak i tro\u0161ak odr\u017eavanja \u010detiri kraljevske jahte bio je uklju\u010den u procjene ratne mornarice, iako je to legitimno dio tro\u0161kova kraljevske obitelji. Izvorni tro\u0161ak bio je #275,528, i ukupni tro\u0161ak odr\u017eavanja i pla\u0107e, od d\u017eeparaca i opskrbljivanja posade za deset godina bio je #346,560, ukupno od #622,088\u00a0 samo za tu jednu stavku.<\/p>\n

\u201cUkratko, Kralji\u010dini brojni ujaci, tetke i ro\u0111aci ko\u0161tali su\u00a0 #4,357,124; njen mu\u017e, njeni sinovi i njene k\u0107eri, #4,766,083; ona sama i njeno ku\u0107anstvo, #19,838,679; a njene jahte\u00a0 #622,088. To daje ukupno #29,583,974 [oko 300 milijuna kuna] koje je Britanska nacija potro\u0161ila na monarhiju tijekom njene sada\u0161nje vladavine. [Do godine 1888.] Da li se ta stvar isplatila? To je prili\u010dno visoka cijena za pla\u0107anje stabilnosti, jer to zna\u010di da su ljudi bili oporezovani da krajnje granice njihove mo\u0107i da dr\u017ee u dokolici brojne osobe koje bi u\u010dinile vi\u0161e dobra za zemlju da su po\u0161teno zara\u0111ivale za \u017eivot.\u201d<\/p>\n

Spektakularna krunidba Ruskog Cara bila je zna\u010dajan prikaz kraljevskog pretjerivanja, osmi\u0161ljenog, kao i sve lepr\u0161ave perjanice plemstva, da impresioniraju mase ljudi sa idejom da su njihovi vladari daleko iznad njih u slavi i dostojanstvu te kako zaslu\u017euju njihovo \u0161tovanje kao vi\u0161a bi\u0107a, kao i njihove najponiznije i ropske poslu\u0161nosti. Re\u010deno je da je taj veliki prikaz plemstva tom prilikom ko\u0161tao $25,000,000.<\/p>\n

Na tu ekstravaganciju, toliko u suprotnosti sa o\u010dajnim stanjem njihovih milijuna seljaka, sa \u010dijim je jadima cijeli svijet bio toliko dobro upoznat tijekom gladi 1893, mi izvla\u010dimo iz komentara Engleskih novina, The Spectator, kako slijedi:<\/p>\n

\u201cTe\u0161ko je prou\u010davati ra\u010dune priprema za Rusku krunidbu, koja glasi kao da je bila tiskana u zlatu po ljubi\u010dastoj svili, bez osje\u0107aja ga\u0111enja, jo\u0161 pogotovo ako \u010ditamo u isto vrijeme o masakrima Armenaca koje su Rusi odbili za\u0161tititi, iako su imali mo\u0107. Mi si mo\u017eemo, s naporom, predo\u010diti \u010dudesan prizor predstavljen u Moskvi, sa svojom Azijatskom arhitekturom i sjajnim kupolama, njene ulice pune prekrasnih Evropskih uniformi i jo\u0161 rasko\u0161nije Azijatske odje\u0107e, bjeli Prin\u010devi u crvenom, \u017euti Prin\u010devi u plavom, sme\u0111i Prin\u010devi u platnu od zlata, vladare plemena iz dalekog Istoka, Kineskog Diktatora, i sme\u0111i Japanski General pred kojim taj Diktator pada ni\u010dice, rame uz rame sa svim vladaju\u0107im Domovima Evrope, i predstavnicima svih poznatih Crkava izuzev Mormona, od svih naroda koji slu\u0161aju Cara — bilo ih je, mi vjerujemo, osamdeset — i od svake vojske na Zapadu, svi se kre\u0107u\u0107i usred pukovnija beskrajnih u broju i vrsti uniformi, i kroz milijune od skromnijih rasa — pola Azijatskih, pola Evropskih — ispunjenih uzbu\u0111enjem i sa odano\u0161\u0107u prema njihovom zemaljskom gospodaru. Mi mo\u017eemo zamisliti \u017eamor beskrajnog mno\u0161tva, zborove mnogobrojnih redovnika, salve topni\u0161tva, koje su ponavljane od postaje do postaje sve dok kroz cijeli sjever svijeta, od Rige do Vladivostoka, svi ljudi nisu \u010duli u istom trenutku da je Car stavio krunu na svoju glavu. Englez ih sve prou\u010dava kao \u0161to bi prou\u010davao pjesmu od Moora, i nalazi sve odjednom prekrasnim i slabim. Nije li to previ\u0161e grandiozno za rasko\u0161? Nije li to vi\u0161e opera nego \u017eivot? Ima li ne\u010deg poput krivnje, u Carstvu poput Rusije, sa njegovim milijunima na milijunima ljudi koji pate, u divovskom izdatku koji proizvodi te ljubi\u010daste u\u010dinke? Pet milijuna u novcu za ceremonijal! Postoji li na\u010delo na temelju kojeg bi se rashod poput toga mogao uvjerljivo opravdati? Nije li tro\u0161enje Bel\u0161azara, pokazivanje gotovo bolesnog ponosa, izlijevanje iz riznice kako kraljevi Orijenta ponekada to rade, isklju\u010divo za pobu\u0111ivanje emocija slave u jednom nadobudnom umu? Ni\u0161ta ne mo\u017ee izazvati Engleza da izglasa takvu sumu za takav cilj, i Engleska bi mogla u\u0161tedjeti novca barem deset puta lak\u0161e nego Rusija.<\/p>\n

\u201cIpak neki se pribojavaju da bi moglo biti da su oni koji vladaju Rusijom mudri u svom nara\u0161taju, i da taj bezobzirni izdatak snage i blaga osigurava rezultat koji, sa njihove to\u010dke gledi\u0161ta, je adekvatan povrat. Cilj je produbiti Ruski dojam da je polo\u017eaj Cara na neki na\u010din nadnaravan, da su njegovi izvori jednako neograni\u010deni kao i njegova mo\u0107, da on ima nekakav poseban odnos prema Bo\u017eanskom, da je njegova krunidba posve\u0107enje toliko sve\u010dano i sa takvim zna\u010denjem za \u010dovje\u010danstvo da nikakav izvanjski prikaz kako bi ga se u\u010dinilo vidljivim ne mo\u017ee biti pretjeran, da \u010dovje\u010danstvo mo\u017ee biti pozvano da pogleda bez izuze\u0107a, da je trenutan mir koji je bio toliko pa\u017eljivo pro\u0161iren po cijelom Sjevernom svijetu prouzro\u010den ne samo redom nego i o\u010dekivanjem odgovaraju\u0107eg doga\u0111aja. I vladaju\u0107i Rusi vjeruju da je rezultat postignut, i da je utisak krunidbe jednak u cijelom Carstvu utisku pobjede koja bi ko\u0161tala jednako u novcu i jo\u0161 vi\u0161e u suzama. Oni ponavljaju ceremoniju kod svake decentralizacije prijestolja, sa jo\u0161 ve\u0107im sjajem i prostranim dizajnom, odgovaraju\u0107e porastu Ruske pozicije, ozna\u010dene upravo sada, kako oni misle, sa mrzovoljnim nazadovanjem Japana, sa pokorno\u0161\u0107u Kine i sa plaze\u0107om ropskom podlo\u017eno\u0161\u0107u vladara Konstantinopola. Oni \u010dak vjeruju da krunidba pove\u0107ava njihov presti\u017e kao gospodara u Evropi, da je sjaj njegovog Carstva, mno\u0161tva njegovih vojnika, njegovog posjedovanja svih resursa civilizacije isto tako kao i svih resursa barbarske Mo\u0107i, mnogo vi\u0161e pribli\u017een domu kolektivnog uma Zapada, i da to pove\u0107ava odbojnost koja je tamo da se suo\u010di sa velikom Sjevernom Mo\u0107i. U Berlinu je, oni misle, dublja jeza pri pomisli na invaziju , u Parizu mnogo vi\u0161e likovanja kad se ljudi sjete Saveza, u Londonu du\u017ea pauza dok njegovi dr\u017eavnici razmi\u0161ljaju, kako to oni uvijek rade, kako se mo\u017ee odgoditi idu\u0107i pokret gle\u010dera ili se okrenuti u stranu. Mo\u017ee li itko potvrditi sa pouzdanjem da su oni u potpunosti u krivu, ili da za godinu dana diplomacija Rusije ne\u0107e biti odva\u017enija u posljedici nacionalnog festivala, otporu onih koji se opiru vi\u0161e pla\u0161ljivije\u00a0 zato \u0161to su vidjeli, u najmanju ruku sa svojim mentalnim o\u010dima, prizor kojeg bi se moglo, \u0161to jezgrovitije, najbolje opisati kao pregled Carstva odr\u017eanog unutar zidina glavnog grada, odnosno mimohodu Sjeverne Evrope i Azije u \u010dast svog Glavnog Zapovjednika?<\/p>\n

\u201cMo\u017ee biti zavaravaju\u0107e, ali u to smo sigurni, da prizori poput tih predstavljenih kod te krunidbe \u010dine jedan od velikih rizika svijeta. Oni moraju biti skloni da demoraliziraju svoje naj sna\u017enije ljude. O sada\u0161njem Caru nitko ni\u0161ta ne zna, izuzev, ka\u017ee jedan koji je bio u bliskom kontaktu s njim, da je on \u010dovjek \u201cdubokih emocionalnih osje\u0107aja\u201d; ali on mora biti vi\u0161e od obi\u010dne mase, ako on, potomak Aleksandra I koji je potpisao Sporazum iz Tilsita, mo\u017ee osjetiti sebe danima sredi\u0161tem tog krunidbenog prizora, i ako mo\u017ee, u biti, biti obo\u017eavan kao da je vladao Ninivom, bez da sanja snove; a kraljevi obi\u010dno sanjaju o vladanju. Postoji op\u010dinjenost rangom, isto tako kao i op\u010dinjenost s mo\u0107i, i \u010dovjek kojeg svi gledaju, i pred kojim se svi prin\u010devi \u010dine malima, mora zaista kako mi to uzimamo biti umjerenog uma kako se ne bi u jednom trenutku naduo sa uvjerenjem da je on prvi me\u0111u \u010dovje\u010danstvom. Vladari Rusije jo\u0161 mogu utvrditi da su, premda u uzvisivanju njihovog Cara tako visoko oja\u010dali lojalnost i produbili poslu\u0161nost, otopili mo\u0107 samokontrole koja je neophodna za obranu uma.\u201d<\/p>\n

Me\u0111utim \u010dinjenica da su ti vladari tzv. Kr\u0161\u0107anskih Kraljevstava kao cjelina li\u0161eni pravih Kr\u0161\u0107anskih osje\u0107anja i da im nedostaje \u010dak i ljudskog suosje\u0107anja je obilno dokazano sa \u010dinjenicom da su, dok su bogatsvo spiskali poput vode u podr\u0161ci plemstvu i njihovoj ispraznoj pompi i prikazivanju, i dok su milijuni vojnika i mornara, i ve\u0107ina \u010dudesnog vojnog naoru\u017eanja pod njihovim zapovjedni\u0161tvom, slu\u0161ali netaknuto vapaje jadnih Armenskih Kr\u0161\u0107ana, koje su Turci mu\u010dili i ubijali na desetke tisu\u0107a. Veli\u010danstvene armije o\u010digledno nisu organizirane zbog \u010dovje\u010danstva, nego jedino iz sebi\u010dnih namjera politi\u010dkih i financijskih vladara svijeta; naime, da zahvate podru\u010dja, da \u0161tite interese posjednika obveznica, i da vise jedni drugima za vratom, zapaljeni sa ubila\u010dkim ponosom, kada god vide dobru priliku da pro\u0161ire svoja carstva ili pove\u0107aju svoje bogatstvo.<\/p>\n

U izrazitoj suprotnosti sa tim kraljevskim pretjerivanjem koje prevladava, u odre\u0111enoj mjeri u svakoj zemlji gdje se odr\u017eala kraljevska obitelj, je Ogromna Zadu\u017eenost Evropskih Zemalja. “The Economiste Francais izdao je razra\u0111eni \u010dlanak, od M. Rene Stourma, o Javnom Dugu Francuske. Najuobi\u010dajenija procjena glavnog duga re\u010deno je da je $6,400,000,000. Najskromnije procjene stavljaju ga nekoliko milijuna ni\u017ee.\u00a0 M. Paul Leroy-Beaulieu prikazuje ga od $6,343,573,630. Rezultat ra\u010dunanja M. Stourma je ukupno\u00a0 $5,900,800,000 sa kvalifikacijom, me\u0111utim, da je izostavljeno\u00a0 $432,000,000\u00a0 od \u017eivotne rente, koju su drugi ekonomisti tretirali kao dio glavnog duga. Godi\u0161nja naknada za kamate i tonu\u0107i novac, na cijeli dug, uklju\u010duju\u0107i \u017eivotne rente, je $258,167,083. Od financiranog duga od $2,900,000,000 su daljnja tri posto, $1,357,600,000 trajna \u010detiri i pol posto, i\u00a0 $967,906,200 otkupnih obveznica razli\u010ditih opisa. Rente razli\u010ditim tvrtkama i korporacijama od $477,400,000, i $200,000,000 lebde\u0107eg duga, \u010dine balans ukupnog zbroj M. Stourma. To je daleko najte\u017ei teret kojeg je nosila ijedna nacija na zemlji. Njemu je najbli\u017ei dug Rusije, za kojeg je navedeno da iznosi $3,605,600,000. Engleska je sljede\u0107a, sa $2,226,200,000. Dug Austrije je $1,857,600,000, i Ma\u0111arske $635,600,000. \u0160panjolska duguje $1,208,400,000, i Prusija\u00a0 $962,800,000. To su ra\u010duni M. Stourma. Nijedna od tih nacija, izuzev Engleske i Prusije, ne daju dovoljno prihoda da jam\u010de trajnu ravnote\u017eu prora\u010duna, nego je Francuska najoptere\u0107enija od svih njih, i porast njenog duga bio je najbr\u017ei u nedavnoj pro\u0161losti i najvi\u0161e prijeti budu\u0107nosti.<\/p>\n

\u201cU zaklju\u010dku M. Stourm ka\u017ee: Mi se suzdr\u017eavamo od po\u010divanja na poga\u0111aju\u0107im posljedicama koje rezultat na\u0161eg rada budi. Pod kojim god aspektom mi smatrali tih 29 1\/2 milijarde bilo u usporedbi sa dugom drugih zemalja ili sa na\u0161im vlastitim dugom od prije deset ili dvadeset godina, oni izgledaju poput vrhunca nepoznate visine, nadma\u0161iv\u0161i granicu koju je bilo koji narod na svijetu, u bilo kojoj epohi, smatrao dosti\u017enim. Ajfelov Toranj \u0107e biti njihov pravi kolega; mi dominiramo na\u0161im bli\u017enjima, i na\u0161om povije\u0161\u0107u sa visinom na\u0161eg duga…u prisutnosti kojega je vrijeme da na\u0161a zemlja osje\u0107a patriotski strah.\u201d The London Telegraph je jednom objavio sljede\u0107i rezime nacionalnog financijskog izgleda:<\/p>\n

\u201cNeima\u0161tina visi poput mra\u010dnog i gotovo univerzalnog oblaka nad nacijama Evrope. Vremena su veoma lo\u0161a za Sile posvuda, ali najgore od svega je za one male. Te\u0161ko da ima nacije na Kontinentu \u010dija bilanca za prethodnu godinu ne predstavlja sumoran izgled; dok su mnogi od njih samo priznanja bankrota. Pa\u017eljivi izvje\u0161taji o financijskim uvjetima razli\u010ditih Dr\u017eava pokazuju borbu u nekoliko blagajni da spoje kraj s krajem \u0161to nikada nije bilo toliko op\u0107enito. Stanje stvari je doista gotovo svijetom ra\u0161ireno; jer, pogledamo li izvan na\u0161eg Kontinenta, Sjedinjene Dr\u017eave na jednoj strani, i Indiju i Japan, sa njihovim susjedima, na drugoj strani, osje\u0107a se prevladavaju\u0107e priklje\u0161tenje…<\/p>\n

\u201cVelika Republika nijje tolko velika i domi\u0161ljata da umre od njenih financijskih oboljenja; iako je \u010dak i ona veoma bolesna. I Velika Britanija , ima se suo\u010diti sa deficitom u nadolaze\u0107em Prora\u010dunu, i skupo je pretrpjela, gotovo nepopravljivo, gubitke od strane ludih poslova \u0161trajka ugljena. Francuska, poput nas i Amerike, je jedna od zemalja koju te\u0161ko mo\u017eemo zamisliti nesposobnom da plati, njezino je tlo toliko bogato i njen je narod toliko marljiv. Me\u0111utim, njen prihod, o\u010dituje \u010deste deficite; njezin je nacionalni dug poprimio ogromne razmjere, i teret njene Vojske i Mornarice gotovo da ne zgnje\u010di industriju zemlje. Njema\u010dka tako\u0111er treba biti upisana u kategoriju Sila previ\u0161e \u010dvrstih i i prejakih da trpe vi\u0161e od privremenog pomra\u010denja. Ipak izra\u010dunato je da je ona tokom pro\u0161le godine izgubila #25,000,000 funti, \u0161to predstavlja oko pola nacionalne \u0161tednje. Mnogo od tog gubitka je bilo zbog Njema\u010dkih ulaganja u dionice u Portugalu, Gr\u010dkoj, Ju\u017enoj Americi, Meksiku, Italiji, i Srbiji; dok je Njema\u010dka tako\u0111er o\u0161tro osjetila zbrku na tr\u017ei\u0161tu srebra. Teret njenog naoru\u017eanog mira priti\u0161\u0107e njen narod sa te\u0161kim bremenom. Me\u0111u Silama koje grupiramo zajedno kao prirodno sposobne, zapanjuju\u0107e je prona\u0107i da Austro-Ugarska ima za dati najbolji i najsretniji izvje\u0161taj…<\/p>\n

\u201cKada se okrenemo od te velike grupe i bacimo na\u0161 pogled na Italiju, tu nalazimo primjer \u201cVelike Sile\u201d sasvim osiroma\u0161ene njenom veli\u010dinom. Godinu za godinom njen prihod pada i njeni se rashodi pove\u0107avaju. Prije \u0161est godina vrijednost Talijanske vanjske trgovine bila je 2,600,000,000 franaka; sada je pala na\u00a0 2,100,000,000. Ona mora platiti #30,000,000 franaka kao kamatu na njen javni dug, pored premije za potrebno zlato. Njezini su vrijednosni papiri lijek na tr\u017ei\u0161tu; njezin golemi problem nov\u010danica stavio je srebro i zlato na visoke cijene. Njeno je stanovni\u0161tvo gurnuto u stanje siroma\u0161tva i bespomo\u0107nosti ovdje gotovo nezamislivo, i kada njeni novi Ministri izmi\u0161ljaju svje\u017ee poreze izbijaju krvavi nemiri.<\/p>\n

\u201c\u0160to se ti\u010de Rusije, njena su financijska izvje\u0161\u0107a obavijena u takvu tajnu da nitko ne mo\u017ee govoriti o njima sa sigurno\u0161\u0107u; ali postoji malo razloga za sumnjati da jedino veli\u010dina Carske vlasti ju \u010duva da ne bankrotira. Iz stanovni\u0161tva je bila istisnuta gotovo zadnja kap \u017eivotne krvi iz njihove industrije. Najnemarniji i nemilosrdni Ministar Financija jedva da se usu\u0111uje dati vijku oporezivanja red za drugo poluvrijeme.<\/p>\n

\u201cUmjeren i to\u010dan domoroda\u010dki autoritet pi\u0161e o situaciji u Rusiji u sljede\u0107im rije\u010dima:<\/p>\n

\u201cSvaka kopejka koju seljak nastoji zaraditi je potro\u0161ena, ne u stavljanju svojih poslova u red, nego pla\u0107anjem dugova u porezima…Novac pla\u0107en od seoskog stanovni\u0161tva pod izlikom poreza iznosi od dvije tre\u0107ine do tri \u010detvrtine bruto dohotka u zemlji, uklju\u010duju\u0107i njihov dodatni rad kao te\u017eaka. Prividno dobar kredit od vlade je podr\u017eavan sa umjetnim sredstvima. Pa\u017eljiv promatra\u010d o\u010dekuje pad i dru\u0161tvenih i financijskih lukova carstva. Ovdje, tako\u0111er, ogroman ko\u0161mar, naoru\u017ean mira Evrope u velikoj mjeri poma\u017ee paralizirati trgovinu i poljoprivredu. Primjer Portugala le\u017ei izvan na\u0161eg vidokruga; jer iako jednom slavno kraljevstvo ako je neplati\u0161a, njen nesretni polo\u017eaj je zasigurno ne zbog vojne ambicije ili grozni\u010davih rashoda. Gr\u010dka, me\u0111utim, premda bezna\u010dajna me\u0111u Silama sa njenom populacijom od dva milijuna ljudi, pru\u017ea upadljiv primjer propasti do koje financijsko pretjerivanje i napuhani planovi mogu dovesti naciju. \u201cVelika ideja\u201d bila je prokletstvo male Gr\u010dke, i mi smo nedavno vidjeli kako je bila dovedena da izbjegava svoj javni dug sa aktom apsolutnog \u00a0nepo\u0161tenja, samo ga je djelomi\u010dno suspendirala u lice prosvjeda Evrope. Novac koji je bio potro\u0161en na njenu \u201cVojsku i Mornaricu\u201d mogao je isto tako biti ba\u010den u more. Politika je postala s njom po\u0161ast, zaraziv\u0161i njene najbolje i najsposobnije javne ljude. Sa obi\u010dnim ljudima previ\u0161e obrazovanima da rade; studenti sa sveu\u010dili\u0161ta bogatiji su od zidara; javni dugovi i privatni dugovi koje nitko nikada ne misli platiti; la\u017ena Vojska i Mornarica, jedu sredstva; nepo\u0161tenje je postalo na\u010delo u politici; i tajni planovi koji moraju zna\u010diti ili vi\u0161e kredita ili korupcije i opasnog cjenkanja sa Rusijom — te stvari karakteriziraju suvremenu Gr\u010dku.<\/p>\n

\u201cGledaju\u0107i na kontinent sa svih strana, prema tome, ne mo\u017ee se negirati da je stanje stvari \u0161to se ti\u010de dobrobiti ljudi i nacionalnih bilanci krajnje nezadovoljavaju\u0107e. Naravno jedan glavni i o\u010digledan razlog za to je da naoru\u017eani mir koji priti\u0161\u0107e Evropu poput no\u0107ne more, i koji je pretvorio cijeli kontinent u stoje\u0107i logor. Pogledajte samo Njema\u010dku! To ozbiljno i trezveno Carstvo! Vojni bud\u017eet tamo je porastao sa\u00a0 #17,500,000\u00a0 funti 1880 na\u00a0 #28,500,000\u00a0 1893. Pove\u0107anje u skladu sa novim Zakonom o Obrani dodaje\u00a0 #3,000,000 funti godi\u0161nje kolosalnoj masi Njema\u010dkog obrambenog oru\u017eja.<\/p>\n

\u201cFrancuska je napela svoju snagu do to\u010dke neposrednog kolapsa kako bi se nosila sa svojim mo\u0107nim rivalom. Nepotrebno je isticati u\u017easan udio kojeg ta ratna osiguranja donose sada\u0161njoj popularnoj tjeskobi Evrope. Ne samo da odvla\u010de od profita i zarade ogromne sume koje kupuju barut i metak i grade barake, nego oni tako\u0111er uzimaju iz redova industrije mlade radnike, koji su tako\u0111er izgubljeni za ista razdoblja za obitelji i poja\u010danja populacije. Svijet jo\u0161 nije izumio bolje mjesto izmjene za me\u0111unarodne provjere od groznog i skupog Hrama rata.\u201d<\/p>\n

No, bez obzira na te\u0161ku zadu\u017eenost i financijske neugodnosti nacija, sposobni su statisti\u010dari procjenili da stvarna cijena za Evropu raznih vojnih i mornari\u010dkih prora\u010duna, odr\u017eavanja garnizona i gubitka industrijskog rada povla\u010denjem ljudi iz produktivne industrije, se mo\u017ee opravdano smatrati kao $1,500,000,000 godi\u0161nje, da ne ka\u017eemo ni\u0161ta o ogromnom gubitku \u017eivota, koji je u proteklih dvadeset i pet godina pro\u0161log stolje\u0107a (od 1855 do 1888) naveden kao 2,188,000, i to usred strahota koje nadilaze opis. Mr. Charles Dickens je vrlo istinito primjetio da:<\/p>\n

\u201cMi govorimo likuju\u0107i, i sa izvjesnom vatrom, o \u201cveli\u010danstvenoj naknadi! o \u201cprekrasnoj naplati! ipak samo \u0107e nekolicina razmisliti o gnusnim pojedinostima za koje te dvije prozra\u010dne rije\u010di stoje. \u201cPrekrasna naplata\u201d je bezglav nalet mu\u0161karaca na sna\u017enim konjima, gonjenih do najve\u0107e brzine, jahani i neodoljivo gaze\u0107i mase ljudi pod nogama. \u010citateljev um ne ide dalje; budu\u0107i da je zadovoljan sa informacijom da su neprijateljske linije \u201crazbijene\u201d i da su \u201cpopustile.\u201d To ne popunjava sliku. Kad je \u201cprekrasna naplata\u201d napravila svoje djelo i pro\u0161la, tu \u0107e se na\u0107i prizor koji je veoma sli\u010dan zastra\u0161uju\u0107oj \u017eeljezni\u010dkoj nesre\u0107i. Tu \u0107e biti puna nadopuna le\u0111a slomljenih na dva dijela, izvaljenih ramena, ljudi nabijenih na svoje bajonete, nogu razbijenih poput komada drva za ogrjev, glava koje su narezane poput kr\u0161ki jabuka, drugih glava koje su zdrobljene pod \u017eeljeznim kopitima konja, lica koja su izga\u017eena i iznaka\u017eena i li\u010de na sve samo ne na ljudska. To je ono \u0161to se kukavno krije iza \u201cprekrasne naplate.\u201d To je ono \u0161to slijedi kao stvar pravca, kada \u201cna\u0161i bli\u017enji ja\u0161u u stilu, i \u201codsjecaju ih slavno.\u201d<\/p>\n

\u201cPrika\u017eite si,\u201d ka\u017ee drugi pisac, \u201cradni milijuni po licu cijele Evrope, roje se dan za danom na svoj posao, rade\u0107i neprekidno od ranog jutra do rane ve\u010deri, u uzgoju tla, u proizvodnji tkanina, u razmjeni roba, u rudnicima, t tvornicama, \u017eeljezarama, pristani\u0161tima, radionicama, skladi\u0161tima; na \u017eeljeznicama, rijekama, jezerima, oceanima; prodiru\u0107i u utrobu zemlje, podvrgavaju\u0107i si tvrdoglavost sirove tvari, gospodare\u0107i elementima prirode, i prave\u0107i ih podre\u0111enima udobnosti i blagostanju ljudi, i stvaraju\u0107i iz svega toga masu bogatstva koje mo\u017ee donijeti obilje i udobnost svakome u njihove domove. I zatim zamislite ruku mo\u0107i kako dolazi i svake godine obri\u0161e nekih \u0161esto milijuna u novcu tako mukotrpno zara\u0111enih u ponor vojnih izdataka.\u201d<\/p>\n

Poanta je i u sljede\u0107em iz Harrisburg Telegram:<\/p>\n

\u201cKo\u0161ta Kr\u0161\u0107anske nacije Evrope da ilustriraju njihov pojam \u201cmira na zemlji i dobre volje prema ljudima.\u201d To jest, ko\u0161ta ih ne\u010dega da se dr\u017ee spremnima da raznesu jedna drugu u male komadi\u0107e. Statistika izdana u Berlinu pokazuje koli\u010dinu vojnih izdataka velikih sila tijekom tri godine 1888, 1889, 1890. Sljede\u0107i izdatci su dati u cijelim brojevima: Francuska,\u00a0 $1,270,000,000; Rusija, $813,000,000; Velika Britanija,\u00a0 $613,000,000; Njema\u010dka,\u00a0 $607,000,000; Austro – Ugarska, $338,000,000; Italija,\u00a0 $313,500,000. Tih \u0161est sila je zajedno potro\u0161ilo ukupno $3,954,500,000 za vojne svrhe u tri godine, ili u stopi po vi\u0161e od\u00a0 $1,318,100,000\u00a0 godi\u0161nje. Ukupno za tri godine znatno prema\u0161uje nacionalni dug Velike Britanije, i gotovo je dovoljno veliko da se plati dug na kamate Sjedinjenih Dr\u017eava tri puta vi\u0161e. Odgovaraju\u0107i izdatci u Sjedinjenim Dr\u017eavama bili su oko $145,000,000, izuzev mirovina. Ako dodamo tome na\u0161 ukupan izdatak rashodi bi se popeli na oko $390,000,000.”<\/p>\n

\u201cU skladu sa procjenama Francuskih i Njema\u010dkih statisti\u010dara, u ratovima posljednjih trideset godina je nestalo 2,500,000, dok je na te ratove bilo ulo\u017eeno ne manje od $13,000,000,000. Dr. Engel, Njema\u010dki statisti\u010dar, daje sljede\u0107u pribli\u017enu cijenu glavnih ratova posljednjih trideset godina: Krimski rat,\u00a0 $2,000,000,000; Talijanski rat iz 1859, $300,000,000; Prusko – Danski rat iz 1864, $35,000,000; Rat Pobune (Sjever),\u00a0 $5,100,000,000; Jug, $2,300,000,000; Prusko – Austrijski rat iz 1866, $330,600,000; Francusko – Njema\u010dki rat iz 1870, $2,600,000,000; Rusko – Turski rat,\u00a0 $125,000,000;\u00a0 Ju\u017eno Afri\u010dki ratovi,\u00a0 $8,770,000; Afri\u010dki rat\u00a0 $13,250,000; Srpsko – Bugarski rat,\u00a0 $176,000,000.<\/p>\n

\u201cSvi ti ratovi bili su ubojiti do krajnosti. Krimski rat, u kojem se vodilo nekoliko bitki, ko\u0161tao je 750,000 \u017eivota, samo 50 000 manje nego je bilo ubijeno ili je umrlo od rana Sjevera i Juga u ratu Pobune. Meksi\u010dki i Kineski izdatci ko\u0161tali su\u00a0 $200,000,000, i 85,000 \u017eivota. Bilo je\u00a0 250,000\u00a0 ubijeno i smrtno ranjeno tijekom Rusko – Turskog rata, i\u00a0 45,000 svaki u Talijanskom ratu iz 1859, i ratu izme\u0111u Prusije i Austrije.\u201d<\/p>\n

U pismu Zamjeniku Passya u Parizu, pokojni Hon. John Bright, \u010dlan Engleskog parlamenta, rekao je:<\/p>\n

\u201cU ovom su trenutku svi Evropski resursi progutani u vojnim potrebama. Interesi ljudi su \u017ertvovani za naj jadnije i ka\u017enjive fantazije vanjske politike. Stvarni interesi masa su bili poga\u017eeni u obrani la\u017enih pojmova slave i nacionalne \u010dasti. Ne mogu se oteti dojmu da Evropa mar\u0161ira prema nekoj velikoj katastrofi prignje\u010denja te\u017eine. Vojni se sistem ne mo\u017ee nedogledno podr\u017eavati sa strpljenjem, i stanovni\u0161tvo, dovedeno do o\u010daja, moglo bi ubrzo pomesti plemstva i navodne dr\u017eavnike koji vladaju u njihovo ime.\u201d<\/p>\n

Tako sud gra\u0111anskih vlasti ide protiv njih. Ne samo da je tisak tako otvoren, nego i ljudi posvuda glasno pri\u010daju i glasno prosvjeduju protiv sada\u0161njih vlasti. Nemir je univerzalan, i postaje sve opasnijim iz godine u godinu.<\/p>\n

Svjetska Optu\u017eba Sada\u0161njeg Dru\u0161tvenog Sistema<\/strong><\/p>\n

Dru\u0161tveni sistem Kr\u0161\u0107anstva je tako\u0111er pod inspekcijom – njegovi monetarni propisi, njegovi financijski programi i institucije, i, rastu\u0107i iz toga, njegova sebi\u010dna poslovna politika, i njegove klasne razlike temeljene uglavnom na bogatstvu, sa svim \u0161to to podrazumijeva od nepravde i patnje za mase ljudi – sa njima je te\u0161ko rukovati u ovaj \u010das suda kao sa gra\u0111anskim institucijama. Svjedo\u010dite beskrajnim raspravama o pitanju srebra, i zlatnog standarda, i beskrajnog spora izme\u0111u radni\u0161tva i kapitala. Poput rastu\u0107ih valova mora pod di\u017eu\u0107im vjetrom, zvu\u010di zajedni\u010dko mrmljanje bezbrojnih glasova protiv sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema, osobito u mjeri u kojoj se vidi da nisu u skladu sa moralnim kodom koji je sadr\u017ean u Bibliji, za kojega Kr\u0161\u0107anstvo, u op\u0107em smislu, tvrdi da priznaje i slijedi.<\/p>\n

Zaista je istaknuta \u010dinjenica da je u su\u0111enju Kr\u0161\u0107anstvu, \u010dak i od svijeta u cjelini, standar su\u0111enja Rije\u010d Bo\u017eja. Pogani dr\u017ee Bibliju, i odva\u017eno objavljuju, \u201cVi niste tako dobri kao va\u0161a knjiga.\u201d Oni ukazuju na njihovog blagoslovljenog Krista, i ka\u017eu, \u201cVi ne slijedite va\u0161 uzor.\u201d I pogani i mase iz Kr\u0161\u0107anstva uzimaju zlatno pravilo i zakon ljubavi, s kojima mjere u\u010denja, institucije, politiku i op\u0107eniti pravac Kr\u0161\u0107anstva; i svi podjednako svjedo\u010de istinu o neobi\u010dnom rukopisu na njenim blagdanskim zidovima – \u201cVagnut si na tezulji i na\u0111en si nedostatan.\u201d<\/p>\n

Svjedo\u010danstvo svijeta protiv sada\u0161njeg dru\u0161tvenog sistema se \u010dulo posvuda u svakoj zemlji. Svi ljudi objavljuju da je to bio neuspjeh; protivljenje je sve aktivnije, i \u0161iri uzbunu po cijelom svijetu, \u201cstra\u0161no potresaju\u0107i\u201d svo pouzdanje u postoje\u0107e institucije, i neprestano paraliziraju\u0107i industriju sa panikom, \u0161trajkovima itd. Ne postoji nacija u Kr\u0161\u0107anstvu gdje nije bilo progla\u0161eno protivljenje sada\u0161njim dru\u0161tvenim ure\u0111enjima, tvrdoglavo i sve vi\u0161e prijete\u0107e.<\/p>\n

Mr. Carlyle ka\u017ee, \u201cPostojanje industrije u Engleskoj \u010dini se da brzo postaje jedna od velikih zatvorskih mo\u010dvara natopljenih kugom, fizi\u010dkom i moralnom, ru\u017ena \u017eiva Golgota du\u0161a i tijela koja su \u017eiva spaljena. Trideset tisu\u0107a kroja\u010dica rade brzo do smrti. Tri milijuna siromaha trune u prisilnoj besposlici, poma\u017eu\u0107i kroja\u010dicama da umru. To su samo stavke u tu\u017enoj knjizi o\u010daja.\u201d<\/p>\n

Iz jednih drugih novina nazvanih The Young Man, mi \u0107emo izdvojiti sljede\u0107i \u010dlanak, naslovljen, \u201cPostaje li svijet bolji?\u201d On ka\u017ee:<\/p>\n

\u201cSna\u017eni mu\u0161karci, \u017eeljni iskrenog truda, trpe agoniju gladi i izlo\u017eenosti, i u mnogim slu\u010dajevima dodatnu tugu promatranja patnji njihovih obitelji. S druge strane, ogromno bogatstvo je \u010desto povezano sa lakomo\u0161\u0107u i nemoralom; i dok siroma\u0161ni gladuju u in\u010dima, bogati, u velikoj mjeri, zanemaruju potrebe svoje bra\u0107e, i samo su zabrinuti da Lazar ne bi postao nezgodno istaknut. Tisu\u0107e mladih ljudi su prisiljeni robovati u zagu\u0161ljivim trgovinama i tmurnim skladi\u0161tima za sedamdeset i osamdeset sati tjedno, bez i jednog intervala za fizi\u010dki ili mentalni odmor. Na Krajnjem Istoku \u017eene \u0161iju ko\u0161ulje ili prave kutije \u0161ibica cijeli dan za pla\u0107u koja nije dovoljna za najam kreveta — da ne govorimo o odvojenoj sobi — i \u010desto su prisiljene birati izme\u0111u gladovanja i poroka. Na Zapadnom Kraju cijele glavne ceste su u posjedu grubih i oslikanih sirena senzualnosti i grijeha — sve i jedna stoji kao prijekor slabosti i zlo\u0107i \u010dovjeka. \u0160to se ti\u010de mladih ljudi, tisu\u0107e se kocka do zatvora ili se opijaju do prijevremene smrti; no ipak svake respektabilne novine su popunjene sa dugim izvje\u0161tajima o utrkama konja, i Kr\u0161\u0107anska (?) Vladavina dopu\u0161ta da javne ku\u0107e budu posa\u0111ene na uglu svake ulice. Grijeh je lako za napraviti, porok je u\u010dinjen jeftinim, varanje prevladava u trgovini, gor\u010dina u politici i ravnodu\u0161nost u religiji.\u201d<\/p>\n

The Philadelphia Press prije nekog vremena izdaaali su sljede\u0107e:<\/p>\n

\u201cOpasnost Na Vidiku! Nema sumnje u to da je New York podjeljen na dvije velike klase, na vrlo bogate i vrlo siroma\u0161ne. Osrednje klase su po\u0161tovane, marljive, po\u0161teni ljudi koji postupno nestaju, odlaze na skalu svjetovno bogatih ili dolje u siroma\u0161tvo i nepriliku. \u010cini se da izme\u0111u tih klasa postoji, i da brzo raste, pod namjernim poticanjem zlih ljudi, razli\u010dita, izrazita, maligna mr\u017enja. Ovdje postoje ljudi koji su vrijedni\u00a0 $10,000,000 i $20,000,000, o kojima ne znate ni\u0161ta. Znam jednu gospo\u0111u, koja \u017eivi u prekrasnoj ku\u0107i, \u010diji je \u017eivot tih kao \u0161to bi trebao biti onaj sve\u0107enika, koja je dala ni\u0161ta manje od $3,000,000 u pet godina, \u010dije milostinje su prije njene smrti dosegle ne manje od\u00a0 $7,000,000, koja ima u svom domu slike, kipove, dijamante, drago kamenje, fine primjerke srebra i zlata, sa skupim djelima svake zamislive umjetnosti, unutarnja procjena kojih je $1,500,000, i ona nije toliko bogata kao mnogi njeni susjedi sa nekoliko milijuna dolara. Postoje ljudi ovdje koji su prije dvadeset godina prodavali odje\u0107u na ulicama Chathama, a koji danas \u017eive na godi\u0161nji tro\u0161ak od $100,000, koji nose dragulje koji u razumnim trgovinama ko\u0161taju $25,000.<\/p>\n

\u201cPo\u0111ite sa mnom na aveniju automobila Madison, po ki\u0161i ili suncu, izme\u0111u deset ujutro i 5 i 6 poslijepodne, i prona\u0107i \u0107u vam auto za autom usko pakirane sa damama u \u010dijim u\u0161ima su dijamanti vrijedni od $500 do\u00a0 $5,000 svaki, na \u010dijim se rukama bez rukavica, crvenih i pahuljastih, iskri bogatstvo.\u00a0 Po\u0111ite sa mnom od Stewartove stare trgovine, kod ugla Devete ulice i Broadwaya do Tridesete ulice i Broadwaya bilo kojeg dana. Ne mislim na Nedjelje, praznike, ili posebne prilike, nego u sve vrijeme, i pokazat \u0107u vam blok za blokom \u017eena u ko\u017enim ogrta\u010dima sve do pete, vrijednih od\u00a0 $500 do $1,000 svaki, sa dijamantnim nau\u0161nicama i sa dijamantnim prstenjem, i drugim dragim kamenjem, nose\u0107i u svojim rukama nje\u017ene nov\u010danike napunjene s novcem. Oni predstavljaju nove bogata\u0161e s kojima se New York popunjava.<\/p>\n

\u201cNa istoj toj ulici, u isto vrijeme, Ja \u0107u vam pokazati mu\u0161karce za koje bi dolar bio sre\u0107a, \u010dije hla\u010de, pokidane i sramotne, se pridr\u017eavaju na njima stegnuti pojasevima od u\u017eadi ili igle, \u010dije \u010darape na nogamase vuku du\u017e plo\u010dnika u cipelama toliko poderanima da ih se ne usu\u0111uju podignuti s plo\u010dnika, \u010dija su lica umrljana, \u010dije su brade podu\u017ee, kao i njihova kosa, dok njihove pocrvenjele ruke su\u017eene na noktima poput pand\u017ei. Koliko \u0107e dougo potrajati prije nego \u0107e te kand\u017ee zahvatiti novo oboga\u0107ene? Da ne bude zabune, osje\u0107aj se ra\u0111a, i prije ili kasnije, \u0107e provaliti.<\/p>\n

\u201cSamo sino\u0107 sam prolazio \u010cetrnaestom ulicom, na kojoj je bilo preostalo nekoliko stanova, i ispred jednoga, vode\u0107i od vrata do rubnika, bila je nadstre\u0161nica, pod kojom su \u0161armantno odjevene dame u pratnji, izi\u0161le iz svojih ko\u010dija do otvorenih vrata, kroz koja su do\u0161li svjetlo i zvukovi muzike. Ja sam stajao sa mno\u0161tvom, ogromnim mno\u0161tvom, i tamo je ro\u0111ena ta ideja o neizbje\u017enom izbijanju osim ako se ne\u0161to ne u\u010dini, i to brzo, odbacivanja predrasuda koje ne samo da postoje, nego ih se namjerno njeguje, protiv vrlo bogatih od vrlo siroma\u0161nih. Uhvatila bi vas jeza kad bi ste \u010duli na\u010din na koji su te \u017eene govorile. Zavist, ljubomora, \u017eestoka zloba, svaki potrebni element, bio je tamo. Sve \u0161to je bilo potrebno je vo\u0111a.\u201d<\/p>\n

\u201cSvijet odskakuje sa groznim uvjetima Znoje\u0107eg Sistema ljudskog ropstva i sa bijedom velike vojske ljudi bez posla, i druge velike vojske nedovoljno pla\u0107enih radnika, luksuza i rasipni\u0161tva golemog bogatstva, kao \u0161to je Londonski \u010dasopis prije nekog vremena napisao – ovako:<\/p>\n

\u201cMilijuna\u0161ki Skroman Dom. Mi u\u010dimo od New Yorka da je\u00a0 Mr. Cornelius Vanderbilt, New Yor\u0161ki milijuner i kralj \u017eeljeznice, upravo otvorio svoju novu pala\u010du sa veli\u010danstvenim balom. Taj skromni dom, koji je zaklon za oko deset ljudi tijekom \u0161est mjeseci u godini, a tijekom ostalih \u0161est ostaje zatvoren, stoji na uglu Pedeset i sedme ulice i Pete avenije, i ko\u0161ta svog vlasnika\u00a0 #1,000,000. Izvana je \u0160panjolskog dizajna, izgra\u0111ena od sivog kamena, sa crvenom fasadom, malim tornji\u0107ima i kruni\u0161tima. Visoka je tri kata sa uzvi\u0161enim potkrovljem. Plesna soba je najve\u0107a privatna plesna soba u New Yorku, duga oko 23 m i oko 15 m \u0161iroka, ukra\u0161ena sa bjelinom i zlatom, u stilu Luja XIV. Strop je ko\u0161tao bogatstva, i izra\u0111en je u obliku dvostrukog sto\u0161ca, pokriven sa naslikanim nimfama i pohotama. Uokolo vijenca je nje\u017eno modelirano cvije\u0107e, svako sa elektri\u010dnim svjetlom u svom srcu, dok ogromni kristalni luster visi u sredini. Zidovi su u no\u0107i otvaranja sobe bili pokriveni od poda pa to stropa sa prirodnim cvije\u0107em, koje je ko\u0161talo #1,000; i re\u010deno je da je zabava ko\u0161tala doma\u0107ina #5,000. Neposredni ljetnikovac je najskuplji vrt po svojoj veli\u010dini u svijetu, jer premda je to samo veli\u010dina obi\u010dnog gradskog zemlji\u0161ta, suma od\u00a0 #70,000 je bila pla\u0107ena za to, i ku\u0107a koja je ko\u0161tala #25,000 za izgradnju bila je sru\u0161ena da napravi mjesta za nekoliko cvjetnjaka.\u201c Industry, \u010dasopis koji izlazi u San Francisco, Calif., izdao je sljede\u0107i komentar o pretjerivanju dvaju bogata\u0161a ove zemlje:<\/p>\n

\u201cWanamakerova ve\u010dera u Parizu, i Vanderbiltova ve\u010dera u Newportu, ko\u0161talo je zajedno najmanje\u00a0 $40,000, vjerovatno mnogo vi\u0161e, su me\u0111u znakovima vremena. Takve stvari navje\u0161\u0107uju promjenu u ovoj zemlji. To, \u0161to je samo tipi\u010dno za stotine vi\u0161e slu\u010dajeva sli\u010dnog razmetljivog pokazivanja novca, moglo bi se dobro usporediti sa gozbom u Rimu prije nego je do\u0161ao kraj, i luksuzu u Francuskoj \u0161to je prije jednog stolje\u0107a bilo prete\u010da revolucije. Novac kojeg Amerikanci godi\u0161nje potro\u0161e u inozemstvu, uglavnom za luksuz i jo\u0161 gore, procjenjuje se da je tre\u0107ina jednaka na\u0161em Nacionalnom prihodu.\u201d<\/p>\n

Sljede\u0107e je vrlo zanimljiva informacija, citirana u the National View, je od\u00a0 Warda McAllistera, koji je jednom bio veliki vo\u0111a New Yor\u0161kog Dru\u0161tva:<\/p>\n

\u201cProsje\u010dni godi\u0161nji tro\u0161kovi obitelji prosje\u010dnog ugleda, koje se sastoje od mu\u017ea i \u017eene i troje djece, iznose\u00a0 $146,945, poimeni\u010dno kako slijedi: Najam gradske ku\u0107e,\u00a0 $29,000; ladanjske ku\u0107e,\u00a0 $14,000; tro\u0161kovi od ladanjskih ku\u0107a,\u00a0 $6,000; pla\u0107e unutarnjih slugu, $8,016;\u00a0 tro\u0161kovi za ku\u0107anstvo, uklju\u010duju\u0107i pla\u0107e slugu, $18,954; odje\u0107a njegove \u017eene $10,000;\u00a0 njegova vlastita garderoba, $2,000; odje\u0107a za djecu i d\u017eeparac $4,500; \u0161kolovanje troje djece, , $3,600; zabavljanje kroz balove i plesove, $7,000; zabavne ve\u010dere,\u00a0 $6,600; opera, , $4,500; kazali\u0161te i ve\u010dernja dru\u017eenja nakon kazali\u0161ta, $1,200; novine i \u010dasopisi,\u00a0 $100; ra\u010dun za draguljarnice, $1,000; tiskanice\u00a0 $300; knjige,\u00a0 $500; svadbeni i prazni\u010dni darovi\u00a0 $1,400; klupa u crkvi,\u00a0 $300;\u00a0 pristojbe za klub,\u00a0 $425; ra\u010dun za lije\u010dnika,\u00a0 $800; ra\u010dun za zubara, $500; prijevoz ku\u0107anstva u zemlji i natrag\u00a0 $250; putovanje u Evropu, $9,000; tro\u0161ak \u0161tala,\u00a0 $17,000.”<\/p>\n

Chauncey M. Depew je citiran da je rekao:<\/p>\n

\u201cPedeset ljudi u Sjedinjenim Dr\u017eavama imaju u svojoj mo\u0107i zbog bogatstva kojeg kontroliraju, da se sakupe unutar dvadeset i \u010detiri sata i da do\u0111u do razumijevanja s kojim putnim vozilom i trgovinom mogu zaustaviti obrtanje, svakog podru\u010dja trgovine i kako da zanijemi svaki elektri\u010dni klju\u010d. Tih pedeset mo\u017ee kontrolirati cirkulaciju valute i stvoriti paniku gdje god \u017eele.\u201d<\/p>\n

Svjetski Sud Crkvenih Vlasti<\/strong><\/p>\n

Kritika Crkvenja\u0161tva je jednako te\u0161kao kao i ona Monarhije i Aristokracije; jer svi imaju jednake interese. Sljede\u0107e slu\u017ei kao primjer tih osje\u0107anja.<\/p>\n

The North American Review od prije nekoliko godina sadr\u017eavao je kratki \u010dlanak od Johna Edgertona Raymonda, \u201cPad Ckrvenja\u0161tva.\u201d Opisuju\u0107i sile koje su protiv crkve, i koje \u0107e na koncu ostvariti njeno svrgnu\u0107e, on je rekao:<\/p>\n

\u201cKr\u0161\u0107anska je Crkva usred velikog sukoba. Nikada od organiziranja Kr\u0161\u0107anstva nije bilo toliko sila koje su se svrstale protiv njega. Ono \u0161to su izvjesni teolozi radi nazivati \u201csvjetovna mo\u0107\u201d nikada nije bilo ja\u010de nego \u0161to je to danas. Crkvi se vi\u0161e ne suprotstavljaju barbarske rase, praznovjerni filozofi, sve\u0107enici mitskih religija, nego najuzvi\u0161enija kultura, duboka u\u010denost i velika mudrost prosvjetljenih nacija. Sve na liniji njenog napretka njoj se opire \u201csvjetovna mo\u0107,\u201d koja predstavlja najbolje ideale ljudskog uma.<\/p>\n

\u201cNiti su svi njeni protivnici izvan njenog okrilja. Unutar njenih sve\u010danih sjena, obu\u010deni u njenu odje\u0107u, izra\u017eavaju\u0107i njene naredbe, koji je predstavljaju pred svijetom, stoje mnogi koji su spremni zbaciti njen autoritet i osporiti njenu nadmo\u0107. Mno\u0161tva koja jo\u0161 uvijek slu\u0161aju njene odluke po\u010dinju se pitati; i sumnja je prvi korak prema neposlu\u0161nosti i napu\u0161tanju. Svijet nikada ne\u0107e znati koliko mnogo po\u0161tenih du\u0161a unutar crkve uzdi\u0161e u duhu i u nevolji je, no ipak dr\u017ee pe\u010dat na svojim usnama i lanac na svojim jezicima \u201czbog savjesti,\u201d kako se njihov \u201cbrat ne bi spotaknuo.\u201d Oni su tihi, ne zbog straha od prijekora, jer pro\u0161lo je vrijeme kada se je progonilo zbog slobodnog govora, i kada se je bilo optu\u017eeno za nevjerstvo\u00a0 ako bi se netko usudio i pomisliti da crkva mo\u017eda i nije nepogre\u0161iva.\u201d<\/p>\n

On ka\u017ee da potra\u017enja nije za novim evan\u0111eljem, nego za starim evan\u0111eljem sa novim zna\u010denjem:<\/p>\n

\u201cPosvuda se tra\u017ei jo\u0161 vi\u0161e doslovne i vjerne objave propisa osniva\u010da Kr\u0161\u0107anstva. \u201cPropovijed na Gori\u201d je mnogima simbol bo\u017eanske filozofije. \u201cPropovijedajte ju\u201d propovijedajte ju\u201d vi\u010du reformatori svake \u0161kole posvuda; \u201cne samo da ju propovijedaju nego ju i poka\u017eu svojim primjerom!\u201d \u201cPoka\u017eite nam,\u201d ka\u017eu oni, \u201cda se va\u0161e vladanje sla\u017ee sa tim propisima, i mi \u0107emo vam vjerovati! Slijedite Krista, i mi \u0107emo slijediti vas!\u201d<\/p>\n

\u201cAli upravo tu le\u017ei problem. Crkva izjavljuje da ona nau\u010dava Kristove zapovijedi, da propovijeda njegovo evan\u0111elje. Svijet slu\u0161a, i odgovara: \u201cVi ste iskrivili istinu!\u201d I pogledajte taj spektakl kako nevjeruju\u0107i svijet pou\u010dava vjeruju\u0107u crkvu pravim na\u010delima njene religije! To je jedan od najupe\u010datljivijih i zna\u010dajnih znakova doba. I to je ne\u0161to sasvim novo. Svijetu je od po\u010detka poznata izreka: \u201cLije\u010dni\u010de, najprije izlije\u010di sebe.\u201d Me\u0111utim samo su se u suvremeno doba ljudi usudili re\u0107i: \u201cLije\u010dni\u010de, prepi\u0161i lijek.\u201d<\/p>\n

\u201cKada ubogi i bijedni, potla\u010deni i \u017ealosni, koji su pou\u010deni da o\u010dekuju s neba budu\u0107u nagradu, vide svete sve\u0107enike i omiljene kne\u017eeve obu\u010dene u purpur i fini lan i kako se obilato goste svaki dan; vide ih kako sakupljaju blago na zemlji u inat moljcu i r\u0111i i lopovu; vide ih, kako sa neoptere\u0107enom savjesti, slu\u017ee Bogu i mamonu, oni po\u010dinju sumnjati u njihovu iskrenost.<\/p>\n

\u201cI sada oni po\u010dinju potvr\u0111ivati da sva istina ne prebiva pod crkvenim tornjem, da je crkva bespomo\u0107na; da ona ne mo\u017ee sprije\u010diti nesre\u0107u, ne mo\u017ee izlije\u010diti bolesne, ne mo\u017ee nahraniti gladne i obu\u0107i gole, ne mo\u017ee podignuti mrtve, ne mo\u017ee spasiti du\u0161u. Oni zatim po\u010dinju govoriti da crkva koja je tako slaba, toliko svjetovna, ne mo\u017ee biti bo\u017eanska institucija. I uskoro oni po\u010dinju napu\u0161tati njene oltare. Oni su rekli: \u201cPoricati nepogre\u0161ivost crkve, u\u010dinkovitost njezinih zakona, ili istinu njezinih u\u010denja, nije poricanje u\u010dinkovitosti religije. Mi nismo u ratu s Kr\u0161\u0107anstvom, nego sa crkvenim predstavljanjem Kr\u0161\u0107anstva. Po\u0161tovanje prema bo\u017eanskoj istini je kompatibilno sa najdubljim prezirom prema crkvenja\u0161tvu. Za uzvi\u0161enu Osobu koja je hodila zemljom, \u010diji je dodir bio \u017eivot i \u010diji je osmjeh bio spasenje, mi imamo samo po\u0161tovanje i ljubav, ali ne vi\u0161e prema instituciji koja tvrdi da ga predstavlja.<\/p>\n

\u201cCrkva osu\u0111uje svoje optu\u017eitelje kao nevjernike, i ide svojim putem sakupljaju\u0107i bogatstvo, grade\u0107i hramove i pala\u010de, pravi sporazume sa kraljevima i saveze sa mo\u0107nima, dok sile koje se postrojavaju protiv nje rastu u snazi i broju. Ona je izgubila svoju nadmo\u0107, njezin autoritet je pro\u0161ao. Ona je jo\u0161 samo znak, sjena. I za nju je nemogu\u0107e da povrati njenu izgubljenu dominaciju, ili da se vrati na svoje prijestolje. Snovi o njenoj univerzalnoj vlasti obmana su. Njezino je \u017eezlo bilo slomljeno zauvijek. Mi smo ve\u0107 u prijelaznom razdoblju. Revolucionarni pokret doba je univerzalan i nezaustavljiv. Prijestolja se po\u010dinju tresti. Vulkan po\u010dinje tinjati ispod kraljevskih pala\u010da, i kada se prijestolja prevrnu, propovijedaonice \u0107e pasti.<\/p>\n

\u201cBilo je vjerskih probu\u0111enja u pro\u0161losti, vi\u0161e ili manje lokalnih i privremenih. Biti \u0107e jo\u0161 jedno o\u017eivljenje religije koje ima biti svijetom ra\u0161ireno – obnova vjere u Boga i ljubavi prema \u010dovjeku – kada \u0107e najsjajniji snovi u sveop\u0107em bratstvu postati stvarnost. Ali do\u0107i \u0107e unato\u010d, umjesto kroz, crkvu. Do\u0107i \u0107e kao reakcija na crkvenu tiraniju; kao protest protiv pukih formi i ceremonija.\u201d<\/p>\n

U \u010dlanku u \u010dasopisu The Forum od listopada, 1890, s naslovom, \u201cDru\u0161tveni problemi i Crkva,\u201d od Biskupa Huntington, mi imamo ovaj komentar vrlo va\u017ene i zna\u010dajne \u010dinjenice, kako slijedi:<\/p>\n

\u201cKada velika mje\u0161ovita publika u jednoj od javnih dvorana u New Yorku kli\u010de imenu Isusa Krista i isfu\u0107ka ime crkve, to ne razmr\u0161uje pitanja, ne rije\u0161ava probleme, ne dokazuje nikakav stav, ne razla\u017ee Sveto Pismo, nego je bilo jednako zna\u010dajno kao pola propovijedi koja se je propovijedala.\u201d On je zatim ukazao na \u010dinjenicu da je bilo vrijeme kada su ljudi slu\u0161ali rije\u010di, \u201cKrist i crkva,\u201d sa pobo\u017enom \u0161utnjom ako ne i sa odu\u0161evljenom odano\u0161\u0107u, i onda je primjetio: \u201cSamo u ovim zadnjim danima kada radnici misle, \u010ditaju, razmi\u0161ljaju i raspravljaju, promiskuitetno mno\u0161tvo nepristojno, umjesto pobo\u017eno, razdvaja to dvoje, iskazuju\u0107i \u010dast jednome a prezirno odbijaju\u0107i drugo.\u201d<\/p>\n

Drugi zna\u010dajni izrazi kroz \u0161tampu, o popularnom sudu, jesu, kako slijedi:<\/p>\n

“The Catholic Review i jo\u0161 neke druge novine inzistiraju na tome da bi trebalo biti \u201cvjerske pouke u zatvorima.\u201d To je u redu. Mi idemo dalje od toga. Trebalo bi biti vjerske pouke i na drugim mjestima a ne samo u zatvorima – u domovima, na primjer, i u Nedjeljnim \u0161kolama. Da, kako se ne bi smo preforsirali u slobodi, mi smo skloni vjerskoj pouci u nekim crkvama. Ne mo\u017eete imati previ\u0161e dobre stvari ako ju uzimate u skromnosti.\u201d<\/p>\n

\u201cKapelan izvjesne kaznionice rekao je da je prije dvadeset godina samo oko pet posto zatvorenik prethodno bilo u\u010denicima u Nedjeljnoj \u0161koli, ali da sada sedamdeset i pet posto stvarnih i sumnjivih kriminalaca je bilo takvima. Izvjestan pastor tako\u0111er daje izvje\u0161taj o jednom opijenom azilu gdje je postotak osamdesest, i drugi o palim \u017eenama koje su sve bile u Nedjeljnim \u0161kolama. Komentar \u0161tampe o tim \u010dinjenicama je bio da naziv koji je prethodno bio primjenen na \u0161kolu, \u201cvrti\u0107 crkve,\u201d po\u010dinje biti grozna satira. \u0160to treba u\u010diniti?\u201d<\/p>\n

U raspravama s obzirom na otvaranje Svjetske Kolumbijske Izlo\u017ebe u \u010cikagu, Nedjeljama, primje\u0107eno je sljede\u0107e:<\/p>\n

\u201c Nekima je Ugodna Ljevica. Ako do\u0111e gore od gorega i zbivanja, poput kazali\u0161ta i kr\u010dmi, budu otvoreni Nedjeljama u \u010cikagu, veoma je utje\u0161no promi\u0161ljanje da niti jedan Ameri\u010dki gra\u0111anin nije obavezan i\u0107i. Nitko nije u gorem polo\u017eaju u tom pogledu nego su to bili apostoli i rani Kr\u0161\u0107ani. Njima nije bilo dopu\u0161eno da koriste policajca ili Rimske legije u svrhu propagiranja njihovih mi\u0161ljenja i da uvjeravaju svoje bli\u017enje da budu jo\u0161 pobo\u017eniji nego su oni to \u017eeljeli biti. I ipak to primitivno Kr\u0161\u0107anstvo bez pomo\u0107i od Dr\u017eave – \u0161tovi\u0161e, Kr\u0161\u0107ani su bili progonjeni i patili su – koje je zaista pobjedilo svijet.\u201d<\/p>\n

U op\u0107em kome\u0161anju ovih vremena, mnogi u crkvi isto tako kao i u svijetu su uvelike u nedoumici i zbunjeni sa velikom zbrkom. Osje\u0107aji takvih bili su jasno izra\u017eeni prije nekog vremena u \u010dasopisu the New York Sun, koji je rekao:<\/p>\n

\u201cPitanje, \u201cGdje smo mi? Gdje se mi nalazimo? postaje posvema vjersko. Profesori sjede na stolicama seminara pou\u010davaju\u0107i nauke koje su dovoljno daleko od izvornih da u\u010dine da se drevni dobrotvori okrenu u svojim grobovima; sve\u0107enici daju odobrenje postavljenja za koje vjerovatno znaju da onaj koji je imenovan sam ne vjeruje u njega; standardi su u mnogo slu\u010dajeva samo pluta\u010de koje pokazuju kako su\u00a0 daleko brodovi crkava odmaknuli od zacrtanih kanala. To je doba \u201cidi kako ti se prohtije,\u201d i \u201csvako za sebe,\u201d i sve to. Nitko ne zna kako \u0107e sve to zavr\u0161iti , i oni kojih se to najvi\u0161e ti\u010de izgleda da su jo\u0161 manje zabrinuti.\u201d<\/p>\n

Nisu samo vladanje i utjecaj crkava tako bili ozbiljno kritizirani, nego i njihove najistaknutije doktrine. Zapazite, na primjer, kako je svetogrdno u\u010denje o vje\u010dnom mu\u010denju za veliku ve\u0107inu na\u0161e rase, s kojim su ljudi dugo bili dr\u017eani pod kontrolom kroz strah, na sli\u010dan na\u010din bilo obla\u0107eno od misaone javnosti. Da bi se suprotstavilo rastu\u0107im osje\u0107ajima liberalizma na tu temu, sve\u0107enstvo po\u010dinje shva\u0107ati vrlo hitnu potrebu za nagla\u0161avanjem.<\/p>\n

Vel. Dr. Henson iz \u010cikaga, prije nekog vremena prozra\u010dio je svoja gledi\u0161ta o toj temi; i kako su novinari intervjuirali druge sve\u0107enike s obzirom na to, njihov neozibiljan, bezdu\u0161an, \u0161aljiv na\u010din bavljenja sa tom temom o kojoj o\u010dito ne znaju ni\u0161ta, ali za koju tvrde da vjeruju da uklju\u010duje vje\u010dne interese milijuna njihovih bli\u017enjih, bila je zaista dostojna progonila\u010dkog duha Romanizma. Vel. Dr. Henson je rekao, \u201cHades u Novoj Verziji je samo pakao u maski; smrt je smrt iako ju mi zvali spavanjem, i pakao je pakao iako ga mi zvali hadesom; pakao je realnost, i pakleno je stra\u0161na. Mi \u0107emo u paklu imati tijela. Uskrsnu\u0107e tijela podrazumijeva mjesto i podrazumijeva fizi\u010dko mu\u010denje. Ali fizi\u010dko nije najgore. Mentalna bol, kajanje, i\u0161\u010dekivanje, koje prouzro\u010duje da se du\u0161a savija kao crv na u\u017earenom \u017earu, je najgore; i to \u0107e gre\u0161nici trpjeti. \u017de\u0111 bez vode za uta\u017eivanje; glad bez hrane kako bi ju se zadovoljilo; no\u017e zaboden u srce, ali guran tamo uvijek iznova – beskrajno, zastra\u0161uju\u0107e. To je pakao sa kojim \u0107emo se morati suo\u010diti. Smrt nudi osloba\u0111anje od pokretne trake \u017eivota, ali nema olak\u0161anja u paklu.\u201d<\/p>\n

Kakav je utisak ostavila \u201cDoktorova\u201d propovijed? Mo\u017ea mo\u017eete prosuditi iz sljede\u0107ih intervjua novinara i sve\u0107enika idu\u0107eg jutra:<\/p>\n

\u201c\u0160to mislite, ho\u0107emo li svi biti kr\u0161teni u jezeru od rastaljenog sumpora i sirovog \u017eeljeza ako ne popravimo na\u0161e puteve? rekao je novinar Profesoru Swingu, jednom od poznatih propovjednika u \u010cikagu. Profesor Swing se na to nasmijao i to sa grohotnim smijehom od srca, sve dok njegovi hrapavi obrazi nisu postali jednako rumeni kao jedne \u0161kolske djevojke. Istaknuti propovijednik udario je rukom na\u00a0\u00a0 ugra\u0111enog stola, i dimnjak njegove male lampe za studij posko\u010dio je kao od smijeha isto tako. Kao prvo, rekao je on, pretpostavljam da shva\u0107ate da je ova tema o paklu i budu\u0107oj kazni ne\u0161to o \u010demu mi u stvarnosti znamo jako malo. E sada, moja metoda da uskladim sve \u0161to je u Bibliji jeste da ju produhovim. Moja ideja je da \u0107e se kazna odre\u0111ivati u skladu sa grijesima; ali kako \u0107e idu\u0107i svijet biti duhovan, tako i kazne i nagrade moraju biti produhovljene.\u201d<\/p>\n

\u201cVel. M. V. B. Van Ausdale nasmijao se kad je pro\u010ditao izvje\u0161taj o propovijedi Dr. Hensona, i rekao je: Pa, on mora da je u pravu. Poznajem Dr. Hensona neko vrijeme, i glasao bih za njega zatvorenih o\u010diju. Mi priznajemo, svi od nas, da postoji pakao ili mjesto odmazde, i to kombinira sva svojstva koja mu je dodijelio Dr. Henson.\u201d<\/p>\n

\u201cDr. Ray je vidio tiskanu propovijed i razmi\u0161ljao je da je \u00a0Dr. Henson izrazio ista gledi\u0161ta koja bi i on sam izrazio o toj temi.<\/p>\n

\u201cKongregacionalisti\u010dki sve\u0107enici, sakupljeni na Grand Pacific redovnoj sjednici, sa zatvorenim vratima i sigurno osiguranima, priznali su novinaru Ve\u010dernjih Novosti, koji je, nakon \u0161to je sastanak bio zavr\u0161io, istaknuo pitanje: Jeste li \u010ditali ili \u010duli o propovijedi Dr. Hensona o paklu, koju je propovijedao pro\u0161le ve\u010deri?<\/p>\n

\u201cZainetesirani gledatelj tijekom sastanka bio je Dr. H.D. Porter, iz Pekinga , Kina. On je ustao rano ovog jutra, i pro\u010ditao je u novinama na brzinu propovijed Dr. Hensona. On je rekao, \u201cJa ne poznajem Dr. Hensona, ali ja smatram da su osje\u0107aji koji mu se pripisuju ispravni. Preko u Kini ja ne\u0107u propovijedati o sumporu i stvarnoj fizi\u010dkoj muci, niti \u0107u re\u0107i da \u0107e pakao biti mjesto gdje \u0107e sve patnje stvarne prirode ustupiti mjesto intenzivnoj du\u0161evnoj patnji i tjeskobi samog uma, nego \u0107u ja zauzeti sredinu, koja prikazuje pakao kao mjesto odmazde, kombiniraju\u0107i fizi\u010dku i mentalnu patnju i utjelovljuju\u0107i na\u010dela op\u0107enito prihva\u0107ena od suvremenih sve\u0107enika.\u201d<\/p>\n

\u201cJo\u0161 jedan stranac, Vel. Spencer Bonnell, iz Clevelanda, O., slo\u017eio se sa Dr. Hensonom u svakom detalju. \u201cDolazi vrijeme, on je rekao, kada \u0107e trebati unaprijediti neke univerzalne ideje o paklu, kako bi se sve umove dovelo u stanje ravnote\u017ee.\u201d Vel. H. S. Wilson imao je malo toga za re\u0107i, ali je priznao da se sla\u017ee sa Dr. Hensonom. Vel. W. A. Moore izrazio je iste osje\u0107aje.<\/p>\n

\u201cVel. W. H. Holmes je napisao: Dr. Henson je briljantan propovijednik koji jako dobro razumije svoje vlastite pozicije i u stanju je izraziti ih jasno i izravno. Ovaj sa\u017eetak ukazuje da je on dao ljudima, kao i obi\u010dno, vrlo zanimljivu propovijed. Njegove su pozicije u njoj jako dobro izra\u017eene. O tijelu od mesa ja ne znam–\u201d<\/p>\n

\u201cVi ne znate?\u201d<\/p>\n

\u201cNe. \u010covjek mora umrijeti pa onda utvrditi za sigurno.\u201d<\/p>\n

\u201cBaptisti\u010dki propovjednici smatraju da je Hensonova fundamentalna propovijed o paklu bila upravo prava stvar, i oni koji su o njoj raspravljali na jutarnjem sastanku toplo su je hvalili. Novinar Ve\u010dernjih Novosti pokazao je izvje\u0161taj o propovijedi desecima sve\u0107enika, i premda su svi od njih rekli da se sla\u017eu sa propovijedi, ipak \u010detvorica od njih nisu o tome uop\u0107e \u017eeljeli raspravljati. Vel.\u00a0 C. T. Everett, izdava\u010d Glasnika za Nedjeljnu \u0160kolu, rekao je u vezi gledi\u0161ta koja je izrazio Dr. Henson da ih op\u0107enito svi Baptisti\u010dki sve\u0107enici prihva\u0107aju. \u201cMi nau\u010davamo vje\u010dnu i budu\u0107u kaznu za grijehe ovog svijeta, on je rekao, ali \u0161to se ti\u010de pravog pakla od vatre i sumpora, to je ne\u0161to o \u010demu se nije govorilo u bilo kojoj velikoj mjeri. Mi vjerujemo u kaznu i znamo da je te\u0161ka, ali veliki broj nas shva\u0107a da je nemogu\u0107e znati na koji na\u010din je dana. Kao \u0161to Dr. Henson ka\u017ee, samo okrutni ljudi misle da pakao podrazumijeva fizi\u010dku kaznu u potpunosti; mentalna je bol gora, i to \u0107e jadni gre\u0161nici morati trpjeti. Dr. Perrin je rekao, sa velikim naglaskom, da je bilo gotovo beskorisno poricati sve ono \u0161to Dr. Henson propovijeda, budu\u0107i se mo\u017ee na\u0107i upravo u Bibliji.<\/p>\n

\u201cVel. Gosp. Ambrose, stari sve\u0107enik, bio je uvelike zadovoljan sa propovijedi. On je vjerovao svakoj rije\u010di koju je Dr. Henson rekao o budu\u0107em mu\u010denju za jadne gre\u0161nike. \u201cVe\u0107ina Baptisti\u010dkih propovijednika vjeruje u Pakao,\u201d rekao je on, \u201c i oni to isto propovijedaju.\u201d<\/p>\n

\u201cVel. Gosp. Wolfenden rekao je da on nije vidio izvje\u0161taj o propovijedi, ali da ako ima bilo \u010dega u njoj u svezi pakla budu\u0107e kazne da se on sla\u017ee sa Doktorom, i on je pomislio pa ve\u0107ina Baptisti\u010dkih sve\u0107enika ima ista gledi\u0161ta, premda je bilo nekoliko koji ne vjeruju u pakao u striktno ortodoksnom smislu.<\/p>\n

\u201cIz onoga \u0161to je novinar sakupio sigurno je re\u0107i da, ako bi to pitanje postalo spornim, Baptisti\u010dki sve\u0107enici se ne bi povukli u podr\u017eavanju svakog argumenta za pravi, staromodni, ortodoksni pakao Dr. Hensona.\u201d<\/p>\n

Tako je sve\u0107enstvo izrazilo svoja gledi\u0161ta, kako je vje\u010dno mu\u010denje njihovih bli\u017enjih bilo stvar jedino bezna\u010dajne posljedice, da se o njoj raspravljalo s neozbiljnom \u0161alom i smijehom, i objavilo kao istinu bez i djeli\u0107a dokaza ili Biblijske istrage. Svijet zapa\u017ea tu oholu aroganciju, i izvla\u010di svoje vlastite zaklju\u010dke po tom pitanju. The Globe Democrat ka\u017ee: \u201cDobre vijesti dolaze iz New Yorka da Ameri\u010dko Traktatno Dru\u0161tvo predla\u017ee da treba staviti pod znak pitanja hranu koju je pru\u017ealo posljednjih pedeset godina, i revidirati njihovu religiju sve zajedno. \u010cinjenica je da je svijet nadrastao u\u017earena i paprena jela koja su odgovarala zadnjoj generaciji, i da je sasvim van snage same nekolicine da tome kontriraju. Crkve tako\u0111er tapkaju ugodno s ostatkom svijeta, propovijedaju\u0107i toleranciju, \u010dovje\u010dnost, opra\u0161tanje, ljubav i milosr\u0111e. Sve bi moglo biti pogre\u0161no, i da su ta proro\u010danstva plavo-crne vrste upravo prava stvar za nas da nastavimo vjerovati i \u010ditati, ali tada ljudi ne\u0107e, i ne \u017eele.\u201d<\/p>\n

Jedne druge novine navode:<\/p>\n

“Dr. Rossiter W. Raymond, protive\u0107i se slanju dobrovoljnih priloga Ameri\u010dkoj Upravi Stranih Misija, rekao je dosta energi\u010dno: \u201cBolestan sam i umoran od odla\u017eenja u Ameri\u010dki Odbor u nastojanju da se pomogne misionarima koji vjeruju okorjelo u propast svih pogana i u tu gnusnu herezu da Bog ne voli pogane. Umoran sam od cijele bijedne besmislice, i ne \u017eelim dati ni lipe za \u0161irenje vijesti o propasti. Ja ne \u017eelim da se ta doktrina \u0161iri mojim novcem. Dobra je vijest da je Bog ljubav, ali ti ljudi koji povla\u010de auto neodoljive snage preko pogana napravili su neukusnom tu staru stvar i \u017eele da hranimo time \u017eivotinje koje ga vuku. Moja je Kr\u0161\u0107anska du\u017enost ne dati ni\u0161ta nijednoj grupi koja \u0107e pou\u010davati pogane da su njihovi o\u010devi oti\u0161li u pakao.\u201d<\/p>\n

Mi tako vidimo kako se sada\u0161nje dru\u0161tveno ure\u0111enje trese na vazi javnog mnijenja. Do\u0161lo je odre\u0111eno vrijeme za njegovo svrgavanje, veliki Sudac cijele zemlje podi\u017ee vagu ljudskog razuma, ukazuju\u0107i na utege istine i pravde, i pale\u0107i svjetlo pove\u0107ane spoznaje, poziva svijet da ispita i doka\u017ee pravednost njegove odluke u osu\u0111ivanju na uni\u0161tenje \u0161uplje sprdnje Kr\u0161\u0107anskih la\u017enih pretvaranja. Postepeno, ali brzo, svijet primjenjuje test, i na kraju \u0107e svi do\u0107i do istog zaklju\u010dka; i kao veliki mlinski kamen, Babilon, veliki grad zbrke, sa svom svojom hvaljenom gra\u0111anskom i crkvenom vla\u0161\u0107u, i sa svim svojim pretpostavljenim dostojanstvom, njenim bogatstvom, njenim titulama, njenim utjecajem, njenim po\u010dastima, i sa svom njenom ispraznom slavom, biti ba\u010dena u more (nemirno more neukrotivih naroda) da vi\u0161e nikada ne ustane. (Otkr. 18:21; Jer. 51:61-64)<\/p>\n

Njeno uni\u0161tenje biti \u0107e u potpunosti ostvareno s krajem odre\u0111enih \u201cVremena Pogana\u201d — 1915. Doga\u0111aji brzo napreduju prema takvoj krizi i vrhuncu. Iako su\u0111enje jo\u0161 nije dovr\u0161eno, mnogi ve\u0107 mogu \u010ditati rukopis njene propasti — \u201cvagnut si na tezulji i na\u0111en si nedostatan\u201d i naskoro \u0107e zastra\u0161uju\u0107a propast Babilona, Kr\u0161\u0107anstva, biti ostvarena. Stara praznovjerja koja su je dugo podr\u017eavala sada su bila brzo uklonjena: stara vjerska kreda i dr\u017eavni kodovi koji su se dosad po\u0161tivali i bez oklijevanja podr\u017eavali sada se odva\u017eno dovode u pitanje, isti\u010de se njihova nedosljednost, i ismijava se njene opipljive zablude. Trend razmi\u0161ljanja me\u0111u masama ljudi, me\u0111utim, nije prema Biblijskoj istini i zdravoj logici, nego umjesto toga prema nevjerstvu. Nevjestvo je u porastu i unutar i izvan nominalne crkve. U tobo\u017enjoj Ckrvi Bo\u017ejoj Rije\u010d Bo\u017eja vi\u0161e nije standard vjere i \u017eivotni vodi\u010d. Ljudske filozofije i teorije zauzimaju njeno mjesto, i \u010dak po\u010dinju cvjetati poganski hirovi na mjestima koja su prije bila van njihove zone.<\/p>\n

Samo je nekolicina u velikoj nominalnoj crkvi dovoljno budna i trezvena da shvati njeno \u017ealjenja vrijedno stanje, izuzev ako se ne uzme u obzir njena broj\u010dana i financijska snaga, mase i u klupama i na propovjedaonicama previ\u0161e su opijene i prenera\u017eene sa duhom svijeta, tako voljno upijenim, da bi uop\u0107e zapazile njen duhovni pad. Ali itekako se osje\u0107a njena sve slabija financijska i broj\u010dana snaga; jer sa trajno\u0161\u0107u njenih institucija su povezani svi interesi, izgledi i u\u017eitci sada\u0161njeg \u017eivota; i da bi se to osiguralo osje\u0107a se potreba za odr\u017eanjem po\u0161tenog pokazivanja ispunjenja onog za \u0161to se je vjerovalo da je njen bo\u017eanski zadatak — da obrati svijet. Njenu mjeru uspjeha u tom nastojanju zapazit \u0107emo u idu\u0107em poglavlju.<\/p>\n

Dok vidimo tako Babilon optu\u017een da odgovori za sebe u prisutnosti okupljenog svijeta, sa kojom snagom Psalmistovo proro\u010danstvo tog doga\u0111aja, citirano na po\u010detku ovog poglavlja, nam dolazi na um! Premda je Bog \u0161utio tijekom svih stolje\u0107a u kojima je zlo pobje\u0111ivalo u njegovo ime i njegovi pravi sveci trpjeli progonstvo u mnogobrojnim oblicima, on nije bio nesvjestan tih stvari; i sada je do\u0161lo vrijeme kada je kazao preko proroka, govore\u0107i, \u201cali ja \u0107u te ukoriti, i staviti ti sve to pred o\u010di.\u201d Neka svi koji su budni i na pravoj strani u ovo vrijeme od ogromnog zna\u010daja dobro ozna\u010de te stvari i vide kako si proro\u010danstvo i ispunjenje savr\u0161eno odgovaraju.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

BABILON OPTU\u017dEN PRED VELIKIM SUDOM Gra\u0111anske, Dru\u0161tvene i Crkvene Vlasti Babilona, Kr\u0161\u0107anstva, Sada Su Bile Izvagane Na Vazi — Otpu\u017eba Gra\u0111anskih Vlasti — Optu\u017eba Sada\u0161njeg Dru\u0161tvenog Sistema — Optu\u017eba Crkvenih Vlasti — \u010cak Se Sada, Usred Njenih Proslava Mo\u017ee Primjetiti … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":8415,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-8969","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8969"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11848,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8969\/revisions\/11848"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/8415"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/istrazivacibiblijeuhrvatskoj.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}